Va yelifwa okukala oshiwana tashi longo oilonga iwa
“Tu likosheni kedilo keshe naali lombelela naali lomhepo, fye tu wanifeni eyapulo mokutila Kalunga.”—2 OVAKORINTO 7:1.
“ELIPI po ta itavelwa okuya kombada yomhunda yOmwene? Elipi po a wana okukala ofika ponhele youyapuki waye?” Ohamba David yaIsrael shonale oyo ya li ya pula epulo olo tali pendula omadiladilo shi na sha nelongelokalunga olo tali tambulwa ko kuJehova. Opo nee oya yandja enyamukulo tai ti: “Ou e nomake inaa nyata owii, noku nomutima wa yela, noiha ameke nande omwenyo waye koungaho, noiha fufya mokwaana kwaye.” (Epsalme 24:3, 4) Opo tu tambulwe ko kuJehova oo e li omuyapuki elela a shiya ko, otu na okukala twa koshoka notu vayapuki. Efimbo la pita, Jehova okwa dimbulukifa oshiwana shaIsrael ta ti: “Liyapuleni hano mu kale ovayapuki, shaashi Aame omuyapuki.”—Leviticus 11:44, 45; 19:2.
2. Ongahelipi Paulus naJakob va divilika efimano loukoshoki melongelokalunga lashili?
2 Omafelemido a pita, omuyapostoli Paulus okwa shangela Ovakriste vakwao ovo va li moshilando shaKorinto sha xutuka paenghedi ta ti: “Eshi tu na hano omaudaneko e fike apa, ovaholike, tu likosheni kedilo keshe naali lombelela naali lomhepo, fye tu wanifeni eyapulo mokutila Kalunga.” (2 Ovakorinto 7:1) Eshi otashi divilike oshitwa osho kutya okukala nekwatafano naKalunga nokumona omanangeko noupuna aye oo a udaneka, omunhu oku na okukala a koshoka noku he na edilo nenyonauko lopalutu nolopamhepo. Sha faafana, mokushanga shi na sha nelongelokalunga olo la hokiwa kuKalunga, omuyapostoli Jakob okwa ti: “Elongelokalunga la yela noli he nedilo lasha koshipala shaKalunga naTate oleli: [okufila oshisho] eefiye novafiyekadi momaudjuu avo, nokuliamena [u] ha nyatekwe kounyuni.”—Jakob 1:27, yelekanifa NW.
3. Opo elongelokalunga letu li hokiwe kuKalunga oshike osho tu na okukala tu na elitulemo musho twa mana mo?
3 Molwaashi okukala omukoshoki, omuyapuki nou he na edilo lasha, oi li oinima ya fimana melongelokalunga lashili, keshe oo a hala okuhokiwa kuKalunga oku na okukala e na elitulemo a mana mo shi na sha nokuwanifa po oiteelelwa oyo. Ndelenee molwaashi ovanhu kunena ove na omifikamhango nomataleko a yooloka e na sha noukoshoki, otwa pumbwa okuuda ko nokutwa kumwe naasho Jehova ta ti osha koshoka note shi hokwa. Otwa pumbwa okushiiva kutya Kalunga ota pula shike kovalongeli vaye moshinima eshi nosho yo osho a ninga opo e va kwafele va ninge nova kale ovakoshoki notava hokiwa kuye.—Epsalme 119:9; Daniel 12:10.
Va yela omolwelongelokalunga lashili
4. Hepaununa kutya oukoshoki otau ti shike paMbibeli.
4 Kovanhu vahapu, okukala wa koshoka otashi ti ashike okukala pe he na ekako ile onyata. Ndelenee mOmbibeli, ediladilo lokukala wa koshoka otali ulikwa koitya yonhumba yOshiheberi noyOshigreka oyo tai fatulula oukoshoki hameityo ashike lopambelela ndelenee luhapu omeityo lopaenghedi nosho yo lopamhepo. Onghee hano, oensiklopedia imwe yOmbibeli otai ti: “Outumbulilo ‘ya koshoka’ nosho yo ‘inai koshoka’ ihau longifwa luhapu shi na sha noukalinawa, ndelenee ou na sha unene nomataleko opamalongelokalunga. She likolelela kefatululo olo, efinamhango ‘loukoshoki’ ola kuma hanga onghedi keshe yokukalamwenyo.”
