Tumbalekifa Jehova mokukala u na efimaneko
“Oilonga [yaJehova] oya tumbala noya fimana.” — EPS. 111:3.
1, 2. (a) Oshitya efimano otashi ti shike? (b) Omapulo elipi hatu ka kundafaneni moshitukulwa eshi?
ESHI Madison oo e na omido omulongo a li a pulwa kutya efimaneko otashi ti shike, okwa li a nyamukula neendelelo kutya otashi ti “okudjala nawa.” Okakadona oko okanyasha otashi dulika kaka li ke shii kutya Ombibeli oya popya kutya Kalunga okwa “djala efimano noshinge.” (Eps. 104:1) Ovanhu omafimbo amwe otashi dulika va ulike kutya ove na efimaneko mokudjala nawa. Pashihopaenenwa, omuyapostoli Paulus okwa li a popya kutya ovakainhu Ovakriste nava kale hava “[djala] oikutu tai wapala eenghedi diwa nokuliwapeka noshishohoni noukoshoki, haneexwiki da vindwa ile noulenga woshingoldo ile noshilanda ile noikutu youkengeli ei tai landwa nondilo.” (1 Tim. 2:9) Ndelenee elihumbato olo tali ‘fimanekifa nokutumbalekifa’ Jehova ola kwatela mo shihapu shihe fi ashike okudjala nawa. — Eps. 111:3.
2 MOmbibeli, oshitya shOshiheberi osho sha tolokwa efimano otashi dulu yo okutolokwa “oshinge,” “etumbalo” nosho yo “ounene.” Emboitya limwe ola fatulula oshitya efimano kutya “okukala wa fimanekwa ile wa tumbalekwa.” Jehova oye aeke a wana okufimanekwa filufilu nokukala a tumbalekwa. Onghee hano, tu li ovapiya vaye ve mu liyapulila, otu na okukala hatu popi nohatu lihumbata monghedi oyo tai mu fimanekifa. Mbela omolwashike ovanhu hava dulu okuulika efimaneko? Efimano netumbalo laJehova ohali hololwa ngahelipi? Efimano laJehova oli na oku tu kuma ngahelipi? Oshike hatu dulu okulihonga kuJesus Kristus shi na sha nokuulika oukwatya oo? Ongahelipi hatu dulu okuulika efimaneko lopakalunga?
Omolwashike hatu dulu okuulika efimaneko?
3, 4. (a) Otu na okuninga po shike omolwefimano olo twa dikwa? (b) Eendjovo dopaxunganeko odo di li mEpsalme 8:5-9 otadi popi kombinga yalyelye? (Tala eshangelo lopedu.) (c) Jehova okwa li a dika oolyelye efimano mefimbo lonale?
3 Ovanhu aveshe ohava dulu okukatuka monghedi yefimaneko, molwaashi ova shitwa oshifeka shaKalunga. Jehova okwa li a tumbaleka omulumenhu wotete eshi a li e mu pa oilonga yokufila oshisho edu. (Gen. 1:26, 27) Nokuli naashi ovanhu va ya monghalo yokuhawanenena, Jehova okwa li a popya natango kutya ovanhu ove na oshinakuwanifwa shokufila oshisho edu. Kungaho, Kalunga oha ‘dike’ natango ovanhu efimano. (Lesha Epsalme 8:5-9.)a Efimano olo Kalunga e tu dika otali pula tu kale hatu lihumbata monghedi oyo tai mu fimanekifa, sha hala okutya, tu kale hatu tange edina laye linene tu na etilofimaneko.
4 Jehova oha fimaneke unene tuu ovanhu ovo have mu longele oilonga iyapuki. Jehova okwa li a lenga Abel mokutambula ko eyambo laye, ndele ka li a tambula ko eyambo laKain. (Gen. 4:4, 5) Moses okwa li a lombwelwa a ‘yandje efimano laye limwe’ kuJosua, oo a li te ke mu pingena po e li omuwiliki waIsrael. (Num. 27:20, NW) Ombibeli oya popya shi na sha nomonamati waDavid, Salomo, ya ti: “[Omwene] okwa nenepeka unene Salomo moipafi yOvaisrael aveshe ndele Ye e mu pa epangelofimano lo inali kala ko kohamba nande imwe yOvaisrael ye mu tetekela.” (1 Omaf. 29:25) Jehova ota ka pa Ovakriste ovavaekwa ovanyumunwa efimano le likalekelwa, ovo va kala tava udifa noudiinini ‘oshinge shouhamba waye.’ (Eps. 145:11-13) Ongudu tai hapupala ‘yeedi dimwe’ daJesus nayo otai dana onghandangala ya fimana mokutanga Jehova. — Joh. 10:16, OB-1986.
