‘Konga ombili noku i lalakanena’
“Ngenge tashi dulika, kombinga yeni kaleni nombili novanhu aveshe.”
DILADILA nee ngeno eumbo li na ekanghameno li he na eenghono, oikonde ya ola nosho yo oshihokohoko sha tyomoka. Mbela oto ka kala wa hala okutembukila mo noku li ninga eumbo loye? Otashi dulika hasho. Nokuli nopainda ipe itai ka lundulula oushili oo kutya eumbo inali tungwa la pama. Fikulimwe, otali ka wa po filufilu.
1, 2. Omolwomatomheno amwe elipi eshi ombili ya ningwa kovanhu itai kalelele?
2 Ombili keshe ya dja mounyuni ou oya fa ashike eumbo olo. Oya tungilwa kekanghameno li he na eenghono—omaudaneko neemhangela dovanhu, “ava ve he nekwafo nande.” (Epsalme 146:3) Ondjokonona oya fikama momalipumomumwe a shikulafana pokati koiwana nokeengudu nokomihoko. Doshili, opa kala omafimbo maxupi ombili, ndelenee mbela ombili ya tya ngahelipi? Ngeenge oiwana ivali otai lu, opo nee tai kundafana ombili molwaashi oshiwana shimwe sha findwa ile molwaashi oiwana aishe ivali itai dulu vali okumona ouwa mokutwikila okulwa, mbela oyo ombili ya tya ngahelipi? Outondwe, omalimbililo nosho yo ondubo oyo ya eta oita opo i li natango. Ombili oyo ya tuvika ashike kombada, pwa fa pwa ‘paindwa kombada’ youtondwe, kai fi ombili tai kalelele.—Hesekiel 13:10.
3. Omolwashike ombili yoshiwana shaKalunga ya yooloka ko kombili keshe ya ningwa kovanhu?
3 Nande ongaho, ombili yashili omo i li mounyuni ou wa dedelifwa koita. Mbela ohai kala peni? Omokati kovashikuli voshikoti shaJesus Kristus, Ovakriste vashili, ovo tava dulika keendjovo daJesus nokukendabala va hopaenene onghalamwenyo yaye. (1 Ovakorinto 11:1; 1 Petrus 2:21) Ombili oyo i li pokati kOvakriste vashili vomihoko da yooloka, omifika da yooloka nosho yo oukwashiwana wa yooloka oyashili molwaashi oya kanghamena kekwatafano lopambili olo ve na naKalunga, olo le likolelela meitavelo lavo mekuliloyambo laJesus Kristus. Ombili yavo oshali ya dja kuKalunga, hashinima sha ningwa kovanhu. (Ovaroma 15:33; Ovaefeso 6:23, 24) Oi li oshidjemo shokudulika kwavo ‘kOhamba yombili,’ Jesus Kristus, nokulongela Jehova, “Kalunga kohole nokombili.”—Jesaja 9:5; 2 Ovakorinto 13:11.
4. Omukriste ota “lalakanene” ombili ngahelipi?
4 Ombili ihai ya ashike kuyo vene kovanhu inava wanenena. Onghee hano Petrus okwa ti kutya Omukriste keshe oku na ‘okukonga ombili noku i lalakanena.’ (1 Petrus 3:11) Ohatu dulu oku shi ninga ngahelipi? Exunganeko lonale otali ulike kenyamukulo. Okupopya okupitila muJesaja, Jehova okwa ti: “Ovana voye aveshe tava ka kala va longwa kOmwene, nombili yovamwoye otai ka kala inene.” (Jesaja 54:13; Ovafilippi 4:9) Heeno, ombili yashili otai ya kwaavo tava pwilikine omahongo aJehova. Natango, ombili pamwe ‘nohole, ehafo, . . . onheni, olune, ouwa, eitavelo, ounambili nelipangelo,’ oiimati yomhepo iyapuki yaKalunga. (Ovagalati 5:22, 23, NW) Itai dulu okuhafelwa kuumwe oo e he na ohole, e he na ehafo, e he na onheni, e he na onghenda, omunawii, e he na oudiinini, omukwanyanya ile e he na elipangelo.
“Kaleni nombili novanhu aveshe”
5, 6. (a) Okukala nombili otashi ti ngahelipi mOmbibeli? (b) Ovakriste ove na okukendabala va kale nombili noolyelye?
5 Ombili oya fatululwa i li “onghalo ya ngungumana ile ya mwena.” Efatululo eli otali kwatele mo eenghalo dihapu omo mu he na ondubo. Doshili, nokuli nomunhu a fya oku li monghalo ya tya ngaho! Ndelenee okuhafela ombili yashili, omunhu okwa pumbwa shihapu shi dulife ashike okukala omunambili. MEudifo laye lokOmhunda, Jesus okwa ti: “Ovanelao ovanambili, osheshi ovo tava ka ifanwa ovana vaKalunga.” (Mateus 5:9) Jesus okwa li ta popi noohandimwe ovo konima tava ka kala nomhito yokuninga ovana vaKalunga vopamhepo nokumona omwenyo ihau fi meulu. (Johannes 1:12; Ovaroma 8:14-17) Noxuuninwa, ovanhu aveshe ovadiinini ovo ve he na eteelelo lomeulu otava ka hafela ‘emanguluko loshinge shovana vaKalunga.’ (Ovaroma 8:21) Ovanambili ashike tava dulu okukala ve na eteelelo eli. Oshitya shOshigreka shokukala “nombili” otashi ti lelalela “ovaningi vombili.” Onghee hano, okukala omunambili paityo lOmbibeli otashi ulike kokuxumifa komesho ombili, nomafimbo amwe okuninga ombili opo ya li i he li nale.
6 Okudimbuluka eshi, konakona omayele omuyapostoli Paulus kOvaroma: “Ngenge tashi dulika, kombinga yeni kaleni nombili novanhu aveshe.” (Ovaroma 12:18) Paulus ka li ta lombwele Ovaroma va kale ashike noikala ya ngungumana, nonande eshi otashi ka kwafela. Okwa li te va ladipike va ninge ombili. Nalyelye? “Novanhu aveshe”—oilyo youkwaneumbo, Ovakriste vakwao, nokuli naavo itava kufa ombinga meitavelo lavo. Okwa ladipika Ovaroma ‘kombinga yavo’ va ninge ombili navamwe. Ahowe, ka li a hala va efe osho va itavela omolwombili. Ponhele yokuudifa nai ovanhu inashi pumbiwa, ova li ve na okupopya navo nelalakano lombili. Ovakriste ova li ve na oku shi ninga kutya nee ova li tava viyauka naavo ve li meongalo ile ovo ve he li meongalo. (Ovagalati 6:10) Metwokumwe naasho, Paulus okwa shanga ta ti: “Mu hale alushe okulongelafana ouwa noku u longela aveshe.”—1 Ovatessaloniki 5:15.
7, 8. Ongahelipi nomolwashike Ovakriste ve na ombili naavo ihava kufa ombinga meitavelo lavo?
7 Ongahelipi hatu dulu okukala nombili naavo itava kufa ombinga mwaasho twa itavela naavo nokuli tashi dulika tave shi pataneke? Tete, ohatu henuka okuulika oukwatya wokukala tu va dule. Pashihopaenenwa, itatu ka kala nande nombili ngeenge hatu popi oohandimwe kondadalunde mokulongifa oitya yoku va shundula. Jehova okwa holola etokolo laye okutokola omahangano nosho yo eengudu, ndelenee katu na oufemba okupopya omunhu keshe a fa a tokolwa nale. Doshili, ihatu tokola vamwe, nokuli novapataneki vetu. Konima yokulombwela Titus a pukulule Ovakriste muKreta kombinga yokukala kwavo novapangeli vopanhu, Paulus okwe va dimbulukifa “va ha tuke nande omunhu, va ha patafane, ndele nava kale nombili ve nonghenda novanhu aveshe.”—Titus 3:1, 2.
8 Okukala nombili naavo itava kufa ombinga meitavelo letu otashi xumifa komesho okuyandja oshili kuvo. Doshili, ihatu ningi oukaume oo tau “nyono po eenghedi diwa.” (1 Ovakorinto 15:33) Natango, ohatu dulu okukala nomikalo nohatu dulu okukala novanhu aveshe nefimaneko nosho yo nolune lopanhu. Petrus okwa shanga ta ti: “Kaleni nokweenda mu he noshipo mokati kovapaani, opo nee eshi tave mu popile mowii ngaashi ovalongi vowii, mokutala [oilonga] yeni iwa va hambelele Kalunga mefiku lekongo.”—1 Petrus 2:12.
Ovanambili moukalele
9, 10. Oshihopaenenwa shilipi sha tulwa po komuyapostoli Paulus shokukala nombili naavo ve fi ovaitaveli?
9 Ovakriste vomefelemudo lotete ova li va shiivika omolwouladi wavo. Inava haula etumwalaka lavo, naashi va li va taalelwa kepataneko, ova li va tokola toko okudulika kuKalunga e li omupangeli ponhele yokudulika kovanhu. (Oilonga 4:29; 5:29) Nande ongaho, inava dongakanifa ouladi noku he na onhodi. Konakona okupopya kwaPaulus eshi a popila eitavelo laye koshipala shOhamba Herodes Agrippa omutivali. Herodes Agrippa okwa nangala namumwaina Bernike. Ndelenee Paulus ina tameka nediladilo lokuhanyena Agrippa shi na sha nomikalo daye. Ponhele yaasho, okwa divilika oitwa oyo va twa kumwe nayo, mokupandula Agrippa mokukala kwaye e li omushiivi weenghedi dOvajuda nomwiitaveli movaprofeti.—Oilonga 26:2, 3, 27.
10 Mbela Paulus okwa li ta popi oipupulu mokumbweenga omulumenhu oo ta dulu oku mu pa emanguluko? Ahowe. Paulus okwa shikula omayele aye nokwa popya oshili. Kape na osho a popya kuHerodes Agrippa sha li shi he fi shoshili. (Ovaefeso 4:15, OB-1986) Ndelenee Paulus okwa li omuningi wombili nokwa li e shii nghee ta ningi “omukwao waaveshe muaishe.” (1 Ovakorinto 9:22) Elalakano laye ola li okupopila oufemba waye okuudifa kombinga yaJesus. E li omuhongi muwa, okwa tameka okutumbula sha osho ye naAgrippa tava tu kumwe nasho. Kungaha Paulus okwa kwafela ohamba ei inai koshoka paenghedi i tale ko Oukriste monghedi ihokwifa.—Oilonga 26:28-31.
11. Ongahelipi hatu dulu okukala ovaningi vombili moukalele wetu?
11 Ongahelipi hatu dulu okukala ovaningi vombili moukalele wetu? Ngaashi Paulus, otu na okuhenuka eemhata. Doshili, omafimbo amwe otwa pumbwa ‘okupopya eendjovo daKalunga noku he noumbada,’ hatu popile eitavelo letu nouladi. (Ovafilippi 1:14) Ndelenee moinima ihapu elalakano letu lotete olo okuudifa onghundana iwa. (Mateus 24:14) Ngeenge omunhu ta mono oshili kombinga yomalalakano aKalunga, ota dulu okutameka okweekelashi omadiladilo omalongelokalunga oipupulu nokuliyelifa koilonga inai koshoka. Onghee hano, ngeenge otashi shiiva, oshiwa okuladipika oinima oyo tai shili ovapwilikini vetu mokutamekifa oinima oyo twa itavela navo. Otashi ka imba oilonga yetu ngeenge hatu handukifa omunhu oo kwa li ta dulu okupwilikina ketumwalaka letu ngeno okwa popilwe naye neyavalo.—2 Ovakorinto 6:3.
Ovaningi vombili moukwaneumbo
12. Omeenghedi dilipi hatu dulu okukala ovaningi vombili moukwaneumbo?
12 Paulus okwa ti aveshe ovo tava hombola ile tava hombolwa “otave ke lietela oudjuu wopalutu.” (1 Ovakorinto 7:28) Omaudjuu e lili noku lili otaa ka shakenekwa. Kakele koinima imwe, ovalihomboli vamwe otava ka kala nokuhaudafana omafimbo nomafimbo. Eshi oshi na okupongololwa po ngahelipi? Omonghedi yombili. Omuningi wombili ota ka kendabala okumweneka eemhata di ha ye komesho. Ngahelipi? Shotete, omokupangela elaka. Ngeenge elaka otali longifwa okuninga omashado noinima yomatukano, oshitukulwa eshi shinini otashi dulu shili okukala “owii u he na nande etulumuko, li yadi oudiyo tau dipaa.” (Jakob 3:8) Omuningi wombili oha longifa elaka laye okutunga ponhele yokuhanauna.—Omayeletumbulo 12:18.
13, 14. Ongahelipi hatu lalakanene ombili ngeenge twa nyona mokupopya ile ngeenge hatu udu nai?
13 Mokukala inatu wanenena, atushe luhapu ohatu popi oinima oyo konima yefimbo hatu ke lipa oushima. Ngeenge eshi osha ningwa, endelela oku shi wapaleka u yandje ombili. (Omayeletumbulo 19:11; Ovakolossi 3:13) Henuka okuya ‘meemhata nomomatomhafano’ nosho yo ‘meenhamanana.’ (1 Timoteus 6:4, 5, yelekanifa OB-1954.) Ponhele yaasho, tala eliudo lomeni lakaume koye nokukendabala okuuda ko omaliudo aye. Ngeenge to ngwenyaukilwa, ino nyamukula mowii. Dimbuluka kutya “enyamukulo litalala tali kandula po oupyuhandu.”—Omayeletumbulo 15:1.
14 Omafimbo amwe, otashi dulika wa pumbwa okukonakona epukululo lOmayeletumbulo 17:14: ‘Efa eemhata fimbo do inadi panuka.’ Dja po ponghalo yoshiponga. Konima yefimbo, ngeenge omaliudo a ngungumana, otashi dulika to ka dula okupongolola po oupyakadi nombili. Peemhito dimwe, otashi ka kala shopandunge okwiifana omukulunhuongalo Omukriste a pyokoka omolwekwafo. Ovalumenhu va tya ngaha ovananghenda ve na owino otava dulu okukala ekwafo tali talaleke ngeenge ombili yohombo ya ya moshiponga.—Jesaja 32:1, 2.
Ovaningi vombili meongalo
15. PaJakob, oikala ilipi ya tukulukile mokati kOvakriste vamwe, nomolwashike oikala oyo ‘yopaunyuni, noyopainamwenyo noyopaendemoni’?
15 Mupya munene, Ovakriste vamwe mefelemudo lotete ova ulika omhepo yondubo noyokulihola mwene—epingafano lashili lombili. Jakob okwa ti: “Ounongo wa tya ngaha haau hau di kombada, ndelenee owopaunyuni [nowopainamwenyo, NW] nowopandemoni. Osheshi apa pe nefupa neenhamanana, opo pe na yo edongakano noilonga aishe yowii.” (Jakob 3:14-16) Vamwe ova itavela kutya oshitya shOshigreka sha tolokwa ‘eenhamanana’ otashi ulike kehalo lokulihola mwene, okukonga onghatu youwa. Omolwetomheno liwa eshi Jakob e di shanga di li ‘dopaunyuni, dopainamwenyo nodopandemoni.’ Mondjokonona aishe, ovapangeli vounyuni ova katuka alushe, ngaashi oifitukuti yomoixwa tai lidenge. Eenhamanana odi li shili ‘paunyuni nopainamwenyo.’ ‘Odopaendemoni’ yo. Oukwatya ou womakoto owa li tete wa ulikwa komweengeli e na ehalo linene oo e lininga omukondjifi waJehova Kalunga nokwa ninga Satana, omupangeli weendemoni.
16. Ongahelipi Ovakriste vamwe vomefelemudo lotete va ulika omhepo ya fa oyo yaSatana?
16 Jakob okwa ladipika Ovakriste va kondjife ekulo lomhepo yeenhamanana, molwaashi itai eta ombili. Okwa shanga ta ti: “Omalwoodi nomashilafano mokati keni taa di peni? Hamouhalu weni ou hau kondjo moinhimbu yeni?” (Jakob 4:1) ‘Ouhalu weni’ apa otau dulu okuulika kokahalu kokukonga oinima yopamaliko ile ehalo lokukala wa tumbala, lokupangela ile lenwefemo lokunwefa mo vamwe. Ngaashi Satana, vamwe meongalo otashi dulika va li va hala okukala va tumbala ponhele yokukala ‘vanini,’ ngaashi Jesus a popya osho ovashikuli vaye vashili ve na okukala. (Lukas 9:48) Omhepo ya tya ngaha otai dulu okukufa po ombili yeongalo.
17. Ongahelipi Ovakriste kunena tava dulu okukala ovaningi vombili meongalo?
17 Kunena, otu na yo okukondjifa oikala i na sha nokuhola omaliko, ondubo ile elalakano li he na oshilonga. Ngeenge otu li ovaningi vombili vashili, itatu ka kala tu udite oupyakadi ngeenge vamwe meongalo ve na ounongo u dule wetu meenghendabala donhumba, noitatu ke va popya nai koshipala shavamwe mokutula momalimbililo omalalakano avo. Ngeenge otu na ounghulungu u shii okudimbulukiwa, itatu ke u longifa okulimonikifa tu li xwepo tu dule vamwe, twa fa hatu ti kutya eongalo otali ka hepuluka ashike nawa omolwounghulungu wetu. Omhepo ya tya ngaha otai ka eta etukauko; itai ka eta ombili. Ovaningi vombili ihave litange omolwounghulungu wavo, ndelenee ohave u longifa nengungumano okulongela ovamwaxe nokufimanekifa Jehova. Ova dimina kutya xuuninwa oo ohole oyo tai konekifa Omukriste washili, haunghulungu.—Johannes 13:35; 1 Ovakorinto 13:1-3.
‘Ombili otai ningi ovakulunhu voye’
18. Ongahelipi ovakulunhuongalo tava xumifa komesho ombili mokati kavo?
18 Ovakulunhuongalo veongalo otava kwatele komesho mokukala ovaningi vombili. Jehova okwa xunganeka shi na sha noshiwana shaye ta ti: “Ombili ohandi i ningi ovakulunhu voye, nouyuki ovayandji voilonga voye.” (Jesaja 60:17, NW) Metwokumwe neendjovo edi dopaxunganeko, ovo tava longo ve li ovafita vopaKriste otava longo noudiinini va xumife komesho ombili mokati kavo nosho yo mokati koshiunda. Ovakulunhuongalo otava dulu okukaleka po ombili mokati kavo mokuulika ‘ounongo ou hau di kombada’ u na ombili nou li wo pandjele. (Jakob 3:17) Omolwomaputuko noimoniwa yonghalamwenyo yavo i lili noku lili, ovakulunhuongalo meongalo otava ka kala omafimbo amwe ve na omataleko a yooloka. Mbela eshi osha hala okutya kave na ombili? Hasho ngeenge onghalo ya tya ngaha otai pongololwa po nawa. Ovaningi vombili ohava ulike omadiladilo avo nounongo nosho yo okupwilikina nefimaneko kwaao avamwe. Ponhele yokukomangela monghedi yaye mwene, omuningi wombili ota ka yavala omataleko ovamwaxe. Ngeenge kape na efinamhango lOmbibeli tali nyonaunwa, ope na alushe omhito okukala nomataleko e lili noku lili. Ngeenge vamwe itava tu kumwe naye, omuningi wombili ota ka tonyoka nokuyambidida etokolo lavahapu. Kungaha ote ke liulika kutya omunandjele. (1 Timoteus 3:2, 3, NW) Ovatonateli ovanawino ove shi shii kutya okukaleka po ombili osha fimana unene shi dule okuninga sha panghedi yoye mwene.
19. Ongahelipi ovakulunhuongalo tava longo ve li ovaningi vombili meongalo?
19 Ovakulunhuongalo otava xumifa komesho ombili noilyo yoshiunda moku i yambidida nokuhakala unene tava yandje oushima keenghendabala davo. Doshili, omafimbo amwe otashi dulika vamwe va pumbwa okupukululwa. (Ovagalati 6:1) Ndelenee oilonga yomupashukili wopaKriste kai fi tete okuyandja outekuduliko. Luhapu oha yandje olupandu. Ovakulunhuongalo ovanahole otava kendabala okumona ouwa muvamwe. Ovapashukili otava pandula oilonga youdiinini yOvakriste vakwao, nove na elineekelo kutya ovaitaveli vakwao otava ningi osho tava dulu.—2 Ovakorinto 2:3, 4.
20. Omonghedi ilipi eongalo tali mono ouwa ngeenge aveshe ovaningi vombili?
20 Onghee hano, moukwaneumbo, meongalo nosho yo mokukala naavo itava kufa ombinga mwaasho twa itavela, ohatu kendabala okukala nombili, tu longe omolwombili. Ngeenge ohatu kulike ombili nouladi, ohatu ka eta ehafo meongalo. Pefimbo olo tuu olo, ohatu ka amenwa nohatu ka pamekwa meenghedi dihapu, ngaashi hatu ke shi mona moshitukulwa tashi landula.
[Efano pepandja 23]
Ovaningi vombili ohava henuka oikala yokulitumbaleka
[Efano pepandja 24]
Ovakriste ovo ovaningi vombili moukalele, momaumbo nosho yo meongalo
[Efano pepandja 26]
Oto dimbuluka?
• Otashi ti ngahelipi okukala nombili?
• Ongahelipi hatu dulu okukala nombili ngeenge tu li naavo ve he fi Eendombwedi?
• Eenghedi dimwe dilipi dokukulika ombili moukwaneumbo?
• Ongahelipi ovakulunhuongalo tava dulu okuxumifa komesho ombili meongalo?