5. Fiyo openi Omhango yaMoses ya pangela okukalamwenyo kwOvaisrael shi na sha noukoshoki?
5 Doshili, Omhango yaMoses okwa li ya kwatela mo eemhango nosho yo omaufomhango e na ko na sha hanga nonghedi keshe yokukalamwenyo kwOvaisrael, oya yelifa osho kwa li sha koshoka notashi hokiwa kuKalunga nosho yo osho kwa li shi he li ngaho. Pashihopaenenwa, muLeviticus etukulwa eti-11 fiyo eti-15, ohatu hange mo omalombwelo okondadalunde e na sha noukoshoki nokuhenoukoshoki. Oinamwenyo yonhumba okwa li inai koshoka, nOvaisrael kava li ve na oku i lya. Okudala okaana okwa li hashi ningifa omukainhu a kale ina koshoka oule wefimbo lonhumba la tulwa po. Omikifi doshipa donhumba, unene tuu oudu woshilundu nosho yo okudja otwila moilyo yoludalo yomulumenhu ile yomukainhu, okwa li tadi ningifa yo omunhu a kale ina koshoka. Omhango oya yelifa yo kondadalunde kutya oshike shi na okuningwa po meenghalo dokukala ino koshoka. Pashihopaenenwa, ohatu lesha muNumeri 5:2 taku ti: “Lombwela ovana vaIsrael nokutya, va pitife mo monhanda ovanhu aveshe ve noudu woshilundu [ile wokata, OB-1954] naaveshe ava ve linyateka koshimhu.”
6. Eemhango di na sha noukoshoki oda li da yandjwa nelalakano lashike?
6 Pe he na omalimbililo, eemhango edi nadikwao dimwe odo da dja kuJehova oda ulika eshiivo lokushiiva ounamiti nosho yo lokushiiva oukwatya wolutu omanga ovanhu va li inave shi shiiva, novanhu ova mona omauwa moku di landula. Ndelenee, eemhango edi kada li da yandjwa ashike di kale omulandu weemhango di na sha noukalinawa ile okukala ashike di li omifindalandu dopaunamiti. Oda li oshitukulwa shelongelokalunga lashili. Oushili oo kutya oda kuma okukalamwenyo kwovanhu kwefiku keshe—okulya, okudala ounona, omakwatafano opahombo nosho tuu—otau divilike oshitwa osho kutya e li Kalunga kavo, Jehova okwa li e na oufemba oku va tokolela eshi sha yuka naasho inashi yuka, meenghedi adishe dokukalamwenyo kwavo, oko kwa li kwa yapulilwa Jehova aeke.—Deuteronomion 7:6; Epsalme 135:4.
7. Mokudiinina Omhango, enangeko noupuna lilipi oshiwana shaIsrael kwa li tashi ka mona?
7 Ehangano lOmhango ola amena yo Ovaisrael koilonga ya nyata yoiwana oyo kwa li ye va dingilila. Mokudiinina Omhango, mwa kwatelwa oiteelelwa aishe i na sha nokukala va koshoka momesho aJehova, Ovaisrael okwa li tava dulu okukala va wana okulongela Kalunga kavo nosho yo okumona enangeko noupuna laye. Shi na sha naasho, Jehova okwa lombwela oshiwana osho ta ti: “Ngenge tamu pwilikine ondaka yange ndee tamu diinine ehangano lange, nye mokati koiwana aishe, mu nokukala oshiwana shange mwene, osheshi edu alishe olange. Ndele nye otamu ka kalela nge ouhamba wovapristeri noshiwana shiyapuki.”—Exodus 19:5, 6; Deuteronomion 26:19.
