Ounongo waJehova ou liwetikile moinima oyo a shita
“Oinima i he wetike kokutya, eenghono daye daalushe noukalunga waye, otai monika nawa moilonga yaye.” — Rom. 1:20.
1. Ounongo wounyuni owa nwefa mo ngahelipi ovanhu vahapu kunena?
OVANHU vamwe ohava ifanwa “ovanongo” nonande inava yeleka shili okwiifanwa ngaho. Vamwe ohava ti kutya omunhu omunongo molwaashi ashike e na eshiivo lonhumba. Ashike, ovo va talika ko ve li ovanongo mounyuni ova dopa okuyandja ouyelele u shii okulineekelwa oo tau kwafele ngeno ovanhu va kale nonghalamwenyo tai ti sha. Ovo va efa omadiladilo avo a nwefwe mo kovanhu va tya ngaho ohava ‘fungaafungifwa komhepo keshe yehongo.’ — Ef. 4:14.
2, 3. (a) Omolwashike taku tiwa kutya Jehova oye “omunaendunge aeke”? (b) Ounongo wopakalunga owa yooloka ko ngahelipi kounongo wounyuni?
2 Ovo ve na ounongo wopakalunga ova yooloka ko filufilu kwaavo hava shikula ounongo wopanhu. Ombibeli oya ti kutya Jehova oye “omunaendunge aeke.” (Rom. 16:27) Jehova oku shii nawanawa eshito alishe, sha hala kutya oshitwe yoinima aishe nonghee oinima oyo hai longo. Eemhango adishe dopaushitwe oko ovanhu hava kanghamekele omakonakono avo ngeenge tava nongonona oinima yomeshito oda tulwa po kuJehova. Onghee hano, iha kumwifwa koilongwanima yovanhu nosho yo kounongo wavo, nonande ou kale wa talika ko wa denga mbada. Ombibeli otai ti: “Ounongo wounyuni ou oo oulai koshipala shaKalunga” — 1 Kor. 3:19.
3 Ombibeli otai ti kutya Jehova oha “yandje ounongo” kovapiya vaye. (Omayel. 2:6) Mepingafano nounongo wopanhu, ounongo wopakalunga owa yela, molwaashi ohau kwafele ovanhu va diladile pandunge, nowa kanghamena keshiivo lashili nosho yo keudeko lashili. (Lesha Jakob 3:17.) Omuyapostoli Paulus okwa li a kuminwa ounongo waJehova, nomolwaasho okwa shanga a ti: “Ouule u fike peni woupuna noweendunge nowounongo waKalunga! Omatokolo aye ohaa konakonwa kulyelye, neendjila daye olyelye e di shii!” (Rom. 11:33) Molwaashi Jehova oye omunaendunge aeke, ohatu dulu okukala nelineekelo kutya eemhango daye otadi tu wilike tu kale nonghedi yokukalamwenyo ya denga mbada. Kakele kaasho, Jehova oku shii filufilu kutya oshike twa pumbwa opo tu kale twa hafa shili. — Omayel. 3:5, 6.
Jesus okwa li “omulongi onghulungu”
4. Openi hatu dulu okulihonga kombinga younongo waJehova?
4 Ounongo waJehova nosho yo omaukwatya aye makwao a tongomana oku liwetikile moinima oyo a shita, kutya nee omoinima oyo inenenene ile oyoyo inininini. (Lesha Ovaroma 1:20.) Kashi na nee mbudi kutya ohatu tale keulu ile okedu, oishitwa aishe otai yandje oumbangi wa kola kutya oku na Omushiti omunaendunge elela nomunahole. Onghee hano, ohatu dulu okulihonga shihapu kombinga yaye mokukonakona oinima oyo a shita. — Eps. 19:2; Jes. 40:26.
5, 6. (a) Kakele kaJehova, olyelye vali a li a kufa ombinga mokushita? (b) Oshike hatu ka konakona moshitukulwa eshi, nomolwashike?
