ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • od Etuk. 5 ep. 30-52
  • Ovapashukili ohava lifa oufita

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Ovapashukili ohava lifa oufita
  • Nghee twa unganekwa tu longe ehalo laJehova
  • Oupalanyole
  • OITEELELWA YOVAPASHUKILI
  • OIIMATI YOMHEPO
  • OVALUMENHU OVO OHAVA XUMIFA KOMESHO OUKUMWE
  • OKULALAKANENA OINAKUWANIFWA
  • EENGHALO DOMUNHU OTASHI DULIKA DI LUNDULUKE
  • OINAKUWANIFWA YOVAKULUNHUONGALO
  • OVAPASHUKILI VEENGUDU
  • OKOMITIYE YOILONGA YEONGALO
  • KALA HO DULIKA
  • OINAKUWANIFWA IMWE VALI YOVAKULUNHUONGALO
  • OMUPASHUKILISHIKANDJO
  • OKOMITIYE YOSHITAIMBELEWA
  • OVAKALELIPO VEEMBELEWA DETU DA KULA
  • EPASHUKILO LOPAHOLE
Nghee twa unganekwa tu longe ehalo laJehova
od Etuk. 5 ep. 30-52

ETUKULWA 5

Ovapashukili ohava lifa oufita

ESHI Jesus a li ta wanifa po oukalele waye kombada yedu, okwa li a ulika kutya oku li ‘omufita muwa.’ (Joh. 10:11) Eshi a li a tala eengudu dovanhu odo da li tadi mu landula nehalo liwa, okwa li e ‘di uditile onghenda, osheshi ovo va li va hepekwa, ndele va loloka va fa eedi dihe na omufita.’ (Mat. 9:36) Petrus novayapostoli vakwao ova li va didilika kutya Jesus oha file oshisho ovanhu pahole. Okwa li a yooloka ko kovafita ovanaipupulu vaIsrael, ovo va li va ekelashi oufita neenghono, nomolwaasho eedi oda li de lihana noda fya ondjala pamhepo. (Hes. 34:7, 8) Oshihopaenenwa shiwa shaJesus shokuhonga nokufila oshisho eedi, noku di yandjela omwenyo waye nokuli, osha honga ovayapostoli nghee ve na okukwafela ovo ve na eitavelo va alukile kuJehova, ‘Omufita nOmutekuli weemwenyo’ davo. — 1 Pet. 2:25.

2 Eshi Jesus a li ta popi naPetrus pomhito imwe, okwa li a divilika kutya osha fimana okupalula nokulifa eedi daye. (Joh. 21:15-17) Nopehe na omalimbililo, Petrus okwa li e linyengifwa neenghono kwaasho, nokonima yefimbo okwa li a kumaida ovakulunhuongalo vomefelemudo lotete a ti: “Lifeni oufita waKalunga mwe u pewa, hakefininiko, ndelenee [onehalo] liwa; hamolweliko la kaka, ndelenee okehalo liwa lokomwenyo pahalo laKalunga, inamu pangela ngaashi omalenga ava mwe va pewa, ndelenee ningeni ovahopaelelwa voufita.” (1 Pet. 5:1-3) Eendjovo daPetrus odo otadi longo yo nokovapashukili meongalo kunena. Ovakulunhuongalo ohava hopaenene Jesus mokuyakula oufita nehalo liwa nokukala ve li oshihopaenenwa shiwa eshi tava kwatele komesho moilonga yaJehova. — Heb. 13:7.

Ovakulunhuongalo ohava hopaenene Jesus mokupashukila oufita nehalo liwa nohava tula po oshihopaenenwa shiwa eshi tava kwatele komesho moilonga yaJehova

3 Otwa pandula omolwovapashukili ovo va nangekwa po komhepo meongalo. Ohatu mono ouwa muhapu omolwefiloshisho lavo. Pashihopaenenwa, ovapashukili ohava tu omukumo aveshe meongalo noku va fila oshisho. Oshivike keshe, ohava kwatele komesho noudiinini okwoongala kweongalo, omo oilyo aishe hai tungwa pamhepo. (Rom. 12:8) Ohava kendabala okwaamena eongalo liha nwefwe mo nai kovanhu ovo hava longo owii, naasho ohashi tu kwafele tu kale twa amenwa. (Jes. 32:2; Tit. 1:9-11) Okukwatela komesho kwavo moukalele ohaku tu tu omukumo tu kale twe lipyakidila nokuudifa onghundana iwa pandjikilile omwedi keshe. (Heb. 13:15-17) Jehova okwa yandja “eeshali” di li ‘ovanhu’ opo di tunge eongalo. — Ef. 4:8, 11, 12.

OITEELELWA YOVAPASHUKILI

4 Opo ku shilipalekwe kutya eongalo otali filwa oshisho nawa, ovalumenhu ovo hava nangekwa po va kale ovapashukili ove na okuwanifa po oiteelelwa oyo i li mEendjovo daKalunga. Kungaho, opo ashike taku dulu okutiwa kutya ova nangekwa po komhepo iyapuki. (Oil. 20:28) Oiteelelwa yopamishangwa oyo i na okuwanifwa po kovapashukili Ovakriste oi li pamufika wopombada, molwaashi okukala omupashukili oshi li oshinakuwanifwa sha kwata moiti. Ndele nande ongaho, oiteelelwa oyo otai dulu okuwanifwa po kovalumenhu Ovakriste ovo ve hole shili Jehova nova halelela okulongifwa kuye. Oshi na okukala shi liwetikile kwaaveshe kutya ovapashukili ohava tula moilonga omafinamhango Ombiibeli monghalamwenyo yavo yakeshe efiku.

Opo ku shilipalekwe kutya eongalo otali filwa oshisho nawa, ovalumenhu ovo hava nangekwa po va kale ovapashukili ove na okuwanifa po oiteelelwa oyo i li mEendjovo daKalunga

5 Omuyapostoli Paulus okwa tumbula oiteelelwa yopamishangwa ya fimana oyo i na okuwanifwa po kovapashukili monhumwafo yaye yotete oyo a li a shangela Timoteus nosho yo oyo a li a shangela Titus. Okwa popya mu 1 Timoteus 3:1-7 a ti: “Umwe ngeenge a hala oshilonga shoufitaongalo, oye okwe lihalela oshilonga shiwa. Hano, omufitaongalo e nokukala omuhenashipo, omulumenhu womukainhu umwe aeke, omulidiliki, omunaendunge, omunaenghedi, e shii kuyakula ovaenda, e shii kulonga. Hangholwe, hamunamhata, hamuluva, ndelenee omunambili, omunanheni, hamunalwisho woimaliwa, ou e shii okupangela nawa eumbo laye mwene, ndele ta tekula nawa ounona vaye neenghedi da fimana meduliko. Ndelenee ou ita dulu okutekula eumbo laye mwene, ota dulu ngahelipi okufila eongalo laKalunga oshisho? Hapo e lidilulula, opo ehe linenepeke ndele ta wile metokolo laSatana. Ndelenee e nokumona epopilo liwa kwaavo [ve] li pondje, opo aha hangike komasheko nokomwiyo waSatana.”

6 Paulus okwa li a shangela Titus a ti: ‘Onde ku fiya muKreta, u yukife, eshi ame nda fiya po inashi yukifwa, ove u nangeke moshilando keshe ovakulunhu, ngaashi ame nde shi ku lombwela ngeenge pe na umwe ehe noshipo, omulumenhu womukainhu umwe aeke, e novana ovaitaveli, ihava popiwa ve hole oipala, vo kave fi ovo ihava dulika. Osheshi omufitaongalo oku nokukala ehe noshipo ngaashi sha wapalela elenga laKalunga, hanakulihola mwene, hamuhandunhu, hangholwe, hamukolokoshi, hamukongi weliko loulunde, ndelenee e shii okuyakula ovaenda, e hole ouwa, omunambili, omuyuki nomuyapuki nomulidiliki, e nokudama mondjovo ei i shii okulineekelwa yopalongo, opo a dule ngaha okukumaida nelongo la pama nokutomha ava tava tu eemhata.’ — Titus 1:5-9.

7 Nonande oiteelelwa yopamishangwa yovapashukili otashi dulika potete i kale ya fa ihapu unene, ovalumenhu Ovakriste kave na okukala va tila oku i wanifa po. Ngeenge tava ulike omaukwatya mawa opaKriste oo e na okuulikwa kovapashukili, ohava ladipike aveshe meongalo va ulike omaukwatya a tya ngaho. Paulus okwa ti kutya ‘eeshali di li ovanhu’ oda tulwa po “opo [Jesus] a longekide ovayapuki va kale va wana va pwa moshilonga sheyakulo, okutunga olutu laKristus, fiyo fye atushe hatu hange oukumwe womeitavelo nomeshiivo okushiiva Omona waKalunga, tu ninge ovakulunhu, twa kula, twa fika kewano louyadi waKristus.” — Ef. 4:8, 12, 13.

8 Ovapashukili kave na okukala ovalumenhu ovanyasha ile ovo opo ve lidilulula. Ponhele yaasho, ove na okukala ovalumenhu ve na owino monghalamwenyo yopaKriste, ve na eshiivo lihapu lOmbiibeli, eudeko lOmishangwa nosho yo ohole yashili yokuhola eongalo. Ova pumbwa okukala hava katuka eenghatu nopehe na oumbada nokupukulula ovanyoni, nokungaho otava amene eedi kwaavo va hala oku di etela owii. (Jes. 32:2) Ovapashukili ohava kala ve liwetikile mo kwaaveshe meongalo kutya ova pyokoka pamhepo nove na ko nasha shili noufita waKalunga.

9 Ovo va wana okunangekwa po ve li ovapashukili ohava ulike kutya ove na ounongo monghalamwenyo yavo. Ngeenge omupashukili okwa hombola, oku na okudulika komifikamhango dopaKriste di na sha nohombo, mokukala e na omukainhu ile omukulukadi umwe aeke nosho yo okupashukila nawa eumbo laye. Ngeenge oku na ovana ovaitaveli ovo hava dulika noihava popiwa ve hole oipala, ile ihava dulika, eongalo otali dulu okukala la manguluka oku ka pula omayele kuye e na sha nonghalamwenyo youkwaneumbo noyopaKriste. Oku na okukala ehe na oshipo noku na epopilo liwa okudja nokuli kwaavo vopondje. Ke na okukala ta popilwa oinima inai yuka oyo tai dulu okushekifa eongalo. Ke na yo okukala opo a li a handukilwa omolwenyono lonhumba la kwata moiti. Vamwe meongalo otave ke linyengifwa va landule oshihopaenenwa shaye shiwa notava ka tambula ko efiloshisho laye lopamhepo nehafo. — 1 Kor. 11:1; 16:15, 16.

10 Ovalumenhu ovo va pyokoka ohava pashukile eongalo lopaKriste tava landula oshihopaenenwa shovakulunhu vaIsrael, ovo va popiwa kutya ova li “ovanongo novanaendunge” nove na owino. (Deut. 1:13) Ovakulunhuongalo Ovakriste ohava ningi omapuko, ashike ova shiivika meongalo nomomudingonoko kutya ohava longo osho sha yuka, hava tila Kalunga nova ulika oule womido kutya ohava kala metwokumwe nomafinamhango Ombiibeli monghalamwenyo yavo. Okuhenoshipo kwavo okwe va pa emanguluko lokupopya meongalo. — Rom. 3:23.

11 Ovalumenhu ovo va wana okunangekwa po ve li ovapashukili ove na elidiliko ile ondjele monghalamwenyo yavo nosho yo ngeenge tava ungaunga navamwe. Kave na ondudi. Ponhele yaasho, ohava ulike ondjele nelipangelo monghalamwenyo yavo. Ohava ulike ondjele moinima ngaashi okulya, okunwa nosho yo omalihafifo. Ohava ulike yo ondjele ngeenge tava longifa oikunwa yoalkoholi opo vaha diladilife vamwe kutya ohava nwine okukolwa ile kutya ove li eengholwe. Omunhu oo ha kala e li koshi yodungo iha kala naanaa e na elipangelo noita dulu okufila oshisho eongalo pamhepo.

12 Okupashukila eongalo otaku pula omunhu a kale e na elandulafano. Eenghedindjikilile diwa domupashukili ohadi limonikila meholokepo laye, meumbo laye nosho yo momalipyakidilo aye akeshe efiku. Omulumenhu a tya ngaho iha ongaonga; oha tale kutya oshike a pumbwa okuninga noha ningi eemhangela opo e shi wanife po. Oha dulika komafinamhango Ombiibeli.

13 Omupashukili oku na okukala e na onheni ile ondjele. Oku na okukala ta dulu okulonga moukumwe noilyo ikwao yolutu lovakulunhuongalo, nokulongela kumwe nayo. Oku na okukala e na etaleko la yuka li na sha naye mwene noke na okukala ha fininike vamwe va ninge oinima. Molwaashi oku na ondjele, iha komangele omataleko aye, ta diladila kutya omataleko aye oku li xwepo e dule ovakulunhuongalo vakwao. Vamwe otashi dulika va kale ve na omaukwatya ile owino oo ehe na. Omukulunhuongalo oha ulike kutya oku na ondjele ngeenge oha ningi omatokolo a kanghamena filufilu kOmishangwa noha kendabala okulandula oshihopaenenwa shaJesus Kristus. (Fil. 2:2-8) Iha tanguna ile a longife eenghono, ndele oha fimaneke vamwe nokukala e va tala ko ve mu dule. Ke lihole mwene, sha hala okutya ke na okukala ta kondjifa oinima i ningwe monghedi oyo a hala ile pataleko laye. Iha handuka diva, ndele oha ungaunga navamwe nombili.

14 Sha faafana, oo a wana okuninga omupashukili meongalo omunaendunge. Osho osha hala okutya okwa ngungumana, ndele iha ningi omatokolo osheendelela. Oku udite ko omafinamhango aJehova nonghee e na okutulwa moilonga. Omunaendunge oha tambula ko omayele newiliko olo ta pewa. Ke na oihelele.

15 Paulus okwa li a dimbulukifa Titus kutya omupashukili oku na okukala e hole ouwa. Oku na okukala omuyuki nomudiinini. Omaukwatya oo ohae limonikila monghedi omo ha ungaunga navamwe nosho yo etokolotoko laye lokupopila osho shi li mondjila noshiwa. Oku li omudiinini kuJehova filufilu noha diinine alushe omafinamhango ouyuki. Oha diinine oiholekwa. Oha yakula ovaenda, ta ningi omaliyambo nokulongifa oiniwe yaye omolwouwa wavamwe. — Oil. 20:33-35.

16 Opo omupashukili e shi endife nawa, oku na okukala a wana okuhonga. Paulus okwa popya meendjovo daye odo a li a shangela Titus a ti kutya omupashukili oku na “[okudama] mondjovo ei i shii kulineekelwa yopalongo, opo a dule ngaha okukumaida nelongo la pama nokutomha ava tava tu eemhata.” (Tit. 1:9) Oha dulu okutomhafana, oha yandje oumbangi, oha pongolola po omaupyakadi nokuyelifa etulomoilonga lOmishangwa monghedi oyo tai tomho vamwe notai pameke eitavelo lavo. Oku na okukala e na ounghulungu wokuhonga momafimbo mawa nomomafimbo madjuu. (2 Tim. 4:2) Oha ulike elididimiko ngeenge ta pukulula nombili omunhu oo a nyona ile ta kwafele oo e li momalimbililo noku mu twa omukumo a longe oilonga iwa omolweitavelo. Omupashukili oha ulike kutya okwa wanifa po oshiteelelwa sha fimana shokuhonga ngeenge oha dulu okuhonga moipafi yovanhu vahapu ile okuhonga omunhu pauhandimwe.

17 Osha fimanenena kovakulunhuongalo okukala hava kufa ombinga nouladi moukalele. Ove na oku shi ulika yo eshi tava kendabala okuhopaenena Jesus, oo a li a pitifa komesho okuudifa onghundana iwa. Jesus okwa li e na ko nasha novahongwa vaye nokwa li e va kwafela va kale ovaudifi vevaengeli va pyokoka. (Mark. 1:38; Luk. 8:1) Ngeenge ovakulunhuongalo ova kala va tokola okukufa ombinga moukalele nonande ove na omalipyakidilo mahapu, otashi ke linyengifa eongalo alishe li kale li na ouladi. Ngeenge ovakulunhuongalo tava udifa pamwe noilyo yomaukwaneumbo avo nosho yo vamwe meongalo, ohava ‘hekelekafana’ ile tu tye, ohava twaafana omukumo. — Rom. 1:11, 12.

18 Oinakuwanifwa aishe oyo otai monika ya fa ihapu unene komupashukili. Oshoshili kutya kape na omupashukili ta dulu okuwanifa po pauyadi omifikamhango dopombada odo di li mOmbiibeli, ashike osha fimanenena kovakulunhuongalo aveshe ovo va nangekwa po meongalo okukala ve na omaukwatya oo opo va kale va wana. Ovakulunhuongalo vamwe otashi dulika va kale hava ulike omaukwatya onhumba monghedi ya tongomana, ofimbo vamwe tashi dulika tave shi endifa nawa mwaamwe e lili. Kungaho, olutu lovakulunhuongalo alishe otali ka kala li na omaukwatya mawa aeshe oo la pumbwa opo li pashukile nawa eongalo laKalunga.

19 Ngeenge olutu lovakulunhuongalo tali ningi epopilo li na sha nokunangeka po ovapashukili, oli na okukaleka momadiladilo eendjovo domuyapostoli Paulus odo tadi ti: “Ohandi mu lombwele, keshe umwe mokati keni muhe lidiladilile kombada yaashi she mu yeleka, ndele kendabaleni okudiladila pandjele, keshe tuu ou pauhapu weitavelo laye, olo Kalunga e li mu pa.” (Rom. 12:3) Omukulunhuongalo keshe oku na okulitala ko munini. Kave na okukala ve lishii ‘unene ouyuki’ ngeenge tava tale ngeenge vamwe ova wa wana okunangekwa po. (Omuud. 7:16) Olutu lovakulunhuongalo otali ka tala ngeenge omumwatate wonhumba okwa wanifa po omifikamhango odo ngaashi tashi dulika, li na momadiladilo oiteelelwa yopamishangwa i na sha novapashukili. Ovakulunhuongalo ohava tale komaukwatya mawa omumwatate nopehe na olwaamambinga nokuninga omapopilo avo monghedi oyo tai ulike kutya ova fimaneka omifikamhango daJehova douyuki opo eongalo li mone ouwa. Otava ka konakona pamwe neilikano omaetepo aeshe nokulandula ewiliko lomhepo iyapuki yaKalunga. Oshinakuwanifwa osho osha kwata moiti, nove na oku shi wanifa po metwokumwe nekumaido laPaulus olo tali ti: “Ino endelela nande okutenheka omake oye komunhu.” — 1 Tim. 5:21, 22.

OIIMATI YOMHEPO

20 Ovalumenhu ovo va pyokoka pamhepo ohava ulike kutya otava wilikwa komhepo iyapuki, nohava ulike oiimati yayo monghalamwenyo yavo. Paulus okwa tumbula oiimati yomhepo i li omuwoi, ngaashi “ohole, ehafo, ombili, onheni, oukaume, ouwa, oudiinini, engungumano, elididimiko.” (Gal. 5:22) Ovapashukili va tya ngaho ohava tu omukumo ovamwatate nohava kwafele eongalo li kale la hangana eshi tali longo oilonga iyapuki. Elihumbato lavo nosho yo oiimati yoilonga yavo otai ulike kutya ova nangekwa po komhepo iyapuki. — Oil. 20:28.

OVALUMENHU OVO OHAVA XUMIFA KOMESHO OUKUMWE

21 Osha fimanenena kovakulunhuongalo okulongela kumwe mokuxumifa komesho oukumwe meongalo. Otashi dulika va kale ve na omaukwatya a yoolokafana, ashike ohava kaleke po oukumwe molutu lovakulunhuongalo mokukala hava pwilikine nefimaneko kukeshe umwe, nokuli nonande itava tu kumwe moinima imwe oyo tava kundafana. Ngeenge kape na efinamhango lOmbiibeli tali nyonwa, keshe umwe oku na okukala a hala okutifuka nokuyambidida etokolo laxuuninwa lolutu lovakulunhuongalo. Okukala noikala yokutifuka otashi ulike kutya omunhu oha wilikwa ‘kounongo oo hau di kombada,’ oo u na ‘ombili nolukeno’ ile ondjele. (Jak. 3:17, 18) Omukulunhuongalo ke na okudiladila kutya oku dule vakwao ile okukendabala oku va pangela. Ovakulunhuongalo otava longele kumwe naJehova shili ngeenge ohava longele kumwe mokati kavo omolwouwa weongalo. — 1 Kor., etuk. 12; Kol. 2:19.

OKULALAKANENA OINAKUWANIFWA

22 Ovalumenhu ovo Ovakriste va pyokoka ove na okukala va hala okuninga ovapashukili. (1 Tim. 3:1) Ashike okukala omukulunhuongalo otashi pula oilonga nosho yo omhepo yeliyambo. Otashi pula omunhu e liyambe opo a wanife po eemhumbwe dovamwatate, te va file oshisho pamhepo. Okukala wa hala okuninga omupashukili otashi ti okuninga eenghendabala opo u wanife po oiteelelwa oyo i li mOmishangwa.

EENGHALO DOMUNHU OTASHI DULIKA DI LUNDULUKE

23 Omumwatate oo a longa noudiinini oule wefimbo otashi dulika a kwatwe komukifi ile a lemane. Otashi dulika a kale ita dulu vali okuwanifa po oinakuwanifwa youpashukili omolwoukulupe. Ndele nande ongaho, oku na okufimanekwa natango nokutalwa ko e li omukulunhuongalo molwaashi okwa nangekwa po. Ina pumbwa okweefa po oshinakuwanifwa shoukulunhuongalo omolwomangabeko aye. Okwa wana natango okufimanekwa ngaashi ovakulunhuongalo aveshe vakwao ovo tava longo noudiinini mokulifa oufita.

24 Ndele ngeenge omumwatate oku udite kutya oshiwa a efe po oshinakuwanifwa shoukulunhuongalo omolweenghalo daye odo da lunduluka notadi ngabeke okulonga kwaye, ota dulu okuhoolola okuninga ngaho. (1 Pet. 5:2) Ashike oku na okufimanekwa natango. Ota dulu okulonga shihapu meongalo, nonande ke na vali oinakuwanifwa oyo hai pewa ovakulunhuongalo.

OINAKUWANIFWA YOVAKULUNHUONGALO

25 Ovakulunhuongalo ohava wanifa po oinakuwanifwa i lili noku lili meongalo. Ope na omuunganeki wolutu lovakulunhuongalo, hamushanga, omupashukili woilonga, omukwatelikomesho wEkonakono lOshungonangelo nosho yo omupashukili wokwoongala kwOnghalamwenyo yopaKriste noilongo yokuudifa. Ovakulunhuongalo vahapu ove li ovapashukili veengudu doilonga yomomapya. Oshinakuwanifwa shoukulunhuongalo kashi na efimbo la ngabekwa. Ashike ngeenge omumwatate okwa tembuka, ile ita dulu okuwanifa po oinakuwanifwa yaye omolwoukolele, ile ina wana vali molwaashi okwa dopa okukala metwokumwe noiteelelwa yopamishangwa, ohapa tulwa omukulunhuongalo umwe a wanife po oshinakuwanifwa osho. Momaongalo omo mu na ovapashukili vanini, otashi dulika omukulunhuongalo umwe a kale e na oinakuwanifwa ihapu fiyo osheshi ovamwatate vamwe va wana okunangekwa po ve li ovakulunhuongalo.

26 Omuunganeki wolutu lovakulunhuongalo oye ha kala omunashipundi wokwoongala kwolutu lovakulunhuongalo. Oha longo nelininipiko pamwe novakulunhuongalo vakwao mokufila oshisho oufita waKalunga. (Rom. 12:10; 1 Pet. 5:2, 3) Oku na okukala omuunganeki muwa noha kwatele komesho nondjungu. — Rom. 12:8.

27 Hamushanga oha ungaunga neefaila deongalo nokushiivifila ovakulunhuongalo eenhumwafo da fimana. Omukulunhuongalo umwe ile omuyakuliongalo oo a wana ota dulu okupewa oshinakuwanifwa shoku mu kwafela.

28 Omalandulafano e na sha noilonga yomomapya nosho yo oinima ikwao ya pamba oukalele oha i pashukilwa komupashukili woilonga. Oha unganeke alushe omatalelepo e na sha neengudu doilonga yomomapya adishe opo exuliloshivike limwe momwedi keshe a talele po ongudu i lili. Momaongalo omo mu na eengudu doilonga yomomapya dinini, ota dulu okutalela po ongudu keshe luvali modula. Pefimbo opo ta talele po ongudu, oha kwatele komesho elongekido loilonga yomomapya, oha longo nongudu moukalele nokukwafela ovaudifi okuya pamwe navo komalishuneko nokomakonakonombiibeli avo.

OVAPASHUKILI VEENGUDU

29 Oshi li oufembanghenda we likalekelwa meongalo okukala omupashukili wongudu. Oinakuwanifwa yaye oya kwatela mo (1) okukala e na ko nasha noupamhepo wakeshe umwe oo e li mongudu yoilonga yomomapya; (2) okukwafela keshe umwe mongudu opo a kale haku fa ombinga moukalele pandjikilile, ha pondola nokwa hafa, (3) nosho yo okukwafela nokudeula ovayakuliongalo mongudu opo va kale va wana okupewa oinakuwanifwa meongalo. Olutu lovakulunhuongalo ohali tokola kutya ovamwatate velipi va wana okupewa oinakuwanifwa aishe oyo.

30 Ngeenge otashi shiiva, ovapashukili veengudu oshiwa va kale ovakulunhuongalo omolwoinakuwanifwa oyo ya kwatelwa mo. Oshinakuwanifwa osho otashi dulu yo okupewa omuyakuliongalo a pyokoka fiyo sha pewa omukulunhuongalo. Omuyakuliongalo oo e na oshinakuwanifwa sha tya ngaho oha ifanwa omuyakuli wongudu, molwaashi ke fi omupashukili meongalo. Ponhele yaasho, oha longo koshi yewiliko lovakulunhuongalo eshi ta wanifa po oshinakuwanifwa shaye.

31 Oshinakuwanifwa sha fimana shomupashukili wongudu osho okukwatela komesho oilonga yomoukalele. Ongudu otai ka tuwa omukumo ngeenge okwa kala alushe ha kala pelongekido, nokukwatela komesho nouladi nonexwamo. Otashi ka kala shiwa okukala mu na elandulafano li na sha nokuya moukalele pefimbo olo tali wapalele vahapu mongudu molwaashi ovaudifi ohava pandula etwomukumo nekwafo olo hali di mokulonga pamwe. (Luk. 10:1-16) Omupashukili okwa pumbwa okushilipaleka alushe kutya ope na oshitukulwa sha wana okulongwa. Oha kwatele komesho elongekido loilonga yomomapya nokuunganeka ovaudifi shi na sha noilonga yefiku olo. Ngeenge ita kala po, oku na okupula omukulunhuongalo ile omuyakuliongalo umwe, nongeenge aveshe kave po, omuudifi a pyokoka oye e na okukwatela komesho ovaudifi va kale ve na ewiliko olo va pumbwa.

32 Omupashukili wongudu oku na okushiivifila ovaudifi vomongudu yaye komesho yefimbo shi na sha netalelepo lomupashukili woilonga noku va timaumbwilifa shi na sha nouwa oo tava ka mona metalelepo olo. Ngeenge aveshe mongudu ova shiivifilwa shi na sha nelongekido olo, otave ke li yambidida nexwamo.

33 Keshe ongudu yoilonga yomomapya oi na okukalekwa inini. Osho otashi ka pa omhito omupashukili wongudu a kale e shii nawa aveshe ovo ve li mongudu yaye. E li omufita omunahole, oha kala e na ko nasha filufilu nakeshe umwe. Oha kendabala okukwafela vamwe pauhandimwe noku va twa omukumo shi na sha noilonga yomoukalele nokukala pokwoongala kweongalo. Oha kendabala yo okuninga keshe osho ta dulu opo a kwafele keshe umwe a kale a pama pamhepo. Ovo tava vele ile va polimana ohava mono ouwa mokutalelwa po pauhandimwe. Omaetepo taa tu omukumo ile omayele otaa dulu okulinyengifa vamwe va lalakanene oinakuwanifwa ya wedwa po meongalo, naasho otashi ka kala ekwafo linene kovamwatate. Ovapashukili veengudu ohava yandje unene elitulemo kokukwafela ovo ve li meengudu davo. E li omukulunhuongalo nomufita, oha file oshisho pahole aveshe meongalo nokwe lilongekida okukwafela keshe umwe oo a pumbwa ekwafo. — Oil. 20:17, 28.

34 Omupashukili wongudu oku na yo oshinakuwanifwa shokukwafela okwoongela eelaporta doilonga yomomapya dovaudifi aveshe vomongudu yaye. Eelaporta odo ohe di yandje kuhamushanga. Keshe omuudifi ota dulu okukwafela omupashukili wongudu mokuyandja olaporta yaye i na sha noilonga yomomapya pefimbo. Osho otashi dulu okuningwa mokuyandja eelaporta davo komupashukili wongudu kexulilo lomwedi keshe ile ve di tule mokakefa oko ka nuninwa eelaporta di na sha noilonga yomomapya mOlupale lOuhamba.

OKOMITIYE YOILONGA YEONGALO

35 Ope na oilonga imwe oyo hai longwa kOkomitiye yOilonga yEongalo, oyo ya fikama po momuunganeki wolutu lovakulunhuongalo, hamushanga nosho yo omupashukili woilonga. Pashihopaenenwa, okomitiye yoilonga ohai yandje epitikilo shi na sha nokulongifwa kwOlupale lOuhamba omolweehango ile omapako noi na oshinakuwanifwa shokuunganeka kutya ovaudifi otava kala meengudu doilonga yomomapya dilipi. Okomitiye oyo ohai dimine omaindilo e na sha noukokolindjila wondjikilile ile oukwafelikokolindjila nosho yo oilonga imwe vali. Okomitiye yoilonga ohai longo koshi yewiliko lolutu lovakulunhuongalo.

36 Oinakuwanifwa yokondadalunde yOkomitiye yOilonga yEongalo nosho yo yavamwe ovo ve li molutu lovakulunhuongalo, ngaashi okukwatela komesho Ekonakono lOshungonangelo, ile Okwoongala kwOnghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa, ohai yelifwa meenhumwafo da dja koshitaimbelewa.

37 Olutu lovakulunhuongalo meongalo keshe ohali ongala efimbo nefimbo opo li kundafane oinima i na sha nexumokomesho lopamhepo leongalo. Kakele kokwoongala oko ovakulunhuongalo hava kala ve na petalelepo lomupashukilishikandjo, ohava ongala yo konima yeemwedi nhatu lwaapo okudja petalelepo keshe lomupashukilishikandjo. Ashike ovakulunhuongalo otava dulu okwoongala efimbo keshe sha pumbiwa.

KALA HO DULIKA

38 Ovapashukili inava wanenena, ashike keshe umwe meongalo ota ladipikwa a kale ha dulika kuvo molwaashi oshi li elongekido laJehova. Ovapashukili otave ke lihokolola kuJehova omolweenghatu davo molwaashi ove mu lile po nosho yo epangelo laye. Ovaheberi 13:17 ova ti: “Shikuleni ovakwatelikomesho veni, nye mu dulike kuvo, osheshi ovo hava pashukile eemwenyo deni ngaashi ovo tave ke di pulwa, opo ve shi ninge nehafo, hanokukema, osheshi osho itashi mu wapalele.” Ngaashi ashike Jehova ha longifa omhepo yaye iyapuki a nangeke po ovapashukili, ota ka longifa omhepo yaye iyapuki oyo tuu oyo opo a kufe omunhu oshinakuwanifwa shoupashukili ngeenge okwa dopa okuulika oiimati yomhepo nongeenge onghedi yaye yokukalamwenyo kai li vali metwokumwe noiteelelwa yopamishangwa.

39 Mbela ohatu pandula ngoo shili oilonga youdiinini nosho yo oshihopaenenwa shiwa shovapashukili veongalo? Eshi Paulus a li a shangela eongalo lokuTessalonika, okwa ladipika ovamwatate a ti: “Ovamwatate nye, ohatu mu dimbulukifa, mu tale nolupandu ava hava longo mokati keni ndele have mu kwatele komesho mOmwene ndele have mu pukulula, nye mu va fimaneke noku va hola shili molwoshilonga shavo.” (1 Tes. 5:12, 13) Oilonga ihapu youdiinini oyo hai longwa kovapashukili veongalo ohai tu kwafele tu longele Jehova noupu notwa hafa. Natango, muTimoteus wotete, Paulus okwa li a kumaida eongalo li kale li na etaleko liwa li na sha novapashukili, eshi a ti: “Ovakulunhu ava hava lele nawa, ove lilongela okufimanekwa shili, unene ava ve li moshilonga shondjovo ndele tava longo.” — 1 Tim. 5:17.

OINAKUWANIFWA IMWE VALI YOVAKULUNHUONGALO

40 Omafimbo amwe, ovakulunhuongalo vamwe ohava nangekwa po va kale oilyo yEengudu dOkutalela po Ovanaudu. Vamwe ove li Oilyo yEekomitiye dOkukwatafana nOipangelo nohava talele po oipangelo neendokotola opo ve di ladipike di twikile okuhakula Eendombwedi daJehova nopehe na okulongifa ohonde. Ovapashukili vamwe otava dulu okupitifa komesho oinima yOuhamba mokukwafela okutunga nokukaleka po Omalupale Ouhamba nosho yo Omalupale Oyoongalele ile va kale oilyo yEekomitiye dOyoongalele yOitukulwa. Oilonga youdiinini yovamwatate ovo nosho yo omhepo yavo yehalo liwa eshi tava longo oilonga ya tya ngaho ohai pandulwa neenghono kwaaveshe mehangano. Otwa ‘fimaneka ovalumenhu ovo’ neenghono. — Fil. 2:29.

OMUPASHUKILISHIKANDJO

41 Olutuwiliki ohali unganeke okunangekwa po kwovakulunhuongalo va pyokoka va ninge ovapashukilishikandjo. Ovalumenhu ovo ohava unganekwa koshitaimbelewa opo va ka talele po omaongalo oo a unganekwa moikandjo. Omatalelepo a tya ngaho luhapu ohaa ningwa luvali kodula. Omafimbo amwe ohava talele po yo ovakokolindjila ovo ve li koitukulwa ye likalela. Ohava unganeke omatalelepo avo nokushiivifila eongalo keshe komesho yefimbo opo etalelepo li etele vahapu ouwa.

42 Omuunganeki wolutu lovakulunhuongalo oha kwatele komesho mokuunganeka oinima opo etalelepo li twe aveshe omukumo pamhepo. (Rom. 1:11, 12) Ngeenge omuunganeki wolutu lovakulunhuongalo okwa shiivifilwa etalelepo lomupashukilishikandjo nomukulukadi waye (ngeenge okwa hombola) nosho yo eemhumbwe davo dopaumwene, oha ningi omalongekido ta kwafelwa kovamwatate ve lili noku lili shi na sha nonhele noinima ikwao ya pumbiwa. Oha shilipaleke kutya aveshe ova shiivifilwa shi na sha nomalongekido oo, mwa kwatelwa omupashukilishikandjo.

43 Omupashukilishikandjo oha kwatafana nomuunganeki wolutu lovakulunhuongalo shi na sha nokuninga elandulafano lokwoongala, mwa kwatelwa okwoongala kwoilonga yomomapya. Omalongekido oo ohaa kala metwokumwe nomalombwelo a dja koshitaimbelewa nosho yo nomaetepo omupashukilishikandjo. Ovanhu aveshe ova pumbwa okushiivifilwa komesho yefimbo shi na sha nefimbo nonhele opo tapa ka ongalelwa keongalo, kovakokolindjila, kovakulunhuongalo novayakuliongalo nosho yo efimbo nonhele yokwoongala kwoilonga yomomapya.

44 MEtivali omutenya, omupashukilishikandjo oha konakona oukalata vovaudifi vedina Congregation’s Publisher Record, omivalu di na sha nokwoongala, oitukulwa nosho yo omavalulo oimaliwa yeongalo. Osho ohashi mu pe ouyelele u na sha neemhumbwe deongalo nonghee ta dulu okukwafela ovo ve na oinakuwanifwa yokushanga omauyelele oo. Omuunganeki wolutu lovakulunhuongalo oku na okuninga omalongekido opo omupashukilishikandjo a mone ouyelele aushe komesho yefimbo.

45 Pefimbo letalelepo laye, omupashukilishikandjo oha kongo efimbo a popye novamwatate pauhandimwe ngaashi ta dulu, pokwoongala, moilonga yomomapya, pefimbo olo tava li pamwe nosho yo pefimbo limwe vali. Shimwe vali, oha ongala novakulunhuongalo nosho yo ovayakuliongalo, te va pe omayele opamishangwa, omaetepo netwomukumo olo tali ke va kwafela va wanife po oinakuwanifwa yavo yokulifa oufita oo u li meke lavo. (Omayel. 27:23; Oil. 20:26-32; 1 Tim. 4:11-16) Oha ongala yo novakokolindjila opo e va twe omukumo moilonga yavo noku va pa ekwafo pauhandimwe she likolelela komaupyakadi oo tashi dulika ve na shi na sha noukalele wavo.

46 Ngeenge ope na vali oinima imwe ya pumbwa okupewa elitulemo, omupashukilishikandjo oha ningi eenghendabala opo a yandje ekwafo momukokomoko woshivike osho. Ngeenge inava dula okumana moshivike osho, omupashukilishikandjo ota dulu okukwafela ovakulunhuongalo ile oohandimwe va ninge omapekapeko shi na sha newiliko lopamishangwa olo tali kwafa. Ngeenge oshitaimbelewa osha pumbwa ouyelele u na sha naasho, omupashukilishikandjo novakulunhuongalo otava ka tumina oshitaimbelewa olaporta.

47 Ngeenge omupashukilishikandjo ta talele po eongalo, oha i kokwoongala kweongalo olo. Okwoongala oko otashi dulika ku lundululwe efimbo nefimbo she likolelela kewiliko olo la dja koshitaimbelewa. Oha yandje oipopiwa ya nuninwa okutwa omukumo, okulinyengifa, okuhonga nokupameka eongalo. Oha kendabala okukwafela eongalo li twikile okukala li hole Jehova, Jesus Kristus nosho yo ehangano.

48 Elalakano limwe letalelepo lomupashukilishikandjo olo okuladipika eongalo li kale hali kufa ombinga nouladi moukalele nokuyandja omaetepo taa kwafa. Vahapu meongalo otashi dulika va kale tava dulu okulundulula elandulafano lavo opo va dule okukufa ombinga pauyadi moilonga yomomapya oshivike osho, tashi dulika va kufe oukwafelikokolindjila omwedi wetalelepo. Keshe oo a hala okulonga pamwe nomupashukilishikandjo ile omukulukadi waye oha ningi oshilaye. Ohashi kwafele neenghono okuya nomupashukilishikandjo ile nomukulukadi waye komakonakonombiibeli ile komalishuneko. Okuyambidida pauyadi etalelepo la tya ngaho otashi pandulwa neenghono. — Omayel. 27:17.

49 Omudo keshe, oshikandjo keshe ohashi kala shi na oyoongalele yoshikandjo ivali. Omupashukilishikandjo oye ha pashukile okuunganekwa kwoyoongalele oyo. Oha nangeke po omupashukili woshoongalele nosho yo omuponhele waye. Ohava longele kumwe naye filufilu eshi tava pashukile oshoongalele. Osho otashi ka kwafela omupashukilishikandjo a yandje elitulemo lihapu kunghee oshoongalele tashi ende. Omupashukilishikandjo oha tula po yo ovalumenhu vamwe ve na owino va pashukile oikondo imwe vali. Oha ningi yo omalongekido opo ku talululwe elongifo loimaliwa yoshikandjo konima yoshoongalele keshe. Oshoongalele shimwe shoshikandjo ohashi talelwa po kodula komukalelipo woshitaimbelewa. Omolwoinano oyo ya kwatelwa mo ile eenhele itadi wana okuningila oshoongalele, oikandjo imwe oya tukulwa moitukulwa opo oshitukulwa keshe shi kale shi na oshoongalele shasho.

50 Omupashukilishikandjo oha tumu olaporta yaye odikilila koshitaimbelewa pexulilo lomwedi keshe. Ngeenge ope na oifutomwa yaye yonhumba inai dula okufutwa keongalo olo a li ta talele po, ngaashi oimaliwa yomahooli, oikulya, onhele nosho yo oinima imwe oyo ya li ya pumbiwa opo a wanife po oilonga yaye, ota dulu okutuma ouyelele u na sha naasho koshitaimbelewa. Ovatalelipo ovaendi ovo ove na elineekelo kutya ngeenge ova pitifa komesho oinima yOuhamba waJehova, otava ka filwa oshisho palutu, ngaashi Jesus a udaneka. (Luk. 12:31) Omaongalo oku na okukala e shii kutya oku na oufembanghenda wokuyakula ovakulunhuongalo ovo tave va yakula. — 3 Joh. 5-8.

OKOMITIYE YOSHITAIMBELEWA

51 Moshitaimbelewa keshe shEendombwedi daJehova mounyuni aushe, omu na ovamwatate va pyokoka pamhepo vatatu ile ve dule po, ve li oilyo yOkomitiye yOshitaimbelewa, ovo hava pashukile oilonga yokuudifa moshilongo osho ile moilongo oyo i li koshi yoshitaimbelewa osho. Oshilyo shimwe shomuvo ohashi longo shi li omuunganeki wOkomitiye oyo.

52 Ovo ve li oilyo yOkomitiye yOshitaimbelewa ohava ungaunga noinima ya pamba omaongalo aeshe moshitukulwa osho shi li koshi yoshitaimbelewa. Okomitiye ohai pashukile okuudifwa kwonghundana iwa yOuhamba moshitukulwa ashishe osho shi li koshi yoshitaimbelewa nokushilipaleka kutya opa totwa omaongalo noikandjo opo oshitukulwa shi filwe oshisho. Ohai yandje yo elitulemo koilonga yovatumwa, yovakokolindjila ve likalekelwa, vondjikilile noyovakwafelikokolindjila. Ngeenge pe na oyoongalele inini naayo ya kula, okomitiye ohai ningi omalongekido nokuyandja oinakuwanifwa opo ‘aishe i ningwe keenghedi diwa nokushikulafana.’ — 1 Kor. 14:40.

53 Moilongo imwe ohamu nangekwa Okomitiye yOshilongo oyo hai kala mepashukilo lOkomitiye yOshitaimbelewa oyo i li moshilongo shimwe vali. Osho ohashi kwafele oilonga i pashukilwe nawa kOkomitiye yOshilongo. Ohai pashukile oinima oyo ya pamba eumbo neembelewa daBetel, ohai ungaunga neenhumwafo neelaporta nosho yo oilonga yomomapya. Okomitiye yOshilongo ohai longele kumwe nOkomitiye yOshitaimbelewa omolwokuxumifa komesho oinima yOuhamba.

54 Olutuwiliki ohali nangeke po aveshe ovo ve li mEekomitiye dOitaimbelewa nosho yo mEekomitiye dOilongo.

OVAKALELIPO VEEMBELEWA DETU DA KULA

55 Olutuwiliki ohali ningi omalongekido efimbo nefimbo opo ovamwatate va pyokoka va ka talele po oitaimbelewa aishe mounyuni. Omumwatate oo ta wanifa po oshilonga sha tya ngaho ohai ifanwa omukalelipo weembelewa da kula. Oilonga yaye ya fimanenena oyo okutwa omukumo oukwaneumbo waBetel nokukwafela Okomitiye yOshitaimbelewa nomaupyakadi ile omapulo oo tashi dulika i na eshi tai wanifa po oilonga yokuudifa noyokuninga ovanhu ovahongwa. Omumwatate oo oha ongala yo novapashukilishikandjo vamwe ovo va hoololwa, nomafimbo amwe onovatumwa. Oha kundafana navo kombinga yomaupyakadi neemhumbwe davo, noku va twa omukumo shi na sha noilonga yavo ya fimanenena, okuudifa Ouhamba nokuninga ovanhu ovahongwa.

56 Omukalelipo weembelewa da kula oku na ohokwe neenghono mwaasho sha longwa moukalele ngeenge tashi uya pokuudifa Ouhamba nosho yo omalipyakidilo makwao eongalo. Ngeenge efimbo otali shi pitike, otashi dulika yo a talele po eembelewa dokutoloka. Ngeenge omukalelipo weembelewa da kula ta talele po oshitaimbelewa, oha kufa yo ombinga moilonga yokuudifa Ouhamba ngaashi ta dulu.

Ngeenge otwa twikile okudulika kovapashukili ovo va nangekwa po va life oufita, ohatu ka kala moukumwe nOmutwe weongalo, Kristus Jesus

EPASHUKILO LOPAHOLE

57 Ohatu mono ouwa neenghono moilonga youdiinini nomepashukilo lopahole lovalumenhu ovo Ovakriste va pyokoka. Ngeenge otwa twikile okudulika kovapashukili ovo va nangekwa po va life oufita, ohatu ka kala moukumwe nOmutwe weongalo, Kristus Jesus. (1 Kor. 16:15-18; Ef. 1:22, 23) Kungaho, omhepo yaKalunga otai ka kala tai wilike omaongalo mounyuni aushe, nEendjovo daKalunga otadi ka wilika oilonga kombada yedu alishe. — Eps. 119:105.

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma