Ohole yoye ohai i fiyo openi?
“Hola omukweni ngaashi ove u lihole mwene.”—MATEUS 22:39.
ESHI Jesus kwa li a pulwa kutya oshipango eshi sha kula shilipi po, okwa nyamukula ta ti: “Hola Omwene Kalunga koye nomutima woye aushe nomwenyo woye aushe neendunge doye adishe.” Opo nee konima okwa tofa mo oshipango oshitivali sha faafana naasho shotete: “Hola omukweni ngaashi ove u lihole mwene.” (Mateus 22:37, 39) Ohole yokuhola ovanhu vakwetu oyo oshilimbo shOmukriste. Doshili, ngeenge otu hole Jehova otu na okukala tu hole ovanhu vakwetu. Omolwashike? Omolwaashi ohatu ulike ohole yetu yokuhola Kalunga okupitila mokudulika kEendjovo daye, nEendjovo daye otadi tu lombwele tu kale tu hole ovanhu vakwetu. Hano, ngeenge katu hole ovamwatate novamwameme, ohole yetu yokuhola Kalunga kai fi yoshili.—Ovaroma 13:8; 1 Johannes 2:5; 4:20, 21.
2. Onohole ya tya ngahelipi tu na okukala tu hole ovanhu vakwetu?
2 Eshi Jesus a popya kutya natu kale tu hole ovanhu vakwetu, kakwa li ashike ta popi okukala noukaume. Nokwa li ta ulike kohole ya yooloka ko kwaayo hai kala pokati kovanhu ovo va pambafana ile oyo hai kala pokati komulumenhu nomukainhu. Okwa li ta popi ohole oyo Jehova e hole nayo ovapiya vaye ve mu liyandjela nosho yo ohole oyo ve mu hole nayo. (Johannes 17:26; 1 Johannes 4:11, 19) Omunongo womishangwa Omujuda—oo pataleko laJesus a popya pandunge—okwa dimina metwokumwe naJesus kutya Kalunga oku na okukala e holike ‘nomutima aushe, neendunge adishe noneenghono adishe.’ (Markus 12:28-34) Okwa li e li mondjila. Ohole oyo hai kulikwa kOmukriste oyo yokuhola Kalunga osho yo oyo yokuhola ovanhu vakwetu adishe oda kwatela mo omaliudo etu neendunge detu. Ohai holoka momutima nohai wilikwa komadiladilo.
3. (a) Ongahelipi Jesus a honga “omunongo womhango” kutya oku na okukala e na etaleko la tamununwa mo li na sha naau e li mukwao? (b) Ongahelipi efaneko laJesus tali longo kOvakriste kunena?
3 Ngaashi sha hokololwa kuLukas, eshi Jesus a popya kutya otu na okukala tu hole ovanhu vakwetu, “omunongo womhango umwe” okwa pula: “Omukwetu olyelye?” Jesus okwa nyamukula neyele. Omulumenhu umwe okwa li a dengwa, nokwa nyekwa oinima yaye, ndele okwa fiwa pomunghulo wondjila e na okamwenyo kanini. Tete opa enda omupristeri nokonima opa enda Omulevi. Aveshe kakwa li ve na ko nasha naye. Hauxuuninwa okwa dja Omusamaria, ta mono omulumenhu a yahamekwa, ndele okwe mu longela ouwa nolune linene. Olyelye womwaavo vatatu a li omukwao womulumenhu oo a yahamekwa? Enyamukulo okwa li li li koluhaela. (Lukas 10:25-37) Otashi dulika omunongo wOmhango kwa li a kumwa mokuuda Jesus ta ti kutya Omusamaria oye a li omukwao muwa e dule omupristeri nOmulevi. Osha yela kutya Jesus okwa li ta kwafele omulumenhu winya a kale e hole omunhu mukwao monghedi i li moule. Ovakriste ove hole yo ovanhu vakwao monghedi ya tya ngaho. Konakona ovo va kwatelwa mohole yavo.