8. Omolwashike Ovakriste kunena ve na okuyandja elitulemo kwaasho sha popiwa mOmhango shi na sha noukoshoki?
8 Molwaashi Jehova okwa yandja omauyelele a tya ngaho mOmhango opo a longe Ovaisrael nghee ve na okuninga ovakoshoki, ovayapuki nosho yo ovanhu va hokiwa kuye, mbela inashi wapala tuu kOvakriste kunena va konakone nawa nghee tava wanifa po oiteelelwa ya tya ngaho? Nonande Ovakriste kave li koshi yOmhango, ove na okukaleka momadiladilo osho Paulus a fatulula kutya oinima aishe yomOmhango oi li “omudidimbe woinima tai uya, ndele [oshili oi li muKristus, NW].” (Ovakolossi 2:17; Ovaheberi 10:1) Ngeenge Jehova Kalunga oo ta ti: ‘Ihandi lunduluka,’ okwa li a tala ko okukala noukoshoki nokuhenedilo ku li oshinima sha fimana melongelokalunga lashili mefimbo la pita, kunena otu na okutala ko okukala noukoshoki palutu, paenghedi nosho yo pamhepo ku li oshinima sha kwata moiti ngeenge otwa hala okuhokiwa nosho yo okunangekwa noupuna kuye.—Malakia 3:6; Ovaroma 15:4; 1 Ovakorinto 10:11, 31.
Oukoshoki wopalutu otau tu popile
9, 10. (a) Omolwashike oukoshoki wopalutu wa fimana kOmukriste? (b) Eekomenda dilipi hadi yandjwa luhapu di na sha noyoongalele yEendombwedi daJehova?
9 Mbela oukoshoki wopalutu ou li tuu natango oshitukulwa sha fimana shelongelokalunga lashili? Nonande okukala noukoshoki wopalutu oko akuke itaku ningi omunhu a kale omulongelikalunga washili, osha wapala lelalela omulongelikalunga washili a kale a koshoka palutu sha hanga pwaasho eenghalo daye tadi shi pitike. Unene tuu kunena, eshi ovanhu vahapu tava yandje elitulemo linini kokukaleka omalutu avo, omidjalo ile omidingonoko davo da koshoka, ovo have shi ningi luhapu ohava kala ve liwetikile mo kovanhu ovo ve va dingilila. Eshi otashi dulu okukala noidjemo iwa, ngaashi Paulus a lombwela Ovakriste vomuKorinto ta ti: “Fye itatu pe omunhu omhito okudina moshinima nande shimwe, oshilongayakulo shetu shi ha shekwe, ndelenee moinima aishe ohatu liholola ofye ovayakuli vaKalunga.”—2 Ovakorinto 6:3, 4.
10 Oikando ihapu, Eendombwedi daJehova oda pandulwa kovanambelewa vomapangelo molwelihumbato nosho yo eenghedi davo da koshoka, di li palandulafano nodi shii okufimanekwa, hadi limonikila unene tuu poyoongalele yado ya kula. Pashihopaenenwa, shi na sha noshoongalele osho sha li moshitukulwa shaSavona muItalia, oshifokundaneki La Stampa osha komenda tashi ti: “Osho sha tongomana unene eshi to ende momatungo osho oukoshoki nelandulafano lovanhu ovo tave a longifa.” Konima yoshoongalele shEendombwedi mokapale komaudano moSão Paulo, moBrazilia, omunambelewa umwe wokapale oko okwa lombwela omupashukili wongudu yokuwapaleka ta ti: “Okudja paife otwa hala okapale komaudano ka kale taka wapalekwa ngaashi Eendombwedi daJehova da li de ka wapaleka.” Omunambelewa vali umwe wokapale oko tuu oko, okwa ti: “Ngeenge Eendombwedi daJehova da hala okulongifa okapale komaudano aka, ohatu kala ashike tu na ko nasha nomafiku oshoongalele oo tadi pula. Ihatu kala noshisho shimwe vali shi lili.”
11, 12. (a) Omafinamhango Ombibeli elipi tu na okukaleka momadiladilo ngeenge tashi uya poukoshoki wopaumwene? (b) Omapulo elipi taa dulu okupulwa shi na sha neenghedindjikilile detu dopaumwene nosho yo okukalamwenyo kwetu akushe?
11 Ngeenge oukoshoki nosho yo elandulafano meenhele detu delongelokalunga otai dulu okukala odjo yomahambelelo okuhambelela Kalunga oo hatu longele, doshili, okuulika omaukwatya oo mokukalamwenyo kwetu kwopaumwene osha fimana yo neenghono. Ndelenee, otashi dulika tu kale tu udite kutya momaumbo etu opaumwene otu na oufemba okulihumbata ngaashi twa hala. Doshili, shi na sha nomidjalo nosho yo eliwapeko, otu na emanguluko okuhoolola eshi tu udite she tu wapalela notashi monika nawa. Ndelenee, emanguluko eli oli na ongaba. Dimbulukwa kutya mokukundafana ehoololo lokulya oikulya yonhumba, Paulus okwa londwela Ovakriste vakwao ta ti: “Taleni nawa, elipangelo eli leni li ha ninge epundukifo loingone.” Nokwa tumbula yo efinamhango la fimanenena, a ti: “Aishe [oi li pamhango, NW] ndele haaishe i nekwafo. Aishe [oi li pamhango, NW] ndele haaishe tai tungu.” (1 Ovakorinto 8:9; 10:23) Ongahelipi omayele aPaulus taa longo kufye shi na sha noukoshoki?
12 Oshi li pandunge eshi ovanhu va teelela omukalele waKalunga a kale a koshoka noku na elandulafano mokukalamwenyo kwaye. Onghee hano, otu na okushilipaleka kutya omaumbo etu nomidingonoko dao itadi shekifa osho hatu liti, kutya fye ovakalele vEendjovo daKalunga. Oundombwedi ile oumbangi ulipi omaumbo etu taa yandje kombinga yetu nosho yo yeitavelo letu? Mbela otaa ulike kutya otwa halelela oku ka kala mounyuni mupe wouyuki wa koshoka nou li melandulafano, oo hatu ladipikile vamwe neenghono? (2 Petrus 3:13) Sha faafana, okumonika kwetu kwopaumwene, kutya nee opomafimbo etu okufuda po ile omoukalele, otaku dulu okuhapupalifa ile okuninipika ohokwe metumwalaka olo hatu udifa. Pashihopaenenwa, didilika okomenda ei ya yandjwa komutoolinghundana woshifokundaneki muMeksiko, eshi a ti: “Doshili, ovanyasha ove li oshitukulwa sha kula shoilyo yEendombwedi daJehova, naasho sha tongomana osho okukululwa kwavo, oukoshoki wavo nosho yo okudjala kwavo kwa wapala.” Kashi fi tuu ehafo okukala tu na ovanyasha va tya ngaho mokati ketu!
13. Oshike hatu dulu okuninga opo tu shilipaleke kutya oitukulwa aishe yokukalamwenyo kwetu kwakeshe efiku oya koshoka noi li melandulafano?
13 Doshili, okushilipaleka kutya omalutu etu, oiniwe yetu nosho yo omaumbo etu okwa koshoka noku li melandulafano kashi fi shipu. Eshi sha pumbiwa kashi fi oilongifo ile omashina a kitakana noku na ondilo, ndelenee elandulafano la longekidwa nawa nosho yo eenghendabala tadi twikile. Otu na okutula po efimbo lokukosha omalutu etu, oikutu yetu, omaumbo etu, eetuwa detu nosho tuu. Okukala twe lipyakidila noukalele, okukala pokwoongala nokuninga ekonakono lopaumwene nosho yo okuwanifa po oinakuwanifwa ikwao mokukalamwenyo kwakeshe efiku, kai na oku tu kelela okukala twa koshoka notwa hokiwa momesho aKalunga nosho yo ovanhu. Efinamhango la shiivika nawa olo tali ti kutya “ashishe shi notundi yasho ya pangelwa,” otali longo yo moshitukulwa eshi shokukalamwenyo kwetu.—Omuudifi 3:1.
Omutima oo inau nyatekwa
14. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya oukoshoki wopaenghedi nosho yo wopamhepo owa fimanenena u dule nokuli oukoshoki wopalutu?
14 Ngaashi ashike sha fimana okuyandja elitulemo moukoshoki wopalutu, oshi li nokuli sha fimanenena okukala tu na ko nasha noukoshoki wopaenghedi nosho yo wopamhepo. Ohatu uya pexulifodiladilo eli mokudimbuluka kutya oshiwana shaIsrael okwa li sha ekelwashi kuJehova, hamolwaashi sha li inashi koshoka palutu ndelenee omolwaashi sha li inashi koshoka paenghedi nosho yo pamhepo. Okupitila momuprofeti Jesaja, Jehova okwe va lombwela kutya omolwokukala kwavo ve li “oshiwana shovalunde, ovanhu vomatimba mahapu,” omayambo avo, okudimbulukwa kwavo eehani dipe nosho yo omashabata, nokuli nomailikano avo, oya ninga omutengi kuye. Mbela ove na okuninga shike opo va hokiwe vali kuKalunga? Jehova okwa ti: “Likosheni, lifeteni; kufeni po owii womoilonga yeni koshipala shange, nye mu efe okulonga owii.”—Jesaja 1:4, 11-16.
15, 16. Oshike osho Jesus a ti kutya osho hashi nyateke omunhu, nongahelipi hatu dulu okumona mo ouwa meendjovo daJesus?
15 Opo tu ude ko natango efimano loukoshoki wopaenghedi nosho yo wopamhepo, diladila kwaasho Jesus a popya eshi Ovafarisai novanongo vomishangwa va tomha kutya ovahongwa vaye okwa li inava koshoka molwaashi inava kosha omake avo manga inava lya. Jesus okwa yukifa oinima ta ti: “[Hasheshi] hashi i mokanya tashi nyateke omunhu, ndelenee osheshi hashi di mokanya osho tashi nyateke omunhu.” Opo nee Jesus okwa fatulula ta ti: “Keshe osho hashi di mokanya, hashi di komitima, ndee tashi nyateke omunhu. Osheshi momutima omo hamu di omadiladilo [mai], omadipao, omanyonohombo, oluhaelo, oulunga, omalundilafano, omasheko. Oyo tuu ei tai nyateke omunhu; ndele okulya nomake [inaa] koshwa ihaku nyateke omunhu.”—Mateus 15:11, 18-20.
16 Oshike hatu dulu okulihonga meendjovo daJesus? Jesus okwa li ta ulike kutya oilonga ii, i he li paenghedi noinai koshoka ohai tetekelwa keamo lii lomutima, li he li paenghedi nola nyata. Ngaashi omuhongwa Jakob a ti: “Keshe umwe ota hongaulwa kokahalu kaye mwene, oko hake mu shili notake mu heke.” (Jakob 1:14, 15) Onghee hano, ngeenge inatu hala okuwila momanyono a kwata moiti oo a popiwa kuJesus, otu na okududa mo nokukelela eamo keshe lokulemena koinima ya tya ngaho li he uye momitima detu. Eshi otashi ti kutya otu na okukala twa lungama shi na sha naasho hatu lesha, osho hatu tale naasho hatu pwilikine. Kunena, omolwemanguluko lokupopya nokushanga ile okuninga omafano ngaashi omunhu a hala, eengeshefa domalihafifo nomashiivifo otadi longo sha pitilila omawi nosho yo omafano oo taa palula ouhalu wombelela yovanhu inava wanenena. Otu na okukala twa tokola toko tu ha efe omadiladilo a tya ngaho a mene omidi momitima detu. Oshitwa sha fimanenena oshosho kutya opo tu kale hatu hafifa Kalunga nopo tu tambulwe ko kuye, otu na okukala twa lungama alushe opo tu kale alushe nomitima da koshoka nodi he na oshipo.—Omayeletumbulo 4:23.
Va yelifwa okukala tava longo oilonga iwa
17. Omolwashike Jehova a eta oshiwana shaye monghalo ya koshoka?
17 Doshili, oshi li enangeko noupuna nosho yo eameno okuhafela omufika wa koshoka momesho aJehova kekwafo laye. (2 Ovakorinto 6:14-18) Ndelenee otu shi shii yo kutya Jehova okwa eta oshiwana shaye monghalo ya koshoka omolwelalakano lokondadalunde. Paulus okwa lombwela Titus kutya Kristus Jesus ‘okwe liyandja ponhele yetu e tu kulile mo mowii aushe, ye e liyelifile oshiwana shaye mwene, osho hashi diinine shili oilonga iwa.’ (Titus 2:14) Tu li oshiwana sha yelifwa, oilonga ilipi tu na okukala hatu diinine?
18. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya fye ohatu diinine shili oilonga iwa?
18 Osho sha fimana unene oshosho kutya otu na okulonga neenghono ngaashi hatu dulu mokuudifa moipafi onghundana iwa yOuhamba waKalunga. (Mateus 24:14) Mokuninga ngaho, ohatu pe ovanhu keshe pamwe eteelelo lokukala fiyo alushe kombada yedu olo tali ka kala la kosholwa enyateko loludi keshe. (2 Petrus 3:13) Oilonga yetu iwa oya kwatela mo yo okuulika oiimati yomhepo yaKalunga mokukalamwenyo kwetu kwakeshe efiku, nokungaha ohatu fimaneke Tate yetu womeulu. (Ovagalati 5:22; 1 Petrus 2:12) Noihatu dimbwa ovo ve he li moshili, ovo tashi dulika va mona oixuna koiponga yopaushitwe ile oyo tai etwa kovanhu. Ohatu kaleke momadiladilo ekumaido laPaulus olo tali ti: “Onghee hano fimbo tu nomhito, tu ningileni aveshe ouwa, ndelenee unene tuu ovo oovakwetu vomeitavelo.” (Ovagalati 6:10) Oilonga aishe ya tya ngaho tai longwa nomutima wa koshoka nosho yo nelinyengotomheno la yuka, otai hafifa Kalunga.—1 Timoteus 1:5.
19. Omanangeko noupuna elipi e tu teelela ngeenge otwa twikile okukaleka po omufikamhango wopombada woukoshoki wopalutu, wopaenghedi nosho yo wopamhepo?
19 Tu li ovapiya vOmukombadambada, ohatu dulika keendjovo daPaulus odo tadi ti: “Ovamwatate, ame ohandi mu kumaidifa efilonghenda laKalunga, yandjeni omalutu eni eyambo liyapuki li nomwenyo, la wapalela Kalunga; [oilonga iyapuki neenghono deni dokudiladila, NW].” (Ovaroma 12:1) Natu twikile okukala twa lenga oufembanghenda wokukala twa yelifwa kuJehova nokuninga ngaashi hatu dulu opo tu kaleke po omufikamhango wopombada woukoshoki wopalutu, wopaenghedi nosho yo wopamhepo. Okuninga ngaho itaku ke tu etela ashike okuhelishundula nosho yo embilipalelo paife ndelenee otaku eta yo etimaumbwile lokumona ‘ei yotete’—onghalelo ei youkolokoshi noya nyata—ya xula po eshi Kalunga taka ‘shitukifa aishe i ninge ipe.’—Ehololo 21:4, 5.
1. Jehova ota pula shike kwaavo tave mu longele?
Oto dimbuluka?
• Omolwashike Ovaisrael kwa li va pewa eemhango dihapu di na sha noukoshoki?
• Ongahelipi oukoshoki wopalutu hau hapupalifa ohokwe metumwalaka olo hatu udifa?
• Omolwashike oukoshoki wopaenghedi nosho yo wopamhepo wa fimana unene u dule nokuli wopalutu?
• Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya fye otu li oshiwana “hashi diinine shili oilonga iwa”?
[Efano pepandja 29]
Oukoshoki wopalutu ohau hapupalifa ohokwe metumwalaka olo hatu udifa
[Efano pepandja 30]
Jesus okwa londwela kutya omadiladilo mai ohaa twala fiyo omoilonga ii
[Efano pepandja 31]
Di li oshiwana sha yelifwa, Eendombwedi daJehova otadi diinine shili oilonga iwa