Ovakainhu, omolwashike mu na okudulika kelongekido loukwamutwe?
‘Omutwe womukainhu omulumenhu.’ — 1 KOR. 11:3.
1, 2. (a) Omuyapostoli Paulus okwa shanga shike kombinga yelongekido laJehova li na sha noukwamutwe nosho yo okudulika? (b) Omapulo elipi hatu ka kundafana moshitukulwa eshi?
JEHOVA okwa tula po elandulafano loukwamutwe olo la popiwa komuyapostoli Paulus eshi a ti kutya “Kristus Oye omutwe wakeshe omulumenhu, nomutwe womukainhu omulumenhu, nomutwe waKristus oKalunga.” (1 Kor. 11:3) Oshitukulwa sha tetekela osha popya kutya Jesus okwa li e shi tala ko shi li oufembanghenda noshihafifa okudulika kOmutwe waye, Jehova Kalunga, nonokutya ovalumenhu Ovakriste ove na omutwe wavo Kristus. Kristus okwa li omunalukeno, omunahole, ha yavelele nokwa li ha ungaunga novanhu nopehe na okulihola mwene. Ovalumenhu meongalo navo osho va pumbwa okuungaunga navamwe ngaho, unene tuu ovakulukadi vavo.
2 Mbela ongahelipi shi na sha novakainhu? Olyelye omutwe womukainhu? Paulus okwa ti: ‘Omutwe womukainhu omulumenhu.’ Mbela ovakainhu ove na okutala ko ngahelipi eendjovo odo da nwefwa mo? Mbela efinamhango olo otali longo ngoo ngeenge omushamane ke fi omwiitaveli? Mbela okudulika koukwamutwe womushamane otashi ti omukainhu ke na okuninga omaetepo a sha mohombo ngeenge ta pa ningwa omatokolo? Mbela omeenghedi dilipi omukainhu ha kala a wana okupandulwa?
“Ame ohandi ke mu ningila ekwafo”
3, 4. Omolwashike elongekido loukwamutwe hali eta ouwa mohombo?
3 Kalunga oye a tokola kutya olyelye ta kala e li omutwe wamukwao. Konima eshi Adam a shitwa, Jehova Kalunga okwa li a popya a ti: “Ke shiwa omunhu a kale aeke. Ame ohandi ke mu ningila ekwafo tali mu wapalele.” Eshi Eva a shitwa, Adam okwa li a tunhukwa neenghono eshi a mona kaume nomukwafi ndele ta ti: “Eshi ekipa lomomakipa ange nonhumba [yomonhumba yange].” (Gen. 2:18-24) Adam naEva ova li ve na etimaumbwile litunhula lokuninga ovadali vovanhu va wanenena, ovo va li ngeno tava ka kala nomwenyo fiyo alushe va hafa moparadisa kombada yedu alishe.
4 Omolwokutukululila Kalunga oshibofa, ovadali vetu votete ova li va kanifa ewaneneno moshikunino shaEden. (Lesha Ovaroma 5:12.) Ashike Kalunga okwa li a tala ko natango kutya omushamane oye omutwe womukulukadi waye. Ngeenge oukwamutwe owa longifwa nawa, ovalihomboli ohava mono ouwa muhapu nohava kala va hafa. Ovalihomboli ohava kala ve udite ngaashi Jesus a li e udite shi na sha nokudulika kOmutwe waye, Jehova. Manga Jesus a li ina ninga omunhu kombada yedu, okwa li a “danauka moipafi [yaJehova] alushe.” (Omayel. 8:30) Molwaashi inatu wanenena, ovalumenhu ihava dulu naanaa okuulika oukwamutwe wavo monghedi ya wanenena, novakainhu ihava dulika monghedi ya wanenena. Ndele ngeenge ovashamane novakulukadi ova ningi ngaashi tava dulu kunena, elongekido loukwamutwe otali ka etifa ehafo linene mohombo.
5. Omolwashike ovalihomboli ve na okudulika komayele oo e li mOvaroma 12:10?
5 Oshinima sha fimanenena osho tashi kwafele ohombo i pondole ongeenge ovalihomboli tava tula moilonga omayele opamishangwa oo a nuninwa Ovakriste aveshe taa ti: ‘Mokuhola ovamwaxo filafaneni olukeno, mokufimanekafana pafaneni oshihopaenenwa.’ (Rom. 12:10) Kakele kaasho, omushamane nomukulukadi ove na okulonga noudiinini opo va kale “noukaume nokufilafana onghenda nokudiminafana po omatimba.” — Ef. 4:32.
Ngeenge kaume kopahombo umwe ke fi omwiitaveli
6, 7. Otashi ka eta oidjemo ilipi ngeenge omukulukadi Omukriste okwa kala ha dulika koukwamutwe womushamane waye ehe fi omwiitaveli?
6 Ongahelipi ngeenge kaume koye kopahombo ke fi omupiya waJehova? Luhapu omushamane oye ha kala ehe fi omwiitaveli. Ngeenge osho ngaho, mbela omukulukadi oku na okuungaunga ngahelipi nomushamane waye? Ombibeli oya yandja enyamukulo ya ti: “Nye yo ovakainhu, dulikeni kovalumenhu veni, opo naavo yo inava dulika kondjovo, va findwe keenghedi dovakainhu nande eendjovo kadi po. Eshi ve wete, nhumbi hamu ende moukoshoki nometilokalunga.” — 1 Pet. 3:1, 2.
7 Eendjovo daKalunga otadi ti kutya omukulukadi oku na okukala ha dulika komushamane waye ehe fi omwiitaveli. Elihumbato liwa lomukulukadi otali dulu okulinyengifa omushamane a diladile kutya oshike hashi linyengifa omukulukadi waye e lihumbate monghedi ya tya ngaho. Oshidjemo, omushamane otashi dulika a hovele okukala a hokwa omahongo omukainhu waye Omukriste, nohauxuuninwa otashi dulika a ka tambule ko oshili.
8, 9. Omukainhu Omukriste oku na okuninga po shike ngeenge omushamane waye ehe fi omwiitaveli ita lunduluka nonande omukainhu oku na elihumbato liwa?
8 Mbela ongahelipi ngeenge omushamane oo ehe fi omwiitaveli ita lunduluka nonande omukulukadi waye oku na elihumbato liwa? Omishangwa oda ladipika ovakainhu Ovakriste va kale hava ulike omaukwatya opaKriste efimbo keshe, nonande otashi dulika shi kale shidjuu. Pashihopaenenwa, 1 Ovakorinto 13:4 ova ti: ‘Ohole oi na outalanheni.’ Onghee hano, omukainhu Omukriste oku na okulihumbata ‘nelininipiko nombili nonheni nokulididimika’ meenghalo keshe, te shi ningi pahole. (Ef. 4:2) Kekwafo lomhepo iyapuki yaKalunga, ohatu dulu okukala hatu ulike omaukwatya opaKriste, nokuli nomeenghalo didjuu.
9 Paulus okwa ti: “Aishe ohandi i dulu [omolwaau, NW] ta pameke nge.” (Fil. 4:13) Omhepo yaKalunga ohai kwafele kaume kopahombo Omukriste a dule okuninga oinima ihapu oyo ita dulu okuninga kuye mwene. Pashihopaenenwa, okuningwa onyanya kukaume kopahombo otaku dulu okuningifa omunhu a kale a hala oku mu alulila owii. Ashike Ombibeli oya lombwela Ovakriste aveshe ya ti: ‘Inamu alulila omunhu owii. Shaashi opa shangwa: Ehandu olange, ame ohandi futu, Omwene osho ta ti.’ (Rom. 12:17-19) Natango, 1 Ovatessaloniki 5:15 ove tu ladipika va ti: “Taleni pa ha kale nande umwe ta alulile mukwao owii waye, mu hale alushe okulongelafana ouwa noku u longela aveshe.” Kekwafo lomhepo iyapuki yaJehova, ohatu dulu okupondola oinima oyo itatu dulu okupondola keenghono detu vene. Inashi yuka tuu okwiilikana tu pewe omhepo iyapuki yaKalunga opo tu mone osho twa pumbwa!
10. Jesus okwa li a ungaunga ngahelipi neendjovo nosho yo eenghatu dii davamwe?
10 Jesus okwa tula po oshihopaenenwa sha denga mbada shi na sha nokuungaunga novanhu ovo va li ve mu ula nai nove mu ninga nai. Petrus wotete 2:23 okwa ti: “Ye ina tuka eshi a tukwa noina handuka, eshi a hepekwa, ndelenee e liyandja kuou ta tokola sha yuka.” Ohatu ladipikwa tu landule oshihopaenenwa shiwa shaJesus. Ino handukifwa kelihumbato lii lavamwe. Ngaashi Ovakriste aveshe va ladipikwa, kala ‘nolukeno nelininipiko. Ino alulila omunhu owii netukano.’ — 1 Pet. 3:8, 9.
Ovakainhu ove na ngoo okuninga omaetepo avo?
11. Ovakainhu vamwe Ovakriste ove na oufembanghenda munene ulipi?
11 Mbela okudulika koukwamutwe womushamane osha hala okutya omukulukadi ke na okuninga omaetepo mohombo moinima oyo ya pamba oukwaneumbo ile imwe i lili? Hasho naanaa. Ovakainhu novalumenhu ova pewa oinakuwanifwa ihapu kuJehova. Diladila ashike koufembanghenda munene oo ovanhu 144 000 ve na woku ka ninga eehamba novapristeri meulu koshi yewiliko laKristus eshi ta ka pangela ombada yedu! Omuvalu oo owa kwatela mo yo ovakainhu. (Gal. 3:26-29) Osha yela kutya Jehova okwa pa ovakainhu oilonga melongekido laye.
12, 13. Yandja oshihopaenenwa osho tashi ulike kutya ovakainhu ova li hava xunganeke.
12 Pashihopaenenwa, pefimbo lOmbibeli, ovakainhu ova li hava xunganeke. Joel 2:28, 29 okwa xunganeka a ti: ‘Ame ohandi ka tilila omhepo yange kombada yovanhu aveshe, novana veni ovamati noukadona otava ka xunganeka. Nosho yo kombada yovapiya ovamati noukadona ohandi ka tilila omhepo yange pomafiku tuu enya.’
13 Ovahongwa vaJesus 120 lwaapo ovo va li va ongala mongulu yopombada muJerusalem mefiku lOpentekoste 33 O.P. ova li va kwatela mo ovakainhu novalumenhu. Aveshe ova li va tililwa omhepo yaKalunga. Onghee hano, Petrus okwa li a tofa mo eendjovo dexunganeko lomuprofeti Joel ndele te di yukifa kovalumenhu novakainhu ovo. Petrus okwa ti: ‘Eshi osho tuu osho sha tilwe komuprofeti Joel: Omomafiku axuuninwa otaku ningwa, Kalunga osho ta ti: Ame ohandi tilile kombada yombelela aishe omhepo yomomhepo yange, novana veni ovamati novana veni oukadona otava xunganeke. Nokombada yovapiya vange ovalumenhu novakainhu ohandi tilile ko omhepo yomomhepo yange omomafiku enya, ndee vo otava ka xunganeka.’ — Oil. 2:16-18.
14. Ovakainhu ova li va dana onghandangala ilipi mokutandavelifwa kwOukriste?
14 Mefelemudo lotete, ovakainhu ova li va dana onghandangala ya tongomana mokutandavelifwa kwOukriste. Ova li va udifila vamwe kombinga yOuhamba waKalunga nova li va longa oilonga ya pamba oilonga yokuudifa. (Luk. 8:1-3) Pashihopaenenwa, omuyapostoli Paulus okwa li a popya kombinga yaFoibe a ti oku li “omuyakuli weongalo lomuKenkrea.” Natango, eshi Paulus a li ta kundu ovalongi pamwe naye, okwa li a tumbula ovakainhu vahapu ovadiinini komadina, mwa kwatelwa “Trifena naTrifosa, ava hava longo mOmwene.” Okwa li yo a popya kombinga ‘yaPersis, omumwameme omukainhu omuholike, ou a longa noudiinini mOmwene.’ — Rom. 16:1, 12.
15. Ovakainhu otava dana onghandangala ilipi mokutandavelifwa kwOukriste kunena?
15 Kunena, omuvalu muhapu womomamiliyona aheyali aavo tava udifa onghundana iwa yOuhamba waKalunga mounyuni aushe owa kwatela mo ovakainhu vomapupi aeshe. (Mat. 24:14) Vahapu vomuvo ove li ovakalele vefimbo liyadi, ovatumwa nosho yo oilyo yomaukwaneumbo aBetel. Omupsalme David okwa imba a ti: “Omwene okwa yandja ondjovo, ongudu inene yovakainhu tai twala ondaka yefindano.” (Eps. 68:12) Eendjovo odo kadi fi tuu doshili! Jehova okwa lenga onghandangala oyo ovakainhu tava dana mokuudifwa kwonghundana iwa nokuwanifwa po kwelalakano laye. Oshiteelelwa shaye osho kutya ovakainhu Ovakriste nava kale hava dulika inashi hala okutya ove na okudulika nopehe na okupopya omadiladilo avo.
Ovakainhu vavali ovo va li va popya omadiladilo avo
16, 17. Oshihopaenenwa shaSara otashi ulike ngahelipi kutya ovakainhu otava dulu okupopya omadiladilo avo mohombo?
16 Ngeenge Jehova okwa pa ovakainhu omaufembanghenda mahapu, mbela ovashamane kave na okukundafana novakulukadi vavo fimbo inava ninga omatokolo a kwata moiti? Oshi li pandunge kovashamane okuninga ngaho. Omishangwa oda popya kombinga yoiningwanima ihapu omo ovakulukadi va popya omadiladilo avo ile va katuka eenghatu nopehe na okuteelela va pulwe kovashamane vavo kutya otava ti ngahelipi moinima yonhumba ile yongadi. Natu ka taleni koihopaenenwa ivali i na sha naasho.
17 Sara, omukulukadi watatekulululwa Abraham okwa kala te mu lombwele a lekele omukainhu waye wopomunghulo nosho yo omona waye molwaashi kava li ve na efimaneko. ‘Abraham okwa li a ninga omwenyo mwii omolweendjovo odo,’ ndele Kalunga ka li a ninga omwenyo mwii. Jehova okwa li a lombwela Abraham a ti: “Ino ninga omwenyo mwi molwomona nomolwomupika woye. Pwilikina Sara muashishe eshi te shi tongo kuove.” (Gen. 21:8-12) Abraham okwa li a dulika kuJehova, ndele ta pwilikine kuSara nokuninga ngaashi Sara a pula.
18. Abigail okwa li a katuka onghatu ilipi?
18 Diladila yo shi na sha naAbigail, omukulukadi waNabal. Eshi David a li tai onhapo ohamba Saul oyo ya li ya twa ondubo, okwa li a onga onhanda popepi noimuna yaNabal. Ndele ponhele yokunyeka ko omaliko mahapu omulumenhu oo oshipuna, David novakwaita vaye ova li ve a amena. Ashike Nabal “okwa li omukukutu neenghedi daye dii” nokwa li a “tuka” ovakwaita vaDavid. Nabal okwa li “omulumenhu omukolokoshi” ‘noulai owa li muye.’ Eshi ovakwaita vaDavid va li va pula Nabal nefimaneko e va pe oipumbiwa yonhumba, okwa li e shi anya. Mbela Abigail okwa li e linyenga ngahelipi eshi a li a uda osho sha ningwa po? Nopehe na okulombwela Nabal, Abigail okwa li a “kufa diva omingome omafele avali, oito ivali [yomaviinyu], eedi nhano da telekwa, oimbale itano yoilya ya fengwa, oikukifa efele limwe yeevinyu da kukutikwa noikukifa omafele avali yeenghwiyu” ndele te i pe David novakwaita vaye. Mbela Abigail okwa li ngoo a ninga oshinima sha yuka? Ombibeli oya ti: “Omwene okwa denga Nabal, ndele ye okwa fya.” Konima yefimbo David okwa ka hombola po Abigail. — 1 Sam. 25:3, 14-19, 23-25, 38-42.
‘Ovakainhu ovo tava pandulwa’
19, 20. Oshike hashi ningifa omukainhu a kale a wana okupandulwa shili?
19 Omishangwa otadi pandula ovakulukadi ovo hava ningi oinima metwokumwe nehalo laJehova. Embo lOmbibeli lOmayeletumbulo ola tanga “omwalikadi muwa” la ti: “Ondilo yaye inene i dule ondilo yokoralli. Omutima womulumenhu waye tau mu lineekele, ye ita pumbwa eliko. Oye ta ningile omulumenhu waye osho shiwa, [hashosho] shii momafiku aeshe omokukalamwenyo kwaye.” Kakele kaasho, “okanya kaye te ka makulile eendjovo dounongo, nomalongo matalala e li kelaka laye. Ota pashukile nawa oilonga aishe yomeumbo laye, ndele ita li omungome wondede. Ovana vaye ovamati tava fikama ndee tave mu pandulile elao laye nosho yo omulumenhu waye, ndele ye te mu pandula.” — Omayel. 31:10-12, 26-28.
20 Oshike hashi ningifa omukainhu a kale a wana okupandulwa shili? Omayeletumbulo 31:30 okwa ti: “Onemhokainhu kai shii kulineekelwa. Ouwa womukainhu tau xulu po. Omwalikadi ou ha tila Omwene na hambelelwe.” Etilokalunga ola kwatela mo okudulika nehalo liwa kelongekido laJehova li na sha noukwamutwe. ‘Omutwe womukainhu omulumenhu’ ngaashi ashike “Kristus Oye omutwe wakeshe omulumenhu, nomutwe waKristus oKalunga.” — 1 Kor. 11:3.
Kaleni mu na olupandu li na sha noshali oyo ya dja kuKalunga
21, 22. (a) Ovalihomboli Ovakriste ove na omatomheno elipi e na sha nokupandula Kalunga omolwoshali yohombo? (b) Omolwashike tu na okudulika kelongekido laJehova li na sha neenghonopangelo nosho yo oukwamutwe? (Tala oshimhungu osho li pombada.)
21 Ovakriste ovo ve li ovalihomboli ove na omatomheno mahapu okupandula Kalunga. Otava dulu okuhafela oukaume wopofingo ve li ovalihomboli. Otava dulu unene tuu okupandula Jehova omolwoshali yohombo molwaashi otai va pe omhito yokuxwepopaleka onghalamwenyo yavo nokweenda pamwe naJehova. (Rut 1:9; Mika 6:8) Jehova e li Omutoti wohombo, oku shii filufilu kutya ovalihomboli ova pumbwa shike opo va kale va hafa. Ningeni alushe oinima metwokumwe nehalo laye, opo nee ‘ehafo mOmwene otali ka kala eenghono deni,’ nokuli nomounyuni ou u na omaupyakadi. — Neh. 8:10.
22 Omushamane Omukriste oo e hole omukulukadi waye ngaashi e lihole mwene ota ka ulika oukwamutwe waye pahole noneyavelelo. Ota ka kala e hole omukulukadi waye omutilikalunga, molwaashi ote ke mu yambidida note ke mu fimaneka nefimaneko lomoule. Ndele osho sha fimanenena oshosho kutya, ohombo yavo i shii okuhopaenenwa otai ka fimanekifa Jehova Kalunga, oo a wana okutangwa.
Oto dimbuluka?
• Jehova okwa tula po elongekido lilipi li na sha noukwamutwe nosho yo okudulika?
• Omolwashike ovalihomboli ve na okufimanekafana?
• Omukulukadi Omukriste oku na okuungaunga ngahelipi nakaume kaye kopahombo oo ehe fi omwiitaveli?
• Omolwashike ovashamane ve na okukundafana novakulukadi vavo fimbo inava ninga omatokolo a kwata moiti?
[Oshimhungu pepandja 22]
Omolwashike u na okudulika kwaavo ve na eenghonopangelo?
Jehova okwa tulila po oishitwa inaendunge elongekido li na sha neenghonopangelo nosho yo oukwamutwe. Elongekido la tya ngaho ola tulwa po nelalakano lokweetela ouwa oishitwa yopamhepo nosho yo ovanhu. Elongekido olo otali pe oishitwa yopamhepo nosho yo ovanhu omhito yokulongifa emanguluko lavo lokuninga omatokolo nova fimanekife Kalunga moku mu longela moukumwe nova hangana. — Eps. 133:1.
Eongalo lOvakriste ovavaekwa ola dimina eenghonopangelo nosho yo oukwamutwe waJesus Kristus. (Ef. 1:22, 23) Omolwokudimina eenghonopangelo daJehova, hauxuuninwa “Omona Ye mwene ote ke litula yo koshi yaau e mu tulila ko aishe, Kalunga opo a kale omunashishe moinima aishe.” (1 Kor. 15:27, 28) Onghee hano, inashi yeleka tuu kovanhu ovo ve liyapulila Kalunga va kale tava longele kumwe nelongekido loukwamutwe meongalo nosho yo momaukwaneumbo! (1 Kor. 11:3; Heb. 13:17) Kungaho, ohatu ka mona ouwa mokukala twa hokiwa kuJehova note ke tu nangeka noupuna. — Jes. 48:17.
[Efano pepandja 19]
Eilikano otali dulu okukwafela omukainhu Omukriste a ulike omaukwatya opakalunga