Ounene waJehova ihau konekeka
“Omwene, Oye omunene nokufimanekwa unene, nounene waye ihau konekeka.”—EPSALME 145:3.
1, 2. David okwa li omunhu woludi la tya ngahelipi, nokwa li e li tala ko ngahelipi mokuyelekanifa naKalunga?
OMUTOTI wEpsalme 145 omulumenhu a shiivika nawa mondjokonona. Eshi a li okamatyona, okwa li a lwifa nokudipaa omutongolume oo kwa li a homata. Natango eshi a li ohamba omukwaita, omupsalme oo okwa finda ovatondi vahapu. Edina laye oDavid nokwa li ohamba onhivali yaIsrael shonale. Edina liwa laDavid oko li li natango nonande a fya, nomolwaasho nokuli nomamiliyona ovanhu kunena oku shii sha kombinga yaye.
2 Nonande David a pondola ngaho, okwa li e lininipika. Shi na sha naJehova okwa imba ta ti: “Ngenge handi tale keulu, [koshilonga] shominwe doye, kohani nokeenyofi, edi wa shita, omunhu omushike, eshi ho mu dimbulukwa, nomona womunhu eshi ho mu file oshisho?” (Epsalme 8:4, 5) Ponhele yokudiladila kutya ye omunene, David okwa ulika kutya Jehova oye e mu xupifa kovatondi vaye aveshe, nokwa popya shi na sha naKalunga a ti: “Ove wa pa nge oshikelelifo shexupifo lange [nelininipiko loye la, NW] nenepeka nge.” (2 Samuel 22:1, 2, 36) Jehova oha ulike elininipiko mokufila onghenda ovanyoni, na David okwa li e na olupandu shi na sha nolune laKalunga inali longelwa.
‘Onda hala ndi fimaneke ohamba Kalunga’
3. (a) David okwa li a tala ko ngahelipi ouhamba waIsrael? (b) David okwa li a hala okuhambelela Jehova fiyo onaini?
3 Nonande David okwa li ohamba ya nangekwa po kuKalunga, okwa li a tala ko Kalunga e li Ohamba yashili yaIsrael. David okwa ti: “Oshilongo oshoye Omwene, ndele Oove Omupangeli waaishe!” (1 Omafimbo 29:11) David ka li tuu a fimaneka Kalunga e li Omupangeli! Okwa imba a ti: “Onda hala ndi ku fimaneke, Kalunga kange, ohamba, nokutanga edina loye alushe fiyo alushe. Keshe efiku onda hala, ndi ku tange, nokuhambelela edina loye alushe fiyo alushe.” (Epsalme 145:1, 2) David okwa li e na ehalo okuhambelela Jehova Kalunga keshe efiku nofiyo alushe.
4. Epsalme 145 otali nyaneke pomutenya omapopyo oipupulu elipi?
4 Epsalme 145 oli li enyamukulo li na eenghono okunyamukula elundilo laSatana kutya Kalunga oku li omupangeli e lihole mwene oo iha pe oishitwa yaye emanguluko. (Genesis 3:1-5) Epsalme olo otali nyaneke yo pomutenya oipupulu yaSatana kutya ovo hava dulika kuKalunga ohave shi ningi ashike omolwouwa oo tava dulu okumona ndele hamolwaashi ve hole Kalunga. (Job 1:9-11; 2:4, 5) Ngaashi David, Ovakriste vashili kunena otava nyamukula omalundilo Ondiaboli. Ove na ohokwe meteelelo lavo lomwenyo waalushe koshi yepangelo lOuhamba molwaashi ova hala okuhambelela Jehova fiyo alushe. Ope na nale omamiliyona oo a hovela oku shi ninga mokukala neitavelo tali longo mekuliloyambo laJesus nokulongela Jehova neduliko omolwohole, ve li ovalongeli vaye ve mu liyapulila nova ninginifwa.—Ovaroma 5:8; 1 Johannes 5:3.
5, 6. Eemhito dilipi hatu dulu okufimaneka nokuhambelela Jehova?
5 Diladila keemhito dihapu dokufimaneka nokutanga Jehova tu li ovapiya vaye. Ohatu dulu oku shi ninga momailikano ngeenge twa kumwa kusha neenghono fimbo hatu lesha Eendjovo daye, Ombibeli. Ohatu dulu okutanga nokupandula Kalunga ngeenge twe linyengifwa konghedi oyo ha ungaunga noshiwana shaye ile ngeenge twa kumwifwa koinima yonhumba yomeshito laye likumwifi. Ohatu fimaneke yo Jehova Kalunga ngeenge hatu kundafana omalalakano aye novaitaveli vakwetu pokwoongala kwopaKriste ile meenghundafana detu. Doshili, ‘oilonga iwa’ aishe oyo tai longwa omolwOuhamba waye otai mu hambelelifa.—Mateus 5:16.
6 Oihopaenenwa yokunena yoilonga iwa ya tya ngaho oya kwatela mo okutunga kwoshiwana shaye eenhele dihapu dokulongela Jehova moilongo oyo ya hepa. Ihapu yomuyo oya longwa nekwafo lopashimaliwa lovaitaveli vakwao vokoilongo imwe. Ovakriste vamwe ova kwafela mokuliyamba nehalo liwa okuya keenhele da tya ngaho opo va kufe ombinga mokutunga Omalupale Ouhamba. Ndele oshilonga sha fimanenena shomoilonga iwa aishe yokuhambelela Jehova osho okuudifa onghundana iwa yOuhamba waye. (Mateus 24:14) Ngaashi eevelishe di li komesho domEpsalme 145 tadi ulike, David okwa li a dimina nolupandu ouhamba waKalunga nokwe u tumbaleka. (Epsalme 145:11, 12) Mbela naave ou na olupandu la faafana shi na sha nonghedi yaKalunga yokupangela pahole? Mbela oho lombwele ngoo vamwe alushe kombinga yOuhamba waye?
Oihopaenenwa younene waKalunga
7. Yandja etomheno la fimanenena lokufimaneka Jehova.
7 Epsalme 145:3 otali tu pe etomheno la fimanenena lokufimaneka Jehova. David okwa imba ta ti: “Omwene, Oye omunene nokufimanekwa unene, nounene waye ihau konekeka.” Ounene waJehova kau na ongaba. Itau dulu okukonakonwa nokuudiwa ko filufilu ile okuyelekwa kovanhu. Ndele ohatu ka mona ouwa shili mokukonakona oihopaenenwa younene waJehova ihau konekeka.
8. Evalelwa otali holola shike kombinga younene neenghono daJehova?
8 Kendabala okudimbuluka omhito imwe oyo kwa li wa pita mo monduda yoye konguloshi ndele to tale keulu li he na oilemo nokakwa li ku na ohani. Mbela kwa li wa kumwa kouhapu weenyofi odo wa mona momilaulu mewangadjo? Mbela kwa li we linyengifwa u hambelele Jehova omolwounene waye eshi a shita omaminikilo aeshe oo okeulu? Ndele osho wa mona, osha li ashike omuvalu munini weenyofi domomuhalavili oo edu letu li li oshitukulwa shao. Natango, otaku tengenekwa kutya oku na omihalavili omamiliyona omayovi omafele, ndele atatu ashike omuo haa dulu okumonika nope he na okulongifa efano lokutala kokule. Doshili, eenyofi nosho yo omihalavili odo itadi dulu okuvalwa di li oshitukulwa shevalelwa linene odi li oumbangi weenghono daJehova dokushita nosho yo ounene waye ihau konekeka.—Jesaja 40:26.
9, 10. (a) Eembinga dounene waJehova dilipi da ulikwa shi na sha naJesus Kristus? (b) Ongahelipi enyumuko laJesus li na okukuma eitavelo letu?
9 Konakona eembinga dimwe dounene waJehova—odo da kwatela mo Jesus Kristus. Ounene waKalunga owa li wa ulikwa mokushita Omona waye noku mu longifa omido dihapu neenghono e li “omulongi onghulungu” waYe. (Omayeletumbulo 8:22-31, NW) Ounene wohole yaJehova owa li wa ulikwa eshi a yandja Omona waye ewifa e li ekuliloyambo lokukulila ovanhu. (Mateus 20:28; Johannes 3:16; 1 Johannes 2:1, 2) Natango osho itashi dulu okuudiwa ko kovanhu osho olutu loshinge lopamhepo noihali fi olo Jehova a pa Jesus penyumuko laye.—1 Petrus 3:18.
