Kala alushe wa hafa nonande ou li momafimbo madjuu
“Aveshe ava ve ku lineekela [Jehova], nave ku hafele; alushe nava kuwilile.” — EPS. 5:12.
1, 2. (a) Oinima imwe ilipi hai etifa oluhodi linene neenghono kunena? (b) Kakele kokuhangwa komaupyakadi oo haa hange ovanhu aveshe, Ovakriste vashili ove na okulididimikila shike?
EENDOMBWEDI DAJEHOVA inadi lya olusha lokuha hangwa komaupyakadi oo haa hange ovanhu aveshe. Vahapu vomoshiwana shaKalunga ova ninga oihakanwa yoita, va longelwa ominyonena nosho yo okuhenouyuki ku lili noku lili. Oiponga yopaushitwe, oluhepo, omikifi nosho yo efyo ohai etifa oluhodi linene. Omuyapostoli Paulus okwa popya oshili eshi a ti: “Otu shi shii oishitwa aishe ohai keme kumwe ndele oi nefeto lokudala fiyo paife.” (Rom. 8:22) Ohatu hangwa yo koilanduliko yokuhawanenena kwetu. Ngaashi ohamba David yonale, nafye ohatu dulu okutya: “Owii wange [owa] ninginifa omutwe wange, wa fa omutengi mudjuu, wa dula nge eenghono.” — Eps. 38:5.
2 Kakele kokuhangwa komaupyakadi oo haa hange ovanhu aveshe, Ovakriste vashili ohava humbata yo omuti womahepeko wopafaneko. (Luk. 14:27, NW) Ngaashi Jesus, ovahongwa vaJesus navo ove tondike nohava hepekwa. (Mat. 10:22, 23; Joh. 15:20; 16:2) Onghee hano, okulandula kwetu Kristus otaku pula okukondja neenghono nosho yo okulididimika ofimbo twa teelela omanangeko noupuna oo hatu ka mona mounyuni mupe. — Mat. 7:13, 14; Luk. 13:24.
3. Otu shi shii ngahelipi kutya Ovakriste inava pumbwa okukala tava mono oixuna opo va hafife Kalunga?
3 Mbela osho osha hala okutya Ovakriste ohava lalakanene onghalamwenyo yokuhena ehafo? Mbela otu na ashike okukala twa nyika oluhodi fiyo exulilo le uya? Jehova okwa hala tu kale twa hafa fimbo twa teelela okuwanifwa kwomaudaneko aye. Ombibeli oya popya lwoikando kutya ovalongelikalunga vashili ove li oshiwana sha hafa. (Lesha Jesaja 65:13, 14.) Epsalme 5:12 ola ti: “Aveshe ava ve ku lineekela [Jehova], nave ku hafele; alushe nava kuwilile.” Onghee hano, ohatu dulu okukala twa hafa, tu na ombili yopamadiladilo notwa wanenwa nonande otu li momaudjuu. Natu ka kundafaneni kombinga yanghee Ombibeli tai dulu oku tu kwafela tu kale twa hafa eshi hatu ungaunga nomayeleko.
Jehova ‘oKalunga omunelao’
4. Kalunga okwa li e udite ngahelipi eshi oishitwa yaye ya efa po okulonga ehalo laye?
4 Natu tale koshihopaenenwa shaJehova. Molwaashi Jehova Omunaenghono adishe, oye omupangeli weshito alishe. Okwe liwana noina pumbwa nande ekwafo lomunhu wonhumba. Ndele nande Jehova oku na eenghono dinenenene, okwa li a nyemata eshi umwe womovanamati vaye vopamhepo a tukula oshibofa ndele ta ningi Satana. Natango, Kalunga okwa li a nyemata eshi ovaengeli vaye vamwe vali va li va tukula oshibofa. Diladila yo kunghee Kalunga a li a nyemata eshi Adam naEva, oishitwa yaye ya denga mbada yokombada yedu ya li ye mu ekelashi. Okudja opo, oludalo laAdam naEva omamiliyona omayovi ola ekelashi eenghonopangelo daJehova. — Rom. 3:23.
