Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa
5-11 FEBRUALI
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MATEUS 12-13
“Efaneko loilya neu”
(Mateus 13:24-26) Ndele okwe va lombwela eendjovo dikwao domafaneko ta ti: “Ouhamba wokeulu owa fa omunhu, a kuna ombuto iwa mepya laye. 25 Ndelenee fimbo ovanhu va kofa, omutondi waye okwe uya, ndele ta kunu mo eu mokati koilya, ndele ta i. 26 Ndele oimeno eshi ya kula ndele tai dala, opo nee eu la holoka yo.
‘Tala, ame ondi li pamwe nanye omafiku aeshe’
2 Oiningwanima oyo ya ningwa mepya lomunepya oo otai ulike kutya ongahelipi nonaini Jesus a li ta ka ongela ongudu aishe yovanhu ovo tava fanekwa koilya, sha hala okutya, Ovakriste ovavaekwa, ovo tava ka pangela pamwe naye mOuhamba waye. Okukuna eembuto okwa hovela pOpentekoste 33 O.P. Okwoongelwa otaku ka pwa ashike ngeenge ovavaekwa ovo tava hangwa kombada yedu eshi exulilo lounyuni tali uya ova didilikwa lwaxuuninwa nokuya meulu. (Mat. 24:31; Eh. 7:1-4) Ngaashi ashike omunhu ha dulu okumona nawa osho shi li momudingonoko waye ngeenge okwa londo komhunda, efaneko olo otali tu kwafele tu ude ko nawa oinima oyo tai ningwa momukokomoko womido 2 000 lwaapo. Ndele mbela otali tu kwafele tu ude ko shike shi na sha nOuhamba? Mefaneko olo omwa popiwa shi na sha nefimbo lokukuna, lokukula nolokuteya. Oshitukulwa eshi otashi ka yelifa unene shi na sha nefimbo leteyo.
MEPASHUKILO NOMEFILOSHISHO LA-JESUS
3 Lwopexulilo lefelemudo etivali O.P., ‘eu ola holoka’ eshi vamwe ovo have liti Ovakriste va li va holoka mounyuni. (Mat. 13:26) Mefelemudo etine, Ovakriste ovo va fa eu ova li va hapupala ve dule Ovakriste ovavaekwa. Dimbuluka kutya mefaneko, ovapiya ova li va pula omwene wavo epitikilo va dude mo eu. (Mat. 13:28) Ndele mbela omwene wavo okwa li e va nyamukula ngahelipi?
(Mateus 13:27-29) Opo nee ovamati vomwene ve uya ndele tava ti kuye: ‘Omwene, ino kuna mo hamba eembuto diwa mepya loye? Eu ola dja peni hano?’ 28 Ndele okwa tya kuvo: ‘Omutondi okwe shi ninga.’ Ovamati ova tya kuye: ‘Owa hala tu ye tu ke li dude mo?’ 29 Ndelenee oye okwa tya: ‘Ahowe, opo muha dude mo oilya pamwe nalo.
‘Tala, ame ondi li pamwe nanye omafiku aeshe’
4 Eshi Jesus a li ta popi shi na sha noilya nosho yo eu, okwa ti: “Efeni, aishe ivali i kale po i kule mumwe fiyo efiku leteyo.” Elombwelo olo otali ulike kutya, okudja ashike mefelemudo lotete fiyo okunena, kombada yedu okwa kala alushe Ovakriste ovavaekwa ovo tava fanekwa koilya. Exulifodiladilo olo ola kolekwa kwaasho Jesus lwanima a li a lombwela ovahongwa vaye ta ti: ‘Ame ondi li pamwe nanye omafiku aeshe fiyo okexulilo lefimbo lounyuni.’ (Mat. 28:20) Onghee hano, Ovakriste ovavaekwa ova li tava ka amenwa kuJesus omafiku aeshe fiyo okexulilo. Ashike molwaashi ova kala ve dulike momuvalu kOvakriste ovo va fa eu, oule wefimbo lile inaku kala ku shiivike kutya ongudu oyo tai fanekwa koilya oya fikama po moolyelye. Ndele fimbo kwa li ku na omido donhumba efimbo leteyo li hovele, ongudu oyo tai fanekwa koilya oya ka didilikwa mo. Osho osha li sha enda ngahelipi?
(Mateus 13:30) Efeni, aishe ivali i kale po i kule mumwe fiyo efiku leteyo; efiku leteyo ohandi lombwele ovatei: ongeleni manga eu, nye mu li mange oipandi, li xwikwe po, ndele oilya i tuvikileni momaanda ange.’”
‘Tala, ame ondi li pamwe nanye omafiku aeshe’
10 Shotete, okwoongelwa kweu. Jesus okwa ti: “Efiku leteyo ohandi lombwele ovateyi: Ongeleni manga eu, nye mu li mange oipandi.” Konima yo 1914, ovaengeli ova li va hovela ‘okwoongela’ Ovakriste ovo va fa eu moku va yoolola mo movavaekwa ovo ve li “ovanhu vOuhamba,” ile tu tye, ovana vOuhamba. — Mat. 13:30, 38, 41.
11 Eyooloko pokati keengudu odo mbali oli liwetikile mo nawa eshi oilonga yokwoongela tai xumu komesho. (Eh. 18:1, 4) Mo 1919, oshe ke limonikila mo kutya Babilon Shinene osha teka po. Oshike unene sha yoolola ko Ovakriste vashili kwaavo have liti Ovakriste? Oilonga yokuudifa. Ovo va li hava kwatele komesho mokati kOvakonakoni vOmbibeli ova li va divilika kutya osha fimana keshe umwe a kale ha kufa ombinga moilonga yokuudifa Ouhamba. Pashihopaenenwa, mo 1919, opa li pa nyanyangidwa okambo To Whom the Work Is Entrusted oko ka li ka ladipika Ovakriste ovavaekwa aveshe va udife eumbo neumbo. Okafo oko oka ti: “Oilonga oihapu, ashike ohatu ka dula oku i wanifa po kekwafo lOmwene. Omu na oufembanghenda wokukufa ombinga moilonga oyo.” Mbela ova li ve linyenga ngahelipi? Oshungonangelo yOshiingilisha yomo 1922 oya ti kutya, okudja kefiku olo, Ovakonakoni vOmbibeli ova li va tamununa mo oilonga yavo yokuudifa. Konima yefimbo lixupi, oilonga yokuudifa eumbo neumbo oya li ya didilikifa mo Ovakriste ovo ovadiinini ngaashi naanaa shi li kunena.
12 Oshitivali, okwoongelwa kwoilya. Jesus okwa li a lombwela ovaengeli vaye ta ti: “Oilya i tuvikileni momaanda ange.” (Mat. 13:30) Okudja mo 1919, ovavaekwa ova kala nokwoongelwa meongalo lopaKriste olo la kosholwa. Ovakriste ovavaekwa ovo tava ka hangika ve li kombada yedu pexulilo lounyuni otava ka ongelwa lwaxuuninwa eshi tava ka pewa ondjabi yavo meulu. — Dan. 7:18, 22, 27.
Konakona moule omamona opamhepo
(Mateus 12:20) Oshihati sha tanduka ite shi nyanyaula, nokangodi koshela yomaadi ka twimaana, ite ka dimi po, fiyo ta fikifa eshi sha yuka mefindano.
omauyelele okukonakona mo-nwtsty
Okangodi ta ka twimaana: Pefimbo lonale, ovanhu ova li hava longifa oulamba va longwa moiyuma mu na omaadi eemono. Outumbulilo ‘okangodi taka twimaana’ mOshigreka, omafimbo amwe ohau ulike kokangodi oko haka kala taka twimaana omwifi ngeenge omundilo tau dimi ile eshi opo wa dimi. Exunganeko olo li li muJesaja 42:3 ola popya kombinga yolukeno laJesus kutya onyika yeteelelo oyo tai twimaana omwifi movanhu vongaho ovalininipiki, ovo va mona oixuna, ite i dimi.
(Mateus 13:25) Ndelenee fimbo ovanhu va kofa, omutondi waye okwe uya, ndele ta kunu mo eu mokati koilya, ndele ta i.
Owe shi shiiva tuu?
Oshoshili ngoo kutya monale omunhu okwa li ta dulu okukuna eu mepya lamukwao?
JESUS okwa popya muMateus 13:24-26 a ti: “Ouhamba wokeulu wa fa omunhu, a kuna ombuto iwa mepya laye. Ndelenee fimbo ovanhu va kofa, omutondi waye okwe uya, ndee ta kunu mo eu mokati koilya, ndee ta i. Ndele oimeno eshi ya kula ndele tai dala, opo nee eu la holoka yo.” Ovashangi vomambo va yoolokafana ova limbililwa ngeenge efaneko olo ole likolelela ngoo koshinima sha li hashi ningwa shili. Ashike omashangelo opaveta onale okuRoma otaa ulike kutya okwa li hashi ningwa lela.
Emboitya limwe lOmbiibeli ola ti: “Okukuna eu mepya laumwe omolwonghone . . . osha li omunyonena pamhango yaRoma. Okutotwa po kwomhango ya tya ngaho otaku ulike kutya oshinima osho osha li hashi ningwa luhapu.” Alastair Kerr, omuhongwanhu umwe e na sha noinima yopaveta, okwa yelifa kutya momudo 533 O.P., omupangeli waRoma, Justinian, okwa li a nyanyangida embo omo a li a ngonga omhango yaRoma nokwa tofa omatofwemo amwe ovashiivimhango vopefimbo olo, eshi omhango yaRoma ya li tai pepalekwa (pokati 100-250 O.P. lwaapo). Embo olo (Digest, 9.2.27.14) ola tumbula omushiivimhango wedina Ulpian, oo a popya kombinga yoshibofa osho sha li sha ungaungiwa nasho kuCelsus, omukwanepangelo Omuroma womefelemudo etivali. Opa li umwe oo a kuna eu mepya lamukwao, naasho osha li sha nyonauna po oikunomwa yaye. Embo olo ola kundafana yo eenghedi dopaveta odo mwene wepya ile omuhiili wepya a li ta dulu okulongifa opo oikunomwa yaye oyo ya nyonwa po i dule okufutilwa po komunyoni.
Oushili oo kutya ominyonena odo doshiningilewina oda li hadi ningwa pefimbo olo lonale mOuhamba waRoma otau ulike kutya efaneko laJesus ola li le likolelela koinima hai ningwa shili.
Elesho lOmbiibeli
(Mateus 12:1-21) Pomafiku enya Jesus okwa pitila mokati komapya mefiku lEshabata, ndele ovalongwa vaye ova hangika va fya ondjala, opo nee va hovela okupolola oilya ndele tava shoshona. 2 Ndelenee Ovafarisai eshi ve shi mona, ova tya kuye: “Tala ovalongwa voye otava ningi eshi sha kelelwa okuningwa efiku lEshabata.” 3 Ndelenee Oye kwa tya kuvo: “Mboli onye inamu lesha, David eshi a ningile, oye mwene novaendi pamwe naye eshi va li va fya ondjala, 4 nhumbi a ya mongulu yaKalunga, ndele va lile po omingome detaliko, da li inadi pitikwa okuliwa kuye nokovaendi pamwe naye, ndelenee okovapristeli aveke? 5 Ile inamu lesha momhango, ovapristeli nhumbi tava nyono oshipango shEshabata fimbo ve li motembeli, vo inava velwa ombedi? 6 Ndele ohandi mu lombwele: Ou e li apa, oye e dule otembeli. 7 Ndelenee ngeno mu shiive eshi oshike. ‘Efilonghenda nda hala, hayambo,’ ngeno inamu tokola ava inava nyona sha. 8Osheshi Omona wOmunhu Oye omwene wEshabata.” 8 Osheshi Omona wOmunhu Oye omwene wEshabata.” 9 Ndele Ye okwa dja ko ndele ta i moshinagoga yavo. 10 Ndele tala, omwa li mu nomunhu e neke la fya. Ovo ve mu pula ndele tava ti: “Otashi dulika okuvelula mefiku lEshabata?” Osheshi va hala okumona omhito yoku ke mu popya. 11 Ndelenee Ye okwa tya kuvo: “Olyelye ou mokati keni e nodi imwe aike, ndele tai wile moshilambo mefiku lEshabata, ite i kwata ndele te i shili mo ngeno? 12 Hano omunhu e dule odi luhapu unene! Onghee hano otashi dulika okulonga ouwa mefiku lEshabata.” 13 Ndele okwa tya komulumenhu ou: “Yukililifa eke loye!” Oye okwe li yukililifa; ndele la veluka, nola kala ngaashi likwao. 14 Ndele Ovafarisai ova dja mo ndele tave mu likundu nhumbi ve noku mu dipaa. 15 Ndele Jesus eshi a didilika eshi, okwa dja ko. Ndele vahapu ve mu shikula, nokwe va velula aveshe, 16 ndele okwe va kunghilila neenghono vehe mu holole; 17 opo di wanifwe edi da tongwa komuxunganeki Jesaja eshi ta ti: 18 “Tala, omunhu wange, nde mu hoolola, omuholike wange, ou omwenyo wange we mu hokwa; Ame ohandi mu tula Omhepo yange, oye ndele ta udifile ovapaani etokolo la yuka. 19 Oye iha tamanana ndele iha ingida, ndele ngaashi ondaka yaye itai udika momapandavanda. 20 Oshihati sha tanduka ite shi nyanyaula, nokangodi koshela yomaadi ka twimaana, ite ka dimi po, fiyo ta fikifa eshi sha yuka mefindano. 21 Novapaani otave ke lineekela edina laye.”
12-18 FEBRUALI
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MATEUS 14-15
“Jesus oha longifa ovanhu vanini okupalula ovanhu vahapu”
(Mateus 14:16, 17) Ndelenee Jesus okwa tya kuvo: “Ahowe, itava pumbwa okuya; va peni oikulya.” 17 Ndelenee vo tava ti kuye: “Fye otu nomingome nhano adike neeshi mbali.”
Jesus oha longifa ovanhu vanini okupalula ovanhu vahapu
2 Eshi Jesus a mona ovanhu ovo, okwa li e va etela onghenda, onghee hano, okwa li a velula ovanaudu ovo va li mokati kavo nokwa li e va honga oinima ihapu kombinga yOuhamba waKalunga. Eshi kwa li taku toko, ovahongwa ova li va lombwela Jesus a lekele ovanhu opo va ye ve ke lilandele oikulya komikunda dopopepi. Ndele Jesus okwa li a lombwela ovahongwa vaye ta ti: “Va peni oikulya.” Osho a popya otashi dulika sha li sha kumwifa ovahongwa molwaashi ova li ashike ve na oikulya inini, omingome nhano neeshi mbali dinini.
(Mateus 14:18, 19) Ndele Ye ta ti: “Di eteni oku kwaame.” 19 Ndele okwa lombwela eengudu dovanhu di kale omutumba komwiidi, ndele okwa kufa ko omingome edi nhano neeshi mbali, okwa lyaamena keulu, e di nangeka noupuna, ndele te di pambula, okwa pa ovalongwa vaye omingome, novalongwa ve di tukulila ovanhu.
Jesus oha longifa ovanhu vanini okupalula ovanhu vahapu
3 Jesus okwa li e linyengifwa konghenda ndele ta longo oshikumwifilonga. Oshikumwifilonga osho osho ashike sha shangwa kovashangi aveshe vane vOmavaengeli. (Mark. 6:35-44; Luk. 9:10-17; Joh. 6:1-13) Okwa li a lombwela ovahongwa vaye va lombwele eemhunga dovanhu di kale omutumba pomwiidi moungudu vo-50 nosho yo ve-100. Konima eshi a ilikana, okwa hovela okupambula omingome nosho yo eeshi. Ndele ponhele yokuyandja oikulya kovanhu ye mwene, okwe i pa ‘ovahongwa vaye ve i tukulile ovanhu.’ Oikulya oya li ya hapupala pashikumwifilonga noya li ya henena keshe umwe. Diladila ashike kutya, Jesus okwa li a palula ovanhu omayovi okupitila movahongwa vaye vanini.
(Mateus 14:20, 21) Ndele aveshe ova lya, ndele va kuta. Opo nee va toola oundjaumukile vomingome, oimbale omulongo naivali ya yada. 21 Ndele ava va lya, ovo va li ovalumenhu omayovi atano, ovakainhu nounona inava valwa.
omauyelele okukonakona a pamba Mat 14:21 mo-nwtsty
ovakainhu nounona: Mateus oye aeke a tumbula ounona novakainhu eshi a shanga shi na sha noshikumwifilonga osho. Otashi dulika omuvalu wovanhu ovo va palulwa pashikumwifilonga wa li u dulife 15 000.
Jesus oha longifa ovanhu vanini okupalula ovanhu vahapu
KALA nee ngeno wa fa u wete oshiningwanima eshi. (Lesha Mateus 14:14-21.) Ofimbo Opaasa 32 O.P. inai fika, engungo lovalumenhu 5 000, ovakainhu nounona inava valwa, ola li naJesus novahongwa vaye poluhaela lopopepi nomukunda Betsaida, oo u li kolundume lomunghulofuta wefuta laGalilea.
Konakona moule omamona opamhepo
(Mateus 15:7-9) Ovanaihelele nye! Jesaja okwe mu xunganeka da twa eshi a tya: 8 ‘Ovanhu ava ohava fimaneke nge nomilungu, ndele omitima davo odi li kokule naame; 9 ndelenee otava fimaneke nge ongaho nokulonga ovanhu omalongo oipango yovanhu.’”
omauyelele okukonakona a pamba Mat 15:7 mo-nwtsty
Ovanaihelele: Outumbulilo wOshigreka hy·po·kri·tes okwa li hau ulike kOvagreka (nolwanima okOvaroma) ovo va li hava dana oinyandwa va djala oinima komilungu opo eendaka davo di lunduluke. Okudja opo outumbulilo oo ohau longifwa okuulika komunhu oo ha holeke oikala yaye ile te liningifa. Nomolwaasho Jesus a ula ovawiliki velongelokalunga lOshijuda kutya “ovanaihelele.” — Mat 6:5, 16.
(Mateus 15:26) Ndelenee Ye okwa nyamukula ndele ta ti: “Inashi wapala okukufa omungome wounona noku u ekela oumbwena.”
omauyelele okukonakona a pamba Mat 15:26 mo-nwtsty
ounona . . . oumbwena: Eembwa kada li da koshoka paMhango yaMoses, nomolwaasho Omishangwa luhapu hadi longifa outumbulilo oo momutyanai. (Lev 11:27; Mat 7:6; Fil 3:2; Eh 22:15) Ashike, osho Markus (7:27) naMateus va shanga shi na sha neenghundafana daJesus, outumbulilo “oumbwena” ile “eembwa domeumbo” okwe u popya ta yelekanifa. Otashi dulika Jesus a li a longifa outumbulilo oo hau longifwa kwaavo vehe fi Ovajuda ngeenge tava tekula oinamwenyo yomeumbo. Eshi Jesus a yelekanifa Ovaisreal ‘nounona’ nosho yo ovo vehe fi Ovajuda ‘noumbwena,’ okwa li a hala okuulika kutya shilipi po sha fimana shi dule shikwao. Ngeenge meumbo omu na ounona neembwa, osha yela kutya ounona ovo ve na okupewa tete oikulya.
Elesho lOmbiibeli
(Mateus 15:1-20) Opo nee Ovafarisai novanongo vomishangwa ova dja kuJerusalem, ve uya kuJesus ndele tava ti: 2 “Ovalongwa voye oshike hava nyono eenghulunghedi dovakulunhu? Osheshi vo ihava kosho omake avo ngeenge tava li omungome.” 3 Ndelenee Ye okwe va nyamukula ndele ta ti: “Nanye yo oshike hano hamu nyono oshipango shaKalunga omolweenghulunghedi deni? 4 Osheshi Kalunga okwa tya: ‘Fimaneka xo nanyoko, na: ou ta tuku xe ile ina, oye e nokufya shili.’ 5 Ndelenee nye ohamu ti: ‘Ou ta ti kuxe ile kuina: Oipalwifa ei nda li ndi noku ku palulifa ngeno, oyo nda yandja oshali kotembeli, oye ke nokufimaneka xe ile ina.’ 6 Osho ngaha mwa hekula eendjovo daKalunga eenghono, omolweenghulunghedi deni. 7 Ovanaihelele nye! Jesaja okwe mu xunganeka da twa eshi a tya: 8 ‘Ovanhu ava ohava fimaneke nge nomilungu, ndele omitima davo odi li kokule naame; 9 ndelenee otava fimaneke nge ongaho nokulonga ovanhu omalongo oipango yovanhu.’” 10 Ndele Ye okwa ifana eengudu dovanhu di ehene kuye, ndele ta ti kudo: “Udeni, nye mu didilike.” 11 Hasheshi hashi i mokanya tashi nyateke omunhu, ndelenee osheshi hashi di mokanya tashi nyateke omunhu.” 12 Opo ovalongwa vaye ve uya kuye ndele tava ti: “Ou shi shii tuu kutya Ovafarisai eshi va uda eendjovo odo, ova ninga omwenyo mwii?” 13 Ndelenee Ye okwa nyamukula: “Okeshe tuu onhwika inai twikwa kuTate meulu, otai dudwa mo nomidi dayo. 14 Va efeni; ovo ovakwatiketi vovapofi; ngeenge ku nomupofi ta kwata omupofi mukwao komhango, aveshe vavali otava wile moshilambo.” 15 Ndele Petrus okwe mu lombwela ta ti: “Tu fatululila efaneko eli.” 16 Ndelenee Jesus ota ti: “Nanye yo kamu neendunge natango. 17 Kamu shi wete, keshe eshi hashi i mokanya, otashi i medimo notashi piti mo vali. 18 Ndelenee keshe osho hashi di mokanya ohashi di komitima, ndele tashi nyateke omunhu. 19 Osheshi momutima omo hamu di omadiladilo mai, omadipao, omanyonohombo, oluhaelo, oulunga, omalundilafano, omasheko. 20 Oyo tuu ei tai nyateke omunhu; ndele okulya nomake inaa koshwa itaku nyateke omunhu.”
19-25 FEBRUALI
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MATEUS 16-17
“Oho diladila omadiladilo alyelye?”
(Mateus 16:21, 22) Hano okefiku tuu olo Jesus okwa hovela okuhololela ovalongwa vaye nokutya, e nokuya kuJerusalem noku ka hepekwa nomahepeko mahapu kovakulunhu nokovapristeli ovakulunhu nokovanongo vomishangwa nokudipawa nokunyumunwa efiku etitatu. 22 Petrus okwe mu kufa povanhu a hovela oku mu hanyena, ndele ta ti: Omwene, osho nashi ku kale kokule uha ningwe ngaha.
Ovalumenhu, hopaeneneni oukwamutwe waKristus
17 Pomhito imwe vali, Jesus okwa li ta hepaululile ovahongwa vaye kutya oku na okuya kuJerusalem, oko a li ta ka hepekwa “kovakulunhu nokovapristeri ovakulunhu nokovanongo vomishangwa nokudipawa nokunyumunwa efiku etitatu.” Opo nee Petrus okwa kufa po Jesus ndele te mu hanyene, ta ti: “Omwene, osho nashi ku kale kokule u ha ningwe ngaha.” Osha yela kutya Petrus okwa li e na etaleko la kanghamena komaliudo opanhu, onghee okwa li a pumbwa okupukululwa. Nomolwaasho, Jesus okwe mu lombwela a ti: “Dja po puame, Satana. Oove omuhongauli wange, osheshi ove ito diladila osho shaKalunga, ndele osho oshovanhu.” — Mateus 16:21-23.
(Mateus 16:23) Ndelenee Ye okwa punguluka ndele ta ti kuPetrus: “Dja po pwaame, Satana. Oove omuhongauli wange, osheshi ove ito diladila osho shaKalunga, ndele osho oshovanhu.”
Kala wa pashuka, Satana okwa hala e ku xwake po!
16 Satana ota dulu yo okupukifa novapiya vaJehova ovaladi. Pashihopaenenwa, diladila kombinga yaasho sha li sha ningwa po eshi Jesus a li a lombwela ovahongwa vaye kutya mafiku ota ka dipawa. Omuyapostoli Petrus oo a li e hole Jesus okwa ti: “Omwene, [lietela onghenda, NW] u ha ningwe ngaha.” Jesus okwa lombwela Petrus ta ti: “Dja po puame, Satana.” (Mateus 16:22, 23) Omolwashike Jesus a ifana Petrus “Satana”? Omolwaashi Jesus okwa li e shii osho sha li shi li poku ka ningwa po. Diva, Jesus okwa li ta ka fya e li ekuliloyambo nokwa li ta ka ulika kutya Satana omunaipupulu. Osho osha li efimbo lidjuu mondjokonona yovanhu, ashike kasha li efimbo laJesus ‘lokulietela onghenda.’ Satana okwa li te ke shi hafela ngeenge ngeno Jesus okwa efa po okukala oupafi.
17 Exulilo longhalelo ei yoinima oli li poduka, onghee hano nafye otu li mefimbo lidjuu. Satana okwa hala tu ‘lietele onghenda’ mokukala hatu yandje elitulemo kokupondola mounyuni ou. Okwa hala tu dimbwe kutya otu li momafiku axuuninwa nokweefa po okukala tu li oupafi. Ino efa nande osho shi ku ningilwe! Ponhele yaasho, ‘kala oupafi.’ (Mateus 24:42) Ino itavela nande oipupulu yaSatana kutya exulilo oli li kokule ile kutya itali uya nandenande.
(Mateus 16:24) Ndele Jesus okwa lombwela ovalongwa vaye: “Ngeenge ku na ou a hala okushikula nge, oye ne lixupule ye mwene, ne litwike omushiyakano waye, ye na shikule nge.
‘Indeni, ka ningeni ovanhu ovahongwa noku va ninginifa’
9 Okulandula oshihopaenenwa shaJesus shi na sha nokulonga ehalo laKalunga osha kwatela mo shike? Jesus okwa lombwela ovahongwa vaye a ti: “Ngenge ku na ou a hala okushikula nge, oye ne lixupule ye mwene, ne litwike [omuti waye womahepeko, ndele na kale nokushikula nge, NW].” (Mateus 16:24) Momushangwa omo, Jesus okwa popya oinima itatu oyo tu na okuninga. Shotete, otu na ‘okulixupula’ fye vene. Noitya imwe, otu na okweefa po oikala yokulihola mwene oyo hai etifwa kokuhawanenena, ndele hatu tambula ko omayele newiliko laKalunga. Oshitivali, otu na ‘okulitwika omuti wetu womahepeko.’ Pefimbo laJesus, omuti womahepeko owa li edidiliko lokufifwa ohoni nokumonifwa oixuna. Tu li Ovakriste, otwe lilongekida okumona oixuna omolwonghundana iwa. (2 Timoteus 1:8) Ngaashi Jesus, ‘ihatu kala tu na ko nasha nomasheko’ ounyuni, ndele ohatu kala twa hafa molwaashi otu shii kutya ohatu hafifa Kalunga. (Ovaheberi 12:2) Oshititatu, otu na ‘okukala’ hatu shikula Jesus. — Epsalme 73:26; 119:44; 145:2.
Konakona moule omamona opamhepo
(Mateus 16:18) Naame yo ohandi ku lombwele: oove Petrus, nokemanya tuu eli handi tungile ko eongalo lange, ndele itali ka dulika koivelo yoshovafi.
ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 16:18 mo-nwtsty
oove Petrus, nokemanya tuu eli: Outumbulilo wOshigreka petros ngeenge tau longifwa wa yukifwa kovalumenhu, otau ti “emanya.” Pomhito ei owa longifwa tau ulike kedina (Petrus), olo Jesus a luka Simon mOshigreka. (Joh 1:42) Edina loshikainhu olo la dja koshitya petra otali ti yo “emanya,” notali yandje ediladilo lemanya lokoshi elela ile konduba yomamanya. Outumbulilo oo wOshigreka otau hangwa yo muMat 7:24, 25; 27:60; Luk 6:48; 8:6; Rom 9:33; 1Kor 10:4; 1Pet 2:8. Petrus ka li e li tala ko e li emanya olo Jesus a li ta popi kutya ota ka tungila ko eongalo laye, molwaashi okwa shanga mu 1 Petrus 2:4-8 kutya Jesus oye a li a xunganekwa e li ‘emanya lokolonela,’ ile tu tye ekanghameno olo la hoololwa kuKalunga mwene. Sha faafana, omuyapostoli Paulus okwa popya Jesus e li “ekanghameno” nosho yo ‘emanya lopamhepo.’ (1Kor 3:11; 10:4) Onghee hano, eshi Jesus a popya eendjovo odo okwa li a hala okutya ngaha: ‘Oove, ou handi ifana Petrus (osho tashi ti Emanya) owa didilika mo Kristus, ‘emanya eli,’ oo ta ka kala ekanghameno leongalo lopaKriste.’
Eongalo: Eshi osho oshikando shotete outumbulilo oo wOshigreka ek·kle·sia wa longifwa. Osha dja koitya ivali yOshigreka, ek, osho tashi ti “dja mo,” nosho yo ka·leo, tashi ti “ifana.” Otashi ulike kongudu yovanhu va ongalekwa ile va ifanwa va ongale omolwelalakano ile oshilonga shonhumba. (Tala omafatululo oitya.) Ashike pomhito ei, Jesus okwa li ta popi kombinga yokutotwa po kweongalo lopaKriste, olo la fikama po mOvakriste ovavaekwa, ovo ve li ‘emanya li nomwenyo’ notava tungwa ‘meumbo lopamhepo.’ (1Pet 2:4, 5) Outumbulilo oo wOshigreka owa longifwa luhapu mo-Septuagint u na edimba limwe noshitya shOshiheberi “eongalo,” osho luhapu hashi ulike koshiwana ashishe shaKalunga. (Deut 23:3; 31:30) MOilonga 7:38, Ovaisrael ovo va li va dja mo muEgipiti ohava ifanwa “eongalo.” Sha faafana, Ovakriste ovo va ‘ifanwa mo momulaulu’ nova “hoololwa mounyuni” ova ninga ‘eongalo laKalunga.’ — 1Pet 2:9; Joh 15:19; 1Kor 1:2.
(Mateus 16:19) Ndele Ame ohandi ke ku pa eeshapi douhamba wokeulu, keshe osho to shi mange kombada yedu, otashi kala sha mangwa nomeulu, naasho to shi mangulula kombada yedu, nomeulu otashi ka kala sha mangululwa.”
omauyelele okukonakona a pamba Mat 16:19 mo-nwtsty
eeshapi douhamba wokeulu: PaMbiibeli, ovo va li hava pewa eeshapi, kutya nee opafaneko ile opaushili, ova li hava kala ve lineekelelwa oshilonga sha fimana. (1Omaf 9:26, 27; Jes 22:20-22) Outumbulilo ‘oshapi’ otau ulike keenghonopangelo ile koshinakuwanifwa. Petrus okwa li a longifa “eeshapi” odo e lineekelelwa okupatulula Ovajuda (Oil 2:22-41), Ovasamaria (Oil 8:14-17), naavo vehe fi Ovajuda (Oil 2:22-41) opo va mone omhito yokuvaekwa nomhepo iyapuki yaKalunga va ye Ouhamba weulu.
Elesho lOmbiibeli
(Mateus 16:1-20) Ndele Ovafarisai nOvasadukai ve uya kuye, va hala oku mu yeleka, ndele ve mu indila e va talife edidiliko lokeulu. 2 Ndelenee Ye okwe va nyamukula ndele ta ti: “Onguloshi ohamu ti: ‘Kaku nodula, osheshi eulu la tilyana, 3 nongula ohamu ti: ‘nena otaku uya odula yoshikungulu, osheshi eulu ola tilyana noku na oilemo ilaula.’ Nye omu shii okudidilika oshipala sheulu, ndele omadidiliko omafimbo kamu shii oku a didilika. 4 Epupi eli olii nolovanyoni vohombo ovo va hala edidiliko, ndele vo itava pewa edidiliko limwe olo tuu eli laJona.” Ndele okwe va fiya po ndele ta i. 5 Ndele ovalongwa eshi va fika komunghulo walanghele kwinya, ova dimbwa okudja ko nomingome. 6 Ndele Jesus ta ti kuvo: “Taleni, livangekeni onhafi yOvafarisai noyOvasadukai.” 7 Ndele ova kundafana ndele tava ti: “Osheshi inatu dja ko nomingome.” 8 Ndelenee Jesus eshi e shi koneka, ta ti: “Nye omu neitavelo linini, oshike tamu kundafanene osho, eshi muhe na omingome? 9 Kamu udite ko natango? Nye inamu dimbulukwa omingome dinya nhano, novanhu omayovi atano, noimbale ingapi mwa toola oixupe, 10 nomingome dinya heyali okomayovi ane, noimbale ingapi mwa toola oixupe? 11 Ongahelipi inamu koneka kutya, Ame inandi popya omingome, ndelenee livangekeni onhafi yOvafarisai noyOvasadukai.” 12 Opo nee va uda ko kutya, ina popya elivangeko lonhafi yomingome, ndele omalongo Ovafarisai nOvasadukai. 13 Ndele Jesus eshi e uya komukunda waKesarea Filippi, okwa pula ovalongwa vaye ndele ta ti: “Ovanhu ohava ti ngahelipi, Omona wOmunhu Oye olyelye?” 14 Ndele ovo tava ti: “Vamwe otava ti: oJohannes Omushashi, vamwe oElia, vamwe oJeremia ile umwe womovaxunganeki.” 15 Oye ta ti kuvo: “Nye hano otamu ti ngahelipi, Aame lyelye?” 16 Ndele Simon Petrus okwa nyamukula ndele ta ti: “Oove Kristus, Omona waKalunga omunamwenyo.” 17 Jesus okwe mu nyamukula ndele ta ti: “Oove omunelao, Simon yaJona, osheshi hambelela nohonde ye ku hololela osho, ndelenee oTate meulu. 18 Naame yo ohandi ku lombwele: oove Petrus, nokemanya tuu eli handi tungile ko eongalo lange, ndele itali ka dulika koivelo yoshovafi. 19 Ndele Ame ohandi ke ku pa eeshapi douhamba wokeulu, keshe osho to shi mange kombada yedu, otashi kala sha mangwa nomeulu, naasho to shi mangulula kombada yedu, nomeulu otashi ka kala sha mangululwa.” 20 Opo nee okwa kelela ovalongwa vaye vehe shi tonge nande okomunhu nokutya, Oye Kristus.
26 FEBRUALI–4 MARSA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MATEUS 18-19
“Henuka okulipundukifa ove mwene nosho yo vamwe”
(Mateus 18:6, 7) “Ndele ou ta hongaula kamwe komwaava vanini, tava itavele nge, she mu wapalela ngeno a mangelwe mofingo yaye emanya loshini, ndele ta ninginifwa moule mefuta. 7 “Woo ounyuni omolwomahongaulo! Osheshi omahongaulo e nokuuya; ndelenee woo omunhu ou ta eta ehongaulo!
omauyelele okukonakona a pamba Mat 18:6, 7 mo-nwtsty
emanya loshini tali tanaunwa kondongi: Ile “emanya linene loshini.” Oshini osho osha li shi na okanya kounene weemeta 1.2-1.5, nosha li ashike tashi dulu okutanaunwa kondongi molwaashi osha li shidjuu.
omahongaulo: Oshitya shOshigreka skanda·lon, otashi ulike ‘komahongaulo,’ nohashi ulike komwiyo; vamwe ohava ti otashi dulu okukala okati, oko haka telifwa omwiyo. Paife ohashi longifwa okuulika kukeshe osho tashi dulu okupundukifa omunhu. Oku shi popya meityo lopafaneko, otashi ulike kelihumbato ile konghalo yonhumba oyo tai ningifa omunhu ehe lihumbate monghedi ya koshoka, naasho otashi dulu oku mu pundukifa ile a wile menyono. MuMateus 18:8, 9, oshityalonga skan·da·lizo, otashi dulu okutolokwa ‘okuhongaula’ ile tu tye okupundukifa, notashi dulu yo okukala “elulo; naasho otashi ningifa omunhu a ye menyono.”
Efano mo-nwtsty
Oshini
Emanya loshini ola li hali longifwa okutwa oilya ile okufina omaadi meemono. Omamanya amwe okwa li haa dulu okutanaunwa komake ofimbo amwe kwa li ashike haa tanaunwa koinamwenyo molwaashi omadjuu. Otashi dulika a faafana naalo la li hali tanaunwa kuSimson eshi a li a kwatwa po kOvafilisti. (Ovatok 16:21) Onghedi oyo yokutwa kaya li ashike hai longifwa muIsrael, ndele oya li yo hai longifwa moilongo ihapu oyo ya li koshi yepangelo laRoma.
Emanya loshini loposhi nolopombada
Emanya linene loshini ngaashi eli li li mefano otali dulu ashike okutanaunwa koshinamwenyo, ngaashi ondongi, mokutwa oilya ile mokunyanyaula eemono. Emanya loshini lopombada otashi dulika li kale li na ounene wometa 1.5 notali dulu okutanaunwa kemanya loposhi.
(Mateus 18:8, 9) Ndele eke loye ile omhadi yoye, ngeenge tai ku hongaula, i teta ko ove u i ekeleshi; okuya momwenyo ove oshingudu ile oshilema okwe ku wapalela ku dule okukala nomake avali neemhadi mbali, ove to ekelwashi momundilo waalushe. 9 Neisho loye ngeenge tali ku hongaula, li kolola mo, ove u li ekeleshi; okuya momwenyo u neisho limwe alike okwe ku wapalela ku dule okukala nomesho avali, ndele to ka ekelwa momundilo woheli.
omauyelele okukonakona a pamba Mat Mt 18:9 mo-nwtsty
Gehenna: Outumbulilo oo owa dja koshitya shOshiheberi geh hin·nom, osho tashi ti “efilu laHinnom.” Efilu olo otali hangwa kouninginino nokolukadi laJerusalem shonale. (Tala okaalita B12 “Jerusalem and Surrounding Area.”) Pefimbo laJesus, efilu olo la li onhele yokuxwikila oimbodi, nomolwaasho oshitya “Gehenna” osha li tashi wapalele okufaneka ehanauno laalushe.
Omafatululo oitya mo-nwtstg
Gehenna
Efilu laHinnom, olo la lukwa mOshigreka, otali hangwa kouningininolukadi laJerusalem shonale. (Jer 7:31) Ola popiwa paxunganeko li li onhele omo hamu umbilwa oonakufya. (Jer 7:32; 19:6) Kape na oumbangi oo tau ulike kutya muGehenna omwa li hamu umbilwa oinamwenyo novanhu ve na omwenyo ile nelalakano loku va hepeka. Nomolwaasho onhele oyo itai dulu okufaneka onhele omo hamu hepekelwa eemwenyo dovanhu momundilo. Ponhele yaasho, Jesus novahongwa vaye ova longifa outumbulilo oo tava faneke etokolo ‘lefyo etivali,’ ehanauno laalushe. — Eh 20:14; Mat 5:22; 10:28.
(Mateus 18:10) “Litaleni, muha dine nande okamwe komwaava vanini; osheshi Ame ohandi mu lombwele, ovaengeli vavo vomeulu ohava tale alushe oshipala shaTate meulu.
omauyelele okukonakona a pamba Mat 18:10 mo-nwtsty
ohava tale alushe oshipala shaTate: Ile “okukala nekwatafano naTate.” Oishitwa yopamhepo ohai mono oshipala shaKalunga molwaashi oi na ekwatafano naye. — Ex 33:20.
Nghee oishitwa yopamhepo hai tu kumu
Jesus okwa ulika kutya ovaengeli ova pewa oshinakuwanifwa shokupashukila oshiwana shaKalunga. Eshi Jesus a li ta londwele ovahongwa vaye shi na sha nokupundukifa vamwe okwa ti: “Litaleni, muha dine nande okamwe komwaava vanini; osheshi Ame ohandi mu lombwele, ovaengeli vavo vomeulu ohava tale alushe oshipala shaTate meulu.” (Mateus 18:10) Ashike osho ina shi hala kutya omushikuli waye keshe oku na omweengeli oo he mu amene. Jesus okwa ulika yo kutya ovaengeli ovo hava longele kumwe naKalunga ove na ohokwe moilyo yeongalo lopaKriste.
Konakona moule omamona opamhepo
(Mateus 18:21, 22) Opo nee Petrus okwa ya kuye ndele ta ti: “Omwene, olungapi ndi nokudimina po omumwatate ta nyono kwaame: luheyali ola wana?” 22 Jesus okwe mu nyamukula: “Ame ihandi ku lombwele luheyali, ndelenee lwomilongo heyali naheyali.
omauyelele okukonakona a pamba Mat 18:22 mo-nwtsty
oikando 77: Otashi ti “lwomilongo heyali naheyali.” Outumbulilo oo wOshigreka otau ti “70 na 7” (oikando 77) ile “70 da hapupalifwa lu 7” (oikando 490). Ediladilo la faafana naalo otali hangwa mo-Septuagint muGenesis 4:24 la shangwa mOshiheberi tali ti “oikando 77,” osho tashi yambidida “oikando 77.” Okudimina po luheyali otashi ti “okutwikila okudimina po nopehe na ongaba.” Eshi Jesus a lombwela Petrus a kale ha dimine po 77 ndele ha 7, okwa li ta hongo ovashikuli vaye vehe litulile po ongaba yokudimina po. Mepingafano naasho, Ombiibeli yo-Babylonian Talmud (Yoma 86b) oya ti: “Ngeenge omunhu okwa nyono kwoove lotete, lutivali nolutitatu mu dimina po, ashike ngeenge okwa nyono kwoove olutine ino mu dimina po.”
(Mateus 19:7) Ovo tava ti kuye: “Moses okwa yandjela shike oufemba wokuyandja ombapila yehengano, noku mu henga?”
omauyelele okukonakona a pamba Mat 19:7 mo-nwtsty
ombapila yehengano: Ile “ombapila yeteyohombo.” Omulumenhu oo a li ta diladila okuhenga po omukainhu waye okwa li e na okulongekida ombapila nokuya kovakulunhu, nomhango oya li hai mu pe efimbo a diladile moule kombinga yetokolo olo la kwata moiti. Elalakano lOmhango oyo okwa li okukwafela ovalihomboli vaha teye ohombo yavo meendelelo noku amena ovakainhu paveta. (Deut 24:1) Ashike pefimbo laJesus, ovawiliki vomalongelokalunga ova li hava ve shi ningifa shipu okuteya ohombo. Omunandjokonona Omufarisai Josefus womefelemudo lotete, ovo va li va teya ohombo, okwa popya a ti: “Ovanhu nava pewe epitikilo lokuteya ohombo kashi na nee mbudi kutya oshike sha ningwa po (nopeemhito dihapu ovashamane ovo va li hava teya ohombo).”
Omafano mo-nwtsty
ombapila yeteyohombo
Ombapila yeteyohombo yomo 71 ile 72 O.P., oya li ya shangwa mOshiaramea. Oya hangelwe kolundume laWadi Murabbaat, omulonga wa pwiinina oo u li mombuwa yaJudea. Oya tumbula kutya momudo omutihamano konima eshi Ovajuda va tukulula ounashibofa, Joseph, omona waNaqsan, okwa henga po Miriam, omonakadona waJonathan oo a li ha kala moshilando shaMasada.
Elesho lOmbiibeli
(Mateus 18:18-35) “Oshili handi mu lombwele: Eshi tamu shi mange kombada yedu, otashi kala sha mangwa nomeulu, naashi tamu shi mangulula kombada yedu, otashi kala sha mangululwa nomeulu. 19 “Oshili handi mu lombwele vali: Ngeenge vavali vomunye kombada yedu tava udafana oshinima tave shi indile, otave shi pewa kuTate meulu. 20 Osheshi oku ku na vavali ile vatatu va ongala medina lange, Ame ondi li mokati kavo.” 21 Opo nee Petrus okwa ya kuye ndele ta ti: “Omwene, olungapi ndi nokudimina po omumwatate ta nyono kwaame: luheyali ola wana?” 22 Jesus okwe mu nyamukula: “Ame ihandi ku lombwele luheyali, ndelenee lwomilongo heyali naheyali. 23 “Onghee hano Ouhamba wokeulu wa fa ohamba ya hala okuvalula oikolo yovapiya vayo. 24 Ndele eshi ya hovela okuvalula, oya etelwa mo umwe e noikolo nayo, yoitalenti omayovi omulongo. 25 Ndele eshi a li hamakasha, ehe na eshi ta futu, omwene waye okwa yandja elombwelo, a landwe po pamwe nomwalikadi waye novana nakeshe eshi e shi kwete, oikolo yaye i futwe. 26 Opo nee omupiya ou okwe linyongamena poshi, e mu ilikana ndele ta ti: ‘Tale nge onheni, ndele handi ku futile aishe.’ 27 Ndele Omwene okwa fila omupiya ou onghenda, okwe mu efa, ndele te mu dimine po oikolo. 28 “Ndelenee omupiya ou eshi a ya pondje, okwe litwa omupiya mukwao, e mu lila oikolo yeedenari efele limwe; okwe mu kwata, e mu ponda ndele ta ti: ‘Futa oikolo yange.’ 29 Opo nee omupiya ou mukwao okwa twa eengolo, e mu ilikana ndele ta ti: ‘Tale nge onheni, ohandi ku futile aishe.’ 30 Ndelenee oye ina hala, okwa ya ndele te mu idililifa modolongo, fiyo ta futu oikolo yaye. 31 Ndele ovapiya vakwao eshi va mona eshi sha ningwa po, ova nyika oluhodi shili, ndele va ka hepaululila omwene wavo oinima ei aishe ya ningwa ko. 32 Opo nee omwene waye okwe mu ifana kuye ndele ta ti kuye: ‘Omupiya ove mwii, oikolo yoye aishe onde i ku kufila po, eshi wa ilikana nge; 33 naave yo ngeno wa li u nokufila onghenda omupiya mukweni, ngaashi ame nde ku fila onghenda.’ 34 Ndele omwene waye mehandu laye okwe mu yandja kovahepeki fiyo ta futu oinima aishe e i mu lila oikolo. 35 Osho yo Tate meulu te mu ningile, ngeenge itamu dimine po okomitima deni keshe tuu omumwaina.”