5 Jehova ka li oye aeke eshi a “shita eulu nedu.” (Gen. 1:1) Ombibeli oya popya kutya fimbo Jehova ina shita oinima kombada yedu, okwa li a shita oshishitwa shopamhepo, osho okupitila musho ‘oinima aishe ikwao’ ya shitwa. Oshishitwa osho osho ewifa laKalunga, “omudalwa wotete [woishitwa] aishe,” oo lwanima e ke uya kombada yedu nokwa li a lukwa Jesus. (Kol. 1:15-17) Jesus naye omunongo ngaashi Jehova. Jesus ota popiwa mOmayeletumbulo etukulwa eti-8 e li ounongo wa nhupekwa. Etukulwa olo ole mu popya e li “omulongi onghulungu,” oo a li ta longo pamwe naKalunga. — Omayel. 8:12, 22-31, NW.
6 Onghee hano, eshito otali holola ounongo waKalunga nosho yo womulongi onghulungu, Jesus. Otali tu hongo yo oilihongomwa ya fimana. Natu ka taleni koihopaenenwa yopane yoishitwa oyo tai popiwa “i nounongo muhapu unene” mOmayeletumbulo 30:24-28.a
Natu kaleni hatu longo noudiinini
7, 8. Oshike tashi ku kumwifa shi na sha neehedi?
7 Ngeenge otwa konakona oshitwe yoishitwa ‘inini yokombada yedu’ nosho yo omalipyakidilo ayo, otai tu hongo oilihongomwa yonhumba. Pashihopaenenwa, natu ka konakoneni ounongo wopaushitwe weehedi. — Lesha Omayeletumbulo 30:24, 25.b
8 Mokuyelekanifa omuvalu weehedi novanhu, ovakonakoni vamwe ova tengeneka kutya omunhu keshe ota dulu okumona eehedi 200 000 lwaapo. Eehedi adishe odo ohadi kala de lipyakidila tadi longo noudiinini kombada yedu nosho yo koshi yedu. Eehedi odi na oivanda, naluhapu moivanda ohamu kala omaludi atatu eehedi: eehambanghainhu, eehedi deendume nosho yo ovanailonga. Ongudu keshe ohai dana onghandangala yayo opo eehedi adishe moshivanda di kale mefiloshisho liwa. Ope na oludi leehedi odo hadi longo ngaashi ovanamapya ovanekeka. Oupuka ovo vanini ohava tutile oushosho poova nohava dulu okutwika oova nosho yo oku u wapaleka opo u kule nawa. Ovakonakoni ova didilika kutya “ovanamapya” ovo ovanekeka ohava longo nondjele she likolelela komhumbwe; ngeenge opa pumbiwa oikulya ihapu, eehedi ohadi longo noudiinini, nongeenge oda pumbwa oikulya inini, ohadi longo de liteelela.c
9, 10. Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena okulonga noudiinini kweehedi?
9 Eehedi otadi tu hongo kutya opo tu dule okupondola monghalamwenyo, otu na okulonga noudiinini. Ombibeli otai ti: ‘Omundede ove, inda keehedi, u tale eendjila dado u mone eendunge! Do dihe nomupiti wokomesho, nomupashukili ile omupangeli, ndelenee do tadi lilongele omungome wado mokulombo, eendya dado di di tuvikile pefimbo leteyo.’ (Omayel. 6:6-8, yelekanifa NW.) Jehova nosho yo omulongi onghulungu, Jesus, ohava longo noudiinini. Jesus okwa ti: “Tate ta longo fiyo paife, naame yo handi longo.” — Joh. 5:17.
10 Nafye otu na okukala hatu longo noudiinini ngaashi Kalunga naKristus. Kashi na nee mbudi kutya otwa pewa oinakuwanifwa ilipi mehangano laJehova, atusheni otu na ‘alushe okukala ovaladi moilonga yOmwene.’ (1 Kor. 15:58) Onghee hano, otu na okukala metwokumwe nomayele aPaulus oo a li a pa Ovakriste vokuRoma a ti: “Inamu fya ounye; kaleni mwa xwama momhepo; kaleleni Omwene.” (Rom. 12:11) Eenghendabala odo hatu ningi opo tu wanife po ehalo laJehova kadi fi doshimha. Ombibeli otai tu shilipaleke tai ti: “Kalunga ke fi omuhenouyuki a dimbwe ngeno oilonga yeni nohole yeni mokufimanekifa edina laye.” — Heb. 6:10.
