Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa
5-11 SEPTEMBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | EPSALME 119
“Endeni pamhango yaJehova”
(Epsalme 119:1-8) Ovanelao ovava, ve nondjila ya yuka, ndee tava ende pamhango yOmwene. 2 Ovanelao ovava, tava diinine omalongo aye, ndee tave mu kongo nomutima aushe, 3 itava nyono sha, ndelenee tava ende mondjila yaye. 4 Ove mwene wa pangela eemhango doye, do di diininwe shili. 5 Akutu, okukala kwange ngeno oku pame mouyuki, ame ndi shikule eenghedimhango doye. 6 Opo ngeno ame itandi fifwa ohoni, eshi handi tale oipango yoye aishe. 7 Onda hala, ndi ku pandule nomutima wa yuka omokulilonga omayukifo oye ouyuki. 8 Eenghedimhango doye onda hala ndi di diinine, ino efa nge nande ngaho!
Lineekela eendjovo daJehova
Dulika keendjovo daKalunga ndele to kala omunelao
3 Elao lashili ole likolelela mokweenda kwetu pamhango yaKalunga. (Epsalme 119:1-8) Ngeenge otwa dulika komhango yaye, ote ke tu tala ko tu li ‘ovayuki [“tu he na oshipo,” NW].’ (Epsalme 119:1) Okukala tu he na oshipo itashi ti otwa wanenena, ndele otashi ulike kutya ohatu kendabala okulonga ehalo laJehova Kalunga. Noa okwa “li e he noshipo mokati kovanhu vomounyuni waye,” nokwa “enda pamwe naKalunga.” Tatekulululwa oo omudiinini nosho yo oukwaneumbo waye ova xupa mEyelu, molwaashi okwa landula onghedi yokukalamwenyo oyo ya tulwa po kuJehova. (Genesis 6:9; 1 Petrus 3:20) Sha faafana, okuxupa kwetu pexulilo lounyuni ou okwe likolelela ‘kokudiinina shili eemhango’ daKalunga, sha hala okutya, okulonga ehalo laye. — Epsalme 119:4.
4 Jehova ke na fiku e ke tu efe ngeenge ohatu mu ‘pandula nomutima wa yuka nokudiinina eenghedimhango daye.’ (Epsalme 119:7, 8) Kalunga ka li a ekelashi Josua omuwiliki wOvaisrael, oo a li a tula moilonga omayele ‘okukonakona embo lomhango omutenya noufiku opo a wanife naanaa ashishe osho sha shangelwa mo.’ Osho oshe mu kwafela a pondole nokukatuka pandunge. (Josua 1:8) Eshi a li e li pokufya, Josua okwa kala nokutanga Kalunga nokwa dula okudimbulukifa Ovaisrael a ti: “Nye mu nokushiiva nomutima weni aushe nomwenyo weni aushe nokutya, kape na nande ondjovo imwe yomeendjovo adishe diwa Omwene Kalunga keni e mu tonga ya kala inai wanifwa.” (Josua 23:14) Ngaashi Josua nomushangi wEpsalme 119, ohatu dulu okukala nelao nohatu dulu okupondola ngeenge hatu tange Jehova nokulineekela eendjovo daye.
(Epsalme 119:33-40) Omwene longe nge eenghedimhango domondjila yoye, ame ndi di diinine fiyo hauxuuninwa. 34 Nongopalife nge, ndi shiive okuwanifa omhango yoye, ame ndi i lalakanene nomutima aushe. 35 Endife nge melila loipango yoye, osheshi onda hokwa mo. 36 Omutima wange u ehenifa komehepaululo oye, ou u ha ehene kolwisho lemona loulunde. 37 Omesho ange a alula ko, a ha tale koinima yongaho, nyatipalife nge meendjila doye. 38 Wanifila omupiya woye eudaneko loye, eli la pewa ava have ku tila. 39 Pungulula po elengaifo, eli tali tilifa nge, osheshi omayukifo oye oo omawa. 40 Oshili, onda djuulukwa omalombwelo oye, tule nge omwenyo kouyuki woye.
Lineekela eendjovo daJehova
Eendjovo daJehova ohadi tu ladipike
12 Okushikula omayele eendjovo daKalunga ohaku tu tu omukumo oo twa pumbwa opo tu ungaunge nomayeleko onghalamwenyo. (Epsalme 119:33-40) Ohatu kongo nelininipiko ehongo laJehova opo tu dule okuwanifa po omhango yaye “nomutima aushe.” (Epsalme 119:33, 34) Ngaashi omupsalme, ohatu ilikana Kalunga hatu ti: “Omutima wange u ehenifa komahepaululo oye, [wo] u ha ehene kolwisho lemona loulunde.” (Epsalme 119:36) Ngaashi omuyapostoli Paulus, ohatu ‘ende mouyuki moinima aishe.’ (Ovaheberi 13:18, OB-1954) Ngeenge omuyandji woilonga okwa hala tu ninge sha osho shi he li pauyuki, otwa pumbwa okukala nouladi tu dulike komalombwelo aKalunga—noha nangeke noupuna alushe ovo tava katuka onghatu ya tya ngaho. Doshili, ohe tu kwafele tu finde eamo keshe lii. Onghee hano, natu ilikaneni hatu ti: “Omesho ange a alula ko, a ha tale koinima yongaho.” (Epsalme 119:37) Katu na fiku tu ka kale twa hala okutala ko oshinima keshe shongaho shi tondike kuKalunga shi li shihokwifa. (Epsalme 97:10) Oinima ivali oyo eilikano olo tali tu kwafele tu i henuke, oyo omafano oipala nosho yo oumhulile. — 1 Ovakorinto 6:9, 10; Ehololo 21:8.
(Epsalme 119:41-48) Omwene, hololele nge ouwanghenda woye, nexupifo loye paudaneko loye, 42 opo ndi shiive okunyamukula ou, ta yele nge, osheshi ohandi lineekele ondjovo yoye. 43 Mokanya kange ondjovo ino i mana mo nande, osheshi ohandi tula elineekelo lange keemhangela doye. 44 Nonda hala okushakenifa omhango yoye nediinino alushelushe. 45 Osho otai ka endifa nge mokaalanga, osheshi onda konga omalombwelo oye. 46 Ndele nda hala okuvilikilila eehamba omahepaululo oye, itandi fi ohoni; 47 Osheshi oipango yoye onde i hafela, nde i hokwa, 48 ndee handi yelula omake ange koipango yoye, nde i hokwa, ame ndi shipaashipe eenghedimhango doye.
Lineekela eendjovo daJehova
13 Eshiivo lashili leendjovo daKalunga ohali tu pe elineekelo lokuudifa nouladi. (Epsalme 119:41-48) Notwa pumbwa ouladi opo tu ‘nyamukule ovo tave tu sheke.’ (Epsalme 119:42, OB-1986) Omafimbo amwe otashi dulika tu kale twa fa ovahongwa vaJesus ovo va li tava hepekwa, ndele tava ilikana va ti: ‘Omwene, pa ovapiya voye va popye nouladi aushe eendjovo doye.’ Oshike sha li oshidjemo sheilikano lavo? “Aveshe ova yadifwa Omhepo Iyapuki, ndele va popya nouladi eendjovo daKalunga.” Sha faafana, Omwene Omunamapangelo aeshe ohe tu tu omukumo tu popye nouladi eendjovo daye. — Oilonga 4:24-31.
14 Ohatu ka kala nouladi oo wa pumbiwa opo tu yandje oundombwedi tu he na oumbada wokufya ohoni, ngeenge otu hole “eendjovo doshili” nohatu ‘shakenifa omhango yaKalunga noudiinini alushelushe.’ (Epsalme 119:43, 44, yelekanifa OB-1954.) Okukonakona nouladi Eendjovo daKalunga da shangwa ohaku tu dulifa tu ‘vilikile eehamba omahepaululo aye.’ (Epsalme 119:46) Eilikano nomhepo yaJehova otai ke tu kwafela yo tu popye oinima oyo ya yuka monghedi ya yuka. (Mateus 10:16-20; Ovakolossi 4:6) Paulus okwa li a popya nouladi novapangeli vomefelemudo lotete kombinga yomalombwelo aKalunga. Pashihopaenenwa, okwa li a hepaululila omupangeli waRoma Feliks, oo a li ta “pwilikine eendjovo daye deitavelo lokwiitavela Kristus Jesus.” (Oilonga 24:24, 25) Paulus okwa yandja yo oundombwedi komupangeli Festus nohamba Agrippa. (Oilonga 25:22–26:32) Nekwafo laJehova, nafye yo ohatu dulu okukala eendombwedi diladi, ‘ihadi fi nande evangeli ohoni.’—Ovaroma 1:16.
Konakona moule omamona opamhepo
(Epsalme 119:71) Onawa kuame, eshi nda ninipikwa, opo ndi lilonge eenghedimhango doye.
Omanenedhiladhilo okuza mEmbo etitano lyOmapisalomi
119:71 — “Okugeelwa [shoka tashi ti lelalela, “okumona iihuna,” NW]” oku na uuwanawa washike? Okumona iihuna otaku vulu oku tu longa okwiinekela lela muJehova, oku mu galikana twa mana mo nokukala tu li aalaadhi lela mokukonakona Ombiimbeli nokutula miilonga shoka tayi popi. Kakele kaashono, okwiinyenga kwetu shi na ko nasha nokumona iihuna otaku vulu okuholola okwaahagwanenena kwetu hoka taku vulu okulundululwa. Okumona iihuna itaku tu ningitha tu kwatele yalwe onkone ngele otatu etha ku tu zule.
(Epsalme 119:96) Oinima aishe nande oya wapalelela, onda mona exulo layo. Omhango yoye oya mbwalangadja.
Omanenediladilo okudja mEmbo etitano lOmapsalme
119:96 — Osha hala okutya ngahelipi eshi taku tiwa, “Oinima aishe nande oya wapalelela, onda mona exulo layo? Omupsalme okwa li ta popi shi na sha nanghee ovanhu hava tale ko okuwanenena. Otashi dulika a li a kaleka momadiladilo kutya etaleko lovanhu li na sha nokuwanenena ola ngabekwa. Mepingafano naasho, oipango yaKalunga kai na engabeko. Otai dulu okuwilika okukalamwenyo kwetu akushe. O-New International Version oya ti: “Oinima aishe nande oya wapalelela, onda mona exulo layo.” Omhango yoye oya mbwalangadja.
12-18 SEPTEMBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | EPSALME 120-134
“Ekwafo lange otali di kuJehova”
(Epsalme 121:1, 2) Omesho ange ohandi a yelulile keemhunda. Ekwafo mbela otali dile nge peni? 2 Ekwafo lange otali di kOmwene, ou omushiti weulu nedu.
w05 1/1 8 okat.3
Jehova oye Omukwafi wetu
Odjo yekwafo yaalushe
3 Omupsalme okwa hovela okuyelifa kutya ohatu dulu okulineekela Jehova molwaashi okwa shita oinima aishe, a ti: “Omesho ange ohandi a yelulile keemhunda. Ekwafo mbela otali dile nge peni? Ekwafo lange otali di [kuJehova, NW], ou omushiti weulu nedu.” (Epsalme 121:1, 2) Omupsalme ka li a yelulila omesho aye komhunda keshe. Eshi eendjovo odo da shangwa, otembeli yaJehova oya li muJerusalem. Oshilando osho osha li pokule keemhunda daJuda, nosha li onhele yaJehova yokukala yopafaneko. (Epsalme 135:21) Omupsalme otashi dulika a li a yelulila omesho aye keemhunda daJerusalem oko otembeli yaJehova ya li ya tungilwa, ta pula ekwafo kuye e na elineekelo. Omolwashike omupsalme a li e na oushili kutya Jehova ota dulu oku mu kwafela? Omolwaashi Jehova oye “omushiti weulu nedu.” Paushili, omupsalme okwa li a hala okutya: ‘Doshili, kape na nande oshimwe osho tashi dulu okwiimba Omushiti omunaenghono adishe a kwafele nge!’ — Jesaja 40:26.
(Epsalme 121:3, 4) Ye ita efa omhadi yoye, i fenungute; omwaameni woye iha kofa. 4 Tala, Omufita ou waIsrael iha kumuka, Ye iha fi eemhofi.
Jehova oye Omukwafi wetu
4 Omupsalme okwa twikila ko ta yelifa kutya Jehova oha yandje alushe elitulemo keemhumbwe dovapiya vaye, a ti: “Ye ita efa omhadi yoye, i fenungute; omwaameni woye iha kofa. Tala, Omufita ou waIsrael iha kumuka, Ye iha fi eemhofi.” (Epsalme 121:3, 4) Kalunga ita dulu nande okweefa ovo tave mu lineekele va “fenungute” ile va punduke ndele tava kala itava dulu okupenduka po vali. (Omayeletumbulo 24:16) Omolwashike mbela? Omolwaashi Jehova okwa fa omufita ta pashukile eedi e li oupafi filufilu. Mbela ediladilo olo itali hekeleke? Ite ke lipwililikila nandenande eemhumbwe doshiwana shaye. Ote ke va pashukila omutenya noufiku.
(Epsalme 121:5-8) Omwene Oye omwameni woye, Omwene Oye omudile woye wokolulyo loye, 6 etango opo li he ku twile omutenya, ile ohani oufiku. 7 Omwene ohe ku amene kowii aushe, oha amene omwenyo woye. 8 Omwene ota amene epito loye neuyemo loye okudja nena fiyo alushe.
Jehova oye Omukwafi wetu
5 Molwaashi omupsalme okwa li e na elineekelo kutya Jehova Omwaameni omudiinini woshiwana shaye, okwa shanga a ti: “Omwene Oye omwameni woye, Omwene Oye omudile woye wokolulyo loye, etango opo li he ku twile omutenya, ile ohani oufiku.” (Epsalme 121:5, 6) Komweendikolupadi kOushilo wOpokati, onhele i na omudile ohai kala eameno liwa koupyu wetango. Jehova okwa fa omudile koshiwana shaye, te shi amene koiponga oyo ya fa oupyu wa hanya. Didilika kutya Jehova okwa popiwa e li ‘kolulyo.’ Moita yonale, olulyo lomukwaita kala li naanaa hali kala la amenwa koshikelelifo osho omukwaita kwa li ha kala e kwetele keke lokolumosho. Kaume omudiinini okwa li ha dulu okwaamena omukwaita mokufikama nokulwa e li kolulyo laye. Ngaashi kaume oo, Jehova ota kala noudiinini povalongeli vaye, e lilongekida alushe oku va kwafela.
6 Mbela Jehova ota ka efa okukwafela oshiwana shaye? Ke na efiku e shi ninge. Omupsalme okwa xulifa neendjovo tadi ti: “Omwene ohe ku amene kowii aushe, oha amene omwenyo woye. Omwene ota amene epito loye neuyemo loye okudja nena fiyo alushe.” (Epsalme 121:7, 8) Didilika kutya nonande omupsalme okwa longifa epaifefimbo, oshi liwetikile moutumbulilo “okudja nena fiyo alushe” kutya okwa kwatela mo yo onakwiiwa. Kungaha, ovalongelikalunga vashili ova shilipalekwa kutya Jehova ota ka twikila oku va kwafela fiyo alushe. Kashi na nee mbudi kutya ove li peni ile kutya omaupyakadi elipi tava shakeneke, Jehova okwe lilongekida alushe oku va kwafele. — Omayeletumbulo 12:21.
7 Doshili, omushangi wEpsalme 121 okwa li e na elineekelo kutya Omushiti omunaenghono adishe oha pashukile ovapiya vaye nelungamo a fa omufita e na oshisho, nongaashi omukeleli oo e li oupafi. Nafye otu na omatomheno mahapu okukala nelineekelo ngaashi lomupsalme oo, molwaashi Jehova iha lunduluka. (Malakia 3:6) Ndele mbela osho osha hala okutya kutya ohatu ka amenwa alushe palutu? Hasho, ndele shimha ashike hatu pula ekwafo kOmukwafi wetu, ote ke tu amena koinima aishe oyo tai dulu oku tu yahameka pamhepo. Ndele oshi li paushitwe okupula kutya, ‘Ongahelipi Jehova he tu kwafele?’ Natu konakoneni eenghedi nee omo he shi ningi. Moshitukulwa eshi ohatu ka kundafaneni shi na sha nanghee a li a kwafela ovapiya vaye momafimbo Ombibeli. Moshitukulwa tashi landula, ohatu ka kundafaneni shi na sha nanghee ha kwafele ovapiya vaye kunena.
Konakona moule omamona opamhepo
(Epsalme 123:2) Heeno shili, ngaashi omesho ovapiya haa tale eke lomwene wavo, nongaashi omupiya okakadona taka talifa omesho ako eke lomwene wako, osho yo omesho etu ohaa dakamene Kalunga, Omwene wetu, fiyo ota hovele oku tu fila onghenda.
Omanenedhiladhilo okuza mEmbo etitano lyOmapisalomi
123:2 — Ethaneko li na ko nasha nomeho gaapiya otali ti shike? Aapiya naadhike ohaya tala kiipala yooyene noyaanyekadhi omolwomatompelo ge li gaali: lyotango, okumona kutya oya hala okuningilwa shike, netiyali, okugamenwa nokupewa shoka ya pumbwa monkalamwenyo. Sha faathana, ohatu tala kuJehova opo tu tseye kutya okwa hala tu ninge shike nosho wo okukala twa hokiwa kuye.
(Epsalme 133:1-3). Taleni, oshiwa nosha wapala shi fike peni, ovamwatate ngenge tava kala kumwe nombili. 2 Ongaashi omaadi edimba liwa okomutwe taa ndodele meendjedi, omeendjedi daAron, edi da endjelela fiyo okomwoyo womudjalo waye, 3 nongaashi omume, ei tai u kuHermon, ndee tai nofaele keemhunda daSion, osheshi oko tuu Omwene a yandjela ko enangeko noupuna, olo omwenyo fiyo alushe.
Omanenedhiladhilo okuza mEmbo etitano lyOmapisalomi
133:1-3. Uukumwe woshigwana shaJehova ohau ngungumaneke, ou li nawa nohau talaleke. Katu na oku u piyaganeka mokukala tatu kongo omapuko maamwatate, mokutamanana nenge mokunyenyeta nayo.
19-25 SEPTEMBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | EPSALME 135-141
“Otwa shitwa monghedi ikumwifi”
(Epsalme 139:14) Ohandi ku pandula, eshi nda tungwa nda tungikikika; oilonga yoye oya longekekeka, nomwenyo wange otau shi shiiva nawa.
Otwa shitwa monghedi ikumwifi
ESHITO oli yadi oishitwa ikumwifa. Mbela oya holoka po ngahelipi? Ovanhu vamwe ova itavela kutya ohatu dulu okumona enyamukulo nopehe na okupopya kutya oya shitwa kOmushiti omunaendunge. Vamwe ova itavela kutya okwaanya kutya kaku na Omushiti nopehe na okukonakona oumbangi oo tau ulike kutya oko e li ile ke ko otaku tu imbi tu shiive shi na sha neshito. Ova itavela kutya oishitwa yokombada yedu itai dulu okukala ya holoka po kuyo vene, molwaashi oya kitakana noya yoolokafana noikumwifi neenghono. Ovanhu vahapu, mwa kwatelwa ovanongononi vamwe, ova itavela kutya eshito otali yandje oumbangi kutya ola shitwa kOmushiti omunaendunge, omunaenghono nomunahole.
2 Ohamba David yaIsrael shonale oya li yo ya tomwa i itavele kutya Omushiti okwa wana okutangwa omolweshito laYe likumwifi. Nonande David okwa li ko fimbo ounongononi wa li inau xuma komesho, okwa li a didilika kutya meshito laKalunga omu na oinima ikumwifi. Okwa li a kumwifwa neenghono kokudula kwaKalunga okushita oinima mokutala nghee olutu laye la shitwa. Okwa shanga a ti: “Ohandi ku pandula, eshi nda tungwa nda tungikikika; oilonga yoye oya longekekeka, nomwenyo wange otau shi shiiva nawa.” — Epsalme 139:14.
3 David okwa li a pameka eitavelo laye mokudilonga moule kombinga yeshito. Kunena, oihongwa imwe oyo hai hongwa meefikola nosho yo oikundaneki otai yandje omauyelele mahapu oo e li omhinge noushili oo kutya omunhu okwa shitwa. Ndele opo tu kale tu na eitavelo la kola ngaashi David, otwa pumbwa okukala hatu dilonga moule kombinga yeshito. Inatu efa nandenande vamwe ve tu tokolele osho tu na okwiitavela, unene tuu ngeenge tashi uya poinima ya fimanenena, ngaashi okukala po kwOmushiti nosho yo onghandangala oyo ta dana.
4 Okudilonga kombinga yeshito laJehova otaku tu kwafele yo tu kale tu na olupandu linene loku mu pandula notashi tu kwafele tu kale tu na elineekelo momaudaneko aye e na sha nonakwiiwa. Osho otashi dulu yo oku tu kwafela tu mu shiive nawa notu kale hatu mu longele. Paife natu ka konakoneni nghee ounongononi wokunena tau koleke eendjovo daDavid kutya otwa ‘tungwa twa tungikikika.’
(Epsalme 139:15, 16) Oukipa vange kava li ve ku holekwa, eshi nda mewa meholeko, onda mewa moule wedu nounyakwa. 16 Omesho oye okwa li taa shipulula nge, fimbo nda li engwili inandi tongoka, nomembo loye omo omwa nyolelwa omafiku ange aeshe, aa nda sheyelwa, fimbo inapa holoka nande limwe lao.
Otwa shitwa monghedi ikumwifi
7 “Oukipa vange kava li ve ku holekwa, eshi nda mewa meholeko, onda mewa moule wedu nounyakwa.” (Epsalme 139:15) Osele oyo ye uya potete ohai litukaula meesele dipe, neesele odo dipe ohadi twikile yo okulitukaula. Eesele odo ohadi liyoolola ndele tadi ningi eesele domaliudo, eesele deenhumba, eesele doshipa nosho tuu. Odo doludi limwe ohadi limbwange mumwe opo di tunge po oilyo yolutu i lili noku lili. Pashihopaenenwa, okudja pefimbapalo okaana ohaka hovele okuninga omakipa moshivike oshititatu. Ngeenge oka ningi oivike iheyali moshidalelo, ke na ashike oule weesendimeta 2,5, ohaka kala ke na omakipa 206 oo taka ka kala ke na ngeenge ka ningi omukulunhu, nonande pefimbo opo ohaa kala manini noinaa kola natango.
8 Okukula kwokaana monghedi ikumwifi ya tya ngaho ohaku ningilwa moshidalelo shaina, novanhu ihava mono osho hashi ningwa po molwaashi osha fa oshinima hashi ningilwa koshi yedu. Ouyelele muhapu u nasha nanghee okaana haka kulile moshidalelo kau shiivike natango. Pashihopaenenwa, oshike hashi kwafele eegene, sha hala okutya, outukulwa vanininini ovo ve li meesele, ovo hava ufa kutya omunhu ota ka kala e na omaukwatya opalutu a tya ngahelipi, di ndulukife po eesele dimwe odo hadi ka tunga po oilyo yolutu ya yoolokafana? Ovanongononi otashi dulika ve ke shi mone mo konahiya, ndele ngaashi David e shi popya, Omushiti wetu, Jehova, oku shii keshe shimwe.
9 “Omesho oye okwa li taa shipulula nge, fimbo nda li engwili inandi tongoka, nomembo loye omo omwa nyolelwa [oitukulwa yalo alishe, nomafiku ange aeshe fimbo inapa holoka nande shimwe shomuyo, NW].” (Epsalme 139:16) Osele yolutu lomunhu oyo hai holoka po tete ohai kala i na ouyelele aushe u na sha nanghee olutu laye alishe tali ka kala. Ouyelele oo ohau kala tau wilike okukula kwokaana moule weemwedi omuwoi fimbo inaka dalwa nosho yo momukokomoko womido di dule 20 konima yokudalwa kwokaana eshi taka ende taka ningi omukulunhu. Momukokomoko wefimbo olo, olutu lomunhu ohali ende tali lunduluka, nohali kala tali wilikwa kouyelele oo hau kala mosele oyo hai holoka po tete.
10 Molwaashi pefimbo laDavid kapa li omakende okunenepeka, David ka li e shii kombinga yeesele nosho yo outukulwa vanininini ovo ve li meesele ovo hava ufa kutya omunhu ota ka kala e na omaukwatya opalutu a tya ngahelipi. Ndele nande ongaho, okwa li a didilika nawa kutya okukula kwolutu laye okwa li taku yandje oumbangi kutya okwa unganekwa nawa. David otashi dulika a li e shii kutya engwili ohali kulu ngahelipi, nomolwaasho a dula okupopya kutya onghatu keshe ohai ningwa she likolelela komudutilo wa unganekwa nale nosho yo moule wefimbo la ufwa. Okwa popya paitevo kombinga yomudutilo wa tya ngaho a ti kutya owa ‘nyolelwa membo’ laKalunga.
11 Kunena, osha shiivika nawa kutya omaukwatya oo omunhu ha fyuulula kovadali vaye nosho yo kooxekulululwa, ngaashi omufika, omaukwatya okoshipala, oluvala lomesho noleexwiki nosho yo omaukwatya makwao mahapumahapu ohaa ufwa koutukulwa vanininini ovo ve li meesele. Osele keshe oyo i li molutu lomunhu oi na outukulwa ovo omayovi omilongo, noutukulwa ovo ove li oshitukulwa shoutukulwa ovo hava tuvikile omaufyuululwakwatya. Omauyelele e na sha nomutungilo wolutu lomunhu okwa “nyolelwa” momutungilo weekemikolo odo di li moutukulwa ovo hava tuvikile omaufyuululwakwatya. Eesele dolutu ohadi litukaula efimbo keshe eshi outukulwa ovo va tuvikila omaufyuululwakwatya tava yandje omauyelele opo di ninge po eesele dipe ile di pingene po odo da kulupa, naasho ohashi kwafele omunhu a kale e na omwenyo noku kaleke po olupe laye. Osho itashi ulike tuu kutya Omushiti wetu womeulu oku na eenghono nosho yo ounongo!
(Epsalme 139:17, 18) Ndelenee kuame, oidiladilwa yoye, Kalunga, oinyenga, shi fike peni! Oitulwakumwe yayo aishe, oihapu unenenene! 18 Ngeno ondi hetekele oku i vala: omuvalo wayo, ou dule womhawe ehekedu; ngenge handi penduka, natango opo ndi li puove.
Otwa shitwa monghedi ikumwifi
Otwa shitwa tu na omadiladilo e likalekelwa
12 “Ndelenee kuame, oidiladilwa yoye, Kalunga, oinyenga, shi fike peni! Oitulwakumwe yayo aishe, oihapu unenenene! Ngeno ondi hetekele oku i vala: omuvalo wayo, ou dule womhawe ehekedu.” (Epsalme 139:17, 18a) Oinamwenyo nayo oya shitwa monghedi ikumwifa, naimwe yomuyo oi na oyuuditifi nosho yo okudula ku dule kwovanhu. Ndele Kalunga okwa shita ovanhu ve na oukwatya wokudiladila u dule kokule woinamwenyo aishe. Embo limwe lounongononi ola ti: “Nonande ovanhu otu na omaukwatya mahapu a faafana naao oinamwenyo, otwe likalekelwa moishitwa aishe oyo i li kombada yedu omolwokudula kwetu okupopya omalaka nosho yo okudiladila. Otwe likalekelwa yo molwaashi ohatu kala twa hala okushiva nawa omalutu etu, nomolwaasho ohatu lipula kutya: Omalutu etu okwa shitwa ngahelipi? Otu na omaukwatya a tya ngahelipi?” David naye okwa li he lipula omapulo a yukila oko.
13 Mepingafano noinamwenyo, fye otwe likalekelwa monghedi ya tongomana molwaashi ohatu dulu okudilonga kombinga yoidiladilwa yaKalunga. Oukwatya wa tya ngaho ou li oshali ye likalekelwa oyo tai ulike kutya otwa shitwa ‘oshifeka shaKalunga.’ (Genesis 1:27) David okwa li a longifa nawa oshali ya tya ngaho, molwaashi okwa li ha dilonga koumbangi oo tau ulike kutya Kalunga oko e li nosho yo komaukwatya aye mawa oo tae limonikila meshito. David okwa li yo e na omambo otete Omishangwa Diyapuki, oo kwa li e na omauyelele kombinga yaKalunga nosho yo oilonga yaye. Omishangwa da nwefwa mo da tya ngaho oda li da kwafela David a ude ko oidiladilwa yaKalunga, omaukwatya aye nosho yo omalalakano aye. Okudilonga kombinga yOmishangwa, yeshito nosho yo shi na sha nanghee Kalunga a li a ungaunga naye okwa li kwa kwafela David a tange Omushiti waye.
Omanenediladilo okudja mEmbo etitano lOmapsalme
139:17, 18. Mbela ohatu hafele ounongo waJehova oo tu na? (Omayeletumbulo 2:10) Ngeenge osho, ohatu ka mona ehafo linenenene olo itali dulu okuyelekwa nasha. Omadiladilo aJehova ‘oku dule omhawe ehekedu.’ Otu na shihapu okulihonga kombinga yaye.
Konakona moule omamona opamhepo
(Epsalme 136:15) ndele Farao nongudu yaye yovakwaita okwe va undulila mo mefuta leembungu, osheshi alushe ouwanghenda waye tau kala po.
it-1 783 okat. 5
Exodus
Jehova okwa li a tumbalekifa edina laye eshi a longifa eenghono dinenenene mokuxupifa Ovaisrael. Ofimbo va li komunghulo wefuta litilyana, Moses nOvaisrael ova hovela oku imba omaimbilo, opo nee omumwaina Mirjam omuprofeti omukainhu, okwa kufa onghoma meke laye. Novakainhu aveshe va enda naye ve neenghoma, tava dana noku imbila pamwe novalumenhu. (Ex 15:1, 20, 21) Opa li omwaka wa kula filufilu pokati kOvaisreal novatondi vavo li. Eshi va dja muEgipti ova li va shilipalekwa kutya; kape na Omuisrael umwe nande ombwa tai mu linyengifile elaka nande movanhu ile moimuna. (Ex 11:7) Nonde omuhokololi wembo laExodus ina popya kondadalunde kutya Farao okwa li a ya pamwe novakwaita vaye mefuta nokuhanaunwa po, Epsalme 136:15 ola nyaneka pomutenya kutya Jehova ‘kwa undulila mo Farao novakwaita vaye mefuta leembungu.’
(Epsalme 141:5) Omuyuki na denge nge, osho ohole, ye na pukulule nge, osho omuvaeko womomutwe, omutwe wange, eshi itau shi anye nande, osheshi natango eindilo lange tali kondjifa oumbudi wavo.
Omolwashike okukonda omunyoni meongalo ku li efiloshisho lopahole?
Opo tu kwafele omunhu oo a kondwa a alukile kuJehova, otwa pumbwa oku mu ulikila ohole nopehe na oku mu mbebeleka. Pashihopaenenwa, diladila komunhu ta fifina ongongo ndele tai mu pondo. Ngeenge ina kwafelwa diva otashi dulika a fye. Omunhu oo a pondwa kongongo oha dengwa kekofi opo i dje po. Nonande otashi dulika ta yahama eshi ta dengwa, otashi xupifa omwenyo waye. David okwa li a popya ediladilo la yukila oko eshi a ti: “Omuyuki na denge nge, osho ohole.” (Epsalme 141:5) David okwa li a mona kutya nonande outekuduliko owe mu yahameka, otau mu kwafele.
26 SEPTEMBA–2 OKTOBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | EPSALME 142-150
“Jehova, Oye omunene nokwa fimanekwa unene”
(Epsalme 145:1-9) Eimbilo lehambelelo laDavid. Onda hala ndi ku fimaneke, Kalunga kange, ohamba, nokutanga edina loye alushe fiyo alushe. 2 Keshe efiku onda hala, ndi ku tange, nokuhambelela edina loye alushe fiyo alushe. 3 Omwene, Oye omunene nokufimanekwa unene, nounene waye ihau konekeka. 4 Oludalo limwe nali hepaululile likwao oilonga yoye, noli shiivifwe oinenelonga yoye i neenghono. 5 Onda hala okupopya oshinge shefimano loye, ame ndi imbe oikumifilonga yoye. 6 Eenghono depangelo loye da tilika do nadi udifwe, noinenelonga yoye ya fimana, onda hala ndi i hepaulule. 7 Efimano lefilonghenda loye linene nali twalwaatwalwe, nouyuki woye nau tangwe nenyakuko. 8 Omwene oku nonghenda nolukeno, oha tale onheni noku yadi ouwanghenda. 9 Kalunga omuwa kuaveshe, nohole yaye ya nyananana kovashitwa vaye aveshe.
Ounene waJehova ihau konekeka
‘Onda hala ndi fimaneke ohamba Kalunga’
3 Nonande David okwa li ohamba ya nangekwa po kuKalunga, okwa li a tala ko Kalunga e li Ohamba yashili yaIsrael. David okwa ti: “Oshilongo oshoye Omwene, ndele Oove Omupangeli waaishe!” (1 Omafimbo 29:11) David ka li tuu a fimaneka Kalunga e li Omupangeli! Okwa imba a ti: “Onda hala ndi ku fimaneke, Kalunga kange, ohamba, nokutanga edina loye alushe fiyo alushe. Keshe efiku onda hala, ndi ku tange, nokuhambelela edina loye alushe fiyo alushe.” (Epsalme 145:1, 2) David okwa li e na ehalo okuhambelela Jehova Kalunga keshe efiku nofiyo alushe.
4 Epsalme 145 oli li enyamukulo li na eenghono okunyamukula elundilo laSatana kutya Kalunga oku li omupangeli e lihole mwene oo iha pe oishitwa yaye emanguluko. (Genesis 3:1-5) Epsalme olo otali nyaneke yo pomutenya oipupulu yaSatana kutya ovo hava dulika kuKalunga ohave shi ningi ashike omolwouwa oo tava dulu okumona ndele hamolwaashi ve hole Kalunga. (Job 1:9-11; 2:4, 5) Ngaashi David, Ovakriste vashili kunena otava nyamukula omalundilo Ondiaboli. Ove na ohokwe meteelelo lavo lomwenyo waalushe koshi yepangelo lOuhamba molwaashi ova hala okuhambelela Jehova fiyo alushe. Ope na nale omamiliyona oo a hovela oku shi ninga mokukala neitavelo tali longo mekuliloyambo laJesus nokulongela Jehova neduliko omolwohole, ve li ovalongeli vaye ve mu liyapulila nova ninginifwa. — Ovaroma 5:8; 1 Johannes 5:3.
Ounene waJehova ihau konekeka
Oihopaenenwa younene waKalunga
7 Epsalme 145:3 otali tu pe etomheno la fimanenena lokufimaneka Jehova. David okwa imba ta ti: “Omwene, Oye omunene nokufimanekwa unene, nounene waye ihau konekeka.” Ounene waJehova kau na ongaba. Itau dulu okukonakonwa nokuudiwa ko filufilu ile okuyelekwa kovanhu. Ndele ohatu ka mona ouwa shili mokukonakona oihopaenenwa younene waJehova ihau konekeka.
8 Kendabala okudimbuluka omhito imwe oyo kwa li wa pita mo monduda yoye konguloshi ndele to tale keulu li he na oilemo nokakwa li ku na ohani. Mbela kwa li wa kumwa kouhapu weenyofi odo wa mona momilaulu mewangadjo? Mbela kwa li we linyengifwa u hambelele Jehova omolwounene waye eshi a shita omaminikilo aeshe oo okeulu? Ndele osho wa mona, osha li ashike omuvalu munini weenyofi domomuhalavili oo edu letu li li oshitukulwa shao. Natango, otaku tengenekwa kutya oku na omihalavili omamiliyona omayovi omafele, ndele atatu ashike omuo haa dulu okumonika nope he na okulongifa efano lokutala kokule. Doshili, eenyofi nosho yo omihalavili odo itadi dulu okuvalwa di li oshitukulwa shevalelwa linene odi li oumbangi weenghono daJehova dokushita nosho yo ounene waye ihau konekeka. — Jesaja 40:26.
Ounene waJehova ihau konekeka
Omaukwatya aKalunga opaenghedi otaa tumbalekifa ounene waye
20 Ngaashi twa didilika, eevelishe hamano dotete dEpsalme 145 otadi tu pe omatomheno taa ti sha okutanga Jehova omolwoinima oyo ya kwatafana nounene waye ihau konekeka. Ovelishe 7 fiyo 9 otadi tumbaleke ounene waKalunga mokuulika komaukwatya aye opaenghedi. David okwa imba ta ti: “[Otava ka tanga ouwa woye muhapu, OB-1986], nouyuki woye nau tangwe nenyakuko. Omwene oku nonghenda nolukeno, oha tale onheni noku yadi ouwanghenda. Kalunga omuwa kuaveshe, nohole yaye ya nyananana kovashitwa vaye aveshe.”
21 Apa David okwa divilika tete ouwa nouyuki waJehova — omaukwatya oo Satana Ondiaboli a tula momalimbililo. Omaukwatya oo okwa kuma ngahelipi aveshe ovo ve hole Kalunga nohava dulika kepangelo laye? Doshili, ouwa waJehova nosho yo onghedi yaye yokupangela iyuki ohai etele ovalongeli vaye ehafo nomolwaasho itava dulu okweefa okuhepaulula efimano laye. Kakele kaasho, ouwa waJehova ohau ningilwa ‘aveshe.’ Ope na elineekelo kutya eshi otashi ka kwafela vahapu ve livele ombedi ndele tava ningi ovalongeli vaKalunga kashili fimbo efimbo inali pwa po. — Oilonga 14:15-17.
Jehova omunene mohole i na oudiinini
2 Jehova oha ulikile ovalongeli vaye vashili ohole monghedi ye likalekelwa notai kalelele. Ohole ya tya ngaho otai hokololwa koshitya shOshiheberi sha tolokwa “ouwanghenda,” ile “ohole i na oudiinini.” Ohamba David yaIsrael shonale oya li i na olupandu linene louwanghenda waKalunga. Omolwoshimoniwa shaye shopaumwene nosho yo okudilonga shi na sha nokuungaunga kwaKalunga novanhu, David okwa li a imba nelineekelo a ti: “Omwene oku . . . yadi ouwanghenda [ile “ohole i na oudiinini,” NW].” — Epsalme 145:8.
(Epsalme 145:10-13) Omwene, oishitwa yoye aishe nai ku hambelele, novayuki voye nave ku fimaneke; 11 nava fimaneke oshinge shouhamba woye, vo va tange eenghono doye. 12 Ovana vovanhu ve li shiivife oilonga yoye yoixuna noshinge shouhamba woye. 13 Ouhamba woye ou li po tau kalelele fiyo alushe nepangelo loye fiyo okomapupi aeshe.
Jehova omunene Mohole i na oudiinini
Nghee ovadiinini vaKalunga tava yoololwa mo
3 Shi na sha naJehova Kalunga, ina yomuprofeti Samuel, Hanna, okwa ti: “Eemhadi dovayuki [“dovadiinini,” NW] vaye ote di amene.” (1 Samuel 2:9) ‘Ovadiinini’ ovo ovo olyelye? Ohamba David otai yandje enyamukulo. Konima yokutumbaleka omaukwatya akumwifi aJehova, oya ti: “Novayuki [“ovadiinini,” NW] voye nave ku fimaneke.” (Epsalme 145:10) Ohatu fimaneke Kalunga unene tuu moku mu popila mouwa.
4 Ovadiinini vaJehova otava dulu okuyoololwa mo ve li ovo hava longifa omakanya avo oku mu popila mouwa. Poivilo nosho yo pokwoongala kwopaKriste oshike hashi kala enenediladilo meenghundafana davo? Doshili, Ouhamba waJehova! Ovapiya ovadiinini vaKalunga otava tu kumwe nediladilo laDavid oo a imba a ti: “Nava fimaneke oshinge shouhamba woye [Jehova], vo va tange eenghono doye.” — Epsalme 145:11.
5 Mbela Jehova oha pwilikine ngeenge ovadiinini vaye tave mu tange? Heeno, oha pwilikine kwaasho tava popi. Mexunganeko li na sha nelongelokalunga lashili mefimbo letu, Malakia okwa shanga a ti: “Opo vo ava hava tila Omwene ova kundafana kumwe. Ndele Omwene okwe shi dimbulukwa nokwe shi uda. Nokoshipala shaye pa shangwa embo lokudimbulukwa ava [hava] tila Omwene nohava fimaneke edina laye.” (Malakia 3:16) Ohashi hafifa Jehova unene ngeenge ovadiinini vaye tave mu popile mouwa, nohe va dimbulukwa.
6 Ovapiya ovadiinini vaJehova otava dulu yo okuyoololwa mo omolwouladi wavo neenghendabala davo dokupopya novanhu ovo ve he fi ovalongeli vaKalunga kashili. Doshili, ovadiinini vaKalunga ohava ‘shiivifile ovana vovanhu oilonga yaye yeenghono noshinge shouhamba waye.’ (Epsalme 145:12, yelekanifa OB-1954.) Mbela oho lalakanene okulongifa pauyadi eemhito u popye naavo ve he fi ovaitaveli, shi na sha nouhamba waJehova? Mepingafano nomapangelo opanhu oo mafiku taa ka xula po, ouhamba waye otau kalelele. (1 Timoteus 1:17) Okulihonga kombinga youhamba waJehova waalushe nokukatuka onghatu okuninga ovayambididi vao oshi li oshinima sha endelela. David okwa imba a ti: “Ouhamba woye ou li po tau kalelele fiyo alushe nepangelo loye fiyo okomapupi aeshe.” — Epsalme 145:13.
(Epsalme 145:14-16) Omwene, omuyakeli waaveshe tava punduka, naava va nyongamekwa koufiye, ohe va nyongamununa. 15 Omesho [aaveshe] otae ku dakamene, ndele ove to va pe eendya davo pefimbo lado. 16 Oto kamutulula eke loye ndee to palula oinamwenyo aishe kohokwe yoye.
Jehova omunene mohole i na oudiinini
10 Doshili, ovapangeli vamwe vopanhu ove na ko nasha shili nonghalo nawa yovapangelwa vavo. Ndelenee nokuli novapangeli ovo vawa shili kave shii nawanawa ovapangelwa vavo. Doshili, ohatu dulu okupula kutya: Mbela oku na ngoo omupangeli nande oumwe oo e na ko nasha novapangelwa vaye aveshe noha katuka onghatu diva e va kwafele pauhandimwe ngeenge ve li momafimbo oudjuu? Heeno, oko e li. David okwa shanga ta ti: “Omwene, omuyakeli waaveshe tava punduka, naava va nyongamekwa koufiye, ohe va nyongamununa.” — Epsalme 145:14.
11 Omayeleko noiponga ihapu ohai hange ovadiinini vaJehova Kalunga molwokuhawanenena kwavo nomolwokukala mounyuni oo u li mepangelo laSatana ‘omunawii.’ (1 Johannes 5:19; Epsalme 34:20) Ovakriste ohava hepekwa. Vamwe ohava mono oixuna koudu woshinamenena ile okuyahama molwokufilwa. Omafimbo amwe, omapuko ovadiinini vaJehova otashi dulika e va ‘nyongamife’ omolwokuteka omukumo. Ndele kashi na nee mbudi kutya omayeleko elipi tae va hange, Jehova okwe lilongekida alushe okuhekeleka nokupameka pamhepo keshe umwe womuvo. Ohamba Jesus Kristus nayo oi na ko nasha novapangelwa vayo ovadiinini. — Epsalme 72:12-14.
Eendja tadi palula pefimbo la wapala
12 Omolwouwanghenda waye munene, Jehova oha file oshisho eemhumbwe adishe dovapiya vaye. Osho osha kwatela mo oku va palula neendja tadi tungu. Ohamba David oya shanga ya ti: “Omesho [aaveshe] otae ku dakamene [Jehova], ndele ove to va pe eendya davo pefimbo lado. Oto kamutulula eke loye ndee to palula [omahalo oinima aishe i na omwenyo, NW].” (Epsalme 145:15, 16) Nokuli nomomafimbo oiponga, Jehova ota dulu okuunganeka oinima opo ovadiinini vaye va mone “efiku keshe omungome.” — Lukas 11:3; 12:29, 30.
13 David okwa tumbula kutya “oinima aishe i na omwenyo “ ohai palulwa. Osho osha kwatela mo oinamwenyo. Ngeno edu kala li li na oimeno ihapu yokombada yedu noyomomeva, ngeno oinamwenyo yomomeva, eedila nosho yo oinamwenyo yokombada yedu ngeno itai kala i na omhepo yokufudila mo ile oikulya yokulya. (Epsalme 104:14) Ndele Jehova oha file oshisho eemhumbwe dakeshe shimwe.
Mepingafano noinamwenyo, ovanhu ove na eemhumbwe dopamhepo. Jehova iha file tuu nawa oshisho eemhumbwe dopamhepo dovadiinini vaye! Fimbo Jesus ina fya, okwa udaneka kutya “omupiya omudiinini nomunaendunge” ota ka pa ovashikuli vaJesus ‘eendja dopamhepo pefimbo la wapala.’ (Mateus 24:45, yelekanifa NW.) Oshixupe shovavaekwa 144 000 oshi li ongudu yomupiya oo kunena. Okupitila muvo, Jehova okwa yandja shili eendja dopamhepo dihapu.
Konakona moule omamona opamhepo
(Epsalme 143:8) Ngenge taku shi, uditile nge ouwanghenda woye, osheshi Ove nde lineekela. Udikile nge ondjila, ame ndi ende nayo, osheshi kuove, oko handi yelula omwenyo wange.
w10 1/15 21 okat. 1-2
Kala ho fimanekifa Jehova mokukalamwenyo kwoye kwakeshe efiku
“OMUPSALME DAVID okwa ilikana Jehova a ti: “Ngenge taku shi uditile nge ouwanghenda. . . Udikile nge ondjila, ame ndi ende nayo.” (Eps. 143:8) Ngeenge to penduka, ndele to pandula Jehova omolwefiku lipe olo e ku pa, mbela oho mu pula ngoo e ku wilike mokuninga omatokolo nokukatuka pandunge ngaashi David a li ha ningi? Kape na omalimbililo osho ho ningi.
Tu li ovapiya vaJehova twe mu liyapulila, ‘ngeenge hatu li ile hatu nu, ile keshe tuu eshi hatu shi ningi, ashishe ohatu shi ningi hatu fimanekifa Kalunga.’ (1 Kor. 10:31) Onghedi yetu yokukalamwenyo kwakeshe fiku otai dulu okufimanekifa Jehova ile i kale itai mu fimanekifa. Ngaashi tu shi shii, Eendjovo daKalunga oda popya kutya Satana ota hokololifa ovamwaxe vaKristus “omutenya noufiku” nokuli noshiwana shaKalunga ashishe shokombada yedu sha kwatelwa mo. (Eh. 12:10) Onghee hano otwa tokolatoko okunyamukula omhata yaSatana nosho yo okuhafifa omutima waJehova moku mu longela oilonga iyapuki “omutenya noufiku” e li Tate yetu womeulu. — Eh. 7:15; Omayel. 27:11.
(Epsalme 150:6) Oshinamufudo keshe, tanga Omwene! Halleluya!
it-2 448
Okanya
Kalunga okwa shita okanya nelalakano opo mu kale hamu pitile nokutaafina oikulya fimbo inai ya medimo, ashike ovanhu ohava longifa yo okanya ngeenge tava popi. Eendjovo detu adishe odi na oku tanga. (Eps 34:2; 51:17; 71:8; 145:21) Omupsalme okwa li a popya kutya oshinamufudo keshe otashi ka fimaneka Jehova; onghee hano, ovanhu ova pumbwa okukala hava ningi ngaho ngeenge ova hala okukala nomwenyo. Omuyapostoli Paulus okwa popya kutya inashi wana ashike okukala twa itavela Kalunga nOmona waye momutima. Onghee hano, otu na okukala hatu udifa moipafi opo tu ka xupifwe. — Eps. 150:6; Rom. 10:10.
Metwokumwe nelalakano laye, ehalo nosho yo eenghono daye e li Omushiti, Jehova ota dulu oku tula eendjovo da yuka momakanya ovapiya vaye. Jehova okwa li yo a tula eendjovo daye mokanya kovaprofeti pashikumwifilonga. (Ex. 4:11, 12, 15; Jer. 1:9) Poshikando shimwe, Jehova okwa li noku li a ningifa ondongi i popye. (Num. 22:28, 30; 2 Pet. 2:15, 16) Kunena ovapiya vaJehova otava dulu okukala ve na eendjovo daye momakanya avo, okupitila mEendjovo daye da nwefwa mo, odo di shii okulonga opo va kale va wanenena moshilonga keshe shiwa. (2 Tim. 3:16, 17) Kave na vali okuteelela Kristus a udife onghundana iwa, nokave na oku ka konga keedjo dimwe opo va shiive nghee ve na okuudifa. Ove shii nale osho ve na okupopya ngaashi va lombwelwa taku ti: “Ondjovo i li popepi naave, mokanya koye nomomutima woye.” — Rom. 10:6-9; Deut. 30:11-14.
Okanya otaka dulu okweetifa omwenyo ile ifyo. Osho sha fimanenena okulongifa nawa okanya ketu, naasho osho Jehova a teelela tu ninge. Eendjovo daye oda ti: “Okanya kovayuki oko ofifiya yomwenyo.” (Omayel. 10:11) Onghee hano, otwa pumbwa okukala hatu kotokele okanya ketu noukeka (Eps. 141:3; Omayel. 13:3; 21:23), ashike okanya kelai otaka eta ehanauko. (Omayel. 10:14; 18:7) Ondjovo keshe tai di mokanya ketu ohatu ke i pulwa kuKalunga. (Mat. 12:36, 37) Omunhu otashi dulika a endelele okuninga eano mokupopya nokanya kaye kwaye. (Omuud. 5:4-6) Otashi ka yahameka vamwe, ngeenge otwa kala hatu popile omunhu wonhumba mowii. (Omayel. 26:28) Osha fimanenena neenghono okukala hatu kotokele okanya ketu fimbo inatu popya oinima ii, molwaashi ngeenge otwe lipwililikile omalombwelo aJehova okupitila mounongo waye, ohatu ka nyatekifa edina laKalunga nohatu ka dipaa omunhu nelaka letu. (Eps 39:2) Jesus okwa tula po oshihopaenenwa shi na sha nokulonga ehalo laKalunga nopehe na okungongota ile tu tye ina alulila ovakolokoshi owii wavo. — Jes. 53:7; Oil. 8:32; 1 Pet. 2:23.
Ovakriste ove na okulungamena filufilu omitima davo molwaashi inava wanenena. Jesus okwa ti hasheshi tashi i mokanya tashi nyateke omunhu ashike osheshi tashi di mokanya osho tashi nyateke omunhu, okwa weda ko a ti: “Osheshi eshi shi yadi momutima, osho tashi popifa okanya.” (Mt 12:34; 15:11)Otwa pumbwa okukala hatu dilaladila noukeka fimbo inatu popya sha, molwaashi osho hatu popi otashi ke tu etela oilanduliko. Osho otashi pula omunhu a yadife omadiladilo aye noinima iwa oyo te lihongo mEendjovo daKalunga. — Omayel. 13:3; 21:23.