ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w09 10/1 ep. 15-19
  • “Kaleni nombili novanhu aveshe”

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • “Kaleni nombili novanhu aveshe”
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2009
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Natu ‘lalakaneneni ei ya wapala’
  • Natu hemuneni omapataneko ‘nomakala a xwama’
  • “Kaleni nombili novanhu aveshe”
  • Ehandu olaJehova
  • Natu findeni owii nouwa
  • Natu hafeleni meteelelo
  • “Inamu alulila nande omunhu owii”
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2007
  • ‘Konga ombili noku i lalakanena’
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2001
  • “Kaleni mwa xwama momhepo”
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2009
  • ‘Finda owii’ mokukala ho pangele ehandu
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2010
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2009
w09 10/1 ep. 15-19

“Kaleni nombili novanhu aveshe”

“Ngenge tashi dulika, kombinga yeni kaleni nombili novanhu aveshe.” — ROM. 12:18.

1, 2. (a) Jesus okwa londwela ovashikuli vaye kombinga yashike? (b) Openi hatu dulu okuhanga omayele e na sha nanghee tu na okuungaunga nomapataneko?

JESUS okwa li a londwela ovashikuli vaye kutya otava ka patanekwa kovanhu vomoiwana yomounyuni, nomoufiku oo wa tetekela efyo laye okwa li e va yelifila kutya omolwashike tava ka patanekwa. Okwa li a lombwela ovayapostoli vaye a ti: ‘Ngeno onye vomounyuni, ngeno ounyuni u hole ovakwao, ndelenee eshi muhe fi vomounyuni, Ame eshi nde mu hoolola mo mounyuni, onghee ounyuni tau mu tondo.’ — Joh. 15:19.

2 Omuyapostoli Paulus okwa pita meenghalo odo tadi koleke oushili weendjovo daJesus odo da popiwa mokatendo ka tetekela. Paulus okwa popya monhumwafo yaye onhivali oyo a li a shangela omunyasha Timoteus, oo a li ha longo pamwe naye, a ti: “Ove wa ninga omushikuli wange momalongo nomeenghedi, meemhangela, meitavelo, moutalanheni, mohole, melididimiko, momataatao [nomomayahameko].” Okwa weda ko vali a ti: “Aveshe ovo va hala okukala metilokalunga muKristus Jesus, otava ka hepekwa.” (2 Tim. 3:10-12) Metukulwa 12 lonhumwafo yaye oyo a li a shangela Ovakriste vokuRoma, Paulus okwa li a yandja omayele opandunge e na sha nanghee ve na okuungaunga nomapataneko. Eendjovo daye otadi dulu yo oku tu wilika mefimbo e li lexulilo.

Natu ‘lalakaneneni ei ya wapala’

3, 4. Ongahelipi hatu dulu okutula moilonga omayele oo e li mOvaroma 12:17 (a) momaukwaneumbo oo a topoka palongelokalunga? (b) ngeenge hatu ungaunga novanhu vakwetu?

3 Lesha Ovaroma 12:17. Paulus okwa yelifa kutya ngeenge vamwe ove tu tonde, fye katu na okukala tu va tonde. Osha fimana okudulika komayele aye unene tuu kwaavo ve li momaukwaneumbo oo a topoka palongelokalunga. Ovakriste ovo ve na ookaume kopahombo vehe fi ovaitaveli ove na okukondjifa eamo loku va alulila omalaka mai ile lokuungaunga navo nai ngeenge va ungaungwa navo nai. ‘Okwaalulila omunhu owii waye’ ihaku etele omunhu ouwa washa. Mepingafano naasho, oikala ya tya ngaho ohai naipaleke ashike onghalo.