Nghee hatu dulu okuliamena koiponga yopamhepo
11. Hokolola omaukwatya amwe ouhele vokomamanya.
11 Eedas, ile tu tye ouhele vokomamanya, navo ovamwe vomoishitwa inini oko hatu dulu okulihonga oililongwa ya fimana. (Lesha Omayeletumbulo 30:26.) Ouhele vokomamanya hanga va fe oundiba, ashike vo ove na omatwi ongonga maxupi nomaulu maxupi. Oukwatya wavo wokumona kokule nosho yo okukala kwavo komikwena ile momakololo omamanya ohaku va amene koilyani. Ouhele ova shitwa hava kala moungudu, naasho ohashi va amene pefimbo lokufu vaha fye koutalala.d
12, 13. Oilihongomwa ilipi hatu dulu okulihongo kouhele vokomamanya?
12 Oshike hatu lihongo kouhele vokomamanya? Shotete, ouhele vokomamanya ohava kala va angala oilyani oyo tai dulu oku va ponokela. Ohava longifa pandunge oukwatya wavo wokumona kokule mokukala tava talaatala opo va mone ngeenge ope na oilyani tai ehene popepi, nohava kala popepi nomikwena nosho yo nomakololo omamanya opo va dule okuhondama diva ve liamena. Sha faafana, nafye otwa pumbwa okukala twa pashuka pamhepo opo tu dule okudidilika mo oiponga yopamhepo oyo tai dulu oku tu hanga mounyuni ou waSatana. Omuyapostoli Petrus okwa kumaida Ovakriste a ti: “Kaleni mu nelidiliko nomwa pashuka, omutondi weni, Satana, ohe mu dingilile ngaashi onghoshi hai kumbu, nota kongo ou te mu xwake po.” (1 Pet. 5:8) Eshi Jesus a li kombada yedu, okwa li ha kala oupafi filufilu, sha hala kutya okwa li ha kala alushe a lungamena eemhangela daSatana di na sha nokuteya po oudiinini waYe. (Mat. 4:1-11) Jesus ine tu tulila po tuu oshihopaenenwa shiwa tu li ovashikuli vaye!
13 Onghedi imwe omo hatu dulu okuulika kutya otu li oupafi omokulongifa omafiloshisho oku tu amena pamhepo oo twa pewa kuJehova. Pashihopaenwa, otu na okukala hatu konakona Ombibeli nokukala hatu i kokwoongala kwopaKriste nopehe na okufaula. (Luk. 4:4; Heb. 10:24, 25) Natango, ngaashi ouhele vokomamanya hava kala moungudu, nafye otwa pumbwa okukala tu na ekwatafano liwa nOvakriste vakwetu opo tu kale hatu ‘hekelekafana.’ (Rom. 1:12) Mokulongifa omafiloshisho oo Jehova e tu pa opo tu kale twa amenwa, ohatu ka ulika kutya otu li metwokumwe neendjovo domupsalme David odo tadi ti: “Omwene Oye emanya lange la pama, nohotengulu yange, nomuxupifi wange. Kalunga kange Oye omhunda yange yehondamo oko handi tondokele.” — Eps. 18:3.
Natu puleni komesho nonande ope na omapataneko
14. Nonande otashi dulika oshipaxu shimwe shi kale shihe fi shihokwifa, oshike tashi tu kumwifa shi na sha noshihomo shoshipaxu?
14 Ohatu dulu yo okulihonga sha koshipaxu. Oshipaxu shimwe, osho shi na oule weesendimeta 5 lwaapo, otashi dulika shi kale shihe fi shihokwifa okutala. Ndelenee oshihomo shoshipaxu oshihokwifa neenghono okutala. (Lesha Omayeletumbulo 30:27.) Oshipaxu osha shiivika hashi li nokweendela. Otashi dulu okulya po mendelelo epya olo li li pokuteywa. Ombibeli oya faafanifa ewelelo loshihomo shoipuka i lili noku lili, mwa kwatelwa oshipaxu, nekolokoto lomatemba oita nosho yo epopomo lomundilo tau xwike omafinde omwiidi. (Joel 2:3, 5) Ovanhu ohava xwike omapeya opo va kelele oshipaxu, ndele ihave shi pondola. Omolwashike mbela? Omolwaashi omeva oo haa di moshipaxu ngeenge tashi pi ohaa dulu okudima omundilo, naashi ohashi shi ningifa tashi shiiva opo oshipauxu osho sha xupa po shi twikile nondjila yasho nopehe na okwiimbwa kusha. Nokuli nonande oshipaxu kashi na ohamba, ohashi ponokele sha fa etangakwaita la unganekwa nawa, olo ihali iwa kusha moshipala.e — Joel 2:25.
15, 16. Efaafano lilipi li li pokati koshihomo shoshipaxu novaudifi vOuhamba vokunena?
15 Omuprofeti Joel okwa faafanifa ovapiya vaJehova noshipaxu, eshi a ti: “Ovo tava tondoka ngaashi ovaladi, ngaashi ovakwaita otava londo ohotekuma. Keshe umwe ta ende nokuyukilila nondjila yaye, itava kanduka mo mondjila. Kape na umwe ta undula mukwao. Keshe umwe ota ende nondjila yaye mwene. [Ngeenge vamwe tava yashwa koikuti, vakwao itava kanduka mo mondjila, NW].” — Joel 2:7, 8.
16 Exunganeko olo inali hokolola tuu nawa ovaudifi vOuhamba vokunena! Kape na “ohotekuma” yomapataneko ya dula okukangheka oilonga yavo yokuudifa. Ponhele yaasho, ohava hopaenene Jesus oo a li a diinina okulonga ehalo laKalunga nonande okwa li a dinika kuvahapu. (Jes. 53:3) Ovakriste vamwe ova “yashwa koikuti,” sha hala kutya ova dipawa omolweitavelo lavo. Ndele nande ongaho, oilonga yokuudifa otai twikile, nomuvalu wovaudifi otau hapupala. Shihokwifa, luhapu omahepeko ohae shi ningi tashi shiiva opo onghunda iwa i udifilwe ovanhu ovo va li inave i uda nale. (Oil. 8:1, 4) Ngaashi oshipaxu, mbela oho kala wa tokola toko okupula komesho eshi to wanifa po oukalele woye nonande ope na omapataneko ile ovanhu kave na ohokwe? — Heb. 10:39.
“Dameni ouwa”
17. Oshike hashi dulifa oukasha voukoko va dule okweenda poima pa fefengwa?
17 Okakoko ohaka monika ka fa itaka nanwa keenghono dedu. (Lesha Omayeletumbulo 30:28.f) Ovanongononi ova kuminwa neenghono okudula kwokanamwenyo oko kanini okulonda komakuma nokweenda taka endelele poima pa fefengwa ngaashi meembuli ndele itaka u mo. Oshike mbela hashi dulifa okakoko okulonda komakuma ile okweenda poima pa fefengwa? Haasheshi ngeno kutya oke na oukasha hava fipi ile ve na ongha. Ponhele yaasho, ominwe doukasha vako odi na omakaka oo e na eenyapi omayovi da fa oulududi, nonyapi keshe oi na eendjadjo omafele. Eendjadjo odo odi na eexulo da fa ouyasha vokutenekwa oukopi. Eenghono dokunanafana deendjadjo odo odo hadi dulifa okakoko ka dule okweenda poima pa fefengwa ka taalela medu nopehe na okuwa ko. Ovanongononi otava diladila okulonga oilongomwa oyo tai hopaenene oukwatya woukasha voukoko opo i kale tai longifwa mokunateka oinima kumwe.g
18. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otwa ‘dama ouwa’?
