ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • Okudivilika oitwa eshi to lesha omishangwa
    Mona ouwa mOfikola yOukalele woPauteokratika
    • ONGHEDI YOKUPOPYA 21

      Okudivilika oitwa eshi to lesha omishangwa

      Oshike wa pumbwa okuninga?

      Ou na okudivilika oitya nomautumbulilo oo taa yambidida oshikundafanwa shoye. Lesha oitya ile omautumbulilo a tya ngaho to holola omaliudo a yukila ko.

      Omolwashike sha fimana?

      Omishangwa otadi ka kala ashike di na lela eenghono, ngeenge owa divilike nawa oitwa oyo ya pumbwa okudivilikwa eshi to di lesha.

      NGEENGE to kundafana navamwe kombinga yomalalakano aKalunga ile to yelifa shi na sha nao moshipopiwa komutune, ou na okukanghamekela eenghundafana doye kEendjovo daKalunga. Osho luhapu osha kwatela mo okulesha omishangwa okudja mOmbibeli, nodi na nee okuleshwa nawa.

      Okudivilika omishangwa nawa okwa kwatela mo okuholola omaliudo eshi to lesha. Natu taleni koihopaenenwa yonhumba. Ngeenge to lesha mokule Epsalme 37:11, ondaka yoye oi na okuulika kutya owa teelela nodjuulufi ombili oyo ya udanekwa momushangwa oo. Ngeenge to lesha Ehololo 21:4, olo tali popi kutya okumona oixuna nefyo otai ka xula po, ou na okuulika kutya owa tunhukwa kexunganeko olo li na sha nokuxulifwa po kwomaupyakadi oo. Ngeenge to lesha Ehololo 18:2, 4, 5, olo tali kumaida ovanhu va dje mo ‘muBabilon Shinene,’ osho shi yadi oulunde, ou na oku shi ninga neliudo kutya osha endelela okukatuka eenghatu. Ou na okukala to holola omaliudo a tya ngaho tashi di komutima, ndele ku na oku shi ninga monghedi ya pitilila. Okuholola omaliudo a yukila ko ohaku ufwa koshikundafanwa nosho yo konghedi omo omunhu ta holola omaliudo a tya ngaho.

      Divilika oitya oyo ya pumbwa okudivilikwa. Ngeenge owa hala okuyukifa elitulemo lovanhu koshitukulwa shonhumba shomushangwa, ou na okudivilika oshitukulwa osho eshi to u lesha. Pashihopaenenwa, ngeenge oto lesha Mateus 6:33 nelalakano lokuyelifa oshitukulwa osho tashi ti “kongeni tete ouhamba waKalunga,” ku na okudivilika oitukulwa ikwao ngaashi oyo tai ti, “nouyuki waye,” ile “opo tamu wedelwa ko ei aishe.”

      Natu tye nee owa hala oku ka lesha Mateus 28:19 moshipopiwa osho to ka yandja pOkwoongala kwoPailonga. Oitya ilipi u na oku ka divilika? Ngeenge owa hala okuladipika ovapwilikini va kale ovaladi mokuhovela omakonakonombibeli, divilika outumbulilo “ka ningeni . . . ovalongwa.” Ndele ngeenge owa hala okuyelifa kutya Ovakriste ove na oshinakuwanifwa shokuhonga ovanailongo oshili yOmbibeli ile owa hala okuladipika ovaudifi vonhumba va ka longe oko ku na omhumbwe, ou na okudivilika outumbulilo “ovanhu aveshe.”

      Luhapu, ohatu longifa omishangwa opo tu nyamukule omapulo ile tu yambidide oshikundafanwa shonhumba osho ovanhu ihava dimine noupu. Ngeenge oto lesha to divilike omautumbulilo aeshe momushangwa, ovapwilikini itava ka mona ekwatafano pokati komushangwa oo noshikundafanwa shoye. Nonande oshitwa kwoove osha yela, otashi dulika shi kale inashi yela kuvo.

      Natu tye nee ngeno oto lesha Hesekiel 18:4 nelalakano lokuulika kutya omwenyo ohau fi. Ngeenge owa divilike oshitukulwa osho tashi ti, “omwenyo tau nyono,” omuneumbo oshi na oupu aha ude ko oshitwa osho shi li poluhaela kutya omwenyo ohau fi. Ponhele yaasho, ou na okudivilika outumbulilo kutya “omwenyo . . . u nokufya.” Ndele mepingafano naasho, ngeenge owa hala okuulika kutya omolwashike hatu fi, ou na okudivilika outumbulilo “omwenyo tau nyono.” Ngeenge oto longifa Jakob 2:24 opo ulike kutya osha fimana okukala neitavelo li na oilonga, ndele to divilike outumbulilo “ota yukipalifwa,” ponhele yokudivilika oshitya ‘oilonga,’ otashi dulika ovapwilikini vamwe vaha ka ude ko oshitwa.