4 Paulus okwe tu ladipikila oshinima shiwa osho tu na okuninga, a ti: “Lalakaneni ei ya wapalela ovanhu aveshe.” Pashihopaenenwa, ngeenge omukulukadi okwa kala ha ungaunga nomushamane waye nolune lashili, otashi dulu okukwafela opo moukwaneumbo muha holoke noupu eenhamanana ngeenge omushamane ta popile mowii eitavelo lomukulukadi waye. (Omayel. 31:12) Carlos oo paife e li Omubetel, okwa hokolola kutya ina okwa li a finda omapataneko manene okudja komushamane waye omolwokukala nolune nosho yo okufiloshisho nawa eumbo. Carlos okwa ti: “Meme okwa li he tu ladipike tu kale alushe twa fimaneka tate. Meme okwa li ha ladipike nge alushe ndi danauke natate oudano wonhumba, nonande kanda li ndi hole oudano oo. Ashike oudano oo owa li hau hafifa tate.” Mokweendela ko kwefimbo, tate okwa li a hovela okukonakona Ombibeli ndele ta ninginifwa. Eendombwedi daJehova luhapu ohadi findi eamo lokukala nonhondo mokukwafela ovanhu vakwao ngeenge pa holoka oiponga yopaushitwe, molwaashi ohadi ‘lalakanene ei ya wapalela ovanhu aveshe.’

Natu hemuneni omapataneko ‘nomakala a xwama’

5, 6. (a) Omeityo lilipi hatu dulu okwoongelela ovatondi vetu “omakala a xwama” komitwe davo? (b) Hokolola oshimoniwa shomoshitukulwa sheni osho tashi ulike nghee okutula moilonga omayele oo taa hangwa mOvaroma 12:20 taku dulu okweeta oidjemo iwa.

5 Lesha Ovaroma 12:20. Eshi Paulus a popya eendjovo odo di li momushangwa oo, nopehe na omalimbililo, okwa tofa mOmayeletumbulo 25:21, 22, oo taa ti: “Omutondadi woye ngenge ta fi ondjala, mu pa omungome okulya, ndele [ngenge] ta fi enota, mu pa omeva a nwe. Osheshi oto mu ongele omakala a hanya komutwe waye, nOmwene ote shi ku alulile.” Mokutala komayele oo e li mOvaroma etukulwa 12, Paulus ka li a hala okutya omakala oo opafaneko otaa ulike kokuningila ovapataneki owii ile oku va fifa ohoni. Ponhele yaasho, eendjovo dOmayeletumbulo nosho yo daPaulus odo di li mOvaroma, otashi dulika tadi ulike konghedi yopefimbo lonale oyo ya li hai longifwa okuhengumuna oivela. Mefelemudo eti-19, omuhongwanhu umwe Omwiingilisha wedina Charles Bridges okwa ti: “Inashi wana ashike okutula momundilo oshivela osho ihashi hemuka diva; ndele ou na oku shi ongelela omakala omundilo, to a tula koshi nokombada. Omitima dovanhu vamwe osho da kukuta ngaho, ndele ohadi dulu okuhemunwa kelididimiko linene, kokuninga omaliyambo nosho yo kohole ya xwama.”

6 Ngaashi “omakala a xwama,” oilonga yolune otai dulu okuningifa ovapataneki va lundulule oikala yomitima davo nova efe po okuungaunga nonyanya novapiya vaKalunga. Ngeenge otwa kala hatu ningile vamwe ouwa otashi dulika va ka kale ve na etaleko liwa li na sha nafye nosho yo li na sha netumwalaka lOmbibeli olo hatu udifa. Omuyapostoli Petrus okwa ti: “Kaleni nokweenda mu he noshipo mokati kovapaani, opo nee eshi tave mu popile mowii ngaashi ovalongi vowii, mokutala [oilonga] yeni iwa va hambelele Kalunga mefiku lekongo.” — 1 Pet. 2:12.

“Kaleni nombili novanhu aveshe”

7. Kristus okwa li a fiila ovahongwa vaye ombili yoludi lilipi, noi na oku tu linyengifa tu ninge shike?

7 Lesha Ovaroma 12:18. Jesus okwa li a lombwela ovayapostoli vaye moufiku waxuuninwa oo a li pamwe navo a ti: “Ombili ohandi i mu fiile, ombili yange ohandi i mu pe.” (Joh. 14:27) Ombili oyo Jesus a fiila ovahongwa vaye oyo engungumano lokomutima olo va li ve na, molwaashi ova li ve shii kutya ove holike nova hokiwa kuJehova Kalunga nosho yo kOmona waye omuholike. Ombili yokomutima oyo oya li tai ke ve linyengifa va kale nombili novanhu vakwao. Ovakriste vashili ove hole ombili nohave i lalakanene. — Mat. 5:9