18 Oshike hatu lihongo koukoko? Ombibeli oye tu kumaida tai ti: “Tileni owii, dameni ouwa.” (Rom. 12:9) Enwefemo lii olo li li apeshe mounyuni waSatana otali dulu oku tu ningifa tuha diinine omafinamhango opakalunga. Pashihopaenenwa, ngeenge otwa kala hatu endafana novanhu ovo ihava dulika koipango yaKalunga, ngaashi keefikola nosho yo koilonga ile okupitila momalihafifo oo inaa koshoka, otashi dulika shi kume etokolotoko letu li na sha nokuninga osho sha yuka. Ino efa nande osho shi ku ningilwe. Eendjovo daKalunga ode tu londwela tadi ti: “Ino kala omunongo momesho oye mwene.” (Omayel. 3:7) Ponhele yasho, landula omayele opandunge oo Moses a li a pa oshiwana shaKalunga shonale, eshi a ti: “U nokutila Omwene Kalunga koye, u noku mu longela, muye u nokukanyatela.” (Deut. 10:20) Opo tu kanyatele kuJehova, otu na okuhopaenena Jesus oo a popiwa kOmbibeli taku ti: “Ove wa kala u hole ouyuki ndele wa tonda oumbudi.” — Heb. 1:9.
Oilihongomwa oyo hatu lihongo keshito
19. (a) Omaukwatya aJehova elipi wa didilika meshito laye? (b) Ouwa ulipi hatu mono mounongo wopakalunga?
19 Ngaashi twe shi mona moshitukulwa eshi, omaukwatya aJehova oku liwelikile nawa moinima oyo a shita, nope na oilihongomwa ya fimana oyo hatu dulu okulihonga keshito. Apa ngoo pe fike okukala hatu nongonona eshito laJehova, opo ngoo tapa kala pe fike okukuminwa kwetu ounongo waye. Ngeenge otwa kala hatu yandje elitulemo kounongo wopakalunga, ohatu ka kala twa hafa paife notau ke tu amena mokukalamwenyo kwetu monakwiiwa. (Omuud. 7:12) Ohatu ka wanifilwa pauhandimwe eendjovo odo tadi hangwa mOmayeletumbulo 3:13, 18, tadi ti: “Omunelao omulumenhu ou a mona ounongo, nomulumenhu ou te likongele eendunge. Odo omuti womwenyo kukeshe ou te u kwata, nomunelao keshe ou ta kanyatele kuo.”
[Omashangelo opedu]
a Ovanyasha, otashi dulika tamu ka hafela okukonga ouyelele moishangomwa oyo ya ulikwa momashangelo opedu oo e li moshitukulwa eshi tashi ka kundafanwa pEkonakono lOshungonangelo.
b Omayeletumbulo 30:24, 25, (NW): “Ope na oinima ine kombada yedu inininini, ndele oinongo paushitwe: eehedi kadi fi oshiwana oshinaenghono, ndele ohadi lituvikilile eendja pokulombo.”
c Omolwouyelele muhapu u na sha noludi limwe neehedi, tala mo-Awake! yo 22 Marsa 1997, epandja 31, noyo 22 Mei 2002, epandja 31.
d Omolwouyelele muhapu u na sha nouhele vokomamanya, tala o-Awake! yo 8 Septemba 1990, epandja 15-16.
e Omolwouyelele muhapu u na sha noshipaxu, tala o-Awake! yo 22 Oktoba 1976, epandja 11.
f Omayeletumbulo 30:28 (NW): “Okakoko ohaka kwatelele nomake ako nohaka kala mombala inene yohamba.”
g Omolwouyelele muhapu u na sha noukoko, tala o-Awake! yaAprili 2008, epandja 26.
Oto dimbuluka?
Oshike hatu lihongo
• keehedi?
• kouhele vokomamanya?
• koshipaxu?
• koukoko?
[Omafano pepandja 18]
Ouhele vokomamanya ohava kala moungudu opo ve liamene. Mbela nave oho kongo eameno mokukala ho endafana nOvakriste vakweni?
[Omafano pepandja 20]
Ngaashi oshipaxu, ovakalele Ovakriste ihava sholola
[Efano pepandja 20]
Ngaashi okakoko haka dame poima, Ovakriste ohava dame ouwa
[Odjo yefano]
Stockbyte/Getty Images