      Shimwe vali osho tashi dulu oku tu kwafela okutala kunghee omuyapostoli Paulus a li ta tomhafana mOvaroma 15:7-13. Eevelishe odo odi li oshitukulwa shonhumwafo oyo a li a shangela eongalo olo la li la fikama po mOvajuda nosho yo movanhu ovo vehe fi Ovajuda. Paulus okwa li ta tomhafana kutya oukalele wopaKriste itau etele ashike ouwa Ovajuda ovo va pita etanda, ndele otau etele yo ouwa ovanhu vomoiwana imwe, opo ‘oiwana yovapaani i fimaneke Kalunga omolwefilonghenda laye.’ Opo Paulus a ulike kutya oiwana yovapaani oya li i na omhito ya tya ngaho, okwa tofa mo omishangwa nhee. Mbela ou na okulesha ngahelipi omatofwemo oo opo u divilike oshitwa osho Paulus a li ta kundafana? Ngeenge owa hala okudidilika omautumbulilo oo e na okudivilikwa, oto dulu okudivilika “oiwana yovapaani” movelishe 9, “onye oiwana yovapaani” movelishe 10, “onye ovapaani amushe” “noiwana aishe” movelishe 11, nosho yo “oiwana yovapaani” movelishe 12. Kendabala okulesha Ovaroma 15:7-13, to divilike omautumbulilo oo. Ngeenge owa ningi ngaho, oshitwa shaPaulus otashi ka kala sha yela noto ke shi uda ko nawa.

      Eenghedi dokudivilika. Ope na eenghedi di lili noku lili omo to dulu okudivilika oitya oyo ya tongomana. Ndele ou na oku shi ninga monghedi oyo tai wapalele omushangwa oo to lesha ile oshipopiwa shoye. Tala komaetepo taa landula.

      Okulundulula ewi. Osho osha kwatela mo okulundulula ewi loye ngeenge to tumbula oitya oyo ya tongomana, opo i didilikwe mo noupu. Oto dulu okudivilika oitya ya tya ngaho mokuyelula ondaka ile oku i kulula. Momalaka mahapu, otu dulu yo okulundulula omutono wewi. Ashike momalaka amwe, otashi dulika okulundulula omutono wewi ku lundulule eityo laasho to yelifa. Onghedi imwe omo to dulu okutwa omufindo outumbulilo wa fimanenena omoku u lesha to ende kanini. Momalaka omo ito dulu okudivilika oitya mokulundulula ewi, oto dulu okutala keenghedi dokudivilika odo tadi wapalele melaka.

      Okutula po. Oto dulu okutula po fimbo ino lesha oshitukulwa shomushangwa sha fimanenena ile konima yaashi we shi lesha ile komesho nokonima eshi we shi lesha. Okutula po fimbo ino lesha omadiladilo oo a fimana ohaku ningifa ovanhu va kale va teelela nodjuulufi okuuda omadiladilo oo wa hala okudivilika, nokutula po konima eshi we a lesha ohaku pe omhito ovapwilikini va didilike omadiladilo oo. Ndele ngeenge owa kala to tula luhapuluhapu, ovapwilikini itava ka mona kutya oshike lela to divilike.

      Okweendulula. Oto dulu okudivilika oshitwa shonhumba mokukanghama po mokati ketumbulo ndele to endulula oshitya ile oshinhoko shetumbulo osho wa hala okudivilika. Luhapu ohashi kala shiwa okumana etumbulo alishe, opo nee to endulula omautumbulilo oo a fimanenena.

      Okupopya to udike. Omalinyengo olutu ile okoshipala ohaa kwafele omunhu a holole omaliudo oo taa endele pamwe noitya ile nomautumbulilo onhumba.

      Omutono wewi. Momalaka amwe, omutono wewi ohau ufa kutya omunhu ota popi oshitya shonhumba opo a yandje eityo lilipi. Otwa pumbwa okukala twa lungama ngeenge tashi uya pokulundulula omutono wewi, unene tuu ngeenge tashi uya pokuumba omishe.

      Ngeenge owa pula umwe oye a leshe omishangwa. Ngeenge omuneumbo ta lesha omushangwa wonhumba, otashi dulika a divilike oitya oyo ihe na okudivilikwa ile aha divilike sha nande. Oshike to dulu okuninga po monghalo ya tya ngaho? Luhapu oshiwa okuyelifa eityo lomushangwa mokuyelifa etulomoilonga. Konima eshi wa yelifa eityo lomushangwa, oto dulu okweendulula mo, to divilike oitya ile omautumbulilo a fimanenena oo e li momushangwa.

      NGHEE TO DULU OKUXWEPOPALA

      • Lipula shi na sha nomushangwa keshe oo wa hala oku ka lesha kutya: ‘Eendjovo edi otadi holola omaliudo elipi? Mbela ohandi ka holola ngahelipi omaliudo oo?’

      • Konakona nawa omishangwa odo wa hala oku ka longifa. Lipula shi na sha nomushangwa keshe kutya: ‘Elalakano lomushangwa ou olashike? Oitya ilipi ndi na okudivilika opo ndi hange elalakano olo?’

      OMADEULO: (1) Konakona omushangwa oo wa hala oku ka longifa moukalele. Lideula okulesha omushangwa oo to holola omaliudo a yukila ko. U lesha mokule to divilike oitya oyo wa pumbwa okudivilika, ngaashi wa diladila oku ke u longifa. (2) Hoolola okatendo konhumba moshishangomwa osho tashi ka konakonwa, omo mu na omishangwa da tofwa mo. Konakona nghee omishangwa odo da longifwa. Didilika oitya oyo ya tongomana. Lesha okatendo akeshe mokule to divilike omautumbulilo oo e li momishangwa odo, oo a pumbwa okudivilikwa.

  • Okuyelifa omishangwa mondjila
    Mona ouwa mOfikola yOukalele woPauteokratika
    • ONGHEDI YOKUPOPYA 22

      Okuyelifa omishangwa mondjila

      Oshike wa pumbwa okuninga?

      Shilipaleka kutya eyelifo loye keshe lomushangwa oli li metwokumwe naasho tashi kundafanwa metukulwa ile membo omo mwa dja ovelishe oyo nosho yo nOmbibeli aishe. Eyelifo loye oli na yo okukala metwokumwe nomayelifilo oo e li moishangomwa ‘yomupiya omudiinini nomunaendunge.’

      Omolwashike sha fimana?

      Oshinima sha kwata moiti okuhonga vamwe Eendjovo daKalunga. Kalunga okwa hala ovanhu va “fike meshiivo loshili.” (1 Tim. 2:3, 4) Onghee hano, otu na oshinakuwanifwa shokuyelifila vamwe omahongo e li mondjila, oo e likolelela kEendjovo daKalunga.

      NGEENGE hatu hongo vamwe, otwa pumbwa okuninga shihapu she fi ashike oku va leshela eevelishe okudja mOmbibeli. Omuyapostoli Paulus okwa li a shangela omulongi pamwe naye, Timoteus, a ti: “Diinina, u monike kuKalunga oove omufindani [momayeleko], omulongi ita fi ohoni oshilonga shaye, e shii [okulongifa nawa eendjovo doshili, NW].” — 2 Tim. 2:15.

      Opo tu ninge ngaho, eyelifo letu lomishangwa oli na okukala metwokumwe naasho Ombibeli tai hongo. Osho otashi ti kutya otu na okukaleka momadiladilo oshikalimo shetukulwa ile embo omo mwa dja omushangwa, ponhele ashike yokuhoolola mo omautumbulilo oo twa hokwa nokuyelifa oinima she likolelela komataleko etu. Jehova okwa li a longifa omuprofeti Jeremia a londwele ovaprofeti ovo va li tava ti kutya ohava popi medina laYe, ndele ova li tava popi “omamoniko omitima davo vene.” (Jer. 23:16) Omuyapostoli Paulus okwa li a londwela Ovakriste vaha lumbakanife Eendjovo daKalunga nomaufilosofi ovanhu eshi a ti kutya “twa efa oinima aishe yohoni yomeholeko, ndele fye ihatu ende nekoto, ihatu endameke [“haula,” NW] eendjovo daKalunga.” Monale, ovashingifi vomaviinyu ovakengeleledi ova li hava haula omaviinyu opo va kale ve na shihapu okulandifa va mone oimaliwa ihapu. Ihatu haula Eendjovo daKalunga moku di lumbakanifa nomaufilosofi ovanhu. Paulus okwa ti: “Inatu fa venya vahapu hava shingifa eendjovo daKalunga, ndelenee onomadiladilo a yela, ngaashi ava hava longifwa kuKalunga, omoipafi yaKalunga ohatu popi muKristus.” — 2 Kor. 2:17; 4:2.

      Omafimbo amwe, otashi dulika u tofe mo omushangwa wonhumba opo u divilike efinamhango lonhumba. Ombibeli oi yadi omafinamhango oo taa dulu oku tu wilika opo tu ungaunge nomupondo neenghalo di lili noku lili. (2 Tim. 3:16, 17) Ndele ou na okushilipaleka kutya etulomoilonga loye li na sha nomushangwa wonhumba oli li mondjila noito longifa nai omushangwa oo, to yandje omadiladilo oye mwene. (Eps. 91:11, 12; Mat. 4:5, 6) Eyelifo loye oli na okukala metwokumwe nelalakano laJehova, sha hala okutya, li li metwokumwe nOmbibeli aishe.

      “Okulongifa nawa eendjovo doshili” okwa kwatela mo yo okuuda ko osho Ombibeli tai hongo. Ombibeli kai fi oshilongifo shokukembaula vamwe ile oku va ula nai. Ovahongi vomalongelokalunga ovo va li hava pataneke Jesus Kristus ova li hava tofa mOmishangwa, ndele ova li have lipwililikile oinenenima yomomhango yaKalunga, oyo ya kwatela mo okulonga ouyuki, okukala nonghenda nosho yo oudiinini. (Mat. 22:23, 24; 23:23, 24) Jesus okwa li ha hopaenene omaukwatya aXe ngeenge ta hongo ovanhu. Jesus okwa li e na ouladi wokuhonga oshili, nokwa li e hole neenghono ovanhu ovo a li ha hongo. Otu na oku mu hopaenena moshinima osho. — Mat. 11:28.

      Mbela ongahelipi hatu dulu okushilipaleka kutya ohatu yelifa mondjila omishangwa? Otwa pumbwa okukala hatu lesha Ombibeli pandjikilile. Otu na yo okukala nolupandu omolweendja dopamhepo odo Jehova ha yandje kovalongelikalunga vashili okupitila ‘momupiya omudiinini nomunaendunge,’ ongudu yOvakriste ovavaekwa. (Mat. 24:45) Okukonakona paumwene, okukala pokwoongala kweongalo nokukufa ombinga muko otaku ke tu kwafela tu mone ouwa mehongo olo hatu pewa okupitila mongudu yomupiya omudiinini nomunaendunge.

      Embo Reasoning From the Scriptures ile okambo Oipalanyole yeenghundafana dopaMbibeli otai dulu oku ku kwafela u mone nghee omishangwa dihapu tadi dulu okulongifwa mondjila moukalele. Ou na nee okukala u shii nawa nghee oishangomwa oyo tai dulu okulongifwa. Ngeenge oto diladila oku ka longifa omushangwa wonhumba ndele ku u udite ko lela, oukwatya welininipiko otau ke ku kwafela opo u konge ouyelele wa wedwa po, oo tau ke ku kwafela u longife nawa eendjovo doshili. — Omayel. 11:2.

      Yelifa Omishangwa monghedi ya yela nawa. Ngeenge to hongo vamwe, shilipaleka kutya ove wete lela ekwatafano olo li li pokati komishangwa odo to longifa noshikundafanwa osho tamu kundafana. Ngeenge owa pula epulo, ove to shikulifa ko omushangwa, ovapwilikini nava kale ve shi liwetele nghee omushangwa oo tau yandje enyamukulo kepulo olo. Ngeenge oto longifa omushangwa wonhumba opo u yambidide osho to popi, shilipaleka kutya omukonakoni oku wete lela ekwatafano pokati komushangwa oo naasho to popi.

      Inashi wana ashike okulesha omushangwa wonhumba nonande oto u lesha nomufindo. Dimbuluka kutya ovanhu ovo inava hongwa lela kave shii nawa Ombibeli notashi dulika itava ka uda ko osho wa hala okutya ngeenge owe va leshele ashike lumwe okudja mOmbibeli. Yukifa elitulemo koshitukulwa shomushangwa osho tashi yambidida oshitwa osho tamu kundafana nomunhu.

      Osho osha hala okutya ou na okutongola mo oitya oyo ya fimanenena, oitya oyo ya pamba lela osho tashi kundafanwa. Onghedi ipu omo to dulu okuninga ngaho, okweendulula omautumbulilo oo taa yambidida oshikundafanwa shoye. Ngeenge to popi nomunhu wonhumba, oto dulu oku mu pula omapulo oo taa dulu oku mu kwafela a didilike oitya oyo ya fimanenena momishangwa. Ovapopi vamwe, ngeenge tava popi nongudu yovanhu, ove hole okulongifa eesinonime (oitya i na eityo la faafana ile omaityo e li li popepi) ile va endulule osho va popya opo va hange elalakano lavo. Ndele ngeenge owa hoolola okuninga ngaho, lungama uha ningife ovapwilikini va kale va lyalyakana novaha mone ekwatafano olo li li pokati kaasho to kundafana neendjovo odo di li momushangwa.

      Oto ka dika po ekanghameno liwa ngeenge owa yoolola mo oitya oyo ya fimanenena. Okudja opo, yelifa nee omushangwa. Mbela owa ninga ngoo etwalemo li na sha nomushangwa oo olo tali ulike kutya omolwashike to u longifa? Ngeenge osho wa ningi ngaho, yelifila ovapwilikini voye nghee oitya oyo ya tongomana momushangwa ya pambafana noshikundafanwa sheni. Nonande eshi wa ninga etwalemo lomushangwa ino popya kondadalunde kutya omolwashike tamu ke u lesha, owa pumbwa oku u yelifa.

      Ovafarisai ova li va pula Jesus epulo olo va li ve wete ta ka nyengwa oku li nyamukula, va ti: “Osha wapala tuu omulumenhu ta henge po omukainhu waye omolwondjovo keshe?” Jesus okwe va nyamukula ta tofa muGenesis 2:24. Didilika kutya Jesus okwa li a yukifa ashike elitulemo koshitukulwa shimwe shomushangwa oo, ndele ta yelifa eityo lasho. Okwa tomhafana navo kutya omulumenhu nomukainhu ngeenge va hombola ohava ningi “ombelela imwe.” Opo nee, okwa xulifa ta ti: “Hano osho Kalunga e shi tula kumwe, inashi kufwa kumwe komunhu.” — Mat. 19:3-6.

      Mbela ou na okulongifa ouyelele u fike peni, opo u yelife mondjila omushangwa wonhumba? Ovapwilikini voye nosho yo efimano loshitwa osho tashi kundafanwa oyo tai ka ufa kutya ou na okuyandja ouyelele mu fike peni. Ashike oshiwa okuyandja ouyelele wa yela noupu okuudiwa ko.

      Tomhafana okudja mOmishangwa. Oilonga 17:2, 3 otai tu lombwele kutya omuyapostoli Paulus okwa li ha ‘kundafana novanhu omishangwa,’ sha hala okutya okwa li ha tomhafana novanhu okudja mOmishangwa, eshi a li ta wanifa po oukalele waye muTessaloniki. Omupiya waJehova keshe oku na okukendabala okukulika ounghulungu wa tya ngaho. Pashihopaenenwa, Paulus okwa li a ulika kutya oiningwanima yomokukalamwenyo nosho yo yomoukalele waJesus oya li ya xunganekwa mOmishangwa dOshiheberi. Opo nee okwa xulifa etomhafano laye ta popi nomufindo ta ti: “Jesus tuu ou, handi mu udifile, Oye Kristus.”

      Paulus okwa li a tofa luhapu mOmishangwa dOshiheberi eshi a li a shangela Ovaheberi onhumwafo. Opo a divilike ile a yelife oshitwa shonhumba, okwa li ha tongola mo oshitya shonhumba ile omautumbulilo onhumba e li pauxupi noku a yelifa. (Heb. 12:26, 27) Eshi a li ta shange etukulwa eti-3 lOvaheberi, okwa tofa okudja mEpsalme 95:7-11. Didilika kutya okwa li a yelifa oinima itatu oyo ya tumbulwa mepsalme olo: (1) omutima (Heb. 3:8-12) (2) eityo loutumbulilo ‘nena’ (Heb. 3:7, 13-15; 4:6-11) nosho yo (3) eityo loutumbulilo: “Ovo itava fiki metulumuko lange.” (Heb. 3:11, 18, 19; 4:1-11). Kendabala okuhopaenena oshihopaenenwa shaPaulus ngeenge to yelifa omushangwa keshe.

      Didilika nghee Jesus a li a pondola okutomhafana okudja mOmishangwa mehokololo olo tali hangwa muLukas 10:25-37. Omunongo wOmhango umwe okwa li e mu pula a ti: “Omuhongi, ondi na okulonga shike ndi fyuulule omwenyo waalushe?” Fimbo Jesus ina nyamukula omulumenhu oo, okwa li tete e mu pula a popye etaleko laye, opo nee Jesus okwa li e mu lombwela nghee sha fimana okuninga osho Eendjovo daKalunga tadi ti. Eshi Jesus a mona kutya omulumenhu oo ke udite ko oshitwa, okwa tongola mo oshitya shimwe, “omukwetu,” okudja momushangwa ndele ta kundafana kombinga yasho oule wokafimbo. Ponhele ashike yoku shi fatulula, Jesus okwa li a longifa efaneko opo a kwafele omulumenhu oo e uye pexulifodiladilo li li mondjila kuye mwene.

      Osha yela kutya Jesus ka li ashike ha tofa omishangwa odo tadi yandje omanyamukulo odikilila ngeenge a li ta nyamukula omapulo ovanhu. Okwa li ha konakona osho omishangwa tadi ti noku di longifa opo a nyamukule omapulo avamwe.

      Eshi ovasadukai va li tave mu pula omapulo e na sha nenyumuko, Jesus okwa li a yukifa elitulemo koshitukulwa shimwe shokondadalunde shaExodus 3:6. Ina tofa mo ashike oshitukulwa shomushangwa oo ndele ta mwena, ndelenee okwa tomhafana navo pakanghameno lomushangwa oo opo a ulike filufilu kutya enyumuko oli li oshitukulwa shelalakano laKalunga. — Mark. 12:24-27.

      Opo tu kale ovahongi ovanekeka, otwa pumbwa okukala tu shii okutomhafana pandunge okudja mOmishangwa.

      NGHEE TO DULU OKUKULIKA OUNGHULUNGU OO

      • Kala ho lesha Ombibeli pandjikilile. Kala ho lilongekidile nawa Oshungonangelo, na kala ho lilongekidile nawa oitukulwa aishe yokwoongala.

      • Shilipaleka kutya ou shii eityo loitya oyo i li momushangwa oo wa hala oku ka longifa. Lesha nawa omushangwa oo opo u ude ko nawa osho tau ti.

      • Kala u na ondjikilile yokukonga omauyelele moishangomwa yetu yopaKriste.

      EDEULO: Diladila kombinga yeityo leendjovo odo di li mu 2 Petrus 3:7. Mbela ovelishe oyo otai ulike kutya edu otali ka hanaunwa po nomundilo? (Ngeenge to yelifa outumbulilo ‘edu,’ tala yo kutya outumbulilo “eulu” otau faneke shike. Omishangwa dilipi tadi ulike kutya oshitya ‘edu’ otashi dulu okulongifwa meityo lopafaneko? Oshike lela tashi ka hanaunwa po pavelishe onhi-7? Ekwatafano lilipi li li pokati kaasho sha tumbulwa movelishe onhi-2 Pet 3:7 naasho sha li sha ningwa pefimbo laNoa, ngaashi sha tumbulwa movelishe 2 Pet 3:5, 6?)

  • Okuyelifa etulomoilonga
    Mona ouwa mOfikola yOukalele woPauteokratika
    • ONGHEDI YOKUPOPYA 23

      Okuyelifa etulomoilonga

      Oshike wa pumbwa okuninga?

      Kwafela ovapwilikini voye va mone nghee oshikundafanwa shoye sha pamba okukalamwenyo kwavo ile nghee tashi dulu oku va etela ouwa.

      Omolwashike sha fimana?

      Ngeenge ovapwilikini kave wete efimano laasho to kundafana navo, otashi dulika ve ku lombwele kutya kave na ohokwe ile va kale ashike tava twalwaatwalwa.

      KUTYA nee oto popi nomunhu pauhandimwe ile onongudu inene, ino diladila kutya ovapwilikini otava ka kala va hokwa oshikundafanwa shoye molwaashi ashike u wete shihokwifa kwoove. Nonande etumwalaka loye ola fimana, ngeenge etulomoilonga laasho to kundafana inali yela, oshi na oupu ovapwilikini vaha kale tava yandje elitulemo.

      Osho otashi dulu okukala ngaho nokuli nonande oto yandje oshipopiwa mOlupale lOuhamba. Ovapwilikini otashi dulika va ka pwilikine ashike nelitulemo ngeenge to longifa efaneko lonhumba ile to hokolola oshimoniwa shonhumba osho inava uda nale. Ndele eshi to ka popya oinima imwe i lili, oyo ve shii nale, otashi dulika vaha yandje elitulemo, unene tuu ngeenge ito tungile kwaasho ve shii nale. Owa pumbwa oku va kwafela va mone kutya omolwashike ouyelele oo to kundafana tau ti sha kuvo nonghee tau dulu oku va etela ouwa.

      Ombibeli otai tu ladipike tu kale hatu diladila pandunge, ile tu tye, tu holole kutya otu na ounongo tau longo. (Omayel. 3:21) Jehova okwa li a longifa Johannes Omuninginifi a kwafele oshiwana shaYe shi kale shi na ‘eendunge dovayuki [“ounongo tau longo wovayuki,” NW].’ (Luk. 1:17) Ounongo wa tya ngaho owa kanghamena ketilofimaneko lokutila Jehova. (Eps. 111:10) Ovo have u longifa ohava dulu okuungaunga nomupondo nomashongo mokukalamwenyo kwopaife nove na eteelelo loku ka mona omwenyo waalushe. — 1 Tim. 4:8; 6:19.

      Oshipopiwa shoye nashi kale tashi ti sha. Opo oshipopiwa shoye shi kale tashi ti sha kovapwilikini, ou na okudiladila kombinga yomauyelele oo to ka yelifa nosho yo kovapwilikini. Ino kala ashike we va tala ko ve li ongudu i li opo. Dimbuluka kutya ongudu ya tya ngaho oya fikama po moohandimwe nosho yo momaukwaneumbo. Otashi dulika mu na ounona, ovanyasha, ovakulunhu nosho yo ovanamido. Otashi dulika pa kale ovanhu vape ovo ve na ohokwe nosho yo ovo va kala tava longele Jehova nokuli nofimbo ino dalwa. Vamwe otashi dulika va pyokoka pamhepo; vamwe otashi dulika va nwefwa mo neenghono koikala ile kelihumbato lounyuni. Onghee hano, lipula kutya: ‘Ongahelipi ouyelele oo handi ka kundafana tau dulu okweetela ovapwilikini ouwa? Ongahelipi handi dulu oku va kwafela opo va ude ko oitwa oyo handi ka kundafana?’ Oto dulu okuhoolola okuyandja unene elitulemo koshitukulwa shimwe ile ivali yoohandimwe ovo va tunga po ongudu oyo to ka popya nayo. Ashike ino dimbwa ovapwilikini vakwao ovo ve li po.

      Ongahelipi ngeenge oto ka kundafana ehovelohongo lonhumba lOmbibeli? Ongahelipi to dulu okukwafela ovapwilikini va mone ouwa nonande ova itavela nale mehongo olo? Kendabala okupameka eitavelo lavo mehongo olo. Ongahelipi to dulu oku shi ninga? Omokuyandja oumbangi wopamishangwa oo tau yambidida ehongo la tya ngaho. Oto dulu yo oku va kwafela va ude ko moule ehongo olo. Pashihopaenenwa, oto dulu oku va yelifila nghee ehongo olo tali tu kumwe neeshili dikwao dOmbibeli ile tali tu kumwe nomaukwatya aJehova. Oto dulu yo okulongifa oihopaenenwa ile oimoniwa yavamwe oyo tai ulike nghee okuuda ko ehongo olo kwe va kwafela va mone omauwa onhumba nokwa nwefa mo etaleko lavo li na sha nonakwiiwa.

      Ino teelela ashike u ka yelife etulomoilonga loitwa oyo to kundafana eshi to xulifa oshipopiwa shoye. Okudja ngoo kehovelo lasho, omupwilikini keshe oku na okukala e udite kutya oshipopiwa osho oshe mu pamba. Onghee hano, shimha wa ningi etwalemo loye, enda to yelifa etulomoilonga loitwa oyo ya fimanenena momukokomoko woshipopiwa shoye nosho yo lwopexulilo lasho.

      Ngeenge to yelifa etulomoilonga louyelele oo to kundafana, shilipaleka kutya onghedi omo to shi ningi oi li metwokumwe nomafinamhango Ombibeli. Osho osha hala mbela okutya ngahelipi? Osha hala okutya ou na okupopya novapwilikini pahole noku va yavelela. (1 Pet. 3:8; 1 Joh. 4:8) Eshi omuyapostoli Paulus a li ta ungaunga nomaupyakadi oo a li meongalo lokuTessalonika, okwa li a pandula ovamwaxe Ovakriste kexumokomesho lopamhepo olo va li va ninga. Okwa li yo a ulika kutya oku na elineekelo kutya ovamwaxe otava ka kala va hala okulonga osho sha yuka. (1 Tes. 4:1-12) Paulus ine tu tulila po tuu oshihopaenenwa shiwa!

      Mbela oshipopiwa shoye oshi na sha nokuladipika ovaudifi va kale tava kufa ombinga moilonga yokuudifa onghundana iwa nokuhonga vamwe oshili? Ou na okupopya to va ladipike noku va kumika va kale ve na olupandu omolwoufembanghenda oo. Ndele nande ongaho, kaleka momadiladilo kutya itava ka dula okulonga shi fike pamwe; otava ka longa she likolelela kokudula kwavo ngaashi Ombibeli tai shi ulike. (Mat. 13:23) Ino ningifa ovamwatate va kale ve udite ve na ondjo. Ovaheberi 10:24 otave tu ladipike “tu twafane omukumo mohole nomoilonga iwa.” Ngeenge otwa twaafana omukumo mohole, ovamwatate otava ka kufa ombinga moilonga oyo ve na omalinyengotomheno a yuka. Ponhele yokukomangela kutya otu na okulonga shi fike pamwe ile okuninga oinima monghedi ya faafana, natu dimbuluke kutya Jehova okwa hala tu xumife komesho “eduliko leitavelo.” (Rom. 16:26) Onghee hano, natu kendabaleni okupameka eitavelo letu nolovaitaveli vakwetu.

      Kwafela ovapwilikini va mone kutya ouwa ulipi tava ka mona. Ngeenge to udifile vamwe, kala alushe ho va yelifile kombinga yomauwa oo tava dulu okumona mokutambula ko onghundana iwa. Opo u shi pondole, owa pumbwa okushiiva kutya oshike osho ovanhu vomoshitukulwa sheni hava kala tave lipula nasho. Mbela oto dulu oku shi shiiva ngahelipi? Kala ho pwilikine keenghundana koradio ile oku di tala ko-TV. Kala ho tale kwaasho tashi kundanekwa moifokundaneki. Kala yo ho ladipike ovapwilikini va kufe ombinga meenghundafana, na pwilikina komatyekosha avo. Kungaho, oto ka uda kombinga yomaupyakadi oo tava kondjo nao, ngaashi okukanifa oilonga, eefuto domaumbo, omikifi, okufilwa ovapambele, outile wavo shi na sha noilonga yomunyonena, okuhenouyuki oko tava ningilwa kwaavo ve na eenghonopangelo, eehombo tadi teka, okutekula ounona, nosho tuu. Mbela Ombibeli otai dulu oku va kwafela va ungaunge nomaupyakadi a tya ngaho? Osho naanaa.

      Luhapu ngeenge to hovele eenghundafana nomunhu, oho kala u na nale momadiladilo osho wa hala oku ka kundafana naye. Ndele ngeenge omunhu a tya ngaho okwa holola kutya oku na ohokwe moshinima shimwe shi lili, ino ongaonga okukundafana naye kombinga yoshinima osho e na ohokwe musho, ngeenge oto dulu. Ile oto dulu okuninga elongekido opo u mu alukile lwanima nouyelele oo tau dulu oku mu kwafela. Ashike otu na okulungama tuhe ‘lidope moinima yavamwe.’ Shetu okukwafela ashike ovanhu nehalo liwa va mone ouwa momayele Ombibeli oo taa longo. (2 Tes. 3:11) Osho tashi ka hokwifa ovanhu unene omayele Ombibeli oo e va kuma odikilila.

      Ngeenge ovanhu kave wete nghee etumwalaka letu le va kuma pauhandimwe, otashi dulika va ka kangheke diva eenghundafana detu navo. Nonande ove tu efe tu kale hatu popi, ngeenge itatu ulike nghee etumwalaka letu tali dulu oku va kwafela, itali ka tya sha lela kuvo. Mepingafano naasho, ngeenge owa yelifa nghee ouyelele oo to kundafana tau dulu okutulwa moilonga, osho otashi dulu oku ve linyengifa va hovele okuninga omalunduluko monghalamwenyo yavo.

      Ngeenge to konakona navamwe Ombibeli, kala alushe ho yelifa etulomoilonga laasho tamu konakona. (Omayel. 4:7) Kwafela ovakonakoni va ude ko omayele opamishangwa, omafinamhango nosho yo oihopaenenwa yOmbibeli oyo tai va kwafele va mone nghee ve na okudulika kuJehova. Kala ho divilike omauwa oo tava ka mona ngeenge ova kala tava dulika. (Jes. 48:17, 18) Osho otashi ke linyengifa ovakonakonimbibeli va kale tava ningi omalunduluko oo va pumbwa okuninga monghalamwenyo yavo. Va kwafela va kulike ohole yavo yokuhola Jehova nova kale va hala oku mu hafifa. Kungaho, omitima davo otadi ke ve linyengifa va kale va hala okutula moilonga omayele oo taa hangwa mEendjovo daye.

      NGHEE TO DULU OKU SHI NINGA

      • Ngeenge to lilongekida oshipopiwa shoye, ino diladila ashike koshikundafanwa shoye, ndele diladila yo kovapwilikini. Yelifa oitwa yoye monghedi omo ovapwilikini tava dulu okumona ouwa shili.

      • Ino teelela ashike oku ka yelifa etulomoilonga louyelele lwopexulilo loshipopiwa. Ou na okukala to yelifa etulomoilonga louyelele oo to kundafana moshipopiwa ashishe.

      • Ngeenge to yandje oundombwedi, kaleka momadiladilo kutya oshike osho ovanhu vomoshitukulwa sheni tave lipula unene nasho.

      • Ngeenge to yandje oundombwedi, kala yo ho pwilikine kovanhu, na yukifa elitulemo kwaasho tave lipula nasho.

      EDEULO: Tala moufo vOukalele Wetu wOuhamba ovo wa tuvikila nokuhoolola mo eetepo limwe ile avali oo u wete kutya otaa longo moshitukulwa sheni. Kendabala okulongela komaetepo oo eshi to ka ya moukalele.

Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
Dja mo
Loginga mo
  • Oshikwanyama
  • Tuma
  • Omahoololo
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Omaufomhango e na sha nelongifo
  • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
  • Privacy Settings
  • JW.ORG
  • Loginga mo
Tuma