ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • mwbr18 Januali ep. 1-11
  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa
  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yapaKriste noilonga yokuudifa 2018
  • Oupalanyole
  • 1-7 JANUALI
  • OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MATEUS 1-3
  • “Ouhamba weulu owa ehena popepi”
Eedjo dokafo Onghalamwenyo yapaKriste noilonga yokuudifa 2018
mwbr18 Januali ep. 1-11

Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa

1-7 JANUALI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MATEUS 1-3

“Ouhamba weulu owa ehena popepi”

(Mateus 3:1, 2) Momafiku enya Johannes Omushashi okwa holoka, ndele ta udifile mombuwa yaJudea 2 ndele ta ti: “Lidilululeni, osheshi ouhamba weulu we uya popepi.”

omauyelele okukonakona a pamba Mat 3:1, 2 mo-nwtsty

okuudifa: Oshitya osho shOshigreka otashi ti “okushiivifa etumwalaka moipafi.” Otashi divilike onghedi yokuudifa: luhapu ohashi ulike kongundu yovanhu vahapu ile moipafi ndele hakongudu inini.

Ouhamba: Oshitya shOshigreka ba·si·leia, ohashi ulike kepangelo, koshitukulwa nosho yo kovanhu ovo ve li koshi yepangelo lohamba. Oshitya osho osha holoka lwoikando 162 mOmishangwa dOshigreka, noikando 55 otai hangika membo laMateus omo sha longifwa tashi ulike kepangelo laKalunga lomeulu. Mateus okwa longifa lwoikando ihapu outumbulilo oo opo Evangeli laye li ifanwe Evangeli lOuhamba.

Ouhamba womeulu: Evangeli laMateus olo alike la longifa outumbulilo oo lwoikando 30. Evangeli laMarkus naLukas okwa longifa outumbulilo “Ouhamba waKalunga” taa ulike kutya “Ouhamba waKalunga” owa dikwa po notau pangele okudja meulu. — Mat 21:43; Mark 1:15; Luk 4:43; Dan 2:44; 2Tim 4:18.

owe uya popepi: Osho osha hala kutya Omupangeli wOuhamba womeulu oku li pokuuya.

(Mateus 3:4) Ndele Johannes okwa li ha djala oshikutu sholududi longamelo, nekwamo loshipa moshiya shaye; eendja daye odo oshipaxu nomaadi eenyiki.

omafano mo-nwtsty

Okudjala kwaJohannes nosho yo eholokepo laye

Johannes okwa li ha djala oshikutu sholududi longamelo nekwamo loshipa moshiya shaye, omo kwa li ha umbatele mo oinima yonhumba. Omuprofeti Elia naye okwa li ha djala monghedi ya faafana. (2Eeh 1:8) Oshikutu sholududi longamelo osho sha li hashi djalwa keehepele. Mepingafano naasho, oikutu iwa noipu ya longwa moshiyata sholiina noshofei oya li hai djalwa koipuna. (Mat 11:7-9) Molwaashi Johannes okwa li Omunasiri okudja kedalo laye, otashi dulika eexwiki daye ka da li hadi kululwa. Okudjala kwaye neholokepo laye otai ulike kutya okwa li e na onghalamwenyo ya nafangwa, nokwa li a tokola nouladi okulonga ehalo laKalunga.

Oshipaxu

PaMbiibeli, outumbulilo “oshipaxu” omafimbo amwe ohau ulike komaludi aeshe ooshanghana, unene tuu ovo hava tuka ve li meengudu. Pamakonakono oo a ningwa muJerusalem, oshipaxu shomombuwa oshi na eepresenda 75 doitungifi yolutu (oproteina). Kunena ngeenge oshipaxu tashi telekwa, omutwe, omaulu, omavava nosho yo oinima yomeni ohai kufwa mo. Aishe ei ya fyaala po otai dulu okutelekwa ile i liwe hawiishu. Oshipuka osho oshi na ounyenye tau tokola elaka ngaashi oilipwedi ihapu yomefuta ile ekolofishi, noina oitungifi ihapu.

Omaadi eenyiki

Efano otali ulike eshila la tungwa keenyiki (1) neshila liyadi omaadi (2). Omaadi eenyiki oo a li haa liwa kuJohannes otashi dulika eenyiki doludi olo hali ifanwa Apis mellifera syriaca, odo da panga moshitukulwa osho. Eenyiki doludi olo ohadi kala moitukulwa oyo i na omhepo ya pupyala, meefuka daJudea noihadi dulu okutekulwa molwaashi oda nyika oshiponga. Okudja mefelemudo etimuwoi K.O.P., ovanhu muIsrael ova kala hava tekulile eenyiki moiyuma omolwomaadi ado. Omashila mahapu omaadi eenyiki okwa hangwa modoolopa ikulu (oyo paife hai ifanwa Tel Rehov), i li mefilu laJordan. Omaadi eenyiki oo a dindwa momashila oo okwa longwa keenyiki odo da tembukila mo okudja koshilongo osho hashi ifanwa Turkey.

Konakona moule omamona opamhepo

(Mateus 1:3) Ndele Juda okwa dala Peres naSera kuTamar, Peres okwa dala Hesron, Hesron okwa dala Ram.

omauyelele okukonakona a pamba Mat 1:3 mo-nwtsty

Tamar: Mateus okwa shanga momusholondodo ovakainhu vatano vomepata laMessias. Vane vomuvo oRahab naRut, aveshe ovo vavali kave fi Ovaisrael (ovelise 5); Batseba, “omukainhu waUria” (ovelise 6); naMaria (ovelise 16). Ovakainhu ovo ovakwatelwa mo momusholondodo wovalumenhu molwaashi keshe umwe oku na onghandangala oyo a dana e li inakulululwa yaJesus.

(Mateus 3:11) Ame ohandi mu shashe nomeva mu lidilulule, ndelenee ou ta di konima yange, e dule nge eenghono, ame inandi wana nande oku mu humbatela eenghaku daye. Oye te mu shashe nOmhepo Iyapuki nomundilo.

omauyelele okukonakona a pamba Mat 3:11 mo-nwtsty

okuninginifwa: Ile “okuya koshi yomeva.” Oshitya shOshigreka ptizo otashi yandje ediladilo “lokuninginifa koshi yomeva.” Oshitya osho paMbiibeli otashi ti okuninginifwa filufilu koshi yomeva. Johannes okwa li ha ninginiginifa ovanhu momulonga waJordan popepi naSelim, “osheshi opa li pe nomeva mahapu.” (Joh 3:23) Eshi Filippus a ninginifa elenga laEtiopia, aveshe vavali ova li va ya momeva. (Oil 8:38) Outumbulilo oo owa longifwa moSeptuagint mee 2Eeh 5:14 kutya Naeman okwa ‘ningina luheyali muJordan.’