Nghee efimano netumbalo laJehova hali hololwa
5. Efimano laJehova olinene shi fike peni?
5 Omupsalme David okwa imba meimbilo limwe olo tali ulike kutya Kalunga omunene e dule ovanhu kokule, a ti: “Omwene, Omwene wetu, edina loye la tumbalekwa shi fike nee peni kombada yedu alishe, Ove ou oshingepangelo shoye we shi tula kombada yomaulu.” (Eps. 8:2) Jehova okwa kala omunenenene nokwa fimana meshito alishe okudja fimbo “eulu nedu” inali shitwa fiyo osheshi elalakano laye li na sha nokuninga edu oparadisa nokutwala ovanhu mewaneneno tali ka wanifwa filufilu, nota ka kala omunenenene nokwa fimana alushe fiyo alushe. — Gen. 1:1; 1 Kor. 15:24-28; Eh. 21:1-5.
6. Omolwashike omupsalme umwe a ti kutya Jehova okwa djala efimano?
6 Omupsalme umwe omutilikalunga ka li tuu a kumwa eshi a li a mona ounene weulu li yadi eenyofi konguloshi, tadi vilima ngaashi omamanya ondilo! Molwaashi omupsalme oo okwa li a kumwa eshi Kalunga a “valela eulu ngaashi ofaila,” okwa li a popya kutya Jehova okwa djala efimano omolwounghulungu waye wokushita wa denga mbada. (Lesha Epsalme 104:1, 2.) Efimano netumbalo lOmushiti omunaenghono adishe oo iha monika ohali limonikila moilonga yaye yeshito.
7, 8. Eulu otali holola shike shi na sha nefimano netumbalo laJehova?
7 Diladila pashihopaenenwa shi na sha nomuhalavili wetu oo hau ifanwa Milky Way. Mokuyelekanifa opulaneta yEdu nomuhalavili wetu munenenene omo mu na eenyofi dihapudihapu nosho yo etango neepulaneta dikwao odo de lidingilila, opulaneta yEdu oi li ngaashi ewe lehekedu komunghulofuta munenenene. Omuhalavili oo ou na eenyofi di dule peebiliyona 100. Ngeenge owa kala to valula onyofi imwe osekonde keshe oule weevili 24, otashi ke ku pula oule womido di dule 3 000 opo u dule okuvalula eenyofi di li eebiliyona 100.
8 Ngeenge omuhalavili wetu oo hau ifanwa Milky Way ou na eenyofi eebiliyona 100, mbela mewangadjo alishe omu na eenyofi ngapi? Ovanongononi veenyofi ova tengeneka kutya mewangadjo omu na natango omihalavili tashi dulika okudja peebiliyona 50 fiyo opeebiliyona 125. Mbela ewangadjo alishe koonono oli na eenyofi ngapi? Kape na omunhu e shii kutya odi li ngapi. Ndele nande ongaho, Jehova oha “pangelele eenyofi omuvalo apa u fike, ndee te di [ifana, OB-1986] adishe komadina.” (Eps. 147:4) Mbela ihashi ku linyengifa u tange edina laJehova linene eshi we lihonga kutya okwa djala efimano netumbalo?
9, 10. Omungome otau holola ngahelipi ounongo wOmushiti?
9 Mepingafano neulu linene, paife natu ka yandjeni elitulemo koshinima shimwe osho sha sha, omungome. Jehova ina ‘shita ashike eulu nedu’ ndele ‘omupaluli yo wovafindjala.’ (Eps. 146:6, 7) ‘Efimano netumbalo’ laKalunga oli liwetikile moinenelonga yaye, mwa kwatelwa yo oilya omo hamu di omungome. (Lesha Epsalme 111:1-5.) Jesus okwa honga ovashikuli vaye va kale hava ilikana tava ti: “Omungome wetu womafiku aeshe u tu pa yo nena.” (Mat. 6:11) Omingome oda li oikulya yakeshe efiku moiwana ihapu yonale, mwa kwatelwa Ovaisrael. Nonande omingome oda li da talika ko di li oikulya yanafangwa, okulumbakana kwoihovelitungifo oyo i li moinima oyo hai longifwa okuteleka omingome okwa kitakana.
10 Pefimbo lOmbibeli, Ovaisrael ova li hava longifa oufila woilya yomaludi e lili noku lili nosho yo omeva opo va ninge omingome. Omafimbo amwe, ova li hava teleke omingome da ya onhafi ile efulika. Ngeenge oinima oyo itatu ya pilulilwa mumwe, oihovelitungifo yayo ohai lumbakana monghedi ikumwifi ndele tapa holoka oshinima shipe. Itatu dulu okuuda ko filufilu kutya ohashi ende ngahelipi opo oihovelitungifo yoinima oyo i lumbakane filufilu monghedi oyo ya kitakana. Kakele kaasho, onghedi omo edimo hali nyanyaula omungome oya kitakana neenghono. Onghee hano, itashi kumwifa eshi omupsalme umwe a imba a ti: “Omwene, oilonga yoye oi fike peni! Aishe owe i shita nounongo”! (Eps. 104:24) Mbela naave oho linyengifwa u tange Jehova monghedi ya tya ngaho?
Efimano netumbalo laKalunga ohali ku kumu ngahelipi?
11, 12. Okudilonga shi na sha noilonga yeshito laKalunga otaku dulu oku tu kuma ngahelipi?
11 Opo tu hafele okutala evalelwa konguloshi inatu pumbwa okukala ovanongononi veenyofi ile okukala ovadindoli opo tu hafele okulya omungome. Ndelenee opo tu dule okuuda ko efimano lOmushiti wetu, otwa pumbwa okulongifa efimbo opo tu dilonge shi na sha noilonga yaye yeshito. Mbela okudilonga kwa tya ngaho otaku dulu oku tu etela ouwa washike? Otaku ke tu etela ouwa ngaashi ashike oo hatu mono ngeenge hatu dilonga kombinga yoinima vali imwe oyo Jehova a shita.
12 David okwa li a imba shi na sha noinenelonga oyo Jehova a longela oshiwana shaYe a ti: “Onda hala okupopya oshinge shefimano loye, ame ndi imbe oikumifilonga yoye.” (Eps. 145:5) Ohatu ulike kutya otwa fimaneka oinenelonga yaKalunga mokukonakona Ombibeli nokulongifa efimbo tu dilonge kwaasho hatu lesha. Mbela ngeenge otwa kala hatu dilonga kombinga yoinenelonga yaye otashi ke tu kuma ngahelipi? Otashi ka hapupalifa eudeko letu lokuuda ko efimano netumbalo laKalunga. Onghee hano, ohatu ningi ngaashi David mokutanga Jehova hatu ti: “[Oinenelonga] yoye ya fimana, onda hala ndi i hepaulule.” (Eps. 145:6) Okudilonga kombinga yoinenelonga yaKalunga otaku ka pameka ekwatafano letu naye notaku ke tu linyengifa tu lombwele vamwe shi na sha naye, hatu shi ningi nondjungu nonouladi. Mbela oho udifa onghundana iwa nouladi nokukwafela vamwe ve lihonge kutya Jehova Kalunga okwa fimana, okwa tumbala, nomunene?
Jesus okwa li a hopaenena Xe filufilu monghedi omo a li a ulika efimaneko
13. (a) PaDaniel 7:13, 14, Jehova okwa pa Omona waye shike? (b) E li Ohamba, Jesus oha ungaunga ngahelipi novapangelwa vaye?
13 Omona waKalunga, Jesus Kristus, okwa li a udifa onghundana iwa nouladi nokwa li a fimaneka Xe womeulu omutumbalekwa. Jehova okwa pa Omona waye ewifa efimano le likalekelwa moku mu pa ‘eenghono noshilongo.’ (Lesha Daniel 7:13, 14.) Ndele nande ongaho, Jesus ke na oikala younhwa ile yokuhenakonasha novanhu. Mepingafano naasho, oku li Omupangeli omunalukeno, oo e shii omangabeko ovapangelwa vaye noha ungaunga navo neyavelelo nosho yo nefimaneko. Natu ka taleni koshihopaenenwa shimwe shaJesus, Ohamba ya nangekwa po, shi na sha nanghee a li ha ungaunga novanhu ovo a li ha shakeneke, naunene tuu ovo va li vehe niwe ko nasha navo nove tondike.
14. MuIsrael shonale, ovanashilundu ova li va talika ko ngahelipi?
14 Mefimbo lonale, ovanhu ovo va li ve na oudu woshilundu ova li hava fi efyo li udifa omwenyo munyenye. Oitukulwa yavo yolutu oya li hai ende tai olo komukifi kanini nakanini. Ovanhu ova li va tala ko okuvelula omunashilundu ku li oshinima itashi shiiva, ngaashi ashike okunyumuna omunhu koufi. (Num. 12:12; 2 Eeh. 5:7, 14) Ovanashilundu ova li va talika ko inava koshoka, ve tondike nokava li va pitikwa okukala mokati kovanhu. Ngeenge va li tave uya povanhu ova li ve na okwiingida tava ti: “Omunashilundu! Omunashilundu!” (Lev. 13:43-46) Omunashilundu okwa li a talwa ko onga omunhu oo a fya. Pamashangelo Oshirabi, omunashilundu okwa li e na okukala kokule novanhu oshinano shoule wometa 1,7 lwaapo. Ondjokonona otai holola kutya ngeenge omuwiliki wonhumba welongelokalunga a li a mona omunashilundu, nonande okwa li e li kokule, okwa li he mu kupula nomamanya opo a kale kokule novanhu.
15. Jesus okwa li a ungaunga ngahelipi nomunashilundu umwe?
15 Didilika kunghee Jesus a li e linyenga eshi omunashilundu umwe a li e uya kuye noku mu pula e mu velule. (Lesha Markus 1:40-42.) Ponhele yokulombwela omunashilundu oo a li ha henukwa kovanhu a dje po puye, Jesus okwa li e mu kenukila nokwa li a ungaunga naye nefimaneko. Jesus okwa li a didilika kutya omunashilundu oo okwa li monghalo i etifa onghenda nokwa li a pumbwa epepelelo. Omutima waye owa li we linyengifwa kolukeno ndele ta katuka onghatu meendelelo a kwafele omunashilundu oo. Okwe mu kuma ndele te mu velula.
16. Owe lihonga shike monghedi omo Jesus a li ha ungaunga navamwe?
16 Tu li ovashikuli vaJesus, ongahelipi hatu dulu okuhopaenena onghedi omo a li a hopaenena Xe mokuulika efimaneko? Onghedi imwe omo hatu dulu oku shi ninga omokudimina kutya ovanhu aveshe ova pumbwa okufimanekwa, kashi nee mbudi kutya ove li peendodo da tya ngahelipi moulikumwe wovanhu, ove na oukolele wa tya ngahelipi ile kutya ove na omido ngapi. (1 Pet. 2:17) Ovo ve na oinakuwanifwa, ngaashi ovashamane, ovadali nosho yo ovakulunhuongalo Ovakriste ovo unene va pumbwa okufimaneka ovo ve li mepashukilo lavo. Kungaho, osho otashi ka kwafela ovo tava pashukilwa va kale ve lifimaneka vo vene. Ombibeli oya divilika kutya Ovakriste aveshe ove na okuwanifa po oshiteelelwa osho, ya ti: “Mokuhola ovamwaxo filafaneni olukeno, mokufimanekafana pafaneni oshihopaelelwa.” — Rom. 12:10.
Natu kale hatu ulike efimaneko ngeenge hatu longele Jehova
17. Oshike hatu lihongo mOmishangwa shi na sha nokuulika efimaneko ngeenge hatu longele Jehova?
17 Otu na okukala hatu ulike efimaneko, unene tuu ngeenge hatu longele Jehova. Omuudifi 5:1 ota ti: “Amena omhadi yoye ngenge to i kongulu yaKalunga.” Moses naJosua ova li va lombwelwa va dule ko eenghaku davo eshi va li ponhele iyapuki. (Ex. 3:5; Jos. 5:15) Kungaho, ova li tava ulike efimaneko netilokalunga. Ovapristeri Ovaisrael ova li ve na okudjala oumbulukweva vokoshi opo va ‘uvike ohoni youlumenhu wavo.’ (Ex. 28:42, 43) Osho osha li she va kwafela vaha ulike ohoni yavo ngeenge va li tava longo koaltari. Oshilyo keshe shomoukwaneumbo womupristeri osha li shi na okudulika komufikamhango wopakalunga u na sha nefimaneko.