8. Ongahelipi hatu dulu okulalakanena ombili moukwaneumbo nosho yo meongalo?

8 Onghedi imwe omo hatu dulu okulalakanena ombili momaukwaneumbo oyo okukandula po okuhaudafana diva ngaashi tashi dulika, ponhele yokweefa onghalo i naipale. (Omayel. 15:18; Ef. 4:26) Otu na yo okukala hatu ningi ngaho meongalo lopaKriste. Omuyapostoli Petrus okwa kwatakanifa okulalakanena ombili nokupangela elaka. (1 Pet. 3:10, 11) Konima eshi Jakob a li a yandja omayele a kwata moiti e na sha nokulongifa nawa elaka nosho yo okuhakala nondubo nokuhenuka eenhamanana, okwa ti: “Ounongo ou hau di kombada, tete [owa] yela nopo nee u nombili nou nolukeno nowiitaveleli nou yadi onghenda noiimati iwa; kau nomalimbililo ile oihelele. Noiimati youyuki ohai kunwa mombili kuava hava ningi ombili.” — Jak. 3:17, 18.

9. Oshike tu na okukaleka momadiladilo eshi hatu kendabala ‘okukala nombili novanhu aveshe’?

9 Paulus okwa kwatela mo shihapu shihe fi ashike okukala nombili momaukwaneumbo nosho yo meongalo meendjovo daye odo di li mOvaroma 12:18. Okwa ti kutya otu na ‘okukala nombili novanhu aveshe.’ Osho osha kwatela mo okukala nombili novashiinda shetu, ovanailonga pamwe nafye, ovanafikola vakwetu nosho yo ovanhu ovo hatu shakeneke moukalele womoipafi. Ndele omuyapostoli okwa koleka omayele oo a yandja, a ti: “Ngenge tashi dulika, kombinga yeni.” Osho osha hala okutya otu na okuninga keshe osho hatu dulu opo tu ‘kale nombili novanhu aveshe,’ nopehe na okunyona omafinamhango aKalunga.

Ehandu olaJehova

10, 11. Omeityo lilipi hatu ‘pe ehandu laKalunga omhito,’ nomolwashike sha yuka okuninga ngaho?

10 Lesha Ovaroma 12:19. Otu na okukala hatu ‘lididimikile owii’ nokukala ‘nombili’ novanhu, nokuli naavo ve na ‘ondubo’ noilonga yetu nosho yo netumwalaka letu, mwa kwatelwa ovo have tu pataneke sha yukilila. (2 Tim. 2:23-25) Paulus okwa pa Ovakriste omayele vaha alulile nande omunhu owii ndele nava ‘pe ehandu laKalunga omhito.’ Tu li Ovakriste, otu shii kutya hafye tu na okwaalulila ovanhu owii wavo. Omupsalme umwe okwa ti: “Efa ehandu, u dje mo monya. Ino mbilingwa; opo u ha longe owii.” (Eps. 37:8) Salomo naye okwa yandja omayele a ti: “Ino tya: Nda hala okukwatela owii onghone! Teelela Omwene, Ye ote ku yakula!” — Omayel. 20:22.

11 Ngeenge ovapataneki otave tu yahameke, katu na oku va alulila owii, ndele otu na okweefela oinima momake aJehova oye e va handukile, ngeenge oku wete sha yuka okuninga ngaho. Paulus okwa weda ko vali eendjovo dimwe odo tadi ulike kutya ehandu olaJehova a ti: “Opa shangwa: Ehandu olange, ame handi futu, Omwene osho ta ti.” (Yelekanifa naDeuteronomion 32:35.) Ngeenge otwa kendabala okwaalulila ovanhu owii, otashi ulike kutya otu na ounhwa nohatu longo po oshilonga osho shi na ashike okulongwa kuJehova. Kakele kaasho, otashi ka ulika kutya katu na eitavelo meudaneko laJehova olo tali ti: ‘Ame ohandi futu.’

12. Jehova ota ka ulika ehandu laye naini, note ke shi ninga ngahelipi?

12 Paulus okwa popya pehovelo lonhumwafo yaye oyo a li a shangela Ovaroma, a ti: “Ehandu laKalunga tali holoka tali di meulu li hange ouhenakalunga aushe noukolokoshi wovanhu ava hava kalifa oshili mouhenouyuki.” (Rom. 1:18) Jehova ota ka ulika ehandu laye okudja meulu okupitila mOmona waye pefimbo ‘loudjuu munene.’ (Eh. 7:14, NW) Osho otashi ka kala “edidiliko letokolo laKalunga la yuka,” ngaashi Paulus a yelifa monhumwafo yaye imwe vali ya nwefwa mo, a ti: “Kalunga okwe shi tala sha yuka okwaalulila ovahepeki veni omahepeko, noku mu pa, onye tuu ava mwa hepekwa, etulumuko pamwe nafye omokuholoka kwOmwene Jesus, fiku ta di meulu pamwe novaengeli vaye ovanaenghono, omomalaka omundilo, fiku ta handukile ava inava shiiva Kalunga noitava dulika kevangeli lOmwene wetu Jesus.” — 2 Tes. 1:5-8.

Natu findeni owii nouwa

13, 14. (a) Omolwashike tuhe na okukala twa kumwa ngeenge twa hangwa komapataneko? (b) Ongahelipi hatu dulu okunangeka noupuna ovo tave tu hepeke?

13 Lesha Ovaroma 12:14, 21. Okukala nelineekelo kutya Jehova ota ka wanifa po filufilu omalalakano aye, otashi ke tu kwafela tu yukife elitulemo letu alishe koilonga oyo e tu pa tu longe, oilonga yokuudifa ‘evangeli louhamba mounyuni aushe.’ (Mat. 24:14) Otu shii kutya omalipyakidilo etu opaKriste otaa ka handula ovatondi vetu, nomolwaasho Jesus e tu londwela a ti: ‘Otamu ka tondelwa edina lange koiwana aishe.’ (Mat. 24:9) Onghee hano, katu na okukala twa kumwa ile tu teke omukumo ngeenge hatu shakeneke omapataneko. Omuyapostoli Petrus okwa ti: “Ovaholike, inamu kuminwa oupyu ou mu li mo woku mu [yeleka], wa foshinima inashi monika nale, ndelenee nyakukweni nehafo li fike poshipewa sheni shomahepeko aKristus.” — 1 Pet. 4:12, 13.

14 Ponhele yokukala tu tonde ovapataneki vetu, natu kendabaleni oku va honga, molwaashi otu shii kutya vamwe otashi dulika tave tu pataneke omolwokuhashiiva sha. (2 Kor. 4:4) Ohatu kendabala okudulika komayele aPaulus oo taa ti: “Nangekeni noupuna ava tave mu taata. Nangekeni noupuna, nye inamu finga.” (Rom. 12:14) Onghedi imwe omo hatu dulu okunangeka noupuna ovapataneki vetu, omoku va ilikanena. Jesus okwa popya mEudifo laye lokOmhunda a ti: “Holeni ovatondi veni, ovo have mu tondo va ningileni ouwa, nangekeni noupuna ovo have mu fingi, ilikaneneni ava have mu sheke.” (Luk. 6:27, 28) Omuyapostoli Paulus okwa mona okupitila moshimoniwa shaye kutya ovahepeki vetu otava dulu okuninga ovahongwa vaKristus ovadiinini novapiya vaJehova ovaladi. (Gal. 1:13-16, 23) Paulus okwa popya vali monhumwafo yaye imwe, a ti: “Ohatu popiwa nai, ndele ohatu nangeke noupuna; hatu tewaatewa, ndele fye ohatu lididimike; hatu lundilwa, fye ohatu popi nombili.” — 1 Kor. 4:12, 13.

15. Omonghedi ya denga mbada ilipi hatu dulu okufinda owii nouwa?

15 Ovakriste vashili ohava dulika komayele aPaulus oo e li movelishe yaxuuninwa yOvaroma 12, oo taa ti: ‘Ino findwa kowii, dula owii nouwa.’ Satana Ondiaboli oye odjo yowii aushe. (Joh. 8:44; 1 Joh. 5:19) Mehololo olo la li la pewa omuyapostoli Johannes, Jesus okwa ulika kutya ovamwaxe ovavaekwa ova “finda [Satana] nohonde yOdjona neendjovo domahepaululo avo.” (Eh. 12:11) Osho otashi ulike kutya onghedi ya denga mbada yokufinda Satana nosho yo enwefemo laye lii olo li li monghalelo ei yoinima, oyo okulonga oilonga iwa yokuyandja oundombwedi, sha hala okutya, okuudifa onghundana iwa yOuhamba.

Natu hafeleni meteelelo

16, 17. Ovaroma etukulwa 12 otave tu hongo shike shi na sha (a) nanghee tu na okulongifa onghalamwenyo yetu? (b) nanghee tu na okulihumbata meongalo? (c) nanghee tu na okuungaunga novanhu ovo hava pataneke eitavelo letu?

16 Eshi twa kundafana pauxupi etukulwa 12 lonhumwafo yaPaulus oyo a li a shangela Ovakriste vokuRoma oshe tu dimbulukifa oinima ihapu. Otwe lihonga kutya tu li ovapiya vaJehova ve mu liyapulila, otu na okukala tu na ehalo okuninga omaliyambo. Ohatu ningi omaliyambo nehalo liwa omolwokulinyengifwa komhepo yaKalunga nomolwaashi eenghono detu dokudiladila ode tu tomha tu itavele kutya Kalunga osho a hala tu ninge ngaho. Otwa xwama momhepo nohatu longifa nouladi eeshalinghenda detu di lili noku lili. Ohatu ningi keshe osho hatu dulu opo tu kaleke po oukumwe wetu wopaKriste, hatu shi ningi nelininipiko nosho yo noukwatya wokukala tu shii kutya otwa ngabekwa. Ohatu yakula ovaenda nohatu ulikilafana shili oukwao wananghali.

17 Ovaroma etukulwa 12 ove tu pa yo omayele mahapu e na sha nanghee hatu dulu okuungaunga nomapataneko. Katu na okwaalulila ovanhu owii wavo. Otu na okukendabala okufinda omapataneko mokulonga oilonga yolune. Ngeenge tashi dulika, natu kaleni nombili novanhu aveshe, nopehe na okunyona omafinamhango Ombibeli. Osho otashi ulike kutya otu na okukala nombili momaukwaneumbo, meongalo, novashiinda shetu, koilonga, kofikola nosho yo moukalele wetu womoipafi. Nokuli nongeenge twa shakeneka ovatondi vetu odikilila, ohatu ningi ngaashi hatu dulu opo tu finde owii nouwa, mokudimbuluka kutya ehandu olaJehova.

18. Ovaroma 12:12 ove tu ladipika tu ninge oinima yopatatu ilipi?

18 Lesha Ovaroma 12:12. Kakele komayele opandunge notaa hongo oo Paulus e tu pa, okwe tu kumaida yo tu ninge oinima yopatatu. Molwaashi itatu dulu okuninga oinima aishe oyo nopehe na ekwafo laJehova, omuyapostoli okwe tu ladipika tu “diinineni mokwiilikana.” Osho otashi ke tu kwafela yo tu landule omayele aye amwe oo taa ti kutya natu “lididimikeni moudjuu.” Otwa pumbwa okukaleka filufilu momadiladilo onakwiiwa oyo Jehova e tu tuvikilila ‘nokuhafela eteelelo’ lomwenyo waalushe, kutya nee ohatu ka kala meulu ile okombada yedu.

Omapulo eendululo

• Otu na okuungaunga ngahelipi nomapataneko?

• Otu na okukendabala okulalakanena ombili meembinga dilipi, nongahelipi hatu dulu oku shi ninga?

• Omolwashike tuhe na okwaalulila ovanhu owii wavo?

[Efano pepandja 16]

Ngeenge otwa kala hatu kwafele ovanhu vakwetu, otashi ke tu kwafela tuha kale nonhondo

[Efano pepandja 17]

Mbela oho kendabala ngoo okulalakanena ombili meongalo?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma