ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w09 7/1 ep. 8-12
  • Nghee hatu dulu okumona omamona oo a ‘holekwa muKristus’

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Nghee hatu dulu okumona omamona oo a ‘holekwa muKristus’
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2009
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Nghee hatu dulu okumona omamona opamhepo
  • Omamona oo a “holekwa” muKristus
  • Twikila okukonga omamona oo a holekwa muJesus
  • Natu ulike kutya otwa pandula eeshali ihadi monika odo twa pewa kuJehova
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (Oshifo shokukonakonwa) — 2020
  • Lemena omutima woye komamona opamhepo
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (Oshifo Shokukonakonwa)—2017
  • Omolwashike tu na okushikula “Kristus”?
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2009
  • ‘Ila u shikule nge’
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2009
Tala ouyelele muhapu
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2009
w09 7/1 ep. 8-12

Nghee hatu dulu okumona omamona oo a ‘holekwa muKristus’

“Oye tuu ou muye mwa holekwa omamona aeshe ounongo neshiivo.” — KOL. 2:3.

1, 2. (a) Omamona elipi a li a monika mo 1922, nomamona a tya ngaho oku li peni paife? (b) Eendjovo daKalunga otadi ladipike keshe umwe a ninge shike?

NGEENGE ovanhu va mona omamona onhumba oo a li a holekwa, luhapu ohashi ningi oshinenenima sheenghundana. Pashihopaenenwa, mo 1922, konima yomido omilongo dokulonga noudiinini meenghalo da nyika oshiponga, omulafululi woikulunima umwe Omubritania, Howard Carter, okwa li a mona oinima ihokwifa. Okwa li a mona ombila yohamba Farao Tutankhamen, nokwa hanga mo oinima 5 000 lwaapo.

2 Nonande oinima oyo Carter a li a mona oya li ihokwifa neenghono, ihapu yomuyo oi li paife meenhele dopashiwana dokuulika oikulunima ile meenhele dopaumwene. Oinima oyo otashi dulika i kale ya fimana mondjokonona ile ya longwa nounghulungu, ndele inai kuma lela onghalamwenyo yetu yakeshe efiku. Ndele mepingafano naasho, Eendjovo daKalunga otadi tu ladipike tu konge omamona oo taa dulu oku tu etela ouwa. Keshe umwe ota ladipikwa a konge omamona a tya ngaho, nokuninga ngaho ohaku etele ovanhu ouwa muhapu u dule oo hava etelwa koinima yopamaliko. — Lesha Omayeletumbulo 2:1-6.

3. Omeenghedi dilipi hatu dulu okumona ouwa momamona oo Jehova te tu ladipike tu konge?

3 Natu tale kutya omamona oo Jehova ta ladipike ovalongeli vaye va konge oku na ouwa ulipi. Emona limwe olo “etilo lOmwene,” olo tali dulu oku tu amena momafimbo aa madjuu. (Eps. 19:10) Okumona “eshiivo lokushiiva Kalunga” otaku dulu oku tu kwafela tu kale tu na oufembanghenda munenenene, sha hala okutya, okukala tu na ekwatafano lopofingo nOmukombadambada. Ngeenge otwa kala tu na emona lounongo, eshiivo nosho yo eendunge dokuyoolola odo hadi di kuKalunga, ohatu ka dula okuungaunga nomupondo nomaupyakadi nosho yo noisho yonghalamwenyo yakeshe efiku. (Omayel. 9:10, 11) Ongahelipi hatu dulu okumona omamona e na ondilo a tya ngaho?

Nghee hatu dulu okumona omamona opamhepo

4. Ongahelipi hatu dulu okumona omamona opamhepo?

4 Mepingafano novalafululi voikulunima nosho yo ovakonakoni voinima ovo luhapu hava kongo keshe pamwe opo va mone omamona, fye otu shii kutya omamona opamhepo oku li peni kondadalunde. Eendjovo daKalunga oda fa okaalita oko take tu ulikile onhele yonhumba kondadalunde opo hatu dulu okuhanga omamona oo a udanekwa kuKalunga. Omuyapostoli Paulus okwa popya kombinga yaKristus a ti: “Oye tuu ou muye mwa holekwa omamona aeshe ounongo neshiivo.” (Kol. 2:3) Eshi hatu lesha eendjovo odo, otashi dulika tu lipule kutya: ‘Omolwashike tu na okukonga omamona oo? Omamona oo okwa “holekwa” ngahelipi muKristus? Ongahelipi hatu dulu oku a mona?’ Opo tu mone omanyamukulo komapulo oo, natu ka konakoneni nawa eendjovo odo domuyapostoli.

5. Omolwashike Paulus a li a popya kombinga yomamona opamhepo?

5 Paulus okwa li a shangela Ovakriste vakwao vokuKolossi eendjovo odo da tumbulwa mokatendo ka tetekela. Okwe va lombwela kutya okwa li ta ningi eenghendabala omolwavo opo ‘omitima davo di kwatafane mumwe mohole, nodi tuwe ouladi.’ (Lesha Ovakolossi 2:1, 2.) Omolwashike Paulus a li e na oshisho sha tya ngaho? Otashi dulika a li e shii kutya oshi na oupu ovamwaxe va li va nwefwa mo kuvamwe ovo va li mokati kavo, ovo va li tava xumifa komesho omahongo Oshigreka ile va li tava ti kutya ovanhu ove na okukala natango hava diinine Omhango yaMoses. Paulus okwa li a londwela ovamwaxe a mana mo a ti: “Lungameni, pa ha kale umwe te mu yuulifa ounongo wovanhu nomapukifo ongaho, te likwatelele meenghedinghulu nomoihovelanghono younyuni, hamuKristus.” — Kol. 2:8.

6. Omolwashike tu na okukonakona omayele aPaulus?

6 Kunena, nafye otwa taalela yo enwefemo laSatana nonghalelo yaye youkolokoshi. Ounongo wounyuni, mwa kwatela omadiladilo opanhu nosho yo ehongo loevolusi, oya nwefa mo okudiladila kwovanhu, eenghedi, omalalakano nosho yo onghedi yavo yokukalamwenyo. Omalongelokalunga oipupulu otaa dana onghandangala inene mokudanwa kwomafiku omafudo mahapu oo e holike. Omalihafifo mahapu okwa nuninwa okumbilipaleka ouhalu mwii, noinima ihapu yoko-Internet oya nyika oshiponga filufilu kovanyasha nokovakulunhu. Ngeenge otwa kala hatu tale alushe oinima oyo nosho yo ikwao vali imwe yomounyuni, otai dulu okunwefa mo noupu omaliudo nosho yo etaleko letu li na sha newiliko olo Jehova he tu pe, noku tu imba tu ka mone omwenyo waalushe. (Lesha 1 Timoteus 6:17-19.) Onghee hano, otwa pumbwa okuuda ko eityo leendjovo daPaulus odo a li a shangela Ovakolossi nokudulika kudo ngeenge inatu hala okuyulwa keemwiyo daSatana.

7. Paulus okwa li a popya oinima ivali ilipi oyo ya li tai dulu okukwafela Ovakolossi?

7 Ngeenge otwa tale vali keendjovo daPaulus odo a li a shangela Ovakolossi, ohatu ka mona kutya konima eshi a popya kombinga yoinima oyo a li te lipula nayo, okwa tumbula oinima ivali oyo ya li tai dulu oku va hekeleka noku va kaleka va hangana mohole. Shotete, okwa popya shi na sha ‘neendunge da wana,’ sha hala okutya, ova li ve na okukala va tomwa filufilu kutya eudeko lavo lOmishangwa oli li mondjila, opo eitavelo lavo li kale le likolelela kekanghameno lashili. (Heb. 11:1) Okwa li yo a tumbula kombinga ‘yokushiiva oshiholekwa shaKalunga.’ Ovakolossi ova li va pumbwa eshiivo lihapu lihe fi ashike omahovelohongo oshili nova li va pumbwa okukala ve udite ko nawa oinima yomoule yaKalunga. (Heb. 5:13, 14) Ovakolossi kava li tuu va pewa omayele mawa oo taa dulu yo oku tu kwafela kunena! Ndele mbela ongahelipi hatu dulu okumona eshiivo la wana nolashili? Paulus okwa li a ulika kutya oshike tashi dulu oku tu kwafela eshi a popya eendjovo dididilikwedi di na sha naJesus Kristus, a ti: “Oye tuu ou muye mwa holekwa omamona aeshe ounongo neshiivo.”

Omamona oo a “holekwa” muKristus

8. Outumbulilo a “holekwa” muKristus owa hala okutya shike?

8 Eshi taku tiwa kutya omamona aeshe ounongo neshiivo okwa “holekwa” muKristus inashi hala okutya itaa dulu okumonika. Ponhele yaasho, osha hala okutya opo tu mone omamona a tya ngaho, otu na okuninga eenghendabala da mana mo notu na okuyandja elitulemo kuJesus Kristus. Osho oshi li metwokumwe neendjovo odo Jesus a li a popya, a ti: “Aame ondjila noshili nomwenyo; kape na ou te uya kuTate, ngenge hamuame ta pitile.” (Joh. 14:6) Onghee hano, opo tu mone eshiivo lokushiiva Kalunga, otwa pumbwa ekwafo nosho yo ewiliko laJesus.

9. Onghandangala ilipi Jesus ta dana?

9 Kakele kokukala e li “ondjila,” Jesus okwa ti yo kutya oye ‘oshili nomwenyo.’ Osho otashi ulike kutya onghandangala oyo Jesus ta dana oya kwatela mo shihapu shihe fi ashike okukala e li oupitilo omo ovanhu tava dulu okupitila opo va popye naXe meilikano. Jesus ota dana yo onghandangala ya fimanenena moku tu kwafela tu ude ko oshili yOmbibeli notu ka mone omwenyo waalushe. Onghee hano, muJesus omwa holekwa omamona opamhepo e na ondilo inenenene, oo a teelela okulikolwa kovakonakonimbibeli ovanekeka. Natu ka konakoneni amwe omomamona oo a holekwa muJesus, oo a kuma kondadalunde etimaumbwile letu lonakwiiwa nosho yo ekwatafano letu naKalunga.

10. Oshike hatu dulu okulihonga kombinga yaJesus mOvakolossi 1:19; 2:9?

10 “Muye mwa kala ouyadi aushe wouKalunga palutu.” (Kol. 1:19; 2:9) Jesus oku shii nawa omaukwatya aXe nosho yo ehalo laye e dule ovanhu aveshe, molwaashi okwa kala naXe womeulu oule womido dihapudihapu. Pefimbo loukalele waye wokombada yedu, okwa li a honga ovanhu osho a hongwa kuXe nokwa li a ulika omaukwatya oo a hongwa kuXe okupitila meenghatu daye. Nomolwaasho osha yeleka eshi Jesus a popya a ti: ‘Ou a mona nge, oye a mona Tate.’ (Joh. 14:9) Ounongo neshiivo alishe lokushiiva Kalunga ola holekwa ile oli li muKristus, nohatu dulu ashike okushiiva Kalunga okupitila mokulihonga noukeka kombinga yaJesus.

11. Ongahelipi okuuda ko nawa onghandangala oyo Jesus ta dana tashi tu kwafele tu ude ko omaxunganeko Ombibeli?

11 “Ehepaululo laJesus olo omhepo youprofeti.” (Eh. 19:10) Eendjovo odo otadi ulike kutya Jesus ota dana onghandangala inene mokuwanifwa kwomaxunganeko mahapu Ombibeli. Ohatu dulu ashike okuuda ko nawa omaxunganeko Ombibeli, okudja kexunganeko lotete laJehova olo li li muGenesis 3:15 fiyo okomamoniko makumwifi oo e li membo lEhololo, ngeenge otwa konakona onghandangala oyo Jesus ta dana shi na sha nOuhamba wopaMessias. Osho otashi ulike kutya omolwashike ovanhu ovo inava itavela kutya Jesus oye Messias omuudanekwa vehe udite ko omaxunganeko mahapu oo e li mOmishangwa dOshiheberi. Natango otashi ulike kutya omolwashike ovanhu ovo inava lenga Omishangwa dOshiheberi, omo mu na omaxunganeko mahapu e na sha naMessias, inava dimina kutya Jesus omunhu munenenene. Eshiivo lokushiiva Jesus ohali kwafele oshiwana shaKalunga shi ude ko nawa eityo lomaxunganeko Ombibeli oo e na okuwanifwa natango. — 2 Kor. 1:20.

12, 13. (a) Omeityo lilipi Jesus e li “ouyelele wounyuni”? (b) Ovashikuli vaKristus ove na oshinakuwanifwa shashike eshi va mangululwa momilaulu domalongelokalunga oipupulu?

12 “Aame ouyelele wounyuni.” (Lesha Johannes 8:12; 9:5.) Nale fimbo Jesus ina dalwa e li omunhu kombada yedu, omuprofeti Jesaja okwa li a xunganeka a ti: “Oshiwana hashi endaaenda momulaulu, osha mona ouyelele muhapu, naava hava kala medu lomudile wefyo, ouyelele otau va minikile.” (Jes. 9:1) Omuyapostoli Mateus okwa popya kutya Jesus okwa wanifa po exunganeko olo eshi a li a hovela oilonga yokuudifa, a ti: “Lidilululeni, osheshi ouhamba weulu owa ehena popepi.” (Mat. 4:16, 17) Oukalele waJesus owa li wa kwafela ovanhu va mone ouyelele wopamhepo nova manguluke moupika womahongo omalongelokalunga oipupulu. Jesus okwa ti: ‘Ame nde uya mounyuni ndi li ouyelele, opo keshe ou ta itavele nge, aha kale momilaulu.’ — Joh. 1:3-5; 12:46.

13 Omido dihapu konima yaasho, omuyapostoli Paulus okwa ka lombwela Ovakriste vakwao a ti: “Nale omwa li omulaulu, ndelenee paife mwa ninga ouyelele mOmwene. Kaleni nokweenda ngaashi ovana vouyelele.” (Ef. 5:8) Ovakriste ove na oshinakuwanifwa shokweenda ngaashi ovana vouyelele, molwaashi ova mangululwa moupika womilaulu domalongelokalunga oipupulu. Osho oshi li metwokumwe naasho Jesus a li a lombwela ovashikuli vaye mEudifo lokOmhunda, a ti: “[Ouyelele] weni nau minikile moipafi yovanhu, va mone oilonga yeni iwa nova hambelele Xo yeni meulu.” (Mat. 5:16) Mbela owa lenga ngoo emona lopamhepo olo wa mona muJesus? Mbela emona olo ohali ku linyengifa ngoo u kwafele vamwe va mone yo emona la tya ngaho okupitila meendjovo nomelihumbato loye liwa lopaKriste?

14, 15. (a) Eedi nosho yo oinamwenyo imwe oya li hai longifwa ngahelipi melongelokalunga lashili pefimbo lOmbibeli? (b) Omolwashike Jesus e li emona li na ondilo inenenene shi na sha nonghandangala oyo ta dana e li “Odjona yaKalunga”?

14 Jesus oye “Odjona yaKalunga.” (Joh. 1:29, 36) Pefimbo lOmbibeli, eedi oda li hadi yambwa opo omunhu a diminwe po omatimba aye noku kale a manguluka okupopya naKalunga meilikano. Pashihopaenenwa, eshi Abraham a li a ulika kutya okwa hala okuyamba po omona waye Isak, okwa li a lombwelwa kutya ina ningila omona waye owii washa nokwa li a pewa odi yondume opo e i yambe ponhele yaIsak. (Gen. 22:12, 13) Eshi Ovaisrael va li va mangululwa muEgipti, eedi oda kala natango tadi dana onghandangala ididilikwedi, nopefimbo opo oda li da yambwa di li “opassa yOmwene.” (Ex. 12:1-13) PaMhango yaMoses, ovanhu ova li yo ve na okuyamba omayambo oinamwenyo i lili noku lili, mwa kwatelwa eedi noikombo. — Ex. 29:38-42; Lev. 5:6, 7.

15 Omayambo aeshe oo a li haa yambwa kovanhu kaa li taa dulu oku va mangulula filufilu moulunde nefyo. (Heb. 10:1-4) Ndele mepingafano naasho, Jesus oye ‘Odjona yaKalunga tai kufa po omatimba ounyuni.’ Oushili oo otau ulike kutya Jesus oku li emona olo li dule kokule omamona aeshe oo ovanhu hava mono. Onghee hano, otu na okulanda efimbo tu konakone nawa ekulilo nokukala tu na eitavelo tali longo mefiloshisho la tya ngaho. Ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka mona omanangeko noupuna nosho yo ondjabi inene. Ovo ‘vokangudu’ otava ka tumbalekwa pamwe naKristus meulu, naavo ‘veedi dimwe’ otava ka kala nomwenyo waalushe mOparadisa kombada yedu. — Luk. 12:32; Joh. 6:40, 47; 10:16, OB-1986.

16, 17. Omolwashike sha fimanenena okuuda ko onghandangala oyo Jesus ta dana e li “omuhoveli nomuwanifi weitavelo”?

16 Jesus oye “omuhoveli nomuwanifi weitavelo.” (Lesha Ovaheberi 12:1, 2.) MOvaheberi etukulwa 11, Paulus okwa fatulula nawa pauxupi kutya eitavelo oshike, nokwa tumbula oihopaenenwa yovalumenhu novakainhu ovo va li ve na eitavelo, ngaashi Noa, Abraham, Sara naRahab. E na eendjovo adishe odo momadiladilo, Paulus okwa li a ladipika Ovakriste vakwao va ‘tale kuJesus, omuhoveli nomuwanifi weitavelo.’ Omolwashike Paulus a li a popya a yukifa elitulemo kuJesus?

17 Nonande ovalumenhu novakainhu ovadiinini ovo va tumbulwa mOvaheberi etukulwa 11 ova li ve na eitavelo la pama momaudaneko aKalunga, kava li ve na eshiivo lihapu li na sha nanghee Kalunga a li ta ka wanifa po omaudaneko aye okupitila mOuhamba wopaMessias. Kungaho, otaku dulu okutiwa kutya eitavelo lavo kala li le lixwa po. Nokuli naavo va li va longifwa kuJehova va shange omaxunganeko mahapu e na sha naMessias kava li ve udite ko filufilu eityo loinima oyo va li va shanga. (1 Pet. 1:10-12) Eitavelo lomunhu otali dulu ashike okukala le lixwa po okupitila muJesus. Onghee hano, osha fimanenena okukala tu udite ko nawa notwa dimina onghandangala oyo Jesus ta dana e li “omuhoveli nomuwanifi weitavelo.”

Twikila okukonga omamona oo a holekwa muJesus

18, 19. (a) Tumbula amwe omomamona opamhepo oo a holekwa muKristus. (b) Omolwashike tu na okutwikila okukonga omamona opamhepo muJesus?

18 Otwa kundafana ashike oinima inini i na sha nonghandangala ya fimana oyo Jesus ta dana mokuwanifwa kwelalakano laKalunga li na sha nokuxupifwa kwovanhu. Ope na natango omamona amwe opamhepo oo a holekwa muKristus. Ngeenge otwa mono omamona a tya ngaho, ohatu ka kala twa hafa nohatu ka mona ouwa. Pashihopaenenwa, omuyapostoli Petrus okwa popya kutya Jesus oye “omuhoveli nomuwanifi weitavelo” nonokutya oye ‘onyofi yongula’ tai piti. (Oil. 3:15; 5:31; 2 Pet. 1:19) Ombibeli oya popya yo kutya Jesus oye “Amen.” (Eh. 3:14) Mbela ou shii onghandangala oyo Jesus ta dana metwokumwe neityo lomadinafimaneko oo? Ngaashi Jesus e shi popya, twikila ‘okukonga, ndele to mono.’ — Mat. 7:7.

19 Jesus oye aeke omunhu mondjokonona aishe e na onghalamwenyo i na eityo notai tu etele ouwa tau kalelele. MuJesus omu na omamona opamhepo oo taa dulu okumonika noupu kukeshe oo te a kongo nomutima aushe. Mona omanangeko noupuna nosho yo ehafo mokulikola omamona oo a “holekwa” muJesus.

Oto dimbuluka?

• Ovakriste otava ladipikwa va konge omamona elipi?

• Omolwashike omayele oo Paulus a li a pa Ovakolossi taa wapalele kufye kunena?

• Tumbula nokuyelifa amwe omomamona oo a “holekwa” muKristus.

[Omafano pepandja 10]

Ombibeli oya fa okaalita oko take tu wilike tu mone omamona oo a “holekwa” muKristus

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma