‘Enyumuko lotete’ ola hovela nale
“Ovafi ovo va fila muKristus, otava ka nyumuka tete.” — 1 OVATESSALONIKI 4:16.
1, 2. (a) Eteelelo lilipi tu na shi na sha noonakufya? (b) Omolwashike wa itavela kutya otaku ka kala enyumuko? (Tala eshangelo lopedu.)
OKUDJA eshi Adam a nyona, ‘ovanamwenyo ova kala ve shi shii nokutya ove na okufya.’ Osho osho sha kala ngaho mondjokonona younhu, nomolwaasho ovanhu vahapu have lipula kutya ‘Oshike hashi ningilwa oonakufya? Mbela oonakufya ove li monghalo ya tya ngahelipi?’ Ombibeli otai nyamukula tai ti: “[Oonakufya] inava shiiva nande sha.” — Omuudifi 9:5.
2 Mbela ope na ngoo eteelelo li na sha noonakufya? Heeno, ope na. Opo elalakano laKalunga lopehovelo li na sha novanhu li wanifwe, ope na okukala pe na eteelelo li na sha noonakufya. Momukokomoko womafelemido, ovapiya vaJehova ovadiinini ova kala ve na eitavelo mOludalo olo la udanekwa kuJehova kutya otali ka hanauna po Satana nokukufa po oilanduliko iyahameka oyo ya etifwa kuSatana. (Genesis 3:15) Opo ovapiya vaJehova ovo va fya va mone nghee eudaneko olo nosho yo makwao taa ka wanifwa, ove na okunyumuninwa momwenyo. (Ovaheberi 11:13) Mbela osho otashi shiiva ngoo? Heeno, otashi shiiva, molwaashi omuyapostoli Paulus okwa ti: “Otaku ka kala enyumuko lovayuki nolovalunde.” (Oilonga 24:15) Opa li oshikando shimwe eshi Paulus a li a nyumuna omulumenhu omunyasha wedina Eutikus, oo a li a wa pondjuwo onhinhatu okupitila pekende ndele ta ‘toolwa pedu a fya.’ Olo olo enyumuko laxuuninwa lomomanyumuko omuwoi oo a popiwa mOmbibeli. — Oilonga 20:7-12.a
3. Eendjovo daJesus tadi hekele dilipi hatu hange muJohannes 5:28, 29, nomolwashike tadi hekeleke shili?
3 Omanyumuko oo omuwoi oku li ekanghameno lokwiitavela eendjovo daPaulus. Otaa pameke elineekelo letu meendjovo daJesus tadi shilipaleke, odo tadi ti: ‘Aveshe ava va kala meembiladimbuluko otava ka uda ondaka yange, ndee tava holoka mo.’ (Johannes 5:28, 29, yelekanifa NW.) Kadi fi tuu eendjovo tadi kumu omutima! Itadi hekeleke tuu ovanhu omamiliyona ovo va filwa ovaholike vavo!
4, 5. Omanyumuko opavali elipi a tumbulwa mOmbibeli, nohatu ka kundafana shi na sha nenyumuko lilipi moshitukulwa eshi?
4 Vahapu ovo va fya otava ka nyumuninwa momwenyo kombada yedu notava ka hafela ombili inene koshi yOuhamba waKalunga. (Epsalme 37:10, 11, 29; Jesaja 11:6-9; 35:5, 6; 65:21-23) Ndele ope na enyumuko olo la hovela nale, olo la li li na okutetekela enyumuko laavo tava ka kala kombada yedu. Tete, Jesus Kristus okwa li e na okunyumunwa opo a dule oku ka yandja ongushu yekuliloyambo laye kuKalunga omolwetu. Jesus okwa li a fya ndele ta nyumunwa mo 33 O.P.
5 Kakele kenyumuko laJesus, ovavaekwa ovo ve li ‘Israel yaKalunga’ ove na okunyumuninwa meulu, omo tava “ka kala alushe pOmwene” Jesus Kristus. (Ovagalati 6:16; 1 Ovatessaloniki 4:17) Ombibeli otai ti kutya enyumuko olo olo ‘enyumuko lotete.’ (Ehololo 20:6) Konima ngeenge enyumuko olo la pu, opo ashike ovanhu omamiliyona ovo ve li meembiladimbuluko tava ka nyumuninwa omwenyo kombada yedu, notava ka kala ve na etimaumbwile lokukala nomwenyo waalushe mEduparadisa. Onghee hano, kutya nee otu na eteelelo lokuya meulu ile oloku ka kala mEduparadisa, otu na okukala tu na ohokwe filufilu ‘menyumuko lotete.’ Ovo hava nyumunwa menyumuko lotete ohava nyumunwa nomalutu a tya ngahelipi? Enyumuko olo ola hovela naini notali ka xula naini?
Ovo hava nyumunwa menyumuko lotete ohava nyumunwa “nomalutu e li ngahelipi?”
6, 7. (a) Oshike shi na okuningwa po tete opo Ovakriste ovavaekwa va nyumuninwe meulu? (b) Ohava nyumunwa nomalutu a tya ngahelipi?
6 Eshi Paulus a li a shangela eongalo lokuKorinto oshikando shotete, okwa li a pula epulo li na sha nenyumuko lotete, a ti: “Ovafi otava nyumunwa ngahelipi, ndele tava holoka ve nomalutu e li ngahelipi?” Opo nee okwa nyamukula epulo olo a ti: “Eshi to shi kunu, itashi ningi omwenyo, ngenge inashi fila mo. Ndele ngenge to kunu, . . . Kalunga te shi pe omuno ngaashi Ye a hala . . . Oshinge shomalutu omakwaulu oshilili, noshinge shomalutu omakwadu oshilili.” — 1 Ovakorinto 15:35-40.
7 Eendjovo odo daPaulus otadi ulike kutya Ovakriste ovo va vaekwa nomhepo iyapuki ove na okufya tete opo va dule okunyumuninwa meulu. Ngeenge va fi, omalutu avo omakwadu ohaa shuna mondwi yedu. (Genesis 3:19) Opo nee paufwafimbo laKalunga, ohava nyumuninwa meulu nomalutu omakwaulu. (1 Johannes 3:2) Ohava pewa yo oukwatya wokuhafya. Ihava dalwa ve na oukwatya oo, ngaashi ovanhu vahapu hava diladila kutya ovanhu ove na omwenyo ihau fi. Paulus okwa ti: “[Eshi] tashi fi, otashi djala shinya itashi fi.” Ovo hava nyumunwa menyumuko lotete ohava “djala” oukwatya wokuhafya, oo hava pewa oshali kuKalunga. — 1 Ovakorinto 15:50, 53; Genesis 2:7; 2 Ovakorinto 5:1, 2, 8.
8. Otu shi shii ngahelipi kutya Kalunga ina hoolola ovanhu 144 000 okudja momalongelokalunga e lili noku lili?
8 Ovo tava nyumunwa menyumuko lotete ove li ashike 144 000. Jehova okwa hovela okuhoolola ovanhu ovo pOpentekoste yomo 33 O.P., diva konima eshi a nyumuna Jesus. Aveshe ovo ova “shangelwa edina [laJesus] nedina laXe moipala yavo.” (Ehololo 14:1, 3) Onghee hano, osha yela kutya ovanhu ovo inava dja momalongelokalunga e lili noku lili. Aveshe ove li Ovakriste vashili nohava kala ve udite etumba omolwokuhumbata edina laXe — Jehova. Konima yokunyumunwa kwavo, ohava pewa oilonga meulu. Ohava kala va tunhukwa neenghono ketimaumbwile loku ka longela Kalunga odikilila ve li meulu.
Enyumuko lotete ola hovela naini?
9. Ehololo 12:7 nosho yo 17:14 otali tu kwafele ngahelipi tu mone kutya enyumuko lotete ola hovela naini lwaapo?
9 Ope na oumbangi wa kola oo tau ulike kutya enyumuko lotete ola hovela nale noli li metifa. Pashihopaenenwa, yelekanifa omatukulwa avali embo lEhololo. Tete, natu taleni ketukulwa eti-12 lEhololo. Metukulwa olo Jesus Kristus ota popiwa e li ohamba ipe ya nangekwa po, oyo pamwe novaengeli vayo ovayapuki va lwifa Satana neendemoni daye. (Ehololo 12:7-9) Okudja nale, Oshungonangelo oya kala tai yelifa kutya oita oyo oya luwa mo 1914.b Ndele didilika kutya metukulwa olo lEhololo Jesus ina popiwa e li pamwe novashikuli vaye ovavaekwa eshi a li ta lu oita oyo meulu. Paife natu taleni kwaasho tashi popiwa metukulwa eti-17 lEhololo. Jesus ota popiwa e li Odjona oyo tai ka finda oiwana konima eshi “Babilon shinene” sha hanaunwa po. Etukulwa olo ola weda ko tali ti: “Odjona pamwe novashikuli vayo, ovaifanwa novahoololwa novadiinini, otai di findi.” (Ehololo 17:5, 14) Kungaho, osha yela kutya “ovaifanwa novahoololwa novadiinini” ove na okukala va nyumunwa opo va ka kale pamwe naJesus, fimbo ounyuni ou waSatana inau hanaunwa po filufilu. Onghee hano, ovavaekwa ovo va fya fimbo Harmagedon ine uya ove na okunyumunwa momukokomoko wefimbo olo li li pokati komudo 1914 naHarmagedon.
10, 11. (a) Ovakulunhu 24 otava faneke shike, na umwe womuvo okwa li a yelifila Johannes kombinga yashike? (b) Eenghundafana daJohannes nomukulunhu oo otadi tu kwafele tu fike pexulifodiladilo lilipi?
10 Mbela ohatu dulu ngoo okupopya kondadalunde kutya enyumuko lotete ola hovela naini? Ehololo 7:9-15 otali tu kwafele tu mone kutya enyumuko olo ola hovela lwopomido dilipi. Meevelishe odo, omuyapostoli Johannes okwa popya shi na sha ‘nongudu inene oyo ya nyengana okuvalulwa,’ oyo a li a mona memoniko. Johannes okwa li a yelifilwa shi na sha nongudu oyo inene kuumwe womovakulunhu 24, ovo tava faneke okukala meulu kwoilyo aishe yo 144 000.c (Lukas 22:28-30; Ehololo 4:4) Johannes okwa li e na eteelelo lomeulu, ndele okwa li natango e li kombada yedu eshi a yelifilwa komukulunhu oo shi na sha nongudu inene. Onghee hano, memoniko olo, Johannes okwa li e lile po ovavaekwa ovo va li kombada yedu, ovo inava pewa natango ondjabi yavo yomeulu.
11 Eenghundafana daJohannes nomukulunhu oo e mu yelifila shi na sha nongudu inene otadi tu kwafele tu fike pexulifodiladilo lilipi? Eenghundafana odo otadi ulike kutya ovanyumunwa vomongudu yovakulunhu 24 otashi dulika tava longifwa kuKalunga mokuyelifa eeshili daye kunena. Omolwashike oshinima osho shihokwifa? Oshihokwifa, molwaashi okudidilikwa mo kwongudu inene okwa li kwa yelela mo nawa ovapiya vaKalunga ovavaekwa ovo ve li kombada yedu mo 1935. Ngeenge Kalunga okwa li a longifa umwe womovakulunhu 24 a yelife oshili oyo ya fimana, osha yela kutya oku na okukala a nyumunwa komesho yomudo oo 1935, ile momudo oo. Osho otashi ulike kutya enyumuko lotete ola hovela pokati ko 1914 no 1935. Ndele mbela itatu dulu okupopya omudo wokondadalunde elela?
12. Yelifa kutya omolwashike taku tengenekwa kutya enyumuko lotete ola hovela lwomokati 1918.
12 Natu taleni vali koiningwanima imwe yopaMbibeli oyo tashi dulika ya li tai faneke enyumuko lotete. Jesus Kristus okwa li a vaekwa e li ohamba yokonahiya yOuhamba waKalunga lwopexulilo lo 29 O.P. Okwa li a nyumunwa e li omunhu wopamhepo omunaenghono lwomokati komudo 33 O.P., konima eshi pa li pa pita omido nhatu netata okudja eshi a vaekwa. Mbela itatu dulu okufika pexulifodiladilo kutya molwaashi Jesus okwa hovela okupangela lwopexulilo lo 1914, enyumuko lotete ola hovela konima eshi pa pita omido nhatu netata okudja eshi Jesus a ninga Ohamba, sha hala okutya lwomokati komudo 1918? Kali fi tuu efaafano lihokwifa! Nonande itatu dulu okukoleka nOmishangwa kutya efaafano olo otali longo, ope na oumbangi wopamishangwa wa kola oo tau ulike kutya enyumuko lotete ola hovela konima eshi pa pita okafimbo kaxupi okudja eshi Kristus a nangekwa po e li Ohamba.
13. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya 1 Ovatessaloniki 4:15-17 otava ulike kutya enyumuko lotete ola hovela okafimbo kaxupi konima eshi Kristus a hovela okukala po kwaye?