10 Enyumuko laJesus ola li la kwatela mo eembinga dihapu dikumwifi dounene waJehova ihau konekeka. Nope he na omalimbililo Kalunga okwa tula vali medimbuluko laJesus oinima i na sha noilonga oyo ya kwatela mo eshito loinima i he wetike naayo i wetike. (Ovakolossi 1:15, 16) Oyo oya kwatela mo oishitwa yopamhepo, evalelwa, edu hali imi nosho yo omaludi aeshe oishitwa i na omwenyo kombada yedu letu. Kakele kokupa vali Omona eshiivo londjokonona aishe yokukalamwenyo kwomeulu nokwokombada yedu olo Omona a li a mona fimbo ina ninga omunhu kombada yedu, Jehova okwa tula yo medimbuluko lOmona oimoniwa yaye eshi a li omunhu wokedu a wanenena. Heeno, ounene waJehova ihau konekeka owa hololwa menyumuko laJesus. Kakele kaasho, oshilonga osho shinene oshi li eshilipaleko kutya enyumuko lavamwe otali shiiva. Oshi na okupameka eitavelo letu kutya Kalunga ota dulu okunyumunina momwenyo oonakufya omamiliyona ovo ve li medimbuluko laye la wanenena.—Johannes 5:28, 29; Oilonga 17:31.
Oikumwifilonga noinenelonga
11. Oshilonga shinene shaJehova shilipi sha hovela poPentekoste 33 O.P.?
11 Okudja penyumuko laJesus, Jehova okwa kala nokulonga oilonga ikwao ihapu inene noikumwifi. (Epsalme 40:6) PoPentekoste 33 O.P., Jehova okwa tota po oshiwana shipe, ‘Israel yaKalunga,’ osho sha fikama po movahongwa vaKristus ovo va vaekwa nomhepo iyapuki. (Ovagalati 6:16) Oshiwana shopamhepo osho shipe okwa li sha tamunuka mo monghedi ikumwifa mounyuni wopefimbo olo. Nonande konima yefyo lovayapostoli vaJesus oushunimonima owa eta fiyo pa holoka Oukwakriste, Jehova okwa twikila okulonga oikumwifilonga opo a wanife po elalakano laye.
12. Oushili oo kutya Ombibeli oi li momalaka aeshe manene okombada yedu, ou li oumbangi washike?
12 Pashihopaenenwa, omambo Ombibeli okwa xupa nohauxuuninwa okwa tolokwa momalaka aeshe manene okombada yedu kunena. Okutolokwa kwOmbibeli okwa li luhapu haku ningwa meenghalo didjuu novatoloki ova li monghuwo i na onghambe omolwovakalelipo vaSatana. Doshili, okutolokwa kwOmbibeli momalaka 2 000 ngeno inaku shiiva ngeno kasha li ehalo laKalunga munene ku he na vali, Jehova.
13. Okudja mo 1914, ongahelipi ounene waJehova wa ulikwa shi na sha nomalalakano aye Ouhamba?
13 Ounene waJehova owa ulikwa shi na sha nomalalakano aye Ouhamba. Pashihopaenenwa, momudo 1914, okwa nangeka po Omona waye, Jesus Kristus, e li Ohamba meulu. Diva konima yokafimbo, Jesus okwa katukila onghatu Satana neendemoni daye. Ova umbwa mo meulu nokuya komudingonoko wedu, oko va teelela va ka ekelwe mombwili. (Ehololo 12:9-12; 20:1-3) Okudja opo, ovashikuli vaJesus ovavaekwa ova kala tava hepekwa neenghono. Ndelenee Jehova okwe va yambidida pefimbo eli lokukala po kwaKristus ihaku monika.—Mateus 24:3, NW; Ehololo 12:17.
14. Oshikumwifilonga shilipi Jehova a longa mo 1919, nosha wanifa po shike?
14 Momudo 1919, Jehova okwa longa natango oshikumwifilonga osho sha holola ounene waye. Ovashikuli vaJesus ovavaekwa ovo va li va ya monghalo yokuhalonga sha pamhepo, okwa li va pepalekwa. (Ehololo 11:3-11) Momido da ka shikula ko okudja opo, ovavaekwa ova kala tava udifa nouladi onghundana iwa yOuhamba womeulu wa dikwa po. Ovavaekwa vakwao ova ongelwa fiyo omuvalu wavo wo 144000 we lixwa po. (Ehololo 14:1-3) Nokupitila movashikuli vaKristus ovavaekwa, Jehova okwa dika po ekanghameno ‘ledu lipe,’ oulikumwe wovanhu ovayuki. (Ehololo 21:1) Ndele oshike tashi ka ningilwa ‘edu lipe’ ngeenge ovavaekwa aveshe ovadiinini ova i meulu?
15. Oilonga ilipi Ovakriste ovavaekwa va kala tava kwatele komesho fiyo okunena, nopa kala oshidjemo shilipi?
15 MOshungonangelo yOshiingilisha ye 1 Aguste nosho yo yo 15 Aguste 1935, omu na oitukulwa ya fimana tai popi shi na sha ‘nongudu inene,’ oyo ya tumbulwa mEhololo etukulwa eti-7. Ovakriste ovavaekwa ova hovela okukonga nouladi nosho yo okweendafana novaitaveli vakwao vongudu inene va dja moiwana aishe, momaludi aeshe, movanhu aveshe nomomalaka aeshe. “Ongudu inene” oyo otai ka xupa “moudjuu munene” oo u li pokuuya noi na etimaumbwile loku ka kala nomwenyo waalushe mOparadisa i li oilyo tai kalelele ‘yedu lipe.’ (Ehololo 7:9-14, yelekanifa NW.) Omolwoilonga yokuudifa Ouhamba nokuninga ovanhu ovahongwa oyo i kwetelwe komesho kOvakriste ovavaekwa, ovanhu ve dule pomamiliyona ahamano kunena ove na eteelelo lomwenyo waalushe meduparadisa. Olyelye e na okupewa efimano omolwehapupalo olo la ningwa nonande opa kala epataneko laSatana nounyuni waye wa nyonauka? (1 Johannes 5:19) Jehova oye ashike a dula okuwanifa po ashishe osho mokulongifa omhepo yaye iyapuki.—Jesaja 60:22; Sakaria 4:6.
Oshinge shefimano laJehova
16. Omolwashike ovanhu itava dulu okumona lelalela “oshinge shefimano” laJehova?
16 Kutya nee oilipi, ‘oikumwifilonga’ nosho yo “oinenelonga” yaJehova itai ka dimbuwa nandenande. David okwa shanga a ti: “Oludalo limwe nali hepaululile likwao oilonga yoye, noli shiivifwe oinenelonga yoye i neenghono. Onda hala okupopya oshinge shefimano loye, ame ndi imbe [oikumwifilonga] yoye. Eenghono depangelo loye da tilika do nadi udifwe, noinenelonga yoye ya fimana, onda hala ndi i hepaulule.” (Epsalme 145:4-6) Ndele ongahelipi David a shiiva oshinge shefimano shaKalunga ngeenge “Kalunga Oye Omhepo” nokungaha ita dulu okumonika nomesho ovanhu?—Johannes 1:18; 4:24.
17, 18. Ongahelipi David a dula okuuda ko moule “oshinge shefimano” laJehova?
17 Nonande ka li ta dulu okumona Kalunga, opa li eenghedi omo David a li ta dulu okuuda ko moule efimano laye. Pashihopaenenwa, okwa li ta dulu okulesha omahokololo opamishangwa oilonganghono yaKalunga, ngaashi ehanauno lounyuni woukolokoshi mokulongifa eyelu kombada yedu alishe. Osha yela kutya David okwa li a shiiva nghee oikalunga yaEgipti ya fifwa ohoni eshi Kalunga a mangulula Ovaisrael moupika waEgipti. Oiningwanima ya tya ngaho oi li oumbangi wefimano nounene waJehova.
18 Nope he na omalimbililo eudeko laDavid lokuuda ko efimano laKalunga ola xuma komesho ndele hamokulesha ashike Omishangwa ndele omokudilonga yo kombinga yado. Pashihopaenenwa, otashi dulika a dilonga kwaasho sha ningwa po eshi Jehova a pa Israel Omhango. Opa li omipwalakato, omaluvadi, oshilemo shilaula nosho yo ondaka inene yenghuma. Omhunda yaSinai oya kakama noya dja omwifi. Ofimbo va li pefina lomhunda oyo, Ovaisrael ova uda nokuli “eendjovo omulongo” tadi di mokati komundilo nomwifi eshi Jehova a popya navo okupitila momukalelipo waye omwengeli. (Deuteronomion 4:32-36; 5:22-24; 10:4; Exodus 19:16-20; Oilonga 7:38, 53) Kaa li tuu omauliko ounene waJehova! Ovaholi vEendjovo daKalunga ovo hava dilonga kombinga yomahokololo oo ohave linyengifwa ‘koshinge shefimano’ laJehova. Doshili, kunena otu na Ombibeli ya wana po, oyo i na omamoniko makumwifi oo tae tu kumwifa shi na sha nounene waJehova.—Hesekiel 1:26-28; Daniel 7:9, 10; Ehololo, etukulwa 4.
19. Oshike tashi ka weda ko keudeko letu lokuuda ko efimano laJehova?
19 Onghedi imwe omo David tashi dulika kwa li a kumwifwa kefimano laKalunga oya li okukonakona eemhango odo Kalunga a pa Ovaisrael. (Deuteronomion 17:18-20; Epsalme 19:8-12) Okudulika komhango yaJehova okwa tumbalekifa oshiwana shaIsrael noku shi tongola ko koiwana imwe i lili. (Deuteronomion 4:6-8) Ngaashi sha li moshinima shi na sha naDavid, okulesha Omishangwa pandjikilile, oku di dilonga moule nosho yo oku di konakona noukeka otaku ka weda ko keudeko letu lokuuda ko efimano laJehova.
Omaukwatya aKalunga opaenghedi otaa tumbalekifa ounene waye
20, 21. (a) Epsalme 145:7-9 otali tumbalekifa ounene waJehova mekwatafano nomaukwatya elipi? (b) Omaukwatya aKalunga oo a tumbulwa apa okwa kuma ngahelipi aveshe ovo ve mu hole?
20 Ngaashi twa didilika, eevelishe hamano dotete dEpsalme 145 otadi tu pe omatomheno taa ti sha okutanga Jehova omolwoinima oyo ya kwatafana nounene waye ihau konekeka. Ovelishe 7 fiyo 9 otadi tumbaleke ounene waKalunga mokuulika komaukwatya aye opaenghedi. David okwa imba ta ti: “[Otava ka tanga ouwa woye muhapu, OB-1986], nouyuki woye nau tangwe nenyakuko. Omwene oku nonghenda nolukeno, oha tale onheni noku yadi ouwanghenda. Kalunga omuwa kuaveshe, nohole yaye ya nyananana kovashitwa vaye aveshe.”
21 Apa David okwa divilika tete ouwa nouyuki waJehova—omaukwatya oo Satana Ondiaboli a tula momalimbililo. Omaukwatya oo okwa kuma ngahelipi aveshe ovo ve hole Kalunga nohava dulika kepangelo laye? Doshili, ouwa waJehova nosho yo onghedi yaye yokupangela iyuki ohai etele ovalongeli vaye ehafo nomolwaasho itava dulu okweefa okuhepaulula efimano laye. Kakele kaasho, ouwa waJehova ohau ningilwa ‘aveshe.’ Ope na elineekelo kutya eshi otashi ka kwafela vahapu ve livele ombedi ndele tava ningi ovalongeli vaKalunga kashili fimbo efimbo inali pwa po.—Oilonga 14:15-17.
22. Jehova oha ungaunga ngahelipi novapiya vaye?
22 David okwa li yo a pandula omaukwatya oo Kalunga a divilika ye mwene eshi ‘a enda puMoses nokwiingida, ta ti: Omwene Kalunga, omunefilonghenda, Kalunga omunanghenda, omunanheni, nomunene mouwanghenda nomoudiinini.’ (Exodus 34:6) Onghee hano, David okwa li ta dulu okutya: “Omwene oku nonghenda nolukeno, oha tale onheni noku yadi ouwanghenda.” Nonande ounene waJehova ihau konekeka, oha fimaneke ovapiya vaye vovanhu mokuungaunga navo nolukeno. Oku yadi efilonghenda, okwa hala okudimina po ovanyoni ve livela ombedi, sha kanghamena kekuliloyambo laJesus. Jehova oku na yo onheni, molwaashi okwa yandja omhito kovapiya vaye va pondole omaunghundi avo oo taa dulu oku va imba va ye mounyuni mupe wouyuki.—2 Petrus 3:9, 13, 14.
23. Oukwatya u na ondilo ulipi hatu ka kundafana moshitukulwa tashi landula?
23 David okwa tumbaleka ouwanghenda waKalunga ile ohole yaye i na oudiinini. Doshili, eevelishe daxuuninwa dEpsalme 145 otadi ulike nghee Jehova ha ulike oukwatya oo nonghee ovapiya vaye ovadiinini have linyenge kouwanghenda waye. Oshitukulwa tashi landula otashi ka kundafana oinima oyo.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Eemhito dilipi di li po dokutanga Jehova “keshe efiku”?
• Oihopaenenwa ilipi tai ulike kutya ounene waJehova ihau konekeka?
• Ongahelipi hatu dulu okumona eudeko lomoule lokuuda ko oshinge shefimano laJehova?
[Efano pepandja 3]
Omihalavili domevalelwa otadi yandje oumbangi wounene waJehova
[Efano pepandja 3]
Courtesy of Anglo-Australian Observatory, photograph by David Malin
[Efano pepandja 5]
Ounene waJehova owa ulikwa ngahelipi shi na sha naJesus Kristus?
[Efano pepandja 6]
Eshi Ovaisrael va pewa Omhango komhunda yaSinai, ova li va mona oumbangi woshinge shefimano laJehova