OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 43
Ounongo washili otau ingida mokule
“Ounongo tau ingida pondje mokule, tau yelula ondaka yao meendabo.” — OMAYEL. 1:20.
EIMBILO 88 Honge nge eendjila doye
EXUKU LOSHITUKULWAa
1. Ovanhu vahapu kunena ohave linyenge ngahelipi komayele, oo e li mOmbiibeli? (Omayeletumbulo 1:20, 21)
MOILONGO ihapu, osha li sha sha okumona ovaudifi vOuhamba va hafa, ve li momapandavanda e lipyakidila, tava yandje oishangomwa kwaavo tava piti po. Mbela ope na efiku wa kufile ombinga monghedi ya tya ngaho youkalele ihokwifa? Ngeenge osho, otashi dulika to diladila shi na sha nomupopyofano, oo u li mOmayeletumbulo, oo tau ti ounongo otau ingida mokule momapandavanda, opo ovanhu va dule okuuda omayele Ombiibeli. (Lesha Omayeletumbulo 1:20, 21.) Ombiibeli nosho yo oishangomwa yetu oi na ‘ounongo washili,’ ounongo waJehova. Ovanhu ova pumbwa ounongo wa tya ngaho, opo va dule okumona omwenyo waalushe. Ohatu kala twa tunhukwa, ngeenge umwe a tambula ko shimwe shomoishangomwa yetu. Ashike haaveshe hava ningi ngaho. Vamwe kave hole okupwilikina kwaasho Ombiibeli tai ti. Vamwe ohave tu yolo. Ohava diladila kutya Ombiibeli oyonghuluyonale. Natango vamwe, ohava kembaula omahongo Ombiibeli e na sha neenghedi, tava diladila kutya ovo have a shikula ovakwanyanya nove lishii ouyuki. Ashike Jehova ota twikile pahole okuyandja ounongo washili kwaaveshe. Omeenghedi dilipi?
2. Openi hatu dulu okuhanga ounongo washili kunena, ndele ovanhu vahapu ova hoolola okuninga shike?
2 Onghedi imwe, omo Jehova ha yandje ounongo washili, okupitila mEendjovo daye, Ombiibeli. Embo olo omunhu keshe konyala oku li na. Ongahelipi shi na sha noishangomwa yetu, oyo ya kanghamena kOmbiibeli? Ohatu pandula enangeko noupuna laJehova, molwaashi paife oi li momalaka e dulife 1 000. Ovo hava pwilikine kuyo, sha hala okutya, have i lesha nohava tula moilonga osho tave lihongo, ohava mono ouwa. Ashike ovanhu vahapu ova hoolola okuhapwilikina kuJehova. Ngeenge tava ningi omatokolo ohava kala ve lineekela muvo vene, ile va pwilikine kovanhu vakwao. Otashi dulika nokuli va kale ve tu yemba, molwaashi twa hoolola okushikula osho Ombiibeli tai ti. Oshitukulwa eshi otashi ka kundafana kutya omolwashike ovanhu have linyenge monghedi ya tya ngaho. Ashike tete natu ka kundafaneni nghee hatu dulu okumona ounongo okudja kuJehova.
OKUSHIIVA JEHOVA OTAKU TU KWAFELE TU KALE OVANONGO
3. Ounongo washili owa kwatela mo shike?
3 Ounongo otau dulu okuyukifwa kokudula okulongifa osho tu shii, opo tu ninge omatokolo e li pandunge. Ashike ounongo washili owa kwatela mo shihapu. Ombiibeli oya ti: “Efina lounongo olo okutila Omwene. Okushiiva Omuyapuki okwo eendunge.” (Omayel. 9:10) Onghee hano, ngeenge hatu ningi etokolo la fimana, otwa pumbwa okushiiva osho Jehova ta diladila, “okushiiva Omuyapuki.” Ohatu dulu okuninga ngaho, mokukonakona Ombiibeli nosho yo oishangomwa yetu, oyo ya kanghamena kuyo. Ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka ulika ounongo washili. — Omayel. 2:5-7.
4. Omolwashike Jehova oye aeke ta dulu oku tu pa ounongo washili?
4 Jehova oye aeke ta dulu oku tu pa ounongo washili. (Rom. 16:27) Omolwashike oye e li Odjo younongo? Shotete, Jehova oku li Omushiti noku shii keshe shimwe shi na sha neshito laye. (Eps. 104:24) Oshitivali, eenghatu daye adishe otadi ulike kutya oku li omunongo. (Rom. 11:33) Oshititatu, omayele aJehova opandunge ohaa etele alushe ouwa ovo have a tula moilonga. (Omayel. 2:10-12) Ngeenge otwa hala okukala ovanongo shili, otu na okutambula ko oshili nokweefa oshili ya tya ngaho i wilike eenghatu nomatokolo etu.
5. Osha eta oidjemo ilipi, eshi ovanhu va anya okudimina kutya Jehova oku li Odjo younongo washili?
5 Vahapu ovo hatu shakeneke moukalele ova dimina kutya oinima oyo ye va dingilila oikumwifi, ashike ohava ti kutya kaku na Omushiti, noinima oye uya po ashike ngahenya. Vamwe vali ovo hatu shakeneke ohava ti kutya ova itavela muKalunga, ashike ova tala ko omifikamhango dOmbiibeli da kwisha nova hoolola okushikula ondjila yavo vene. Osho osha eta oidjemo ilipi? Mbela ounyuni ou li onhele iwa, molwaashi ovanhu ve lineekela mounongo wavo ponhele yaKalunga? Mbela ova mona ehafo lashili, ile eteelelo la denga mbada li na sha nonakwiiwa? Oinima oyo tu wete ye tu dingilila oye tu tomha shi na sha noshili ei, tai ti: “Kape nounongo ile eendunge ile epukululo lasha, tali kwafa mokukondjifa Omwene.” (Omayel. 21:30) Osho ohashi tu linyengifa tu pule Jehova e tu pe ounongo washili. Shinyikifa oluhodi, ovanhu vahapu ova dopa okuninga ngaho. Omolwashike mbela?
OMOLWASHIKE OVANHU VEHE HOLE OKUPWILIKINA KOUNONGO WASHILI?
6. Metwokumwe nOmayeletumbulo 1:22-25, oolyelye vehe hole okupwilikina kounongo washili?
6 Vahapu ihava pwilikine ngeenge ounongo “tau ingida pondje mokule.” Ombiibeli oya popya kutya ope na eengudu dopatatu dovanhu ovo vehe hole okupwilikina kounongo: ‘ovashima, ovasheki’ nosho yo ‘omalai.’ (Lesha Omayeletumbulo 1:22-25.) Natu ka kundafaneni omaukwatya oo haa ningifa ovanhu va tya ngaho vaha pwilikine kounongo wopakalunga, nokutala yo nghee hatu dulu okuhenuka okukulika omaukwatya oo.
7. Omolwashike ovanhu vamwe va hoolola okukala “ovashima”?
7 “Ovashima” ovanhu ovo hava itavele keshe shimwe osho tava udu nohava nwefwa mo noupu. (Omayel. 14:15) Ohatu shakeneke ovanhu va tya ngaho luhapu moukalele. Pashihopaenenwa, diladila kovanhu omamiliyona ovo va pukifwa kovawiliki vomalongelokalunga, ile vopapolotika. Vamwe ohava kala va kumwa, ngeenge va didilike kutya ova pukifwa kovawiliki va tya ngaho. Ashike ovo va tumbulwa mOmayeletumbulo 1:22, ova hoolola okukala ovashima, molwaashi ova hokwa onghedi ya tya ngaho. (Jer. 5:31) Ohava hafele osho va hala okuninga noinava hala okulihonga osho Ombiibeli tai ti, ile okudulika komifikamhango dayo. Vahapu ohava kala ve udite ngaashi omukainhu umwe, oo e na ouladi welongelokalunga lavo, womoQuebec, Canada, oo a li a lombwela Eendombwedi, odo da li de mu talela po, a ti: “Ngeenge omufita wetu okwe tu pukifa, olo epuko laye, ndele kali fi letu!” Inatu hala nandenande okuhopaenena ovanhu va tya ngaho, ovo have lipwililike owina. — Omayel. 1:32; 27:12.
8. Oshike tashi ke tu kwafela tu mone owino oo wa pumbiwa?
8 Ombiibeli oye tu ladipika netomheno liwa tuha kale ovashima, ndele ‘tu kale hatu diladila ngaashi ovakulunhu.’ (1 Kor. 14:20) Ohatu mono owino wa tya ngaho, mokutula moilonga omafinamhango Ombiibeli monghalamwenyo yetu. Ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka mona nghee Ombiibeli tai tu kwafele tu henuke omaupyakadi notu ninge omatokolo opandunge. Osha fimana okudiladila shi na sha nomatokolo oo twa ninga. Ngeenge otwa kala hatu konakona Ombiibeli nohatu kala pokwoongala omafimbo amwe, ohatu dulu okulipula kutya omolwashike inatu katuka natango eenghatu tu liyapulile Jehova nokuninginifwa. Ngeenge otwa ninginifwa, mbela ohatu ningi ngoo exumokomesho tu li ovaudifi nosho yo ovahongi vonghundana iwa? Mbela omatokolo etu ohaa ulike ngoo kutya ohatu wilikwa komafinamhango Ombiibeli? Mbela ohatu ulike ngoo omaukwatya opaKriste, ngeenge hatu ungaunga navamwe? Ngeenge otwa mono kutya otwa pumbwa okuninga omalunduluko, otu na okudiladila moule kombinga yomadimbulukifo aJehova, oo ‘haa nongopaleke omalai.’ — Eps. 19:7.
9. ‘Ovasheki’ ohava ulike ngahelipi kutya inava hala ounongo?
9 Ongudu onhivali yovanhu ovo have lipwililikile ounongo washili ‘ovasheki.’ Omafimbo amwe, ohatu shakeneke oohandimwe va tya ngaho moilonga yokuudifa. Ohava hafele okusheka ovanhu vakwao. (Eps. 123:4) Ombiibeli oya londwela kutya momafiku axuuninwa otapa ka kala ovasheki vahapu. (2 Pet. 3:3, 4) Ngaashi oitenya yomudiinini Lot, ovanhu vamwe kunena ihava pwilikine komalondwelo aKalunga. (Gen. 19:14) Vahapu ohava yolo ovo hava kala metwokumwe nomafinamhango Ombiibeli. Ovasheki ohava nwefwa mo “komahalo avo oulunde.” (Jud. 7, 17, 18) Osho Ombiibeli ya yelifa shi na sha novasheki otashi tu kumwe noikala yovashunimonima nosho yo yavamwe ovo ve li omhinge naJehova.
10. Metwokumwe nEpsalme 1:1, ongahelipi hatu dulu okuhenuka ondjila yovasheki?
10 Ongahelipi hatu dulu okuliamena tuha shikule ondjila yovasheki? Onghedi imwe omokuhenuka okweendafana naavo ve na oikala yokukembaula. (Lesha Epsalme 1:1.) Osho osha hala okutya katu na okupwilikina, ile okulesha oshinima keshe shovashunimonima. Otwa didilika kutya ngeenge inatu lungama, ohatu dulu okukulika noupu omhepo yokukembaula nokuhovela okulimbililwa onghedi yaJehova yokuninga oinima nosho yo ewiliko olo hatu pewa kehangano laye. Opo tu henuke okuninga ngaho, ohatu dulu okulipula kutya: ‘Ngeenge twa pewa ewiliko, ile omayelifilo onhumba, mbela ohandi a popile luhapu mowii? Mbela ondi na eamo lokukonga omapuko mwaavo tava kwatele komesho?’ Ngeenge otwa efa po diva okuninga ngaho, Jehova ota ka kala e tu hokwa. — Omayel. 3:34, 35.
11. ‘Omalai’ ohaa tale ko ngahelipi omifikamhango daJehova dopaenghedi?
11 Ongudu onhinhatu yovanhu ovo ihava tambula ko ounongo ‘oyomalai.’ Ove li omalai, molwaashi ova anya okutambula ko eemhango daKalunga dopaenghedi. Ohava ningi osho tashi wapalele momesho avo. (Omayel. 12:15) Ovanhu va tya ngaho, ove li omhinge naJehova, Odjo younongo. (Eps. 53:1) Ngeenge twe va shakeneke moilonga yokuudifa, luhapu ohave tu kembaula nonyanya, eshi twa lenga omifikamhango dOmbiibeli. Ashike itava dulu oku tu kwafela tu kale nonghalamwenyo ya denga mbada. Ombiibeli oya ti: “Ounongo otau kalele elai kombadeelela. Itali makula okanya kalo moshivelo.” (Omayel. 24:7) Omalai kae na eendjovo dasha dounongo washili, odo taa dulu okuyandja. Nomolwaasho Jehova e tu londwela tu “dje po pomulumenhu elai.” — Omayel. 14:7.
12. Oshike tashi tu kwafele tu henuke okukatuka ngaashi omalai?
12 Mepingafano naavo ve tonde omayele aKalunga, fye ohatu kulike ohole yokuhola eendjila daKalunga, mwa kwatelwa omifikamhango daye dopaenghedi. Ohatu dulu okukulika ohole ya tya ngaho, mokuyelekanifa oidjemo yokudulika nosho yo yokuhadulika. Tala komaupyakadi oo ve lietela vo vene, molwaashi va anya okutambula ko omayele opandunge aJehova. Opo nee tala nghee onghalamwenyo yoye i li xwepo, molwaashi ho dulika kuKalunga. — Eps. 32:8, 10.
13. Mbela Jehova ohe tu fininike tu dulike komayele aye opandunge?
13 Jehova oha yandje ounongo waye kwaaveshe, ashike iha fininike nande oumwe e u tambule ko. Okwa popya oidjemo oyo tai ka hanga ovo ihava pwilikine kounongo waye. (Omayel. 1:29-32) Ovo va hoolola okuhadulika kuJehova “otava ka lya koiimati yokweenda kwavo.” Mokweendela ko kwefimbo, otava ka hangwa komaudjuu nosho yo kokumona oixuna kuhapu omolwonghedi yavo yokukalamwenyo, noxuuninwa Jehova ote ke va hanauna po. Mepingafano naasho, ovo hava pwilikine komayele opandunge aJehova nohave a tula moilongo, okwe va udanekela a ti: “Ovo hava pwilikine nge [otava] ka kala nombili netulumuko, itava tilifwa komupya.” — Omayel. 1:33.
OUNONGO WASHILI OHAU TU ETELE OUWA
Okukufa ombinga moukalele ohaku pameke ekwatafano letu naJehova (Tala okatendo 15)
14-15. Oshike hatu lihongo mOmayeletumbulo 4:23?
14 Ohatu mono alushe ouwa, ngeenge hatu tula moilonga ounongo wopakalunga. Ngaashi twa kundafana nale, Jehova okwe shi ningifa shipu okumona omayele a tya ngaho. Pashihopaenenwa, membo lOmayeletumbulo omu na omayele taa longo, oo taa dulu oku tu kwafela tu xwepopaleke onghalamwenyo yetu, ngeenge otwe a tula moilonga. Paife natu ka kundafaneni oihopaenenwa ine yomayele a tya ngaho opandunge.
15 Amena omutima woye wopafaneko. Ombiibeli oya ti: “Omutima woye u amena komesho yoinima aishe oyo i nokwaamenwa, osheshi muwo otamu di omwenyo.” (Omayel. 4:23) Diladila keenghendabala odo hatu ningi, opo tu amene omutima wetu wo venevene. Otwa pumbwa okulya oikulya i na oitungifi, okulideula sha wana nokuhenuka elihumbato inali koshoka. Ohatu ningi sha faafana, opo tu amene omutima wetu wopafaneko. Ohatu lipalula nEendjovo daKalunga efiku keshe. Ohatu lilongekidile okwoongala kwopaKriste, hatu kala po nokukufa ombinga muko. Ohatu kala oupafi, mokukala hatu kufa ombinga pandjikilile moukalele. Nohatu henuka okukulika elihumbato inali koshoka, mokukala kokule nakeshe osho tashi dulu okunyateka omadiladilo etu, ngaashi omalihafifo inaa koshoka nosho yo eendafano lii.
Okukala tu na etaleko li li pandjele li na sha noimaliwa ohaku tu kwafele tu kale twa wanenwa kwaasho tu na (Tala okatendo 16)
16. Omolwashike Omayeletumbulo 23:4, 5, taa dulu oku tu kwafela kunena?
16 Kala wa wanenwa kwaasho u na. Ombiibeli oye tu pa omayele aa taa ti: ‘Ino lipyakidila u ninge oshipuna. Omesho oye eshi a wile ko, oupuna uhe po, osheshi divadiva wa mona omavava ndele tau tuka ngaashi onhwa keulu.’ (Omayel. 23:4, 5) Oinima yopamaliko ihai kalelele. Ashike oipuna neehepele kunena ohave lipula unene shi na sha nokulikola oimaliwa ihapu. Nomolwaasho luhapu hava ningi oinima oyo hai nyono po edina lavo liwa, omakwatafano avo, nokuli noukolele wavo. (Omayel. 28:20; 1 Tim. 6:9, 10) Mepingafano naasho, ounongo ohau tu kwafele tu kale netaleko li li pandjele li na sha noimaliwa. Etaleko la tya ngaho, ohali tu amene tuha kale tu na olwisho, tu kale twa wanenwa notwa hafa. — Omuud. 7:12.
Okudiladila ofimbo inatu popya ohaku tu kwafele tu henuke okuyahameka vakwetu neendjovo detu (Tala okatendo 17)
17. Ongahelipi hatu dulu okukala ‘nelaka lovanaendunge,’ ngaashi sha tumbulwa mOmayeletumbulo 12:18?
17 Diladila fimbo ino popya. Ngeenge inatu lungama, ohatu dulu okuyahameka neenghono vakwetu neendjovo detu. Ombiibeli oya ti: “Omunhu ta tu neendjovo ngaashi eongamukonda, ndelenee elaka lovanaendunge tali velula.” (Omayel. 12:18) Ohatu ka kala tu na ekwatafano liwa novanhu vakwetu, ngeenge otwa henuka okukala hatu va ambe omolwomapuko avo. (Omayel. 20:19) Opo eendjovo detu di velule ponhele yokweehameka, otu na okuyadifa omitima detu neshiivo lokushiiva Eendjovo daKalunga. (Luk. 6:45) Ngeenge otwa dilonga kwaasho Ombiibeli tai ti, eendjovo detu otadi ka kala ngaashi “ofifiya younongo,” tadi talaleke vamwe. — Omayel. 18:4.
Okushikula ewiliko olo la dja kehangano otaku dulu oku tu kwafela tu xwepopaleke oukalele wetu (Tala okatendo 18)
18. Ongahelipi okutula moilonga Omayeletumbulo 24:6, taku tu kwafele tu pondole moukalele?
18 Shikula ewiliko lehangano. Ombiibeli oya yandja omayele taa longo, oo taa dulu oku tu kwafela tu pondole, ya ti: “Osheshi molwokudiladila nawa to dulu okushinga oita, nouhapu wovapukululi tau eta efindano.” (Omayel. 24:6) Diladila nghee okutula moilonga efinamhango olo taku dulu oku tu kwafela tu pondole moilonga yetu yokuudifa nokuhonga. Ponhele yokuwanifa po oukalele wetu monghedi oyo tai tu wapalele, ohatu shikula omaetepo oo hatu pewa. Ohatu mono ewiliko lopandunge pokwoongala kwopaKriste, opo ovayandjimayele ovanawino hava yandje oipopiwa ya kanghamena kOmbiibeli nosho yo omauliko oo hae tu deula. Kakele kaasho, ehangano laJehova ohali yandje yo oilongifo ya denga mbada, ngaashi oishangomwa nosho yo ouvidio, oyo hai dulu okukwafela ovanhu va ude ko Ombiibeli. Mbela oho lihongo ngoo okulongifa oilongifo ya tya ngaho nomupondo?
19. Ou udite ngahelipi shi na sha nounongo oo hau di kuJehova? (Omayeletumbulo 3:13-18)
19 Lesha Omayeletumbulo 3:13-18. Otwa hafa neenghono omolwomayele oo e li mEendjovo daKalunga. Ngeno openi tu li, ngeno katwa li tu a na? Moshitukulwa eshi, otwa kundafana oihopaenenwa younongo tau longo, oo tau hangwa membo lOmayeletumbulo. Oshoshili kutya Ombiibeli oi na omayele mahapu opandunge a dja kuJehova. Natu kale alushe twa tokola toko okukala metwokumwe nounongo, oo hau di kuJehova. Ovanhu vahapu inava lenga ounongo wopakalunga, ndele fye otwe u lenga. Otwa tomhwa kutya ‘omunelao keshe oyou ta kanyatele kounongo.’
EIMBILO 36 Amena omutima woye
a Ounongo, oo hau di kuJehova, ou dule kokule keshe shimwe osho ounyuni hau yandje. Moshitukulwa eshi, ohatu ka konakona omupopyofano muhokwifa membo lOmayeletumbulo, oo kutya ounongo otau ingida mokule mepandavanda. Ohatu ka kundafana nghee hatu dulu okumona ounongo washili, nomolwashike vamwe vehe hole okupwilikina kounongo nanghee hatu mono ouwa, ngeenge otwa pwilikine kuo.