Ohole moukwaneumbo
4. Openi Omukriste e na okuulika ohole tete?
4 Ovakriste ove hole oilyo yomaukwaneumbo avo—ovakainhu ove hole ovalumenhu vavo, ovalumenhu ove hole ovakainhu vavo, ovakulunhu ove hole ounona vavo. (Omuudifi 9:9; Ovaefeso 5:33; Titus 2:4) Doshili, momaukwaneumbo mahapu omu na ekwamo lohole. Ndele eelopota di na sha neehombo tadi teka, ehepekafano lovalihomboli, nosho yo okuhafila oshisho ounona ile oku va hepeka otadi ulike kutya oukwaneumbo ou li koshi yefininiko kunena nosho yo omaliudo ohole yopaushitwe moukwaneumbo inaa wana vali oku u kwatela kumwe. (2 Timoteus 3:1-3) Opo Ovakriste va ninge onghalamwenyo yavo youkwaneumbo i na omupondo, ova pumbwa okutula moilonga oludi lohole oyo i niwe kuJehova nosho yo kuJesus.—Ovaefeso 5:21-27.
5. Ovakulunhu mokutekula ounona vavo ohava kongo omayele kulyelye, navahapu ova mona oshidjemo sha tya ngahelipi?
5 Ovakulunhu Ovakriste ohava tale ko ounona vavo kutya ovo oshinima osho shi na ondilo ve shi lineekelelwa kuJehova, nohava kongo omayele kuye e na sha nanghee ve na oku va tekula. (Epsalme 127:3-5; Omayeletumbulo 22:6) Monghedi ya tya ngaha otava kulike ohole yopaKriste, oyo tai va kwafele opo va amene ounona vavo komanwefemo a nyonauka oo ovanyasha tava dulu okukala oshihakanwa shao. Oshidjemo, ovadali vahapu Ovakriste ova mona ehafo la faafana naalo la monika kumeme omudali umwe muHolland. Konima yokutala omonamati oo a ninginifwa—umwe womovanhu ve fike po 575 ovo va ninginifwa omudo wa dja ko muHolanda—okwa shanga ngaashi tashi shikula apa: “Paife, etuvikilo lange olo nda ninga oule womido 20 da pita ola futa nge. Efimbo, eenghono—osho yo omanyeme, eenghendabala nomaluhodi—paife okwa dimbuwa.” Ina hafa tuu eshi omonamati a ninga ehoololo lopaumwene lokulongela Jehova! Oshitwa shopombada shovaudifi ve fike po 31 089 osha lopotwa muHolanda omudo wa dja ko osha kwatela mo vahapu ovo ve lihonga ohole yokuhola Jehova kovakulunhu vavo.
6. Ongahelipi ohole yopaKriste tai dulu okupameka ekwamo lohombo?
6 Paulus okwa popya kutya ohole oyo “oshimangifo sha wana shoku mu manga kumwe,” notai dulu okukaleka po oukumwe wohombo nokuli nomomafimbo madjuu. (Ovakolossi 3:14, 18, 19; 1 Petrus 3:1-7) Eshi omulumenhu umwe muRurutu, okanhunhu kanini ke li konyala eekilometa 700 okudja muTahiti, a hovela okukonakona Ombibeli nEendombwedi daJehova, omukainhu waye okwa li e li omhinge nasho neenghono. Hauxuuninwa omukainhu okwa kufa po ounona ndee ta fiye po omulumenhu, ndele ta i a ka kale muTahiti. Nokuli nande ongaho, omulumenhu okwa ulika ohole yaye mokutumina omukainhu oimaliwa alushe nomoku mu dengela ongodi opo a ude ngeenge ope na osho omukainhu ile ounona va pumbwa. Kungaha okwa ninga keshe osho ta dulu okuwanifa po oshinakuwanifwa shaye shopaKriste. (1 Timoteus 5:8) Okwa ilikana nope he na edimbuko opo oukwaneumbo waye u hangane vali, nohauxuuninwa omukainhu waye okwa aluka. Eshi omukainhu waye a aluka, okwa kala naye ‘nohole nelididimiko nonoutalonheni.’ (1 Timoteus 6:11) Omulumenhu okwa ninginifwa mo 1998 nolwanima okwa li a hafa unene eshi omukainhu waye a itavela a konakone Ombibeli. Ekonakono olo ola li limwe lomomakonakono e fike po 1 351 a ningwa moshitukulwa shi li koshi yoshitaimbelewa shaTahiti omudo wa dja ko.
7. Pakupopya kwomulumenhu umwe muNdowishi, oshike sha pameka ohombo yavo?
7 MuNdowishi omulumenhu umwe okwa pataneka omukainhu waye molwaashi omukainhu a li e na ohokwe moshili yOmbibeli, ndele omulumenhu womukainhu ou okwa li e wete e na oushili kutya Eendombwedi daJehova okwa li da hala okukengelela omukainhu waye. Ndele konima yefimbo, okwa shangela Ondombwedi oyo ya shakenene tete nomukainhu waye ta ti: “Tangi unene eshi wa shiivifa omukainhu wange Eendombwedi daJehova. Petameko okwa li nda limbililwa molwaashi okwa li nda uda tadi popilwa oinima ihapu ii. Ndele paife eshi nda li nopokwoongala kwado nomukainhu wange, onda mona kutya osho kwa li nda diladila tete osha li sha puka. Ondi shii kutya ei oshili noya pameka lela ohombo yetu.” Eendombwedi daJehova 162 932 muNdowishi—nosho yo 1 773 mounhunhu ve li koshi yoshitaimbelewa shaTahiti—oda kwatela mo omaukwaneumbo mahapu a hangana mohole yopakalunga.
Ohole yokuhola ovamwatate Ovakriste
8, 9. (a) Olyelye te tu hongo tu kale tu hole ovamwatate, ndele ohole ohai tu linyengifa tu ninge shike? (b) Yandja oshihopaenenwa shanghee ohole hai dulu okukwafela ovamwatate va kwafafane.
8 Paulus okwa lombwela Ovakriste Ovatessaloniki ta ti: “Onye vene mwa longwa kuKalunga okuholafana.” (1 Ovatessaloniki 4:9) Heeno, ovo “va longwa kOmwene” ove holafane. (Jesaja 54:13) Ohole yavo ohai ulikwa koilonga ngaashi Paulus e shi ulika eshi a ti: “Yakulafaneni mohole.” (Ovagalati 5:13; 1 Johannes 3:18) Pashihopaenenwa, eshi ohave shi ningi ngeenge tava talele po ovamwatate novamwameme ovo tava yahama, ngeenge tava tu omukumo ovo va polimana, nokuyambidida ovo va nghundipala. (1 Ovatessaloniki 5:14) Ohole yetu yashili yopaKriste otai yambidida ekalepo nosho yo ekulo loparadisa yetu yopamhepo.
9 Meongalo laAncón—limwe lomomaongalo 544 muEcuador—ovamwatate ova ulika ohole yavo monghedi tai longo. Oupyakadi wopamaxupilo owe va fiya ve he na oilonga ile oyuuyemo yasha, hano ovaudifi ova tokola okwoongela oimaliwa mokulandifa oikulya kovayuli veeshi eshi tava alukile komaumbo konima yokukwata eeshi oufiku. Keshe umwe okwa yandja elongelokumwe, mwa kwatelwa ounona. Okwa li ve na okuhovela po 1:00 yongula opo po 4:00 yongula oikulya i kale ya pwa okulongekidwa eshi ovayuli veeshi tava aluka. Oimaliwa oyo ya ongelwa kovamwatate ove i litukulila she likolelela keemhumbwe davo. Ekwafafano la tya ngaha ola ulika ohole yashili yopaKriste.