5. Oshike unene hashi nyemateke Jehova?
5 Ounashibofa waSatana otau xumu komesho natango. Oule womido 6 000 lwaapo, Jehova okwa kala ta tale ovanhu tava longele oikalunga, elongifo leenghono, omadipao nosho yo omilele da nyata. (Gen. 6:5, 6, 11, 12) Natango, okwa kala ta pwilikine nghee ovanhu tava popi oipupulu inyanyalifi notave mu sheke. Nokuli novapiya vaye ohave mu nyemateke omafimbo amwe. Ombibeli oya popya kombinga yanghee ovapiya vaKalunga va li ve mu nyemateka pomhito imwe ya ti: “Omapa e fike peni, aa va twa ondubo naye mombuwa, [naa ve] mu lilifa mofuka! Ndele alushe ova li va shinda Kalunga, nova handukifa Omuyapuki waIsrael.” (Eps. 78:40, 41) Jehova oha kala a nyemata neenghono ngeenge oshiwana shaye she mu ekelashi. (Jer. 3:1-10) Oshoshili kutya ohapa ningwa oinima ii, na Jehova oha kala a nyemata neenghono ngeenge tai ningwa. — Lesha Jesaja 63:9, 10.
6. Kalunga oha ungaunga ngahelipi neenghalo dinyemateka?
6 Jehova iha shololifwa kokunyematekwa. Ngeenge pa holoka omaupyakadi, Jehova oha katuka eenghatu diva opo paha holoke oilanduliko ii ihapu yaasho sha ningwa po. Jehova okwa ninga omalongekido oo mokweendela ko kwefimbo taa ka ningifa elalakano laye li wanifwe. Okutala keenghatu diwa da tya ngaho, Jehova okwa teelela nehafo eshi ounamapangelo waye tau ka yukipalifwa nosho yo omanangeko noupuna oo taa ka hafelwa kovalongeli vaye ovadiinini. (Eps. 104:31) Nonande Jehova okwa dinika neenghono, oku li natango ‘Kalunga omunelao.’ — 1 Tim. 1:11, OB-1954; Eps. 16:11.
7, 8. Ngeenge oinima itai ende nawa, ongahelipi hatu dulu okuhopaenena Jehova?
7 Itatu dulu okuliyelekanifa naJehova ngeenge tashi uya pokudula kwetu okukandula po omaupyakadi. Ndele nande ongaho, ohatu dulu okuhopaenena Jehova ngeenge hatu ungaunga nomaupyakadi etu. Oshi li paushitwe okunyika oluhodi ngeenge oinima itai ende nawa, ndele inatu pumbwa okukala twa nyika oluhodi efimbo keshe. Molwaashi otwa shitwa oshifeka shaJehova, otu na oukeka wokudiladila nosho yo ounongo oo tau dulu oku tu kwafela tu ude ko nawa omaupyakadi etu nokukatuka eenghatu tadi longo ngeenge tashi shiiva.
8 Oshinima shimwe sha fimana osho tashi dulu oku tu kwafela tu ungaunge nomaupyakadi onghalamwenyo osho okudimina kutya oinima imwe itatu dulu okuninga po sha shi na sha nayo. Onghee hano, okukala twa nyikila oluhodi oinima ya tya ngaho otaku dulu okweetifa enyemato linene notaku tu imbi tu kale tu na ehafo olo hali kala li niwe kovalongelikalunga vashili. Ngeenge otwa ninga eenghendabala ngaashi hatu dulu opo tu kandule po oupyakadi oo tu na, oshiwa oku u efa ndele hatu yandje elitulemo koinima oyo tai eta ouwa. Omahokololo Ombibeli aa taa landula apa otaa yelifa nawa oshinima osho.