18. Ohatu ulike ngahelipi efimaneko ngeenge hatu longele Jehova?
18 Otwa pumbwa okuulika efimaneko mokulongela Kalunga kwetu. Opo tu kale twa fimanekwa, nafye otu na okukala hatu ulike efimaneko. Otu na okukala tu na efimaneko shili, ndele haku limonikifa ashike twa fa tu na efimaneko. Otu na okuulika efimaneko tashi di komutima, molwaashi Kalunga oha tale momitima. (1 Sam. 16:7; Omayel. 21:2) Okuulika efimaneko oku na okukala onghedi yetu yokukalamwenyo, noku na okunwefa mo elihumbato letu, oikala yetu, ekwatafano letu navamwe, nokuli nonghedi omo hatu litale ko fye vene. Doshili, otu na okukala hatu ulike efimaneko efimbo keshe nosho yo mukeshe osho hatu popi ile hatu ningi. Ngeenge tashi uya pelihumbato letu, oikala yetu nosho yo okudjala nokuliwapeka kwetu, natu kaleke momadiladilo eendjovo domuyapostoli Paulus, odo tadi ti: ‘Fye itatu pundukifa omunhu moshinima nande shimwe, oshilongayakulo shetu shiha shekwe, ndelenee moinima aishe ohatu liholola ofye ovayakuli vaKalunga.’ (2 Kor. 6:3, 4, yelekanifa NW.) Ohatu “wapaleke muaishe elongo laKalunga, Omukulili wetu.” — Tit. 2:10.
Natu twikile okuulika efimaneko lopakalunga
19, 20. (a) Omonghedi ya denga mbada ilipi hatu dulu okuulika kutya otwa fimaneka vamwe? (b) Otu na okukala twa tokola toko okuninga shike ngeenge tashi uya pokuulika efimaneko?
19 Ovakriste ovavaekwa ovo ve li ‘ovatumwa ponhele yaKristus,’ ohava ulike efimaneko. (2 Kor. 5:20) ‘Eedi dimwe’ odo tadi yambidida noudiinini ovavaekwa, oda fimanekwa di li ovakalelipo vOuhamba wopaMessias. Omutumwa ile omukalelipo wepangelo oha popile epangelo lavo nouladi nonefimaneko. Onghee hano, otu na okukala hatu popile epangelo lOuhamba waKalunga nefimaneko nonouladi. (Ef. 6:19, 20) Mbela ihatu ulikile vamwe kutya otwe va fimaneka moku va twaalela “ondaka iwa”? — Jes. 52:7.
20 Natu kale twa tokola toko okufimanekifa Kalunga mokukala hatu lihumbata metwokumwe noiteelelwa yaye i na sha nokuulika efimaneko. (1 Pet. 2:12) Natu kale alushe hatu fimaneke Kalunga nefimaneko lomoule, hatu fimaneke elongelokalunga laye nosho yo ovamwatate. Ndele Jehova oo a djala efimano netumbalo, na kale a hokwa onghedi omo hatu mu longele nefimaneko.
[Eshangelo lopedu]
a Eendjovo daDavid odo di li mEpsalme etukulwa eti-8 odi li yo eendjovo dopaxunganeko tadi popi kombinga yaJesus Kristus omulumenhu a wanenena. — Heb. 2:5-9.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Eudeko li na sha nefimano laJehova oli na oku tu nwefa mo ngahelipi?
• Oshike hatu dulu okulihonga shi na sha nokuulika efimaneko monghedi omo Jesus a li a ungaunga nomunashilundu umwe?
• Ongahelipi hatu dulu okutumbalekifa Jehova meenghedi odo tadi ulike kutya otwe mu fimaneka?
[Efano pepandja 18]
Jehova okwa li a lenga Abel ngahelipi?
[Efano pepandja 20]
Owe lihonga shike shi na sha nokuulika efimaneko monghedi omo Jesus a li a ungaunga nomunashilundu umwe?