10, 11. Ongahelipi hatu dulu okuulika ohole kovamwatate ovo tu he shii koshipa?
10 Ndelenee, ohole yetu inai ngabekelwa ashike Ovakriste ovo tu shii koshipa. Omuyapostoli Petrus okwa ti: “Holeni oukumwe aushe wovamwatate.” (1 Petrus 2:17, NW) Otu hole ovamwatate novamwameme aveshe molwaashi ove li ovalongeli vakwetu vaJehova Kalunga. Omafimbo oupyakadi otashi dulika a ete omhito yokuulika ohole. Pashihopaenenwa, momudo woilonga 2000, efundja linene olo kwa li la denga Mosambike nosho yo oita yopashiwana moAngola oya fiya ovanhu vahapu moluhepo. Omuvalu munene wovamwatate u fike po 31 725 muMosambike nosho yo u fike 41 222 muAngola owa kala wa kumwa koiningwanima ei. Omolwaashi, Eendombwedi moshishiindalongo South Africa oda tuma eendongelwa dinene doikwafa opo di ninipike oudjuu wovamwaxe moilongo oyo. Ehalo lado lokuyambidida “oixupe yomouyadi wemona” lado omolwovamwaxe ovo ve na omhumbwe osha ulika ohole yado.—2 Ovakorinto 8:8, 13-15, 24, NW.
11 Ohole otai monika yo eshi ovamwatate vomoilongo ihapu hava yambidida omolwokutunga Omalupale Ouhamba nosho yo Omalupale Oyoongalele moilongo oyo ya nyika oluhepo. Oshihopaenenwa shimwe osho mOunhunhu vaSalomo. Nonande pa li omapiyaano mahapu, Ounhunhu vaSalomo ova mona ehapupalo lovaudifi neepersenda 6 omudo wa dja ko, noshitwa shopombada shovaudifi oshi fike po 1 697. Ova ninga omhangela yokutunga Olupale lOyoongalele. Nande ovakalimo vahapu mounhunhu omu va li tava tauka moshilongo, ovaliyambi va dja kuAustralia ove uya okukwafela mokutunga. Hauxuuninwa, ovaliyambi okwa li ve na okufiya po oshilongo, ndele manga inava ya ova deula ovamwatate vomoshitukulwa va xulife ekanghameno. Oitukulwa yoitenda yolupale oyo ya pumbwa ashike okutulwa kumwe oya tumwa okudja kuAustralia nosikepa, nokupwa kwetungo eli lelongelokalunga—pefimbo opo omatungo makwao mahapu a haulukwa—otaku ka kala oundombwedi muwa molwedina laJehova nosho yo molwohole yovamwatate.
Otu hole ounyuni monghedi omo Kalunga e u hole
12. Ongahelipi hatu hopaenene Jehova moikala yetu i na sha naavo ve he fi ovaitaveli vakwetu?
12 Mbela ohole yetu oya ngabekelwa ashike omaukwaneumbo etu osho yo oumwainafana wetu? Hasho ngeenge otu li ‘ovahopaeleli vaKalunga.’ Jesus okwa ti: “Osho Kalunga a kala e hole ounyuni, Oye a yandja Omona waye Ewifa, opo keshe ou te mu itavele a ha kane, ndele nee a kale e nomwenyo waalushe.” (Ovaefeso 5:1; Johannes 3:16, eendada ofye twe di shanga da endama.) Ngaashi Jehova Kalunga, ohatu katuka pahole mokukala kwetu novanhu aveshe—mwa kwatelwa ovo ve he fi ovaitaveli vakwetu. (Lukas 6:35, 36; Ovagalati 6:10) Unene tuu shi na sha naashi, ohatu udifa onghundana yOuhamba nokulombwela vamwe oilonga inene yaKalunga yohole e i longa molwavo. Eshi otashi dulu okweeta exupifo kukeshe oo ta pwilikine.—Markus 13:10; 1 Timoteus 4:16.
13, 14. Oimoniwa imwe ilipi yovamwatate ovo nokuli nande va li ve na omaudjuu opaumwene va ulika ohole kovanhu ovo ve he fi Eendombwedi?
13 Tala kovakalele ovakokolindjila ve likalekelwa vane muNepal. Ava okwa li va pewa va longe moshilando shi li moumbuwanhuninginino woshilongo, ndele oule womido nhano da dja ko ova kala tava ulike ohole yavo okupitila mokuyandja oundombwedi moshilando nosho yo momikunda odo di li koushai. Opo va longe nawa oshitukulwa shavo luhapu ohava shingi eembashikela oule weevili monghalo yomhepo youpyu u fike peedigili Celsius 40. Ohole yavo nosho yo ‘okudiinina oilonga iwa’ kwavo okwa eta oidjemo iwa eshi ongudu yekonakono lembo ya totwa muumwe womomikunda. (Ovaroma 2:7) MuMarsa 2000, ovanhu ve fike po 32 ove uyile va pwilikine oshipopiwa shomoipafi komupashukili woshikandjo oo kwa li ta talele po. Nepal okwa li e na oshitwa shopombada shovaudifi shi fike po 430 omudo wa dja ko—ehapupalo leepersenda 9. Osha yela kutya Jehova ota nangeke noupuna ohole nosho yo ouladi wovamwatate moshilongo osho.
14 MuKolombia ovakokolindjila ve likalekelwa vopakafimbo ova ya va ka udife mokati kOvaindia Ovawayuu. Opo va dule oku shi ninga okwa li ve na okulihonga elaka lipe, ndele elitulemo lavo lopahole olo ve na okwa li la pewa ondjabi eshi poshipopiwa shomoipafi pa li ovanhu ve li 27 nande odula inene yembodolela ya li tai loko. Ouladi wopahole ngaashi oo wa ulikwa kovakokolindjila ava owa wedela ko eepersenda 5 kehapupalo muKolombia nove na oshitwa shopombada shovaudifi ve fike po 107 613. MuDenmark omumwameme omunamido okwa li a hala okutukulilafana navamwe onghundana iwa, ndele okwa li a lemana. Ndele osho inashi mu teya omukumo, nokwa ninga ekwatafano novanhu ovo ve na ohokwe okupitila mokushanga eenhumwafo. Paife oha shangelafana novanhu ve li 42 noha ningi omakonakonombibeli 11. Oye umwe a wedela koshitwa shopombada shovaudifi ve fike po 14 885 ovo va lopota omudo wa dja ko muDenmark.
Holeni ovatondi veni
15, 16. (a) Jesus okwa ti ohole yetu oi na okuya fiyo openi? (b) Ongahelipi ovamwatate ovo ve na oshinakuwanifwa va ungaunga pahole naumwe oo kwa li a lundila Eendombwedi daJehova?
15 Jesus okwa lombwela omunongo wOmhango kutya Omusamaria ota dulu okutalika ko e li omukwao. MEudifo laye lokOmhunda, Jesus okwa weda ko nokuli eshi a ti: “Onye omwa uda kwa tiwa: Hola omukweni, tonda omutondi woye. Ndele Ame ohandi mu lombwele: Holeni ovatondi veni, ilikaneneni ovahepeki veni; opo mu ninge ovana vaXo yeni meulu.” (Mateus 5:43-45) Nokuli nande ope na umwe te tu pataneke, otu na okukendabala tu ‘dule owii onouwa.’ (Ovaroma 12:19-21) Ngeenge otashi dulika ohatu tukulilafana naye oshili, oyo i li eliko letu li na ondilo.
16 MuUkraine moshifokundaneki shedina Kremenchuk Herald omwa li oshitukulwa shimwe tashi popi kutya Eendombwedi daJehova odo oshimhanga sha nyika oshiponga. Eshi osha li oshinima sha kwata moiti molwaashi muEuropa ovanhu vamwe ohava popi Eendombwedi daJehova monghedi ya tya ngaha opo va tomhe ovanhu kutya omalipyakidilo Eendombwedi oku na okushilikwa. Onghee hano omushangi woshifo okwa li a popiwa naye ndele ta pulwa opo a shange oshitukulwa shi wapaleke oshitukulwa shotete. Okwa dimina, ndele eshi sha pita okwa popya kutya oshitukulwa shotete okwa li she likolelela koshili. Hano ovamwatate ovo ve na oshinakuwanifwa ova popya vali naye noku mu pa ouyelele muhapu. Hauxuuninwa omushangi okwa mona kutya oshitukulwa shotete osha puka, opo nee okwa shanga oshitukulwa tashi ulike kutya osho a shangele moshitukulwa shotete kashi li mondjila. Okupopya oshili naye noku shi ninga nombili okwa li onghedi yopahole yokupongolola po oshinima eshi, nosha eta oshidjemo shiwa.
Ongahelipi hatu dulu okukulika ohole?
17. Oshike tashi ulike kutya kashi fi alushe shipu okukatuka monghedi yopahole shi na sha navakwetu?
17 Eshi okaana ka dalwa ovadali vako diva ohava kala ve ka hole. Ndele okuviyauka novakulunhu pahole haalushe hashi kala shi li monghedi yopaushitwe. Omolwaashi luhapu Ombibeli hai tu lombwele tu kale tu holafane—oshi li oshinima osho tu na okukala hatu longele kusho. (1 Petrus 1:22; 4:8; 1 Johannes 3:11) Jesus okwa kala e shii kutya ohole yetu otai ka yelekwa eshi a popya kutya otu na okudimina po omumwatate “lwo-77.” (Mateus 18:21, 22) Paulus okwe tu ladipika yo tu twikile ‘nokulididimikilafana.’ (Ovakolossi 3:12, 13) Kashi kumwifa hano eshi hatu lombwelwa: “Lalakaneneni ohole.” (1 Ovakorinto 14:1) Ongahelipi hatu dulu okuninga ngaha?
18. Oshike tashi ke tu kwafela tu kulike ohole yokuhola ovanhu vakwetu?
18 Shotete, ohatu dulu alushe okukaleka momadiladilo ohole oyo tu kwetele Jehova Kalunga. Ohole ei oyo oshixwamekifo shohole yokuhola ovanhu vakwetu. Omolwashike? Omolwaashi ngeenge ohatu shi ningi, eshi otashi ulike kutya Tate yetu womeulu omunahole notashi mu fimanekifa noku mu tumbalekifa. (Johannes 15:8-10; Ovafilippi 1:9-11) Oshitivali, otu na okukendabala tu kale hatu tale ko oinima ngaashi Jehova he i tale ko. Keshe oshikando hatu nyono, ohatu nyono kuJehova, ndele efimbo nefimbo ohe tu diminine po noha twikile okukala e tu hole. (Epsalme 86:5; 103:2, 3; 1 Johannes 1:9; 4:18) Ngeenge ohatu kulike etaleko laJehova, ohatu ka kala twa hala okukala tu hole vamwe nosho yo oku va dimina po omanyono avo oo va nyona kufye. (Mateus 6:12) Oshititatu, otu na okuviyauka novanhu vakwetu monghedi omo twa hala va viyauke nafye. (Mateus 7:12) Eshi tu li inatu wanenena, luhapu otwa pumbwa ediminepo. Pashihopaenenwa, ngeenge hatu popi oinima oyo tai yahameke vakwetu, otwe lineekela kutya otava ka dimbuluka kutya keshe umwe efimbo nefimbo oha nyono nelaka. (Jakob 3:2) Ngeenge otwa hala ovanhu vakwetu va viyauke nafye pahole, otu na okuviyauka navo pahole.
19. Ongahelipi hatu dulu okukonga ekwafo lomhepo iyapuki tu dule okukulika ohole?
19 Oshitine, ohatu dulu okukonga ekwafo lomhepo iyapuki molwaashi ohole oyo oshitukulwa shoiimati shomhepo. (Ovagalati 5:22) Oukaume, eliudo lopahole moukwaneumbo nosho yo ohole luhapu ei oyo oukwatya wopaushitwe. Ndele fye otwa pumbwa ekwafo lomhepo yaJehova opo tu dule okukulika ohole oyo Jehova e na, ohole oyo i li oshimangifo sha wanenena. Ohatu dulu okukonga ekwafo lomhepo iyapuki mokupitila mokulesha Ombibeli ya nwefwa mo. Pashihopaenenwa, eshi hatu konakona onghalamwenyo yaJesus ohatu ka mona nghee ye a viyauka novanhu, nohatu dulu okulihonga tu mu hopaenene. (Johannes 13:34, 35; 15:12) Natango vali, ohatu dulu okupula Jehova e tu pe omhepo iyapuki, unene tuu meenghalo odo hadi shi ningi shidjuu kufye tu katuke monghedi yopahole. (Lukas 11:13) Shaxuuninwa, ohatu dulu okulalakanena ohole mokukala twa kanyatela keongalo lopaKriste. Okukala novamwatate nosho yo ovamwameme ovanahole otashi tu kwafele tu kulike ohole.—Omayeletumbulo 13:20.
20, 21. Euliko lohole la tongomana lilipi la ningwa kEendombwedi daJehova momudo woilonga 2000?
20 Omudo wa dja ko oshitwa shopombada shovaudifi vonghundana youhamba osha li shi fike po 6 035 564 mounyuni aushe. Eendombwedi daJehova oda longifa omuvalu weevili adishe kumwe di fike po 1 171 270 425 mokukonga ovanhu di va lombwele kombinga yonghundana iwa. Ohole oyo ye di ningifa di dule okulididimikila oupyu, odula noutalala eshi tadi longo oilonga yado. Ohole oyo ye di linyengifa di popye novanafikola ovo hava fikola pamwe nado, ovanailonga pamwe nado nosho yo novanhu ovo ve he fi ovashiivikile vado ovo hadi ehene kuvo momapandavanda osho yo meenhele dimwe di lili. Vahapu ovo va talelwa po kEendombwedi kakwa li va ulika ohokwe, vamwe po ova pataneka omatalelepo aa. Ndele nande ongaho, vamwe ova ulika ohokwe noda dula okuningwa omalishuneko e li 433 454 049 nosho yo omakonakonombibeli e fike po 4 766 631 okwa li a ningwa.a
21 Kali fi tuu euliko lohole la ningwa kEendombwedi daJehova omolwokuhola Kalunga kado osho yo ovanhu vakwao! Ohole oyo kai na fiku nai ka talale. Otu na elineekelo kutya momudo woilonga 2001 ovanhu vahapu otava ka pewa oundombwedi nokuli uhapu shi dulife nale. Jehova na twikile okunangeka noupuna ovalongeli vaye vadiinini novaladi eshi tava ‘longo ashishe mohole’!—1 Ovakorinto 16:14.
[Omashangelo opedu]
a Okumona ouyelele we lixwa po u na sha nOlaporta yOmudo wOilonga 2000, tala oshimhungu pepandja 28-31.
1. Ngeenge otu hole Jehova, omolwashike tu na okukala tu hole yo ovanhu vakwetu?
[Efano pepandja 25]
Ohole yopaKriste ohai dulu okukwatela kumwe oukwaneumbo
[Efano pepandja 26]
Ohole ohai tu linyengifa tu tukulilafane novanhu vakwetu eteelelo letu
[Efano pepandja 32]
Oto dulu okuyelifa?
• Eshi tu hole ovanhu vakwetu ohatu hopaenene lyelye?
• Ohole yetu oi na okuya fiyo openi?
• Oimoniwa imwe ilipi tai ulike ohole yopaKriste?
• Ongahelipi hatu dulu okukulika ohole yopaKriste?