Osha fimanenena okukala tu na ondjele
9. Hanna okwa li a ulika ngahelipi ondjele?
9 Natu tale koshihopaenenwa shaHanna, oo lwanima a ka ninga ina yomuprofeti Samuel. Hanna okwa li a nyika oluhodi molwaashi ka li ta dulu okudala ounona. Okwa li ha shindwa nokushekwa molwaashi okwa li ongadji. Omafimbo amwe, Hanna okwa li ha kala a teka omukumo neenghono ndele ta kala ta lili noita li nokuli. (1 Sam. 1:2-7) Pomhito imwe eshi Hanna a li a ya kouyapuki waJehova, okwa li a “ilikana Omwene mouyahame ulula nokwa lila nokulililila.” (1 Sam. 1:10) Konima eshi Hanna a mbubulila Jehova omaliudo aye, omupristeri omukulunhu Eli okwa li e uya puye ndele ta ti: “Inda nombili Kalunga kaIsrael ne ku pe eshi we mu indila meilikano loye.” (1 Sam. 1:17) Pomhito oyo, Hanna okwa li a dimina kutya okwa ninga keshe osho a li ta dulu okuninga. Hanna ka li ta dulu okuninga po sha shi na sha nokukala kwaye ongadji, ashike okwa li e na ondjele. Okudja opo Hanna ‘okwa li ta li ndele ina kala vali e noluhodi.’ — 1 Sam. 1:18.
10. Paulus okwa li e na etaleko li li pandjele lilipi eshi a li e na oupyakadi oo a li ita dulu oku u kandula po kuye mwene?
10 Omuyapostoli Paulus naye okwa li a ulika ondjele eshi a li e na oupyakadi wonhumba. Okwa li e na oupyakadi oo wa li we mu nyikifa oluhodi neenghono. Paulus okwa li a popya kutya oupyakadi waye ou li “ekiya mombelela.” (2 Kor. 12:7) Kashi na nee mbudi kutya oupyakadi waPaulus owa li shike, okwa li a ninga ngaashi ta dulu opo a kandule po oupyakadi waye, a li a ilikana Jehova a mone epepelelo. Paulus okwa li a ilikana Jehova lungapi kombinga youpyakadi waye? Okwa li a ilikana lutatu. Konima eshi Paulus a ilikana oshikando oshititatu, Kalunga okwa li e mu hololela kutya “ekiya mombelela” itali ka kufwa po pashikumwifilonga. Paulus okwa li a dimina oushili oo nokwa li a yandja elitulemo kokulongela Jehova pauyadi. — Lesha 2 Ovakorinto 12:8-10.
11. Omailikano nomaindilo ohaa dana onghandangala ilipi mokuungaunga kwetu nomaupyakadi?
11 Oihopaenenwa oyo inai hala okutya otu na okweefa po okwiilikana kuJehova kombinga yomaupyakadi etu. (Eps. 86:7) Mepingafano naasho, Eendjovo daKalunga otadi tu ladipike tadi ti: “Kaleni mu he na nande oshisho shasha, ndelenee oufyoona weni u shiivifileni Kalunga momailikano nomomaindilo pamwe nomapandulo.” Mbela Jehova ota ka nyamukula ngahelipi omailikano nomaindilo a tya ngaho? Ombibeli oya weda ko ya ti: “Nombili yaKalunga ei i dule eendunge adishe, otai ka amena omitima deni nomadiladilo eni muKristus Jesus.” (Fil. 4:6, 7) Oshoshili kutya Jehova otashi dulika aha kufe po omaupyakadi etu, ndele ota dulu okunyamukula omailikano etu mokwaamena eenghono detu dokudiladila. Shimha twa ilikana kombinga yoshinima shonhumba, oshi na oupu tu didilike kutya osha nyika oshiponga okukala twa wililwa po koisho.
Hafela okulonga ehalo laKalunga
12. Omolwashike okukala wa teka omukumo efimbo lile kwa nyika oshiponga?
12 Omayeletumbulo 24:10 otaa ti: “Ngenge wa monika wa fya ounye, efiku loluhepo eenghono doye tadi ka ninipala.” Eyeletumbulo limwe vali ola ti: “Ouyahame womutima tau nyikifa omhepo oluhodi.” (Omayel. 15:13) Ovakriste vamwe ova teka omukumo fiyo va efa po okulesha Ombibeli paumwene nosho yo okudilonga kEendjovo daKalunga. Ihava ilikana vali tashi di komutima, notashi dulika ve litongole ko kovalongelikalunga vakwao. Onghee hano, okukala wa nyika oluhodi efimbo lile otaku dulu okukala kwa nyika oshiponga. — Omayel. 18:1, 14.
13. Omalipyakidilo amwe elipi taa dulu oku tu kwafela tu kondjife etekomukumo noku tu etela ehafo?
13 Okukala tu na etaleko liwa otaku ke tu kwafela tu yandje elitulemo koinima oyo tai dulu oku tu etela ehafo monghalamwenyo. David okwa ti: “Kalunga kange, okuwanifa ehalo loye, osho otashi nyakula nge.” (Eps. 40:9) Ngeenge oinima itai ende nawa monghalamwenyo yetu, inatu efa po nandenande omalipyakidilo etu e na sha nelongelokalunga. Onghedi iwa omo hatu dulu okukondjifa oluhodi oyo okukufa ombinga momalipyakidilo onhumba oo tae tu etele ehafo. Jehova okwe tu lombwela kutya ohatu dulu okumona ehafo mokulesha Eendjovo daye nosho yo oku di konakona pandjikilile. (Eps. 1:1, 2; Jak. 1:25) Ohatu mono “eendjovo diwa” okudja mOmishangwa Diyapuki nosho yo pokwoongala kwopaKriste, odo tadi dulu oku tu twa omukumo noku tu etela ehafo. — Omayel. 12:25; 16:24, NW.
14. Jehova okwe tu pa eshilipaleko lilipi olo tali tu etele ehafo kunena?
14 Kalunga okwe tu pa omatomheno mahapu okukala twa hafa. Ohatu dulu okumona ehafo linene meudaneko laKalunga olo kutya ote ke tu xupifa. (Eps. 13:6) Otu shii kutya Kalunga ota ka pa ondjabi ovo tave mu kongo nomutima aushe, kashi na nee mbudi kutya oshike tashi tu ningilwa kunena. (Lesha Omuudifi 8:12.) Omuprofeti Habakuk okwa li a popya noushili kombinga yoshinima osho a ti: “Osheshi omukwiyu itau hape vali, nomuviinyu itau ima sha vali. Oshilongo sholumono tashi ka hepa. Nomapya itaa yandje vali eendya. Eedi domoshiunda tadi fi oludodo neengobe itadi ka kala vali moiunda. Nande ngaha, ame handi ka hafela Omwene, ame handi ka kuwilila Kalunga kexupifo lange.” — Hab. 3:17, 18.
“Oshilongo oshi nelao, ngenge Omwene Oye Kalunga kasho”
15, 16. Tumbula dimwe domeeshali daKalunga odo hatu dulu okuhafela ofimbo twa teelela omanangeko noupuna omonakwiiwa.
15 Fimbo twa teelela onakwiiwa ikumwifi oyo twa tuvikililwa, Jehova okwa hala tu kale hatu hafele oinima iwa oyo e tu pa. Ombibeli oya ti: “Onde shi mona nokutya, [ovanhu] ve he nelao limwe, okuhafa ashike nokulonga osho shiwa mokukalamwenyo kwavo. Navali: oshali shaKalunga omunhu ngenge ta li ndee ta nu ndee ta shambukwa kouwa moshilonga shaye ashishe shidjuu.” (Omuud. 3:12, 13) ‘Okulonga osho shiwa’ okwa kwatela mo okulongela vamwe ouwa. Jesus okwa ti kutya okuyandja oku na elao komesho yokutambula. Ngeenge otwa longele ouwa ookaume ketu kopahombo, ounona vetu, ovadali vetu nosho yo ovapambele vetu vamwe otashi ke tu etela ehafo linene. (Omayel. 3:27) Okukala tu na omwenyo muwa, hatu yakula ovaenda nosho yo okudimina po ovamwatate novamwameme vopamhepo nako ohaku eta ehafo linene, nohaku hafifa Jehova. (Gal. 6:10; Kol. 3:12-14; 1 Pet. 4:8, 9) Okuwanifa po oukalele wetu noikala yeliyambo nako ohaku eta ouwa muhapu.
16 Eendjovo dOmuudifi odo da tofwa mo mokatendo ka tetekela oda tumbula oinima i li paunafangwa yokuhafela onghalamwenyo, ngaashi okulya nokunwa. Nokuli nongeenge hatu yelekwa, ohatu dulu okuhafela eeshali keshe odo twa pewa kuJehova. Natango, ohatu dulu okuhafela neenghono eningino letango, omutungilo muwa wedu, omaukwatya mahokwifa ounimwena nosho yo oinima ikwao ikumwifi yomeshito nopehe na okufuta sha. Ngeenge otwa dilonga koinima oyo, ohatu ka kala tu hole Jehova nohole yomoule molwaashi oye Omuyandji woinima aishe iwa.
17. Oshike tashi ke tu mangulula momaudjuu filufilu, noshike tashi tu hekeleke paife?
17 Omolwohole yetu yokuhola Kalunga, okudulika koipango yaye nosho yo okukala tu na eitavelo mekuliloyambo, ohatu ka mangululwa filufilu komaupyakadi onghalamwenyo inai wanenena ndele hatu ka kala twa hafa fiyo alushe. (1 Joh. 5:3) Ndele paife otwa hekelekwa kokukala tu shii kutya Jehova oku shii nawa oinima aishe oyo tai tu etele oluhodi. David okwa ti: “Handi hafele nokunyakukilwa ouwanghenda woye, shaashi wa tala oudjuu wange, nowa dimbulukwa omatilifo omwenyo wange.” (Eps. 31:8) Jehova ote ke tu mangulula momaudjuu omolwohole yaye yoku tu hola. — Eps. 34:20.
18. Omolwashike ehafo li na okukala tali dana onghandangala moshiwana shaKalunga?
18 Fimbo twa teelela okuwanifwa kwomaudaneko, natu hopaenene Jehova, Kalunga omunelao. Inatu shololifwa pamhepo komadiladilo mai. Ngeenge pa holoka omaupyakadi, natu wilikwe koukeka wokudiladila nosho yo kounongo. Jehova ote ke tu kwafela tu pangele omaliudo etu notu katuke eenghatu keshe odo tashi dulika twa pumbwa okukatuka opo tu henuke oilanduliko ii ihapu oyo hai etifwa komaupyakadi. Natu kale hatu hafele oinima iwa yopalutu noyopamhepo oyo Jehova e tu pa. Ngeenge otwa kala popepi naKalunga, ohatu ka kala twa hafa molwaashi “oshilongo oshi nelao, ngenge Omwene Oye Kalunga kasho.” — Eps. 144:15.
Owe lihonga shike?
• Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena Jehova ngeenge hatu ungaunga nomaupyakadi?
• Ongahelipi ondjele tai dulu oku tu kwafela tu ungaunge nomaupyakadi?
• Ongahelipi hatu dulu okuhafela okulonga ehalo laKalunga ngeenge tu li momafimbo madjuu?
[Omafano pepandja 16]
Jehova oha kala a nyemata omolwoinima ii oyo tai ningwa
[Odjo yefano 16]
© G.M.B. Akash/Panos Pictures
[Omafano pepandja 18]
Jehova okwe tu pa oinima oyo tai tu etele ehafo