13 Paulus okwa shanga a ti: ‘Fye ava hatu fyaala po tu nomwenyo fiyo opokukala po kwOmwene [ndele hafiyo pexulilo lokukala po kwaye], ihatu tetekelele ava va kofa po. Osheshi Omwene Ye mwene ota ka londoloka keulu neingido lelombwelo nondaka yomwengeli omukulunhu nekweno lenghuma laKalunga, ovafi ovo va fila muKristus, otava ka nyumuka tete, opo nee nafye yo, ovanamwenyo ava twa fyaala po, ohatu ka vakulwa po shimwe pamwe naava moilemo, tu ka shakeneke Omwene kombadambada, ndee hatu ka kala alushe pOmwene.’ (1 Ovatessaloniki 4:15-17, yelekanifa NW.) Onghee hano, Ovakriste ovavaekwa ovo va fya fimbo Kristus ina hovela okupangela e li Ohamba ovo va nyumuninwa tete omwenyo womeulu. Kungaha, osha yela kutya enyumuko lotete oli na okukala la hovela okafimbo kaxupi konima eshi Kristus a hovela okukala po kwaye, notali twikile momukokomoko ‘wefimbo lokukala po kwaye.’ (1 Ovakorinto 15:23, NW) Osha yela kutya enyumuko lotete kali fi ashike oshinima osho sha ningwa oshikando shimwe ashike, ndele otali ningwa momukokomoko wefimbo lile.
“Keshe umwe womuvo okwa pewa oshikutu shile shitoka”
14. (a) Omamoniko oo e li metukulwa eti-6 lembo lEhololo okwa wanifwa naini? (b) Osho tashi popiwa mEhololo 6:9 otashi faneke shike?
14 Natu konakoneni yo oumbangi oo tau hangwa metukulwa eti-6 lembo lEhololo. Etukulwa olo ola popya Jesus e li ohamba ifindani ya londa konghambe. (Ehololo 6:2) Ola xunganeka yo shi na sha nokulwifafana kwoiwana noilwifo inenenene. (Ehololo 6:4) Omwa popiwa yo kutya ondjala otai ka kala apeshe. (Ehololo 6:5, 6) Nomwa popiwa yo kombinga yomikifi dolutapo odo tadi twaalele eemwenyo davahapu. (Ehololo 6:8) Omaxunganeko aeshe oo okwa hovela okuwanifwa okudja mo 1914, ngaashi eenghalo domounyuni de shi ulika. Ndele etukulwa olo ola popya vali oshinima shimwe shihokwifa. Ola popya shi na sha noshiyambelo, osho koshi yasho kwa monika “eemwenyo [daava] va dipaelwa eendjovo daKalunga nehepaululo lavo olo va li ve li kwete.” (Ehololo 6:9) Molwaashi “omwenyo wombelela [ou] li mohonde,” eemwenyo odo da monika koshi yoshiyambelo otadi faneke ohonde yovapiya vaJesus ovadiinini oyo ya tika eshi va dipawa omolwokuyandja oundombwedi nouladi. — Leviticus 17:11.
15, 16. Yelifa kutya omolwashike taku dulu okutiwa kutya Ehololo 6:10, 11 otali popi shi na sha nenyumuko lotete.
15 Ngaashi ohonde yomuyuki Abel ya li ya kuwila Kalunga onghuwo, ohonde yOvakriste ovo va dipawa nayo otai kuwile Kalunga onghuwo opo e va yukifile oinima. (Genesis 4:10) Ombibeli otai ti: “Ovo va ingida [nondaka] inene tava ti: Omwene Oove omuyapuki nomunashili, fiyo onaini ito tokola, Ove u handukilile ohonde yetu ovakali kombada yedu?” Oshike sha ningwa po konima yaasho? “Keshe umwe womuvo okwa pewa oshikutu shile shitoka, ndele va lombwelwa va teelele nombili okafimbo kanini, fiyo omuvalu wovapiya vakwao nowovamwaxe tau wana, ava tava ka dipawa yo ngaashi vo.” — Ehololo 6:10, 11.
16 Mbela oikutu oyo itoka oya li ya tulwa mohonde oyo ya li koshi yoshiyambelo? Hasho nandenande! Oikutu oyo oya li ya pewa oohandimwe ovo ohonde yavo ya li ya tilwashi poaltari, oku shi popya pafaneko. Oohandimwe ovo ova yamba po okukalamwenyo kwavo medina laJesus nova nyumuninwa meulu ve li oishitwa yopamhepo. Otu shi shii ngahelipi? Ehololo etukulwa eti-3 ola ti: “Ou ta findi, ota djalekwa oikutu itoka, nedina laye ihandi li dimi mo membo lomwenyo.” Dimbuluka yo kutya ovakulunhu 24 ova popiwa “va djala oikutu itoka nokomitwe davo ova djala oikoroni yoingoldo.” (Ehololo 3:5; 4:4) Onghee hano, oilyo yo 144 000 oyo ya hangwa ya fya fimbo oita, ondjala nomikifi inai pimbila kombada yedu, oyo ohonde yayo ya popiwa i li koshi yoshiyambelo, oya nyumuninwa meulu konima eshi oinima oyo ya pimbila, noya pewa oikutu itoka yopafaneko.
17. Omeityo lilipi ovo va pewa oikutu itoka ve na ‘okuteelela nombili’?
17 Ovo va nyumuninwa meulu ove na ‘okuteelela nombili’ efiku laKalunga longhone li uye. Kakele kaasho, ove na yo okuteelela ‘ovapiya vakwao,’ Ovakriste ovavaekwa ovo ve li natango kombada yedu, va ulike oudiinini wavo momayeleko. Okafimbo oko ve na okukala va ‘teelela nombili’ otaka ka xula po ngeenge efiku laKalunga letokolo la fiki. (Ehololo 7:3) Pefimbo olo letokolo, ovanyumunwa ovo ovavaekwa otave ke uya pamwe nOmwene Jesus Kristus okuhanauna po ovakolokoshi, mwa kwatelwa ovo va dipaa Ovakriste vehe na ondjo. — 2 Ovatessaloniki 1:7-10.
Osho enyumuko lotete tali ti kufye
18, 19. (a) Omolwomatomheno elipi hatu dulu okwiitavela kutya enyumuko lotete ola hovela nale notali twikile? (b) Ou udite ngahelipi eshi we lihonga shihapu kombinga yenyumuko lotete?
18 Eendjovo daKalunga inadi popya kondadalunde kutya enyumuko lotete ola li tali ka hovela lela naini, ndele oda ulika kutya ola li tali ka ningwa efimbo lile, momukokomoko wefimbo lokukala po kwaKristus. Ovakriste ovavaekwa ovo va hangwa va fya nale fimbo Kristus ina hovela okupangela ovo va nyumunwa tete. Ovavaekwa ovadiinini ovo tava fi pefimbo lokukala po kwaKristus ohava shitululwa “mepakumo leisho” va ninge oishitwa yopamhepo oinaenghono. (1 Ovakorinto 15:52) Mbela ovavaekwa aveshe otava ka pewa ondjabi yavo meulu fimbo Harmagedon ine uya? Katu shi shii. Ndele otu shii kutya pefimbo laKalunga la wapala, oilyo aishe yo 144 000 otai ka kala ofika komhunda yaSion shomeulu.
19 Otu shi shii yo kutya vahapu vomo 144 000 ove li nale pamwe naKristus. Paife kombada yedu oku na ashike oshixupe shavo shinini. Osho itashi yandje tuu oumbangi wa kola kutya efiku laKalunga letokolo oli li popepi! Mafiku onghalelo aishe yaSatana otai ka hanaunwa po. Satana ota ka tulwa mombwili. Opo nee enyumuko laavo tava ka kala kombada yedu tali ka hovela. Ovo tava ka kala ovadiinini otava ka twalwa mewaneneno pakanghameno lekuliloyambo laJesus. Otava ka kala va wanenena ngaashi naanaa Adam a li fimbo ina nyona. Doshili, exunganeko laJehova olo li li muGenesis 3:15 otali wanifwa monghedi ikumwifi. Kau fi tuu oufembanghenda mukumwifi okukala nomwenyo pefimbo eli!
[Omashangelo opedu]
a Shi na sha nomanyumuko makwao ahetatu, tala 1 Eehamba 17:21-23; 2 Eehamba 4:32-37; 13:21; Markus 5:35, 41-43; Lukas 7:11-17; 24:34; Johannes 11:43-45; Oilonga 9:36-42.
b Opo u mone oumbangi wopamishangwa oo tau ulike kutya okukala po kwaKristus okwa hovela mo 1914, tala embo Ombibeli otai hongo lela shike? epandja 215-218, la nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
c Opo u mone ouyelele muhapu u na sha noumbangi oo we tu kwafela tu mone kutya ovakulunhu 24 otava faneke okukala meulu kwOvakriste ovavaekwa, tala embo Revelation — Its Grand Climax At Hand! epandja 77, la nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
Oto dulu okuyelifa?
Omishangwa tadi landula ode tu kwafela ngahelipi opo tu mone kutya ‘enyumuko lotete’ ola hovela naini nonokutya otali twikile fiyo onaini?
• 1 Ovakorinto 15:23; 1 Ovatessaloniki 4:15-17
[Omafano pepandja 31]
Enyumuko lilipi tali ningwa ofimbo enyumuko lovanhu omamiliyona ovo tava ka nyumuninwa kombada yedu inali hovela?