Elesho lOmbiibeli

(Mateus 1:1-17) Omushangwa weshikulafano lepata laJesus Kristus, omona waDavid, omona waAbraham. 2 Abraham okwa dala Isak, Isak okwa dala Jakob, Jakob okwa dala Juda novamwaxe. 3 Ndele Juda okwa dala Peres naSera kuTamar, Peres okwa dala Hesron, Hesron okwa dala Ram. 4 Ndele Ram okwa dala Aminadab, Aminadab okwa dala Nashon, Nashon okwa dala Salmon. 5 Ndele Salmon okwa dala Boas kuRahab, Boas okwa dala Obed kuRut, Obed okwa dala Isai. 6 Ndele Isai okwa dala ohamba David. David okwa dala Salomo nomwalikadi waUria. 7 Ndele Salomo okwa dala Rehabeam, Rehabeam okwa dala Abia, Abia okwa dala Asa. 8 Ndele Asa okwa dala Josafat, Josafat okwa dala Jehoram, Jehoram okwa dala Ussia. 9 Ndele Ussia okwa dala Jotam, Jotam okwa dala Ahas, Ahas okwa dala Hiskia. 10 Ndele Hiskia okwa dala Manasse, Manasse okwa dala Amon, Amon okwa dala Josia. 11 Ndele Josia okwa dala Jekonia novamwaxe mefimbo lokutwalwa kuBabilon. 12 Ndele konima yokutwalwa kuBabilon, Jekonia okwa dala Salatiel, Salatiel okwa dala Serubbabel. 13 Ndele Serubbabel okwa dala Abiud, Abiud okwa dala Eliakim, Eliakim okwa dala Asor. 14 Ndele Asor okwa dala Sadok, Sadok okwa dala Akim, Akim okwa dala Eliud. 15 Ndele Eliud okwa dala Eliaser, Eliaser okwa dala Mattan, Mattan okwa dala Jakob. 16 Ndele Jakob okwa dala Josef, omulumenhu waMaria, Maria okwa dala Jesus, ou ha ifanwa Kristus. 17 Osho ngaha hano omapupi aeshe okudja kuAbraham fiyo okuDavid oo omulongo naane, nokudja vali kuDavid fiyo okokutwalwa kuBabilon oo omulongo naane, nokudja vali kokutwalwa kuBabilon fiyo okuKristus oo omulongo naane.

8-14 JANUALI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MATEUS 4-5

“Oilihongomwa oyo hatu lihongo mEudifo laJesus lokOmhunda”

(Mateus 5:3) “Ovanelao eehepele domhepo, osheshi Ouhamba weulu owavo.

ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 5:3 mo-nwtsty

Ovanelao: Outumbulilo oo itau ulike kehafo lokomutima olo omunhu ha kala e na ngeenge ta tyapula. Ponhele yaasho, otau ulike kwaavo va nangekwa noupuna kuKalunga nova hokiwa kuye. Outumbulilo oo ohau longifwa yo okuulika kuKalunga naJesus ovo ve li meulu. — 1Tim 1:11; 6:15.

eehepele domhepo: Outumbuli wOshigreka oo wa tolokwa “eehepele” otau ulike “kwaavo va hepa (ve na omhumbwe ile ovafyoona),” ashike pomhito ei otau ulike kwaavo ve shii omhumbwe yavo. Outumbulilo oo tuu oo owa longifwa muLuk 16:20, 22 tau ulike ‘kohepele’ Lasarus. Omatoloko amwe okwa toloka outumbulilo oo “eehepele domhepo” wa yukifa kwaavo ve shii omhumbwe yavo yopamhepo noyokushiiva Kalunga.

(Mateus 5:7) “Ovanelao ovananghenda, osheshi ovo tava ka filwa onghenda.

ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 5:7 mo-nwtsty

ovananghenda: Outumbulilo oo wapaMbiibeli “ovananghenda” nosho yo “onghenda” inau ngabekelwa ashike okudimina po ile okutokola pandjele. Luhapu ohau ulike komaliudo olukeno oo hae linyengifa omunhu opo a kwafele ovo ve na omhumbwe.

(Mateus 5:9) “Ovanelao ovanambili, osheshi ovo tava ka ifanwa ovana vaKalunga.

omauyelele okukonakona a pamba Mat 5:9 mo-nwtsty

ovanambili: Ovovo hava lalakanene okukaleka po ombili noku i konga ngeenge ihe po.

w07 12/1 17

Longeni aanona yeni okukala aanambili

Aavali Aakriste oye na ehalo enene okulonga aanona yawo “ya konge ombili e taye yi lalakanene.” (1 Petrus 3:11) Nonando ohashi pula oonkambadhala dha mana mo opo tu sinde omaiyuvo gokukala nomalimbililo, okuuva nayi nuutondwe, ohashi eta enyanyu ngele otu li aanambili.

Konakona moule omamona opamhepo

(Mateus 4:9) ndele ta ti kuye: “Aishe ei ohandi i ku pe, ngeenge to twile nge eengolo ndele to linyongamene nge.”

ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 4:9 mo-nwtsty

okulinyongamena: Oshityalonga shOshigreka osho sha tolokwa“okulinyongamena,” otashi ulike koshinima tashi ningwa pefimbo opo. Eshi Ondiaboli ya pula Jesus tai ti: “linyongamene nge,” kaya li tai pula Jesus a kale te mu linyongamene efimbo nefimbo, ndele oya li ashike ya hala Jesus e “linyongamene” kuyo pefimbo opo.

(Mateus 4:23) Ndele Ye okwa endaenda muGalilea ashishe, ndele ta longo meeshinagoga davo, ndele ta udifa evaengeli lOuhamba, ndele ta velula oudu keshe noungone aushe movanhu.

ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 4:23 mo-nwtsty

honga . . . udifa: Okuhonga okwa yooloka ko kokuudifa meityo olo kutya omuhongi oha ningi shihapu mokuhonga, mokuyelifa, mokutomhafana nomokuyandja oumbangi.

Elesho lOmbiibeli

(Mateus 5:31-48) “Okwa tiwa yo: ‘Ou ta henge po omukainhu waye, oye ne mu pe ombapila yehengo.’ 32 Ndele Ame ohandi mu lombwele: Keshe ou ta hengele po omukainhu waye oshinima shimwe shihe fi oluhaelo, ote mu haelifa, ndele ou ta hombola po omuhengwa, ye ota haele. 33 “Ndele vali mwa udile ooxokulu va lombwelwa: ‘Ino ana oipupulu, ndele eano loye li wanifila Omwene.’ 34 Ndelenee Ame ohandi mu lombwele: Inamu ana nandenande, hakeulu, osheshi olo olukalwa laKalunga, 35 hakedu, osheshi olo oshilyatelo shokeemhadi daye, hakuJerusalem, osheshi osho oshilando shohamba inene; 36 ino ana komutwe woye, osheshi ove ku dulu okushitukifa nande oluxwiki limwe li ninge litoka ile lilaula; 37 ndele eendjovo deni nadi tye: ‘Heeno, heeno’, ile: ‘ahowe, ahowe.’ Odo da wedwa ko, odo oda dja mowii. 38 “Onye mwa uda eshi sha tiwa: ‘Eisho omeisho, eyoo omeyoo.’ 39 Ndelenee Ame ohandi mu lombwele: Inamu kondjifa omunawii; ndele ngeenge ku na ou te ku denge kolupanda lokolulyo, mu alulila nalikwao; 40 ndele ngeenge ku na ou te ku twala koihokolola a hala e ku kufe ngeno oshikutu shoye shokoshi, mu pa yo oshikutu shoye shokombada; 41 ndele ngeenge ku na ou te ku fininike u mu findikile shinano shimwe, mu findikila ivali. 42 Pa ou te ku indile, ino pilamena ou a hala e ku lile oshikolo. 43 “Onye omwa uda kwa tiwa: ‘Hola omukweni, tonda omutondi woye.’ 44 Ndelenee Ame ohandi mu lombwele: Holeni ovatondi veni, ilikaneneni ovahepeki veni; 45 Opo mu ninge ovana vaXo yeni meulu, osheshi etango laye ote li pitifile ava vai naava vawa, nodula ote i lokifile ovayuki naava vehe fi ovayuki. 46 Osheshi ngeenge mu hole ava, ve mu hole, omu noku ka pewa ondjabi yashike? Novafutifi ihave shi ningi yo? 47 Ndele ngeenge hamu popifa vakweni aveke, mu shii hamu ningi oshinima shinene? Novapaani ihave shi ningi yo? 48 Kaleni hano mwa wana mwa pwa, ongaashi Xo yeni meulu a wana a pwa.

15-21 JANUALI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MATEUS 6-7

“Kongeni tete Ouhamba waKalunga”

(Mateus 6:10) Ouhamba woye nau uye; ehalo loye nali wanifwe kombada yedu ngaashi yo meulu.

bhs 178 okat. 12

Eilikano oli li oufembanghenda munene

12 Oshike tu na okukala twa pitifa komesho momailikano etu? Otu na okukala twa pitifa komesho Jehova nosho yo ehalo laye. Otu na oku mu pandula tashi di komutima omolwoinima aishe oyo e tu ningila. (1 Omafimbo 29:10-13) Otu shii kutya otu na okuninga ngaho molwaashi eshi Jesus a li kombada yedu okwa li a honga ovashikuli vaye nghee ve na okwiilikana. (Lesha Mateus 6:9-13.) Okwa ti kutya tete otu na okwiilikana opo edina laKalunga li yapulwe. Opo nee okwa weda ko kutya otu na okwiilikana Ouhamba waKalunga u uye nehalo laYe li longwe kombada yedu. Okwa ti kutya ngeenge otwa tumbula tete oinima oyo ya fimanenena eshi hatu ilikana, opo nee ohatu dulu okutumbula nawa eemhumbwe detu. Ngeenge otwa pitifa komesho Jehova nehalo laye momailikano etu, ohatu ulike kutya oshike sha fimanenena kufye.

(Mateus 6:24) “Kaku na ou ta dulu okukalela oovene vavali; osheshi ota tondo umwe, ye e hole omukwao, ile a hokwa ou ndele ta dini winya. Kamu dulu okukalela Kalunga nemona.

omauyelele okukonakona a pamba Mat 6:24 mo-nwtsty

Okukalela: Oshityalonga shOshigreka osho otashi ulike kokulonga u li omupika, ho longele omwene umwe. Jesus okwa li a hala okutya Ovakriste itava dulu okulongela Kalunga nomutima aushe pefimbo opo tuu opo ove lipaka mokulikongela oinima yopamaliko.

(Mateus 6:33) “Ndelenee kongeni tete ouhamba waKalunga nouyuki waye, opo tamu wedelwa ko ei aishe.

ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 6:33 mo-nwtsty

kongeni: Oshityalonga shOshigreka osho otashi ulike kokukatuka ongatu notashi dulu okutolokwa “twikileni okukonga.” Ovashikuli vaJesus vashili itava dulu okukonga Ouhamba oule wefimbo ndele tave ke lipaka vali moinima yongaho. Ponhele yaasho, ove na oku u kaleka pondodo yotete monghalamwenyo yavo.

ouhamba: Outumbulilo oo owa tolokwa “Ouhamba waKalunga” momashangelo onale Oshigreka.

waye: Otau ulike kuKalunga, ‘Xe womeulu’ oo a tumbululwa muMat 6:32.

ouyuki: Ovanhu ovo hava kongo ouyuki waKalunga, hava longo ehalo laye nove shii omafinamhango e na sha naasho shi li mondjila naasho sha puka. Oikala yavo inai fa yOvafarisai ovo va li va tota po omahongo avo. — Mat 5:20.

w16.07 12 okat. 18

Konga Ouhamba, ndele hainiwe

18 Lesha Mateus 6:33. Ovahongwa vaKristus ove na alushe okupitifa komesho Ouhamba monghalamwenyo yavo. Ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka ningilwa osho Jesus a popya eshi a ti: “[Otamu] wedelwa ko ei aishe.” Omolwashike Jesus a tila ngaho? Okwe shi yelifa nawa meevelishe da tetekela eshi a popya shi na sha noipumbiwa yonghalamwenyo, a ti: “Xo yeni meulu oku shi shii mwa pumbwa ei aishe.” Jehova ota dulu okushiiva noupu eemhumbwe detu doipalwifa, doikutu nosho yo onhele yokukala nokuli fimbo fye inatu shi didilika mo. (Fil. 4:19) Oku shii kutya oshikutu shetu shilipi tashi kulupa tete kuikwao. Oku shii kutya oikulya ilipi twa pumbwa nosho yo onhele yokukala, she likolelela kouhapu woilyo yomaukwaneumbo etu. Jehova ota ka shilipaleka kutya otu na osho twa pumbwa lela.

Konakona moule omamona opamhepo

(Mateus 7:12) “Onghee hano, keshe eshi mwa hala ovanhu ve mu ningile, osho va ningileni yo: osheshi omhango novaxunganeki oyo tuu oyo.

w14 5/15 14-15 okat. 14-16

Kala ho ungaunga nawa navamwe moukalele

14 Diladila nee ngeno efiku limwe fimbo u li po owa dengelwa ongodi ashike ewi lomunhu oo ta popi ku li shii. Omunhu oo ku mu shii, ndele ote ku pula kutya ou hole oikulya yoludi lilipi. Oto ka kala to lipula kutya olyelye a denga nokwa hala naanaa shike. Omolwokuulika eenghedi, otashi dulika ngoo u popye naye kanini, ndele oto ka ulika kutya ino hala eenghundafana di ye moule. Mepingafano naasho, natu tye nee ngeno omudengi oo okwa popya edina laye, te ku lombwele kutya oha longo noinima i na sha noitungifi yolutu nonokutya oha yandje ouyelele u na sha naasho. Nopehe na omalimbililo, ohatu ka pwilikina nawa komunhu a tya ngaho. Shikwao vali, ohatu shi pandula ngeenge ovo tava popi nafye tava yukilile oshitwa nelungi. Ongahelipi hatu dulu okuninga sha faafana eshi hatu ungaunga naavo hatu shakeneke moukalele wetu?

15 Ovanhu moitukulwa ihapu ova teelela tu popye osho twa endela nopehe na okwoongaonga. Oshoshili kutya otu na ouyelele u na ondilo oo ovanhu vahapu vehe na. Ndele natu tye nee inatu lombwela omuneumbo kutya ofye oolyelye notwa endela shike ndele hatu hovele ashike neenghundafana nokupula omuneumbo kutya: “Ngeno okwa li u na eenghono, oupyakadi ulipi to ka kandula po?” Otu shii kutya elalakano lokupula ngaho okumona kutya omunhu ota diladila shike opo tu shingile eenghundafana kOmbibeli. Ashike omunhu otashi dulika e lipule kutya: ‘Omunhu owa peni, nomolwashike ta pulile nge epulo la tya ngaha? Elalakano laye olashike?’ Onghee hano, natu kendabaleni okukwafela ovanhu va kale ve tu mangulukila. (Fil. 2:3, 4) Osho ohatu shi ningi ngahelipi?

16 Omupashukili omweendi umwe oha popi novanhu monghedi tai shikula nokwa mona kutya ohai longo. Konima eshi ve lipopifa, oha pe omuneumbo okafo Mbela owa hala okushiiva oshili? ndele ta ti: “Ohatu yandje okafo oko kukeshe umwe moshitukulwa eshi nena. Oka kundafana omapulo ahamano oo ovanhu vahapu tashi dulika va pule. Oko okoye.” Omumwatate okwa ti kutya ovanhu vahapu ohava kala ve tu mangulukila ngeenge ova shiiva kutya otwa endela shike. Kungaho, ohashi kala shipu luhapu okutwikila neenghundafana. Omupashukili omweendi lwanima oha pula omuneumbo kutya: “Mbela owe lipula nale limwe lomomapulo oo?” Ngeenge okwa hoolola po limwe, omumwatate oha pandje okafo nokukundafana nomuneumbo osho Ombibeli ya ti kombinga yepulo olo. Ile efimbo limwe omumwatate oye mwene ha hoolola epulo noku li kundafana nomuneumbo nopehe na okukondjifa omuneumbo oye a hoolole. Ashike ope na eenghedi dihapu dokuhovela eenghundafana. Moitukulwa imwe, fimbo ino popya osho she ku endifa, ou na okushikula eenghedi donhumba dokupopifa odo da tambulwa ko. Eshi sha fimanenena okulundulula omatwalemo etu she likolelela keenghalo dovanhu moshitukulwa shetu.

(Mateus 7:28, 29) Ndele okwa ningwa, Jesus eshi a mana okupopya eendjovo edi, ovanhu ova kuminwa elongo laye, 29 osheshi okwe va longa ngaashi ou e neenghono, hangaashi ovanongo vomishangwa vavo.

omauyelele okukonakona a pamba Mat 7:28, 29 mo-nwtsty

ova kuminwa: Oshityalongo osho shOshigreka otashi dulu okutolokwa kutya “okukala wa kumwa fiyo oposhitwa opo uhe na oitya nomatumbulo.” Osho otashi ulike yo kutya eendjovo daye oda li da kuma ovanhu oule wefimbo lonhumba.

elongo laye: Outumbulilo oo otau ulike kunghee Jesus a li ha hongo, eenghedi daye dokuhonga, mwa kwatelwa osho a honga mEudifo laye lokOmhunda.

hangaashi ovanongo vomishangwa vavo: Ponhele yokupopya ngaashi oorabbi ovo va talika ko ovanaenghono, Jesus okwa li a popya onga omukalelipo waJehova e na eenghonopangelo, nomahongo aye okwa kanghamena kEendjovo daKalunga. — Joh 7:16.

Elesho lOmbiibeli

(Mateus 6:1-18) “Lungameni okutalifa ouyuki weni moipafi yovanhu mu monike kuvo; ndele ngeenge tamu u talifa, kamu noshipewa kuXo yeni meulu. 2 “Onghee hano, ngeenge to yandje oikwafa yeehepele ino tetekelifa okushika enghuma ngaashi ovanaihelele hava ningi omeeshinagoga nomeendjila, opo va fimanekwe kovanhu. Oshili ohandi mu lombwele: vo ova pewa ondjabi yavo. 3 Ndelenee ove ngeenge ho yandje oikwafa yeehepele, eke loye lokolumosho inali shiiva, eshi eke loye lokolulyo tali ningi, 4 opo oikwafa yeehepele yoye i kale meholeko; naXo, ou ha mono meholeko, ote ku futu. 5 “Ndele ngeenge tamu ilikana, inamu kala ngaashi ovanaihelele; osheshi ve hole okukala ofika nokwiilikana meeshinagoga nopomashakeneno eendjila, va monike kovanhu. Oshili handi mu lombwele: ovo va pewa ondjabi yavo. 6 Ndelenee ove ngeenge to ilikana, inda monduda yoye, idila po oshivelo shoye, u ilikane Xo, ou ha kala meholeko; ndele Xo ou ha mono meholeko, ote ku futu moipafi. 7 “Ndele ngeenge tamu ilikana, inamu popyaana ngaashi ovapaani, ovo ve shii tava udilwa okupopyaana kweendjovo dihapu. 8 Hano inamu va fa; osheshi Xo yeni e shi shii eshi mwe shi pumbwa fimbo inamu mu indila. 9 “Hano, mu nokwiilikana ngaha: ‘Tate yetu ou u li meulu! Edina loye nali yapulwe; 10 Ouhamba woye nau uye; ehalo loye nali wanifwe kombada yedu ngaashi yo meulu; 11 omungome wetu womafiku aeshe u tu pa yo nena; 12 tu kufila po omatimba etu, ngaashi nafye yo hatu kufile po ovanamatimba nafye; 13 ndele ino tu twala momayeleko, ndelenee tu xupifa mowii.’ 14 “Osheshi onye ngeenge hamu kufile po ovanhu omanyono avo, Xo yeni meulu ote mu kufile po yo; 15 ndelenee ngeenge itamu dimine po ovanhu, naXo yeni ita dimi po omanyono eni. 16 “Ndele onye ngeenge tamu lidilike oikulya, inamu kala noshidimbi moshipala ngaashi ovanaihelele, osheshi vo ohava lulike oipala yavo, opo ovanhu va koneke ove lidilika oikulya. Oshili handi mu lombwele: ovo va pewa ondjabi yavo 17 Ndelenee ove ngeenge to lidilike oikulya, vaeka omutwe woye ndele kosha oshipala shoye, 18 opo uha monike kovanhu we lidilika oikulya, ndelenee okuXo ou e li meholeko, naXo ou ha mono meholeko ote ku futu moipafi.

22-28 JANUALI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MATEUS 8-9

“Jesus okwa li e hole ovanhu”

(Mateus 8:1-3) Ndele Oye eshi a londoloka komhunda, a shikulwa kovanhu vahapu unene. 2 Ndele tala, omulumenhu omunashilundu e uya po, okwe mu linyongamena poshi ndele ta ti: “Omwene, ngeenge wa hala, oto dulu okuyelifa nge.” 3 Oye okwa nana eke laye, e mu kuma ndele ta ti: “Onda hala, yela!” Opo tuu opo a yela koshilundu shaye.

ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 8:3 mo-nwtsty

e mu kuma: Ovanhu ovo ve na oshilundu ova li va pitikwa paMhango yaMoses va kale ve likalela opo ovanhu vaha kwatwe komukifi oo. (Lev 13:45, 46; Num 5:1-4) Onghee hano, ovawiliki velongelokalunga lOshijuda ova li va weda ko komhango oyo. Pashihopaenenwa, omunashilundu ke na okweehena popepi novanhu oule wometa 1.8, ashike ngeenge oku na omhepo oku na okukala kokule novanhu oule weemeta hanga 45. Eemhango odo oda ningifa ovanhu va kale hava ungaunga nai novanashilundu. Eemhango odo oda li di holike koorabbi nosho yo kovanhu ovo va li hava kupula ovanashilundu nomamanya opo ve va kale kokule. Meepingafana naasho, Jesus okwa li a etela onghenda omunashilundu nokwa li a ninga oshinima shimwe osho Ovajuda itava dulu oku shi ninga eshi e mu kuma. Jesus okwa li e mu kuma nonande okwa li ashike ta dulu oku mu velula neendjovo. — Mat 8:5-12.

Onda hala: Jesus ka li ashike a ninga ngaho molwaashi a pulwa e shi ninge ndele okwa li a halelela oku shi ninga, ye ka li ashike e shi ninga molwaashi e na eenghono ndele okwa li e linyengifwa kohole.

(Mateus 9:9-13) Ndele Jesus eshi a dja ko, okwa mona ko omunhu, edina laye Mateus, e li omutumba pongulu yomafutilo opeengaba, ndele ta ti kuye: “Shikule nge.” Ou okwa fikama ndele te mu shikula. 10 Ndele okwa ningwa, fimbo ta li meumbo laau, tala, ovafutifi vahapu novalunde ve uya mo, ndele tava li pamwe naJesus novalongwa vaye. 11 Ndele Ovafarisai eshi ve shi mona, ova tya kovalongwa vaye: “Omuhongi weni oshike ta lile pamwe novafutifi novalunde?” 12 Ndelenee Jesus eshi e shi uda, okwa tya: “Ava va pama, ihava pumbwa omuveluli, ndelenee ovanaudu ovo tuu aveke. 13 Ndelenee indeni mu ke lilonge kutya, eshi otashi ti shike: ‘Efilonghenda nda hala, hayambo.’ Osheshi inandi uya okwiifana ovayuki, ndelenee ovalunde ovo tuu.”

ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 9:10 mo-nwtsty

tava li: Ile “okulila pamwe poshitafula.” Okulila pamwe poshitafula nomunhu ohashi ulike oukaume weni wopofingo nomunhu oo. Nomolwaashi Ovajuda vopefimbo laJesus kava li hava lile poshitafula novanhu ovo vehe fi Ovajuda.

ovafutifi: Ovajuda vahapu ova li va pewa oufemba wokufutifa kepangelo laRoma. Ovanhu vahapu ova li ve tonde Ovajuda ovo molwaashi ova li hava pula oifendela ihapu i dulife pwaayo ya li hai futwa. Ovafutifi ovo ova li ve tondike kOvajuda vakwao nova li va talika ko ve li ovalunde neembwada. — Mat 11:19; 21:32.

(Mateus 9:35-38) Ndele Jesus okwa li ta endaenda noilando aishe nomikunda, ndele ta longo meeshinagoga davo, ndele ta udifa evaengeli lOuhamba, ndele ta velula ovanaudu vavo, nakeshe tuu oshiponga. 36 Ndele eshi a tala eengudu dovanhu okwe di uditila onghenda, osheshi ovo va li va hepekwa, ndele va loloka va fa eedi dihe na omufita. 37 Ye okwa tya kovalongwa vaye: “Oilya oi li po ihapu, ndele ovatei ovo ovanini. 38 Ilikaneni hano Omwene weteyo, a tume ovatei keteyo laye.”

omauyelele okukonakona a pamba Mat 9:36 mo-nwtsty

uditila onghenda: Oshityalonga shOshigreka splag·khnizo·mai osho sha longifwa moutumbulilo ou, osha pambafana “nomadjadja” (splagkhna) notashi ulike kwaasho omunhu e udite meni lolutu nosho yo pamaliudo. Oshimwe shomoitya yOshigreka oyo hai longifwa kokuulika konghenda oyo omunhu e udite.

Konakona moule omamona opamhepo

(Mateus 8:8-10) Ndele omunefele okwe mu nyamukula ndele ta ti: “Omwene, ame inandi wana u uye monduda yange; ndele tonga ashike ondjovo imwe, omumati wange opo ta veluka. 9 Osheshi naame yo omunhu omupangelwa, ndele ame ondi novakwaita handi va pangele, ndele handi lombwele ou: ‘Inda,’ ndele ta i, nomukwao: ‘Ila,’ ndele te uya, nomumati wange: ‘Longa shonhumba,’ ndele te shi longo.” 10 Hano Jesus eshi e di uda okwa kumwa, ndele ta ti kwaava ve mu shikula: “Oshili handi mu lombwele: MOvaisraeli inandi mona nande umwe e neitavelo li fike pwaali.

w02 9/1 9 okat. 16

‘Ame onde mu pa oshihopaenenwa’

16 Sha faafana, eshi omukulunhu wetanga loita—tashi dulika e he fi Omujuda ndele Omuroma—e uya nokwa pula Jesus a velule omupiya waye oo a li ta vele, Jesus okwa li e shi shii kutya omukwaita oo okwa li e na omaunghundi. Omukulunhu wetanga loita wopefimbo olo otashi dulika monghalamwenyo yaye yomonakudiwa kwa li a longa oilonga ihapu yelongifo leenghono, yetileshi lohonde nosho yo yelongelokalunga loipupulu. Ndelenee Jesus okwa yukifa elitulemo kwaasho shiwa—eitavelo la tongomana lomulumenhu oo. (Mateus 8:5-13) Konima yefimbo, eshi Jesus a popya nomukolokoshi oo a li a endjelela koshiti shomahepeko ponho yaye, Jesus ina hanyena omulumenhu oo omolwoukolokoshi waye womonakudiwa, ndelenee okwe mu ladipika neteelelo lonakwiiwa. (Lukas 23:43, NW) Jesus okwa li e shi shii nawa kutya okukala netaleko lii notali tokola vamwe otashi ke va teya ashike omukumo. Nope he na omalimbililo, eenghendabala daye dokukonga ouwa muvamwe oda ladipika ovanhu vahapu va xwepopale.

(Mateus 9:16, 17) Ndele kaku na ou ta vandeke oshikutu shikulu noshivando shipe, osheshi oshivando sha tya ngaha otashi pombaula oshikutu, nombululu otai ningi inene i dule yonale. 17 Nomaviinyu mape ihaa dilwa momakutu makulu; osheshi omakutu otaa tauka, nomaviinyu taa tika mo, nomakutu otaa nyonauka po; ndele omaviinyu mape ohaa dilwa momakutu mape, opo aishe ivali tai xupu.”

jy 70 okat. 6

Omolwashike ovahongwa vaJesus ihave lidilike oikulya?

Jesus okwa li ta kwafele ovahongwa vaJohannes Omuninginifi va ude ko kutya kape na omunhu e na okuteelela ovashikuli vaye va kale va kanyatela keenghulunghedi donale dOshijuda, ngaashi okulidilika oikulya. Jesus ka li e uya okuxumifa komesho eenghedindjikilile donale delongelokalunga odo da li pokuxula po. Ovakriste kava li ve na okukala va kanyatela komahongo Oshijuda oo a li a kanghamena keenghulunghedi dopanhu. Onghee hano, ka li a kendabala okuvandeka oshikutu shikulu noshivando shipe ile okutula omaviinyu mape mekutu likulu.

Elesho lOmbiibeli

(Mateus 8:1-17) Ndele Oye eshi a londoloka komhunda, a shikulwa kovanhu vahapu unene. 2 Ndele tala, omulumenhu omunashilundu e uya po, okwe mu linyongamena poshi ndele ta ti: “Omwene, ngeenge wa hala, oto dulu okuyelifa nge.” 3 Oye okwa nana eke laye, e mu kuma ndele ta ti: “Onda hala, yela!” Opo tuu opo a yela koshilundu shaye. 4 Ndele Jesus okwe mu lombwela: “Tala, ino shi lombwela nande olyelye, ndele inda u ke liulike komupristeli, ove u ka yandje oshali sha tongwa kuMoses, shi va ningile ondobwedi.” 5 Ndele Jesus eshi a fika kuKapernaum, omunefele okwe uya kuye nokwe mu indila, 6 ndele ta ti: “Omwene, omumati wange okwa nangala ta vele keumbo, e noudu wombada noku na ouyehame muhapu.” 7 Jesus okwa tya kuye: “Ohandi uya ndi ke mu velule.” 8 Ndele omunefele okwe mu nyamukula ndele ta ti: “Omwene, ame inandi wana u uye monduda yange; ndele tonga ashike ondjovo imwe, omumati wange opo ta veluka. 9 Osheshi naame yo omunhu omupangelwa, ndele ame ondi novakwaita handi va pangele, ndele handi lombwele ou: ‘Inda,’ ndele ta i, nomukwao: ‘Ila,’ ndele te uya, nomumati wange: ‘Longa shonhumba,’ ndele te shi longo.” 10 Hano Jesus eshi e di uda okwa kumwa, ndele ta ti kwaava ve mu shikula: “Oshili handi mu lombwele: MOvaisraeli inandi mona nande umwe e neitavelo li fike pwaali. 11 Ndelenee Ame ohandi mu lombwele: otaku di vahapu koushilo nokouninginino, ndele tava ka lya pamwe naAbraham naIsak naJakob mouhamba womeulu; 12 ndelenee ovana voshilongo otava ka ekelwa momilaulu dopondjelela; omo tamu ka kala elilaano nelikweshelo lomayoo.” 13 Jesus okwa lombwela omunefele: “Inda nee! Ngaashi wa itavela, osho to ningilwa. Omumati okwa veluka mefimbo tuu olo.” 14 Ndele Jesus eshi e uya meumbo laPetrus, okwa hanga inamweno ta vele olwiidi. 15 Ndele Jesus okwe mu kuma keke, ndele olwiidi le mu fiya po. Oye okwa fikama ndele ta yakula Jesus. 16 Ndele onguloshi eshi ye uya, vahapu ava ve kwetiwe keendemoni, ova etwa kuye. Eendemoni okwe di tefa mo ondjovo, novanaudu aveshe okwe va velula; 17 opo pa wanifwe odo da tongwa komuxunganeki Jesaja, eshi a tya: “Okwe litwika oungone wetu, noudu wetu okwe u humbata.”

29 JANUALI –4 FEBRUALI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MATEUS 10-11

“Jesus oha yandje etulumuko”

(Mateus 10:29, 30) Oonamusheshe vavali ihava landwa ngeno okapeni kamwe akeke? Ndele kaku na nande umwe ta wile poshi, oXo ngeenge ina hala. 30 Ndele osho eexwiki deni adishe dokomutwe oda valwa yo.

omauyelele okukonakona a pamba Mat 10:29, 30 mo-nwtsty

oonamusheshe: Oshitya shOshigreka osho tashi ti strou·thion ohashi ulike kokadila keshe kaniingholi, ashike luhapu ohashi longifwa yo okuulika kokadila oko ke na ondado i li pedu koudila aveshe.

okapeni kamwe akeke: Okapeni ile tu tye “o-assarion,” oka li haka futwa omunhu oo a longa ashike ominute 45. (Tala oshiwedelwako B14.) Oshikando oshititatu Jesus a li e uya okutalela po muGalilea, pomhito opo okwa ti oonamusheshe vavali ove na ashike okapeni. Natango konima yomudo umwe eshi Jesus a li ta udifile muJudea, okwa ti kutya oonamusheshe vatano ove na ashike oupeni vavali. (Luk 12:6) Okuyelekanifa omahokololo oo, ohatu lihongo kutya oonamusheshe ova li ve na ombilixa neenghono, nokatitano oka li haka wedwa po oshali ile ofelefenda.

eexwiki deni adishe dokomutwe oda valwa yo: Omutwe womunhu ou na eexwiki di dulife 100 000. Jehova oku shii oxwiki keshe i li komutwe womunhu, naasho otashi ulike kutya oku na ohokwe movashikuli aveshe vaKristus.

omauyelele okukonakona omafano nouvidio mo-nwtsty

oonamusheshe

Oonamusheshe oudila ovo ve na ombilixa neenghono koudila aveshe. Oonamusheshe vavali ova li hava futwa omunhu oo a longa ominute 45. Outumbulilo oo wOshigreka otau ulike koudila vanini mwa kwatelwa oudila ovo va tekulwa momaumbo (Passer domesticus biblicus) nosho yo oonamusheshe vokoSpain (Passer hispaniolensis), ovo vahapu neenghono muIsrael.

(Mateus 11:28) Ileni kwaame, nye amushe hamu longo nomwa lolokifwa, Ame ohandi mu pe etulumuko.

ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 11:28 mo-nwtsty

lolokifwa: Ovanhu ovo va “lolokifwa” tava popiwa kuJesus, ovo vo va lolokifwa koshisho nokoilonga. Onghedi omo va li hava longele Jehova oya li omutengi molwaashi Omhango yaMoses oya li wedwa omifyuululwakalo dopanhu. (Mat 23:4) Nokuli nefiku lEshabata, omo ovanhu va li hava tulumukwa, ola ka kala omutengi. — Ex 23:12; Mark 2:23-28; Luk 6:1-11.

Ame ohandi mu pe etulumuko: Outumbulilo wOshigreka oo tau ti “etulumuko” otau ulike kokufuda po (Mat 26:45; Mark 6:31) nosho yo kokupepelelwa koilonga opo olutu li kale vali li na eenghono (2Kor 7:13; Filem 7). Okulitwika “ondjoko” yaJesus (Mat 11:29) osha kwatela mo oilonga ndele hakufuda po. Oshityalonga shOshigreka osho Jesus a longifa, otashi yandje ediladilo koshinima osho ihashi lolola, novanhu ova li va tokola toko okuhumbata ondjoko yaye molwaashi oipu.

(Mateus 11:29, 30) Litwikeni ondjoko yange nye mu lilonge kwaame, osheshi Aame omunambili, momutima onde lininipika; ndele tamu monene eemwenyo deni etulumuko. 30 Osheshi ondjoko yange oiwa nomutengi wange omupu.”

omauyelele okukonakona a pamba Mat 11:29 mo-nwtsty

Litwikeni ondjoko yange: Jesus okwa longifa “ondjoko” pafaneko, oyo tai ulike keenghonopangelo nokewiliko. Ngeenge Jesus okwa li e na eendjoko dopavali momadiladilo, imwe oyoyo a tenekwa kuKalunga, na Jesus okwa li e na okushiva ovahongwa vaye ve litwike ondjoko pamwe naye note ke va kwafela. Ashike molwaashi Jesus okwa li ta popi ondjoko imwe, outumbulilo oo otau ti: “Kaleni kondjoko yange pamwe naame.” Ngeenge Jesus okwa li ta shivi ovanhu kondjoko oyo a li e na, osha yela kutya okwa li ta ulike keenghonopangelo daye e li Kristus nokewiliko olo a li ta ka pa ovashikuli vaye.

Konakona moule omamona opamhepo

(Mateus 11:2, 3) Ndele Johannes eshi a li modolongo okwa uda oilonga yaKristus nokwa tuma kuye ovalongwa vaye 3 nondaka ei: “Oove tuu ou nakuuya, ile tu nokuteelela umwe?

jy 96 okat. 2-3

Johannes okwa li a hala okuuda kuJesus

Mbela epulo olo ola li tali limbilike? Johannes okwa li a mona omaumbangi opavali konima yomido mbali molwaashi eshi ninginifa Jesus okwa li a mona omhepo iyapuki yaKalunga ye uya kuJesus nokwa li a uda eshi Kalunga ta popi kutya okwa hokwa Jesus. Itatu dulu okutya eitavelo laJohannes ola li tali nghundipala. Molwaashi ngeno okwa li osho, ngeno Jesus ina popya shihapu kombinga yaye. Ngeenge Johannes ka li e na omalimbililo, omolwashike a pulila Jesus epulo olo?

Johannes okwa li a hala okuuda odikilila kuJesus kutya oye a li Messias. Osho osha li tashi ka pameka eitavelo laJohannes oo a li ta mono oixuna modolongo. Epulo olo Johannes a pula, ola li epulo la fimanenena. Johannes okwa li yo e shii osho Ombiibeli oya xunganeka kutya Omuvaekwa waKalunga ota ka kala ohamba nomuxupifi. Okwa li a tulwa modolongo konima youle weemwedi okudja eshi Jesus a ninginifwa. Onghee hano, Johannes okwa li ta pula ngeenge ope na umwe, oo a li te ke uya a tetekelwa kuJesus, oo ta ka wanifilwa omaxunganeko aeshe e na sha naMessias.

(Mateus 11:16-19) “Ndelenee epupi eli ohandi li yeleke nashike? Olo la fa ounona, ve li omutumba poilandelo tava ingidile vakwao, 17 ndele tava ti: ‘Ofye otwe mu shikila eenyalilo, nye inamu tutula oudano, notwa imba omaimbilo eenghali, ndele onye inamu lila.’ 18 Osheshi Johannes okwe uya, oye ita li noita nu, ndele vo va tya: ‘Oye e nondemoni.’ 19 Omona wOmunhu okwe uya, ta li nota nu, vo notava ti: ‘Tala, omufukulume nongholwe, kaume kovafutifi nokovalunde.’ Ndele ounongo wa hololwa koilonga yavo kufye, owa yuka.”

jy 98 okat. 1-2

Epupi olo la li lidjuu

Jesus okwa li a fimaneka Johannes, ndele mbela ovanhu ova li va tala ko ngahelipi Johannes? Jesus okwa popya a ti: “Epupi eli ohandi li yeleke nashike? Olo la fa ounona, ve li omutumba poilandelo tava ingidile vakwao, ndele tava ti: ‘Ofye otwe mu shikila eenyalilo, nye inamu tutula oudano, notwa imba omaimbilo eenghali, ndele onye inamu lila.” — Mateus 11:16, 17.

Jesus okwa li a hala okutya ngahelipi? Okwe shi yelifa nawa eshi a ti: “Johannes okwe uya, oye ita li noita nu, ndele vo va tya: ‘Oye e nondemoni.’ Omona wOmunhu okwe uya, ta li nota nu, vo notava ti: ‘Tala, omufukulume nongholwe, kaume kovafutifi nokovalunde.’” (Mateus 11:18, 19) Shikwao vali, Johannes okwa li e na onghamwenyo i li paunafangwa e li Omunasiri. Epupi olo ohali ti Johannes ondemoni nonande ka li ha nu omaviiyu. (Numeri 6:2, 3; Lukas 1:15) Jesus okwa li e na onghalamwenyo ya fa yovanhu aveshe. Okwa li ha li nokunwa pandjele, ashike natango okwa li a lundilwa. Ovanhu kave na apa hava amwa.

Elesho lOmbiibeli

(Mateus 11:1-19) Ndele okwa ningwa, Jesus eshi a mana okulombwela ovalongwa vaye omulongo navavali oipango ei, okwa ehena ko nokulonga nokuudifa moilando yavo. 2 Ndele Johannes eshi a li modolongo okwa uda oilonga yaKristus nokwa tuma kuye ovalongwa vaye 3 nondaka ei: “Oove tuu ou nakuuya, ile tu nokuteelela umwe? 4 Opo nee Jesus okwe va nyamukula ndele ta ti: “Indeni mu ka hepaululile Johannes edi tamu di udu naai tamu i mono: 5 ovapofi otava mono ko, noingudu otai ende, novanashilundu otava yelifwa, novafitamatwi otava udu ko, novafi otava nyumunwa, neehepele otava udifilwa evaengeli. 6 Ndele omunelao oye ou ita limbililwa nge.” 7 Opo nee eshi va dja po, Jesus okwa hovela okulombwela ovanhu, ta popi Johannes ndele ta ti: “Mombuwa omwa ka talele mo shike? Olumbungu mbela tali nyenganyengifwa komhepo? 8 Ile omwa ka talele ko shike hano? Okumona omunhu a djala oikutu iwa ipu? Tala, ovo hava djala oikutu iwa ipu, ohava kala meengulu deehamba. 9 Ile omwa ka talele ko shike? Okutala omuxunganeki ngeno? Oshili handi mu lombwele: Oye e dule omuxunganeki. 10 Ndele oye tuu ou a shangwa kwa tiwa: ‘Tala, ohandi ku tetekelifile omutumwa wange, oye e noku ku longekidila ondjila.’ 11 Oshili handi mu lombwele: mwaava va dalwa kovakainhu kaku nomunene e dule Johannes Omushashi; ndele ou munini e dulike kwaaveshe mouhamba womeulu, oye e mu dule. 12 Ndelenee okomafiku aJohannes Omushashi, fiyo opaife ouhamba weulu otau tondokelwa, novahomoni tave u hakana. 13 Osheshi omaxunganeko aeshe ovaxunganeki nomhango oya xulila muJohannes; 14 ndele ngeenge mwa hala okutambula: oye Elia kwa li e nokuuya. 15 ndele ngeenge mwa hala okutambula: oye Elia kwa li e nokuuya. 16 “Ndelenee epupi eli ohandi li yeleke nashike? Olo la fa ounona, ve li omutumba poilandelo tava ingidile vakwao, 17 ndele tava ti: ‘Ofye otwe mu shikila eenyalilo, nye inamu tutula oudano, notwa imba omaimbilo eenghali, ndele onye inamu lila.’ 18 Osheshi Johannes okwe uya, oye ita li noita nu, ndele vo va tya: ‘Oye e nondemoni.’ 19 Omona wOmunhu okwe uya, ta li nota nu, vo notava ti: ‘Tala, omufukulume nongholwe, kaume kovafutifi nokovalunde.’ Ndele ounongo wa hololwa koilonga yavo kufye, owa yuka.”

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma