ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w04 7/1 ep. 19-24
  • ‘Indeni ka ningeni ovanhu ovalongwa’

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • ‘Indeni ka ningeni ovanhu ovalongwa’
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2004
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • “Ame onda pewa eenghono adishe”
  • Omatomheno taa tomho nosho yo omalinyengotomheno a yuka
  • “Ningeni ovanhu vomoiwana aishe ovalongwa”
  • “Vomomalaka aeshe”
  • Oukalele uhafifa—mbela oto dulu okukufa ombinga muo?
  • Natu longifeni eenghedi da yooloka
  • ‘Indeni, ka ningeni ovanhu ovalongwa’
    “Ila, u shikule nge”
  • ‘Va longeni okudiinina aishe ei nde i mu lombwela’
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2004
  • Ovahongwa vaJesus vane ova li va ninga ovayuli vovanhu
    Jesus oye ondjila, noshili nomwenyo
  • Va deulwa okuyandja oundombwedi nawanawa
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2005
Tala ouyelele muhapu
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2004
w04 7/1 ep. 19-24

‘Indeni ka ningeni ovanhu ovalongwa’

“Ame onda pewa eenghono adishe meulu nokombada yedu. Indeni hano ka ningeni ovanhu . . . ovalongwa.”—MATEUS 28:18, 19.

1, 2. (a) Oshilonga shilipi Jesus a pa ovashikuli vaye? (b) Omapulo elipi e na sha nomalombwelo aJesus hatu ka konakona?

OSHA li oitemadula muIsrael mo 33 O.P., efiku olo ovahongwa vaJesus va li va ongala komhunda yaGalilea. Omwene wavo omunyumunwa okwa li pokulonda meulu, ndele tete okwa li e na sha sha fimana oku va lombwela. Jesus okwa li e na oku va pa oshilonga ve shi longe. Mbela oshilonga osho osha li shike? Ovahongwa vaye ove linyenga ngahelipi kusho? Noshilonga osho oshe tu kuma ngahelipi kunena?

2 Osho Jesus a popya osha shangwa muMateus 28:18-20 taku ti: “Ame onda pewa eenghono adishe meulu nokombada yedu. Indeni hano ka ningeni ovanhu [vomoiwana aishe, NW] ovalongwa vange, noku va [ninginifa, NW] medina laXe nolOmona nolOmhepo Iyapuki, noku va longa okudiinina aishe ei nde i mu lombwela. Ndele tala, Ame ndi li pamwe nanye omafiku aeshe fiyo okexulilo lefimbo lounyuni.” Jesus okwa popya “eenghono adishe,” “ovanhu vomoiwana aishe,” “aishe ei nde i mu lombwela” nosho yo “omafiku aeshe.” Omalombwelo aye oo a kwatela mo omautumbulilo ane taa popi oinima i li pauyadi otaa pendula omapulo onhumba a fimana notaa dulu okungongwa noitya ei: omolwashike? openi? oshike? nonaini? Natu konakoneni omapulo oo koolimwe.a

“Ame onda pewa eenghono adishe”

3. Omolwashike tu na okudulika kelombwelo lokuninga ovanhu ovahongwa?

3 Lotete olo kutya, omolwashike tu na okudulika kelombwelo loku ka ninga ovanhu ovahongwa? Jesus okwa ti: “Ame onda pewa eenghono adishe meulu nokombada yedu. Indeni hano ka ningeni ovanhu . . . ovalongwa.” Outumbulilo “hano” otau ulike ketomheno la fimanenena kutya omolwashike tu na okudulika kelombwelo olo. Omolwaashi Jesus oo a yandja elombwelo olo, oku na “eenghono adishe.” Eenghonopangelo daye odi fike peni?

4. (a) Eenghonopangelo daJesus odi fike peni? (b) Ongahelipi okuuda ko kwetu eenghono daJesus ku na okunwefa mo etaleko letu lokutala ko elombwelo lokuninga ovanhu ovahongwa?

4 Jesus oku na eenghonopangelo kombada yeongalo laye, nokudja mo 1914 oku na eenghonopangelo kombada yOuhamba waKalunga opo wa dikwa po. (Ovakolossi 1:13; Ehololo 11:15) Oye omweengeli omukulunhu nokungaha ota wilike etanga lovakwaita vomeulu, ovaengeli omamiliyona omafele. (1 Ovatessaloniki 4:16; 1 Petrus 3:22; Ehololo 19:14-16) Okwa pewa eenghono kuXe a hanaune po “elelo alishe nepangelo neenghono adishe” odo tadi pataneke omafinamhango ouyuki. (1 Ovakorinto 15:24-26; Ovaefeso 1:20-23) Eenghonopangelo daJesus inadi ngabekelwa ashike okupangela ovanamwenyo. Oku li yo “omutokoli wovanamwenyo nowovafi” noku na eenghono da dja kuKalunga dokunyumuna ovo va fya. (Oilonga 10:42; Johannes 5:26-28) Doshili, elombwelo la yandjwa kwaao a pewa eenghonopangelo dihapu ngaho oli na okutalwa ko la fimanenena. Onghee hano, ohatu dulika nefimaneko nosho yo nehalo liwa kelombwelo laKristus ‘lokuya tu ka ninge ovanhu ovalongwa.’

5. (a) Petrus okwa dulika ngahelipi keendjovo daJesus? (b) Okudulika kwaPetrus komalombwelo aJesus okwa twala komanangeko noupuna elipi?

5 Pehovelo loukalele waye wokombada yedu, Jesus okwa honga ovahongwa vaye monghedi ikonekwedi kutya okudimina eenghonopangelo daye nokudulika komalombwelo aye otashi ka eta omanangeko noupuna. Oshikando shimwe okwa lombwela Petrus, oo a li omuyuli weeshi, a ti: “Ehena mokati kefuta mu ka lukile oiyulifo yeni.” Petrus okwa li e na oushili kutya kapa li eeshi, onghee okwa lombwela Jesus a ti: “Omuhongi, oufiku aushe twa longa, fye inatu kwata mo sha.” Ndele Petrus okwa weda ko a popya nelininipiko a ti: “Ndele oiyulifo ohandi i lukile molweendjovo doye.” Konima eshi Petrus a dulika kelombwelo laKristus, okwa kwata “eeshi dihapu unene.” Omolwonghumwe, Petrus “okwa twa eengolo keemhadi daJesus ndee ta ti: Omwene, dja po puame, osheshi aame omulunde.” Ndele Jesus okwa nyamukula a ti: “Ino tila, okonena tuu eli oto ningi omuyuli wovanhu.” (Lukas 5:1-10; Mateus 4:18) Oshike hatu lihongo mehokololo olo?

6. (a) Ehokololo li na sha noshikumwifilonga shokukwata eeshi otali ulike shike shi na sha neduliko olo tali pulwa kuJesus? (b) Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena Jesus?

6 Jesus okwa pa Petrus, Andreas nosho yo ovayapostoli vakwao oshilonga ‘shokuninga ovayuli vovanhu,’ hafimbo inava kwata sha, ndele okonima eshi va kwata eeshi dihapu neenghono. (Markus 1:16, 17) Osha yela kutya, Jesus ina pula ovanhu va dulike nope he na okudiladila. Okwa pa ovalumenhu ovo omatomheno taa tomho kutya omolwashike ve na okudulika kuye. Ngaashi ashike okudulika kelombwelo laJesus li na sha nokutula mo oiyulifo yavo kwa eta oidjemo ikumwifi, okudulika kelombwelo laJesus ‘lokuyula ovanhu’ otaku twala yo komanangeko noupuna manene. Ovayapostoli ove linyenga neitavelo filufilu. Ehokololo otali xulifa tali ti: “Vo ova eta eewato davo komunghulo, va fiya po aishe, ndele ove mu shikula.” (Lukas 5:11) Kunena, eshi hatu ladipike vamwe va kufe ombinga moilonga yokuninga ovanhu ovahongwa, ohatu hopaenene Jesus. Ihatu pula ashike ovanhu va ninge osho hatu va lombwele, ndele ohatu va pe yo omatomheno taa tomho okudulika kelombwelo laKristus.

Omatomheno taa tomho nosho yo omalinyengotomheno a yuka

7, 8. (a) Omatomheno amwe opamishangwa elipi e na sha nokuudifa Ouhamba nokuninga ovanhu ovahongwa? (b) Omushangwa ulipi we ku linyengifa unene u twikile noilonga yokuudifa? (Tala yo eshangelo lopedu.)

7 Molwaashi otwa dimina eenghonopangelo daKristus, ohatu kufa ombinga moilonga yokuudifa Ouhamba noyokuninga ovanhu ovahongwa. Omatomheno amwe opamishangwa elipi e na sha nokulonga oilonga oyo hatu dulu okulombwela ovo twa hala okulinyengifa va longe oilonga iwa? Konakona omapopyo taa landula a popiwa kEendombwedi didiinini dihapu da dja koilongo i lili noku lili, ndele didilika nghee omishangwa odo da yandjwa tadi yambidida omapopyo avo.

8 Roy, a ninginifwa mo 1951, okwa ti: “Eshi nde liyapulila Jehova, onda udaneka oku mu longela alushe. Onda hala okudiinina eudaneko lange.” (Epsalme 50:14; Mateus 5:37) Heather, a ninginifwa mo 1962, okwa ti: “Ngeenge handi diladila aishe oyo Jehova a ningila nge, onda hala oku mu pandula moku mu longela noudiinini.” (Epsalme 9:2, 10-12; Ovakolossi 3:15) Hannelore, a ninginifwa mo 1954, okwa ti: “Efimbo keshe tu li moukalele, ohatu yambididwa kovaengeli—kashi fi tuu oufembanghenda!” (Oilonga 10:30-33; Ehololo 14:6, 7) Honor, a ninginifwa mo 1969, okwa ti: “Eshi efimbo laJehova letokolo tali ke uya, inandi hala umwe poushiinda wange a lundile Jehova nosho yo Eendombwedi daye kutya kava li ve na ko nasha, ndele ta ti kutya: ‘Nghi na nande efiku nda londwelelwe!’” (Hesekiel 2:5; 3:17-19; Ovaroma 10:16, 18) Claudio, a ninginifwa mo 1974, okwa ti: “Ngeenge hatu udifa, otu li ‘moipafi yaKalunga’ nohatu ‘popi muKristus.’ Diladila ashike! Ofimbo tu li moukalele, ohatu hafele eendafano nOokaume ketu vopofingo elela.”—2 Ovakorinto 2:17.b

9. (a) Ehokololo li na sha noshimoniwa shokuyula eeshi kwaPetrus novayapostoli vakwao otali holola shike shi na sha nelinyengotomheno la yuka lokudulika kuKristus? (b) Elinyengotomheno la yuka li na sha nokudulika kuKalunga naKristus kunena olilipi, nomolwashike?

9 Ehokololo li na sha nokukwata eeshi kukumwifi otali ulike yo efimano lokukala tu na elinyengotomheno la yuka li na sha nokudulika kuKristus—sha hala okutya, ohole. Eshi Petrus a ti kutya: “Dja po puame, osheshi aame omulunde,” Jesus ina dja po, noina pangula Petrus omolwenyono lonhumba. (Lukas 5:8) Jesus ina kembaula nokuli Petrus omolwoku mu pula a dje po puye. Ponhele yaasho, Jesus okwa nyamukula nombili a ti: “Ino tila.” Oumbada u he li nawa itau dulu okukala elinyengotomheno la yuka li na sha nokudulika kuKristus. Ponhele yaasho, Jesus okwa lombwela Petrus kutya ye nosho yo vakwao otava ka longifwa ve li ovayuli vovanhu. Kunena, nafye ihatu longifa oumbada ile omaliudo taa teya omukumo, ngaashi okuningifa vamwe va kale ve udite ve na etimba nokufifa vamwe ohoni, opo tu va fininike va dulike kuKristus. Eduliko ashike lokomutima le likolelela kohole yokuhola Kalunga nosho yo Kristus tali hafifa omutima waYe.—Mateus 22:37.

“Ningeni ovanhu vomoiwana aishe ovalongwa”

10. (a) Ouyelele ulipi u na sha nelombwelo laJesus loku ka ninga ovanhu ovahongwa wa eta eshongo linene kovahongwa vaye? (b) Ovahongwa ove linyenga ngahelipi kelombwelo laJesus?

10 Epulo etivali olo la pulwa shi na sha nelombwelo laKristus olo: Openi oilonga ei yokuninga ovanhu ovahongwa i na okulongwa? Jesus okwa lombwela ovashikuli vaye a ti: “Ningeni ovanhu vomoiwana aishe ovalongwa.” Okutetekela efimbo loukalele waJesus, ovanhu vomoiwana ova li hava tambulwa ko ngeenge ove uya kuIsrael va longele Jehova. (1 Eehamba 8:41-43) Jesus okwa li a udifila unene Ovajuda vo vene, ndele okwa lombwela ovashikuli vaye va ye kovanhu vomoiwana aishe. Doshili, eenhele dokukwata eeshi ile oitukulwa yokuudifa yovahongwa vaye oya kala ya ngabekelwa “pokandobe” kanini—Ovajuda vo vene—ndele oya li tai ka kwatela mo diva “efuta” alishe lovanhu. Nonande elunduluko olo ola eta eshongo kovahongwa, ova dulika nehalo liwa kelombwelo laJesus. Omido hanga 30 konima yefyo laJesus, omuyapostoli Paulus okwa dula okushanga kutya evangeli ile onghundana iwa inai udifilwa ashike Ovajuda ndele “ovashitwa aveshe vokoshi yeulu.”—Ovakolossi 1:23.

11. Etamunukemo lilipi li na sha ‘neenhele dokukwata eeshi’ la ningwa okudja pehovelo lefelemudo eti-20?

11 Momafimbo opaife, opa ningwa yo etamunukemo li na sha noitukulwa yokuudifa. Pehovelo lefelemudo eti-20, ‘eenhele dokukwata eeshi’ oda li ashike moilongo inini. Ndele ovashikuli vaKristus pefimbo olo ova hopaenena oshihopaenenwa shOvakriste vomefelemudo lotete nova tamununa mo nehalo oitukulwa omo va udifa. (Ovaroma 15:20) Pehovelo lo 1930 nasha, ova li tava ningi ovanhu ovahongwa moilongo hanga efele. Kunena, ‘eenhele detu dokukwata eeshi’ otadi hangwa moilongo 235.—Markus 13:10.

“Vomomalaka aeshe”

12. Eshongo lilipi tali divilikwa kexunganeko olo tali hangika muSakaria 8:23?

12 Okuninga ovanhu vomoiwana aishe ovahongwa kashi li ashike eshongo molwounene woitukulwa ndele omolwomalaka yo mahapu. Okupitila momuprofeti Sakaria, Jehova okwa xunganeka a ti: ‘Omafiku tuu enya ovalumenhu omulongo vomomalaka aeshe oiwana otava ka kwata koshikutu shomulumenhu Omujuda nokukanyatela ko, ndee tava ti: Ofye twa hala okweenda pamwe nanye, osheshi ofye twa uda, nokutya Kalunga e li pamwe nanye.’ (Sakaria 8:23) Mewanifo linenenene lexunganeko olo, ‘omulumenhu Omujuda’ oku lile po oshixupe shOvakriste ovavaekwa, ofimbo “ovalumenhu omulongo” ve lile po “ongudu inene.”c (Ehololo 7:9, 10; Ovagalati 6:16) Ongudu inene oyo yovahongwa vaKristus otai ka hangwa moiwana ihapu, nongaashi Sakaria a popya, ongudu oyo otai ka kala tai popi omalaka mahapu. Mbela osho shi li ngaho kutya oshiwana shaKalunga shokunena otashi di moiwana ihapu notashi popi omalaka mahapu? Heeno, osho tashi ningwa.

13. (a) Oshike sha ningwa mokati koshiwana shaKalunga kunena shi na sha nomalaka? (b) Ongahelipi ongudu yomupiya omudiinini ye linyenga komhumbwe tai kulu i na sha noikulya yopamhepo momalaka e lili noku lili? (Kwatela mo oshimhungu “Oishangomwa yovapofi.”)

13 Mo 1950 elaka loshidalelwamo lEendombwedi daJehova nhatu domunhano mounyuni aushe ola li Oshiingilisha. Mo 1980 omuvalu owa lunduluka wa ya povanhu vavali vomuvatano, ndele kunena Ondombwedi ashike imwe yomEendombwedi nhano elaka layo loshidalelwamo li li Oshiingilisha. Ongahelipi ongudu yomupiya omudiinini nomunaendunge ye linyenga kokupopya omalaka amwe kwa tya ngaho? Omokuyandja eendja dopamhepo momalaka taa hapupala. (Mateus 24:45) Pashihopaenenwa, mo 1950 oishangomwa yetu oya li momalaka 90, ndele kunena omuvalu oo owa hapupala fiyo opo 400 lwaapo. Mbela okuyandja elitulemo lihapu olo kovanhu vomeengudu domalaka e lili noku lili okwa eta oidjemo yasha? Heeno! Oupokati wovanhu 5 000 va dja ‘momalaka aeshe’ ohava ningi ovahongwa vaKristus oshivike keshe shomudo! (Ehololo 7:9) Nehapupalo olo otali twikile. Moilongo imwe “oiyulifo” otai eta eeshi dihapu.—Lukas 5:6; Johannes 21:6.

Oukalele uhafifa—mbela oto dulu okukufa ombinga muo?

14. Ongahelipi hatu dulu okukwafela ovo ve li moshitukulwa shetu hava popi elaka loshinailongo? (Kwatela mo oshimhungu “Okulongifa elaka lokuudikila mokuninga ovanhu ovahongwa.”)

14 Moilongo ihapu yokOuninginino, okuuya mo kwovatembukilimo okwa eta eshongo lokuninga ovanhu ovahongwa ‘vomalaka aeshe’ moilongo oyo. (Ehololo 14:6) Ongahelipi hatu dulu okukwafela ovo ve li moshitukulwa shetu ovo hava popi elaka olo li he fi letu? (1 Timoteus 2:4) Ohatu dulu okulongifa oshilongifo shi li mondjila shokuyula eeshi, paku shi popya pafaneko. Yandja oileshomwa kovanhu ovo melaka olo hava popi. Ngeenge otashi shiiva, ninga omalongekido opo Ondombwedi oyo hai popi elaka lavo i va talele po. (Oilonga 22:2) Okuninga omalongekido a tya ngaho paife oshipu, molwaashi Eendombwedi dihapu ode lihonga yo okupopya omalaka amwe e lili opo di kwafele ovanailongo va ninge ovahongwa vaKristus. Omahokololo otaa ulike kutya okukwafela monghedi oyo oshi li oshimoniwa shihafifa.

15, 16. (a) Oihopaenenwa ilipi tai ulike kutya oshihafifa okukwafela ovo hava popi elaka loshinailongo? (b) Omapulo elipi e na sha nokulonga moshitukulwa hamu popiwa elaka loshinailongo hatu dulu okulipula?

15 Konakona oihopaenenwa ivali yokoHolanda, oko oilonga yokuudifa Ouhamba ya unganekwa tai longwa momalaka 34. Ovalihomboli Eendombwedi ove liyamba okuya noku ka ninga ovanhu ovahongwa mokati kovatembukilimo ovo hava popi Oshipoole. Elinyengo keenghendabala davo ola li likumwifi neenghono nomolwaasho omushamane okwa li e linyengifwa a ninipike oilonga yaye yokulongela omboloto opo a kale e na efiku limwe vali moshivike a dule okukonakona Ombibeli naavo tava ulike ohokwe. Diva, ovalihomboli ovo ova li tava ningi omakonakonombibeli e dule po 20 oshivike keshe. Ova ti: “Oukalele wetu ohau tu hafifa neenghono.” Ovo tava ningi ovanhu ovahongwa ohava kala unene va hafa ngeenge ovo tava udu oshili yOmbibeli momalaka avo vene tave linyengifwa va ulike olupandu. Pashihopaenenwa, pefimbo lokwoongala oko kwa ningilwa mOshivietnam, omulumenhu omunamido okwa fikama ndele ta pula epitikilo a popye. Okwa popya ta kengele omahodi momesho aye ta lombwele Eendombwedi ta ti: “Onda pandula omolweenghendabala odo tamu ningi mokulihonga elaka lange lidjuu. Onda hafa neenghono okulihonga oinima ihapu ikumwifi okudja mOmbibeli momido doukulupe wange.”

16 Onghee hano, itashi kumwifa eshi ovo tava longo momaongalo oo haa longifa omalaka oshinailongo ve udite ehafo linene. Ovalihomboli vokoBritania ova ti: “Oukalele moitukulwa omo ovanhu hava popi omalaka oshinailongo oo umwe we tu hafifa pefimbo lomido 40 doilonga yetu yOuhamba.” Mbela ito dulu okuninga omalunduluko monghalamwenyo yoye opo u kale u na ombinga moukalele oo tau hafifa? Ngeenge oho i kofikola natango, mbela ito dulu okulihonga elaka loshinailongo u lilongekidile oukalele woludi olo? Oku shi ninga otaku ke ku etela onghalamwenyo ihafifa i na omanangeko noupuna mahapu. (Omayeletumbulo 10:22) Omolwashike ito shi kundafana novadali voye?

Natu longifeni eenghedi da yooloka

17. Ongahelipi hatu dulu okuhanga ovanhu vahapu moshitukulwa sheongalo letu?

17 Oshi shii okuudiwa ko kutya eenghalo itadi pitike vahapu vomufye tu umbile “oiyulifo” yetu moitukulwa omo hamu popiwa omalaka oshinailongo. Ndelenee otashi dulika hatu dulu okuhanga ovanhu vahapu shi dulife pwaasho hatu ningi paife moshitukulwa sheongalo letu. Ngahelipi mbela? Omokulongifa eenghedi da yooloka, ndele hakulundulula etumwalaka letu. Moitukulwa ihapu omuvalu wovanhu tau hapupala ohau kala momatungo a amenekeka. Ovanhu vahapu ihava kala momaumbo ngeenge hatu va talele po pefimbo loukalele wetu weumbo neumbo. Onghee hano, otwa pumbwa okuumba “oiyulifo” yetu pomafimbo a yoolokafana nopeenhele di lili noku lili. Kungaha ohatu hopaenene Jesus. Okwa kendabala neenghono okupopya novanhu peenhele di lili noku lili.—Mateus 9:9; Lukas 19:1-10; Johannes 4:6-15.

18. Ongahelipi okuyandja oundombwedi meenhele di lili noku lili taku pondola? (Kwatela mo oshimhungu “Okuninga ovanangeshefa ovahongwa.”)

18 Moitukulwa imwe younyuni, okuyandja oundombwedi keshe opo tapa dulu okuhangwa ovanhu oshi li onghedi ya fimana yokuninga ovanhu ovahongwa. Ovo va pyokoka mokuninga ovanhu ovahongwa ova kala tava yandje elitulemo lihapu mokuyandja oundombwedi meenhele di lili noku lili. Kakele kokukufa ombinga moukalele weumbo neumbo, ovaudifi paife otava udifile poupale veedila, meembelewa, meefitola, meenhele dokupaakinga, opo hapa kanghama eebesha, momapandavanda, meeparka, kominghulofuta nosho yo keshe pamwe. Omuvalu muhapu wEendombwedi opo da ninginifwa muHawaii owa li ovo va popiwa navo oshikando shotete peenhele da tya ngaho. Ngeenge hatu longifa eenghedi da yooloka, otashi tu kwafele tu wanife po filufilu elombwelo laJesus lokuninga ovanhu ovahongwa.—1 Ovakorinto 9:22, 23.

19. Oinima ilipi i na sha noshilonga osho Jesus e tu pa tai ka kundafanwa moshitukulwa tashi landula?

19 Oshilonga osho Jesus a yandja shokuninga ovanhu ovahongwa inashi kwatela mo ashike omauyelele e na sha nokutya omolwashike nopeni tu na okulonga oilonga oyo, ndele osha kwatela mo yo kutya oshike tu na okuudifa nofiyo onaini tu na okutwikila oku shi longa. Oinima oyo ivali i na sha noshilonga osho Jesus e tu pa otai ka kundafanwa moshitukulwa tashi landula.

[Omashangelo opedu]

a Ohatu ka kundafana omapulo avali otete moshitukulwa eshi. Omapulo avali axuuninwa otaa ka kundafanwa moshitukulwa tashi landula.

b Omatomheno makwao e na sha nokuudifa otaa hangwa mOmayeletumbulo 10:5; Amos 3:8; Mateus 24:42; Markus 12:17; Ovaroma 1:14, 15.

c Omolwouyelele muhapu u na sha newanifo lexunganeko olo, tala Oshungonangelo 1 Juni 2001, epandja 10, nosho yo embo Isaiah’s Prophecy—Light for All Mankind, Embo 2, epandja 408, oishangomwa oyo ya nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.

Oto dimbuluka?

• Omolwomatomheno elipi nonelinyengotomheno lilipi hatu kufa ombinga moilonga yokuudifa Ouhamba nokuninga ovanhu ovahongwa?

• Ofiyo openi ovapiya vaJehova kunena va wanifa po oshilonga osho va pewa kuJesus shokuninga ovanhu vomoiwana aishe ovahongwa?

• Ongahelipi hatu dulu okulongifa ‘eenghedi da yooloka dokukwata eeshi,’ nomolwashike tu na oku shi ninga?

Oishangomwa yovapofi

Albert oku li omukulunhuongalo Omukriste nomukalele wefimbo liyadi oo e li mOilongo yaHangana. Oku li omupofi. Mokulongifa oishangomwa yOmbibeli meendada dOshipofi ohashi mu kwafele a pondole neenghono moukalele waye, mwa kwatelwa oilonga yaye e li omupashukili woilonga. Ongahelipi ta ungaunga noshinakuwanifwa shaye meongalo?

James, omupashukili omuunganeki, okwa ti: “Inatu kala nande onale tu na omupashukili woilonga ha pondola neenghono meongalo letu ngaashi Albert.” Albert oku li umwe womovapofi 5 000 mOilongo yaHangana, ovo oule womido va mona oishangomwa yopaMbibeli meendada dOshipofi mOshiingilisha nomOshispania. Doshili, okudja mo 1912 okuyuka komesho, ongudu yomupiya omudiinini oya nyanyangida oishangomwa i lili noku lili i dule pefele limwe meendada dOshipofi. Mokulongifa eenghedi dopauteknologi doshinanena, oinyanyangido yEendombwedi daJehova otai nyanyangida paife omapandja omamiliyona Oshipofi omudo keshe momalaka e dule pomulongo nohadi a tandavelifa moilongo i dule 70. Mbela ou shii umwe oo ta dulu okumona ouwa moishangomwa yopaMbibeli oyo ya longekidilwa ovapofi?

Okulongifa elaka lokuudikila mokuninga ovanhu ovahongwa

Eendombwedi omayovi mounyuni aushe, mwa kwatelwa ovanyasha vahapu ovaladi, ode lihonga elaka lokuudikila opo di kwafele ovafitamatwi va ninge ovahongwa vaKristus. Oshidjemo, moBrasilia amuke, ovafitamatwi 63 ova li va ninginifwa momudo opo wa di ko nEendombwedi dovafitamatwi 35 oko otadi longo di li ovaudifi vevangeli vefimbo liyadi. Mounyuni aushe, omu na omaongalo neengudu domalaka okuudikila 1 200. Oshikandjo shelaka lokuudikila osho shi li muRusia, osho oshikandjo shinene mounyuni paku shi popya pailongo, osho sha kwatela mo Rusia ashishe.

Okuninga ovanangeshefa ovahongwa

Fimbo kwa li tai talele po ovanangeshefa meembelewa omo hava longo, Ondombwedi muHawaii oya shakeneka menindjela wehangano loyeendifo. Nonande okwe lipyakidila, omulumenhu oo okwa dimina okukonakona Ombibeli oule wominute 30 moshivike mombelewa yaye. Etitatu keshe ongula, oha lombwele ovanailonga pamwe naye ve he mu piyaaneke neengodi opo a yandje elitulemo alishe kekonakono. Ondombwedi imwe vali muHawaii ohai konakona Ombibeli moshivike lumwe namwene wofitola yokupangela eenghaku. Ekonakono ohali ningilwa poshitaafula shokuyakulila. Ngeenge tamu uya omulandi, Ondombwedi ohai yapukile komunghulo. Ngeenge omulandi a ya, ohava twikile nekonakono.

Menindjela namwene wofitola ova li va shakenekwa molwaashi Eendombwedi da katuka eenghatu okuumbila “oiyulifo” yado peenhele di lili noku lili. Mbela ito dulu okudiladila eenhele moshitukulwa sheongalo leni omo to dulu okushakeneka ovanhu ovo ihava hangwa pomaumbo?

[Efano pepandja 23]

Mbela oto dulu okulonga moshitukulwa omo hamu popiwa elaka loshinailongo?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma