Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa
2-8 APRILI
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MATEUS 26
“Efaafano neyooloko olo li li pokati kOpaasa nEdimbuluko”
(Mateus 26:17-20) Ndele efiku lotete lomingome inadi fingwa, ovalongwa ove uya kuJesus ndele tava ti: “Openi wa hala, tu ku longele odi yaPaasa u i lye?” 18 Ndele Ye okwa tya: “Indeni koshilando kunima nye mu ke mu lombwele, mu tye: ‘Omuhongi ota ti: efimbo lange ola fika; opwoove handi ka lya oikulya yaPaasa pamwe novalongwa vange.’” 19 Ovalongwa ova ninga ngaashi Jesus e va lombwela, ndele va longekida odi yaPaasa. 20 Ndele onguloshi eshi ye uya, okwa kala omutumba poshililo pamwe novalongwa vaye omulongo navavali.
Efanao mo-nwtsty
Ouvalelo wOpaasa
Oinima imwe oyo ya li hai longifwa pOpaasa ongaashi: (1) odi ya yofwa (omakipa ayo ihaa teywa nandenande); (2) omingome dihe nonhafi; nosho yo (3) oimbodi ilula. (Ex 12:5, 8; Num 9:11) She likolelela koMishnah, oimbodi ilula otashi dulika tai ulike kombidi yo-lettuce, o-chicory, oludi lendjikau, oshikwambidi sho-endive ile o-dandelion, noimbodi oyo oya li hai dimbulukifa Ovaisrael eshi va li tava mono oixuna moupika waEgipti. Jesus okwa li a longifa omungome inau ya onhafi, ta ulike kolutu laye la wanenena. (Mat 26:26) Omuyapostoli Paulus okwa ifana Jesus “odjona yetu yaPaasa.” (1Kor 5:7) Lwopefelemudo lotete, (4) omaviinyu nao okwa li oshitukulwa shouvalelo wOpaasa. Jesus okwa li a longifa omaviinyu ta ulike kohonde yaye, oyo ya li tai ka tika i li eyambo. — Mat 26:27, 28.
(Mateus 26:26) Ndele eshi va li tava li, Jesus okwa kufa omungome, ndele ta hambelele, ndele te u pambula, ndele te u pe ovalongwa vaye ndele ta ti: “Tambuleni, lyeni; eshi olutu lange.”
ouyelele wokukonakona mo-nwtsty a pamba Mat 26:26
eshi: Oshitya shOshigreka osho tashi ti e·stin otashi “ulike; tashi faneka; shilile po.” Eityo olo ola li la yelelela nawa ovayapostoli molwaashi Jesus opo a li, e na olutu la wanenena nosho yo omingome inadi ya onhafi odo va li pokulya. Onghee hano, omungome hao wa li olutu laye lovenevene. Oshitya osho shOshigreka osha li yo sha longifwa muMat 12:7, nomatoloko mahapu Eembiibeli okwa ti “eshi.”
(Mateus 26:27, 28) Opo Ye okwa kufa eholo, ndele ta pandula, ndele te li va pe, ndele ta ti: “Nweni mo amushe; 28 osheshi olo ohonde yange, ohonde yehangano, tai tilwashi omolwavahapu okudima po omatimba.
ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mat 26:28
ohonde yehangano: Ehangano lipe, olo li li pokati kaJehova nOvakriste ovavaekwa, ola ningifwa tashi shiiva keyambo laJesus. (Heb 8:10) Jesus okwa longifa outumbulilo wa faafana naao wa longifwa kuMoses eshi a li ta longo e li omupokati wehangano lOmhango olo la li la ningwa nOvaisrael pOmhunda yaSinai. (Ex 24:8; Heb 9:19-21) Ngaashi ashike ohonde yeemhedi noyoikombo ya li ya koleka ehangano lOmhango pokati kaKalunga noshiwana shaIsrael, ohonde yaJesus okwa li ya koleka ehangano lipe olo Jehova a ninga naIsrael shopamhepo. Ehangano olo lipe ola li la ya moilonga pOpentekoste 33 O.P. — Heb 9:14, 15.
Konakona moule omamona opamhepo
(Mateus 26:17) Ndele efiku lotete lomingome inadi fingwa, ovalongwa ove uya kuJesus ndele tava ti: “Openi wa hala, tu ku longele odi yaPaasa u i lye?”
ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mat 26:17
Efiku lotete lomingome inadi fingwa: Oshivilo shomingome inadi ya onhafi osha li sha hovela 15 Nisan, efiku olo la shikula Opaasa (14 Nisan), nosha li shi na okukwata omafiku aheyali. (Tala oshiwedelwako B15.) Pefimbo laJesus Opassa oya li ya kwatakanifwa noshivilo osho osha li hashi kwata omafiku ahetatu, mwa kwatelwa 14 Nisan, nomafimbo amwe osha li hashi ifanwa “oshivilo shomingome inadi ya onhafi.” (Luk 22:1, NW) She likolelela koshikundafanwa eshi, “efiku lotete” otali ulike kefiku olo “la tetekela.” (Yelekanifa na-Joh 1:15, 30, apa oshitya shOshigreka [protos] osho tashi ti ‘tete,’ otashi ulike ‘kokutetekela’ meityo la faafana, “fimbo ame ndiha li po [protos].”) Onghee hano, Oshigreka shopehovelo nosho yo onghedindjikilile yOshijuda, otashi dulika osho sha ningifa ovahongwa va pule Jesus mo 13 Nisan. Momukokomoko wefiku 13 Nisan, ovahongwa ova li ve lipyakidila tava longekida Opaasa, oyo ya li tai ka danwa shimha ‘onguloshi ye uya’ eshi efiku 14 Nisan la hovela. — Markus 14:16, 17.
(Mateus 26:39) Ndele okwa ehena ko kanini, ndele a wila eombe poshi, okwa indila ndele ta ti: “Tate, ngeenge tashi dulika, eholo eli nali koye nge; ndele hangaashi Ame nda hala, ndelenee ongaashi Ove wa hala.”
ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mat 26:39
eholo eli nali koye nge: PaMbiibeli, outumbulilo “eholo” ohau longifwa u lile po ehalo laKalunga ile “oshinakuwanifwa” shomunhu (Tala ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 20:22.) Kape na omalimbililo kutya Jesus okwa li a nyemata molwaashi okwa li e shii kutya efyo laye otali ka shekifa nokudinifa Kalunga, nomolwaasho a ilikana kutya “eholo” nali mu pitilile po.
Elesho lOmbiibeli
(Mateus 26:1-19) Ndele opa ningwa, Jesus eshi a mana eendjovo odo adishe, okwa tya kovalongwa vaye: 2 “Onye omu shi shii, ngeenge taku piti omafiku avali oku nOpaasa; nOmona wOmunhu ota yandjwa okuvalelwa.” 3 Opo nee ovapristeli ovakulunhu novakulunhu voshiwana va ongala meumbo lomupristeli omukulunhu, edina laye Kajafas 4 ndele va kundafana, va kwate Jesus nekonda ve mu dipae. 5 Ndele tava ti: “Hapefimbo loshivilo shinene, puha ninge epiyaano movanhu.” 6 Opo nee Jesus eshi a li muBetania omeumbo laSimon omunashilundu, 7 omukainhu umwe okwe uya kuye, e nokashanga ke yadi omaadi e nondilo, ndele okwe a tila komutwe waJesus, fimbo a kala omutumba poshililo. 8 Ndele ovalongwa vaye eshi ve shi mona va ninga omwenyo mwii ndele tava ti: “Oshike hano taa hepifwa ashike? 9 Ngeno a landifwa po, ngeno oimaliwa ihapu, i yandjelwe eehepele.” 10 Ndelenee opo Jesus eshi e shi koneka, ota ti kuvo: “Oshike tamu nyikifa omukainhu oluhodi? Oye okwa longela nge oshilonga shiwa 11 Eehepele omu va kwete alushe punye, ndele Ame kamu kwete nge alushe. 12 Osheshi eshi a tila omaadi aa kolutu lange, okwe shi ningila epako lange. 13 Oshili handi mu lombwele: Keshe apa mounyuni aushe evaengeli eli tali udifwa, noshilonga eshi shaye otashi ka hepaululwa moku mu dimbulukwa.” 14 Opo nee umwe womwaava omulongo navavali, edina laye Judas Iskariot, okwa ya kovapristeli ovakulunhu 15 ndele ta ti: “Omwa hala okupa nge shike, ndi mu yandje momake eni?” Ovo ove mu futa oimaliwa oisiliveli omilongo itatu. 16 Ndele okudja kefiku tuu eli okwa li ta kongo efimbo la wapala oku mu kengelela. 17 Ndele efiku lotete lomingome inadi fingwa, ovalongwa ove uya kuJesus ndele tava ti: “Openi wa hala, tu ku longele odi yaPaasa u i lye?” 18 Ndele Ye okwa tya: “Indeni koshilando kunima nye mu ke mu lombwele, mu tye: ‘Omuhongi ota ti: efimbo lange ola fika; opwoove handi ka lya oikulya yaPaasa pamwe novalongwa vange.’” 19 Ovalongwa ova ninga ngaashi Jesus e va lombwela, ndele va longekida odi yaPaasa.
9-15 APRILI
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MATEUS 27-28
“Ka ningeni ovanhu aveshe ovalongwa — omolwashike, openi nongahelipi?”
( (Mateus 28:18) Ndele Jesus okwe uya kuvo, okwe va lombwela ndele ta ti: “Ame onda pewa eenghono adishe meulu nokombada yedu.
‘Ka ningeni ovanhu aveshe ovalongwa’
4 Jesus oku na eenghonopangelo kombada yeongalo laye, nokudja mo 1914 oku na eenghonopangelo kombada yOuhamba waKalunga opo wa dikwa po. (Ovakolossi 1:13; Ehololo 11:15) Oye omweengeli omukulunhu nokungaha ota wilike etanga lovakwaita vomeulu, ovaengeli omamiliyona omafele. (1 Ovatessaloniki 4:16; 1 Petrus 3:22; Ehololo 19:14-16) Okwa pewa eenghono kuXe a hanaune po “elelo alishe nepangelo neenghono adishe” odo tadi pataneke omafinamhango ouyuki. (1 Ovakorinto 15:24-26; Ovaefeso 1:20-23) Eenghonopangelo daJesus inadi ngabekelwa ashike okupangela ovanamwenyo. Oku li yo “omutokoli wovanamwenyo nowovafi” noku na eenghono da dja kuKalunga dokunyumuna ovo va fya. (Oilonga 10:42; Johannes 5:26-28) Doshili, elombwelo la yandjwa kwaao a pewa eenghonopangelo dihapu ngaho oli na okutalwa ko la fimanenena. Onghee hano, ohatu dulika nefimaneko nosho yo nehalo liwa kelombwelo laKristus ‘lokuya tu ka ninge ovanhu ovalongwa.’
(Mateus 28:19) Indeni hano ka ningeni ovanhu aveshe ovalongwa vange, noku va shashela medina laXe nolOmona nolOmhepo Iyapuki,
omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Mat 28:19
ningeni ovanhu ovalongwa: Oshitya shOshigreka ma·the·teuo otashi dulu okutolokwa “longa” nelalakano lokuninga ovanhu ovahongwa. (Yelekanifa na-Mat 13:52, omo sha tolokwa “omulongwa.”) Oshityalonga “okuninginifa” nosho yo ‘okulonga’ otai ulike kutya oshike sha kwatela mo moshipango shokuninga ‘ovanhu ovalongwa.’
ovanhu aveshe: oshitya osho osha tolokwa paunafangwa “ovanhu aveshe,” ashike pomhito ei, oshikundafanwa otashi ulike kovanhu vahapu vomoiwana aishe, nolwaasho oshityadina ponhele shOshigraka “va” sha longifwa oku va ninginifa tashi ulike kovanhu, ndele ha ‘koiwana.’ Oshipango osho shokuninga “ovanhu aveshe ovalongwa” osha li shipe. Ngaashi ashike sha li pefimbo loukalele waJesus, Omishangwa otadi ulike kutya ovanhu vomoiwana aishe ova li hava tambulwa ko muIsrael ngeenge ove uya okulongela Jehova. (1Eeh 8:41-43) Moshipango osho, Jesus okwa li a lombwela ovashikuli vaye va tamunune mo oilonga yavo mokuudifila ovanhu yo vomoiwana imwe ponhele ashike yOvajuda, ta divilike oilonga yOvakriste yokuninga ovanhu ovahongwa mounyuni aushe. — Mat 10:1, 5-7; Eh 7:9; tala ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 24:14.
(Mateus 28:20) noku va longa okudiinina aishe ei nde i mu lombwela. Ndele tala, Ame ondi li pamwe nanye omafiku aeshe, fiyo okexulilo lefimbo lounyuni.”
ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mat 28:20
oku va longa: Oshitya shOshigreka ‘okulonga’ osha kwatela mo elombwelo, okuyelifa, okutomhafana nokuulika omaumbangi. (Tala ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 3:1; 4:23.) Oku va honga okudiinina aishe oyo Jesus a honga oshi li oshinima tashi twikile, osho tashi dulu okukwatela mo oku va honga omahongo aye, oku a tula moilonga nokushikula oshihopaenenwa shaye. — Joh 13:17; Ef 4:21; 1Pet 2:21.
Konakona moule omamona opamhepo
(Mateus 27:51) Ndele tala, etukulifo lotembeli ola tauka pombada fiyo oposhi, nedu ola kakama, nomamanya okeemhunda okwa tanduka.
omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Mat 27:51
etukulifo: Ewapalo olo ola li la tukaula ko Ouyapukielela kOuyapuki motembeli. Omufyuululwakalo wOshijuda otau ulike kutya etukulifo olo ola li li na oule weemeta 18, ounene weemeta 9 nosho yo omutamo weesentimeta 7.4. Eshi Jehova a taula etukulifo moinhimbu ivali, itashi ulike ashike kutya okwa li a handukila ovadipai vOmona waye, ndele otashi ulike yo kutya omhito yokuya meulu oya yeuluka. — Heb 10:19, 20; tala Omafatululo oitya.
otembeli: Oshitya shOshigreka na·os otashi ulike kwaasho sha tukula ko Ouyapuki kOuyapukielela.
(Mateus 28:7) Ndele indeni nee nokweendelela mu ka lombwele ovalongwa vaye nokutya, okwa nyumuka. Ndele tala, ote mu tetekelele okuya kuGalilea; oko tamu ke mu mona. Tala, aame nde shi mu lombwela.”
ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mat 28:7
ka lombweleni ovalongwa vaye nokutya, okwa nyumuka: Ovakainhu ovo havo ashike ovahongwa votete va lombwelwa kutya Jesus okwa nyumuka, ndele ovo yo votete va lombwelwa va ka shiivifile ovahongwa vakwao. (Mat 28:2, 5, 7) Pamufyuululwakalo wOshijuda oo uhe li pamishangwa, ehokololo lomukainhu ihali pwilikinwa momhangu. Mepingafano naasho, omweengeli waJehova okwa li a fimanekifa ovakainhu ovo eshi e va pa oshinakuwanifwa osho shitunhula.
Elesho lOmbiibeli
(Mateus 27:38-54) Ndele ovakolokoshi vavali va valelwa pamwe naye komushiyakano, umwe okolulyo laye nomukwao okolumosho laye. 39 Ndele ovo va pita po ove mu sheka nokupukapuka komitwe davo, 40 ndele tava ti: “Oove tuu ou to ngumauna po otembeli ndele to i tungulula omafiku atatu, likwafa mwene, ngeenge oove Omona waKalunga, ove u dje ko komushiyakano.” 41 Novapristeli ovakulunhu yo pamwe novanongo vomishangwa novakulunhu osho tuu yo ve mu sheka ndele tava ti: 42 “Okwa li ha kwafa ovanhu, ye ita dulu okulikwafa. Ngeenge ye ohamba yOvaisraeli, hano na dje ko paife komushiyakano, opo nee ohatu mu itavele. 43 Oye okwe lineekela Kalunga; Kalunga ne mu xupife hano paife, ngeenge okwe mu hokwa; osheshi Oye mwene okwa tile: Aame Omona waKalunga.” 44 Nosho ngaha ovakolokoshi yo ve mu sheka, ovo va valelwa pamwe naye. 45 Ndele potundi onhihamano opa ninga omilaulu moshilongo ashishe, fiyo opotundi onhimugoi. 46 Ndele potundi onhimugoi Jesus okwa ingida mokule ndele ta ti: “Eeli, Eeli, lama sabaktani?” Nokutya: Kalunga kange, Kalunga kange, oshike wa ekela nge shi? 47 Opo nee vamwe vomuvo va li ofika opo, eshi ve di uda ova tya: “Ota ifana Elia.” 48 Hano umwe waava okwa lotoka ndele okwa kufa okayavo ndele okwe ka yada omaetika, okwe ka tula koshihati, ndele te mu nwefa. 49 Ndelenee ovakwao ova popya tava ti: “Efa u tale, Elia ngeenge ote uya oku mu kwafa.” 50 Ndele Jesus okwa ingida vali pombada ndele ta fi. 51 Ndele tala, etukulifo lotembeli ola tauka pombada fiyo oposhi, nedu ola kakama, nomamanya okeemhunda okwa tanduka, 52 neembila oda yeuluka, omalutu mahapu oonakufya ovayapuki a nyumuka. 53 Ndele va dja mo meembila, ndele ove uya koshilando shiyapuki, Oye eshi a nyumuka, ndele ove lihololela vahapu. 54 Ndele omunefele a nangela Jesus pamwe navo, eshi va mona ekakamo ledu naaishe ei ya ningwa po, ova tila unene ndele tava ti: “Oshili ou okwa li Omona waKalunga.”
16-22 APRILI
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MARKUS 1-2
“Omatimba oye otaa dimwa po”
(Markus 2:3-5) Ndelenee ope uya ovanhu va eta kuye omunhu oshingudu a humbatwa kovalumenhu vane. 4 Ndele vo eshi va nyengwa kouhapu wovanhu oku mu eta kuye, ova ulula onduda omo a li, ndele ova kulukifa poshi olutala oko kwa nangala omunhu oshingudu. 5 Jesus eshi a mona eitavelo lavo, okwa tya koshingudu: “Omumwange, omatimba oye otaa dimwa po.”
jy 67 okat. 3-5
“Omatimba oye otaa dimwa po”
Ofimbo Jesus a li ta hongo ongudu yovanhu monduda, ovalumenhu vane ova eta mo omulumenhu oshingudu a nangala kolutala. Okwa li va hala Jesus a velule kaume kavo. Omolwouhapu wovanhu, ova li va nyengwa oku “mu eta kuye.” (Markus 2:4) Kava li tuu va uda nai! Ova londa kombada yeumbo, ndele tava ulula ombululu monduda omo a li. Ova kulukifa poshi olutala oko kwa nangala omulumenhu oshingudu.
Mbela Jesus okwa li a handuka eshi a piyanekwa? Hasho nandenande. Okwa li a kuminwa eitavelo lavo, ndele ta lombwele omulumenhu oshingudu a ti: “Omatimba oye taa dimwa po.” (Mateus 9:2) Mbela Jesus oha dimi po ngoo shili omatimba? Ovanongo vomishangwa nOvafarisai ova li ve li omhinge naasho a popya, nomolwaasho va pula tava ti: “Ota popi ngahelipi ngaho? Ota sheke Kalunga. Olyelye ta dulu okudima po omatimba, ke fi umwe aeke, Kalunga?” — Markus 2:7.
Molwaashi Jesus okwa li a koneka oikala yomadiladilo avo, okwe va pula ta ti: “Oshike tamu diladilile eshi momitima deni? Eshi shipu shi dule shikwao oshilipipo, okulombwela oshingudu: ‘Omatimba oye a dimwa po’, ile oku mu lombwela: ‘Fikama, kufa po olutala loye u ende?” (Markus 2:8, 9) Jesus okwa li ta dulu okudima po omatimba ovanhu omolwekuliloyambo olo a li poku ka yandja.
(Markus 2:6-12) Omwa li mu novanongo vomishangwa vamwe va kala omutumba, ndele ova diladila momitima davo: 7 Ota popi ngahelipi ngaho? Ota sheke Kalunga. Olyelye ta dulu okudima po omatimba, ke fi umwe aeke, Kalunga?” 8 Jesus okwe shi koneka diva momhepo yaye kutya, vo ove lidiladilila ngaha, ndele okwa tya kuvo: “Oshike tamu diladilile eshi momitima deni? 9 Eshi shipu shi dule shikwao oshilipipo, okulombwela oshingudu: ‘Omatimba oye a dimwa po’, ile oku mu lombwela: ‘Fikama, kufa po olutala loye u ende?’ 10 Ndele opo mu kale mu shi shii, Omona wOmunhu oku na epangelo okudima po omatimba kombada yedu,” okwa tya koshingudu: 11 “Ohandi ku lombwele: Fikama, kufa po olutala loye ove u ye keumbo leni.” 12 Ye okwa fikama, a kufa po diva olutala laye, ndele okwa ya pondje moipafi yaaveshe, aveshe ova kumwa, va hambelela Kalunga ndele tava ti: “Oinima i fike apa inatu i mona nale.”
ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mark 2:9
Eshi shipu: Otashi dulu okukala shipu komunhu okupopya kutya ota dulu okudima po omatimba, molwaashi itapa pumbiwa oumbangi u liwetikile wokuulika kutya ote shi dulu ile hasho. Ashike oku mu lombwela kutya: ‘Fikama, . . . u ende’ otashi pula okulonga oshikumwifilonga, osho tashi ulike kutya Jesus okwa li e na eenghono dokudima po omatimba. Ehokololo olo na-Jes 33:24 otaa li kwatakanifa ouyahame noulunde wetu.
Konakona moule omamona opamhepo
(Markus 1:11) ndele meulu omwa dja ondaka tai ti: “Oove Omona wange omuholike, onde ku hokwa.”
omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Mark 1:11
meulu omwa dja ondaka: Osho osho oshikando shotete shomoikando itatu ya shangwa mOmavangeli omo Jehova a popya odikilila novanhu. — Tala omauyelele okukonakona a pamba Mark 9:7; Joh 12:28.
Oove Omona wange: Jesus oo e li oshishitwa shopamhepo, oye Omona waKalunga. (Joh 3:16) Okudja ngoo e shi a dalwa e li omunhu, Jesus okwa kala nale “Omona waKalunga” a wanenena ngaashi ashike Adam a li. (Luk 1:35; 3:38) Ashike nande ongaho, oshi shii okuudiwa ko eshi eendjovo daKalunga da holola oukwatya waJesus moule. Eshi Kalunga a popya eendjovo odo, okwe mu tilila yo omhepo iyapuki, opo a ulike kutya Jesus okwa li e likalekelwa e li Omona waye wopamhepo, a “dalululwa,” e na eteelelo loku ka kala vali nomwenyo meulu nokwa vaekwa nomhepo iyapuki a kale Ohamba yaye nOmupristeri Omukulunhu. — Yelekanifa na-Joh 3:3-6; 6:51; Luk 1:31-33; Heb 2:17; 5:1, 4-10; 7:1-3.
Onde ku hokwa: Ile “Onde ku panda; Nde ku pandelela.” Outumbulilo wa faafana owa longifwa muMat 12:18, wa tofwa muJes 42:1 u na sha neudaneko laMessias, ile Kristus. Eshi Kalunga e mu tilila omhepo iyapuki nokwiingida kutya oye Omona waye, oshi li oumbangi wa yela kutya Jesus oye Messias omuudanekwa. — Tala omauyelele okukonakona a pamba Mat 3:17; 12:18.
(Markus 2:27, 28) Ye okwa tya kuvo: “Eshabata ola shitilwa omunhu, hamunhu a shitilwa Eshabata. 28 Hano osho ngaha Omona wOmunhu Oye mwene wEshabata.”
ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mark 2:28
Omwene wEshabata: Jesus okwa li a yukifa outumbulilo oo kuye mwene (Mat 12:8; Luk 6:5), ta ulike kutya Eshabata ola li elalakano laye lokuwanifa po oshilonga shaye osho a li a pewa kuXe womeulu. (Yelekanifa naJohannes 5:19; 10:37, 38.) Jesus okwa li a longa oikumwifilonga ihapu oyo i shiivike nawa mefiku lEshabata, mwa kwatelwa okuvelula ovanhu. (Luk 13:10-13; Joh 5:5-9; 9:1-14) Oumbangi oo otau ulike kepepelelo olo tali ke uya pefimbo lEpangelo laye, opo ovanhu va ka tulumukwe va fa ve li mefiku lEshabata. — Heb 10:1.
Elesho lOmbiibeli
(Markus 1:1-15) Ehovelo levaengeli laJesus Kristus, Omona waKalunga. 2 Ngaashi pa shangwa momushangwa womuxunganeki Jesaja: “Tala, ohandi ku tetekelifile omutumwa wange, oye te ku longekidile ondjila. 3 Ondaka yomwiingidi tai udika mombuwa: ‘Longekidileni Omwene ondjila, mu yelakanifileni omalila.’” 4 Johannes Omushashi okwa holoka mombuwa nokwa udifa kutya, ovanhu nave lidilulule nava shashwe, opo omatimba avo a dimwe po. 5 Noshilongo ashishe shaJudea nOvajerusalem aveshe ova ya kuye, ndele ova shashelwa kuye momulonga waJordan, eshi va hepaulula omatimba avo. 6 Ndele Johannes okwa li a djala oshikutu sholududi longamelo nekwamo loshipa moshiya shaye, ndele okwa li ha li oshipaxu nomaadi eenyiki. 7 Ndele okwa udifa ndele ta ti: “Konima yange otaku di ou e dule nge eenghono, naame inandi wapala nande okupetama nokuditula omiya deenghaku daye. 8 Ame onde mu shasha nomeva, ndelenee Ye ote ke mu shasha nOmhepo Iyapuki.” 9 Ndele opa ningwa omafiku enya, Jesus okwa dja kuNasaret shomuGalilea, ndele okwa shashelwa kuJohannes momulonga waJordan. 10 Ndele eshi a dja momeva, oku wete eulu la yeuluka nOmhepo ya fa onghuti ye mu kulukila; 11 ndele meulu omwa dja ondaka tai ti: “Oove Omona wange omuholike, onde ku hokwa.” 12 Ndele diva Omhepo Oye mu twala mombuwa. 13 Ndele oye okwa menekela mombuwa omafiku omilongo ine, ndele okwa hongaulwa kuSatana, ndele okwa kala poifitukuti, novaengeli ove mu yakula. 14 Ndele Johannes eshi a kwatwa, opo nee Jesus okwa ya kuGalilea, ndele okwa udifa evaengeli laKalunga, 15 ndele ta ti: “Efimbo ola fika, ouhamba waKalunga wa ehena popepi, lidilululeni nye mu itavele evaengeli.”
23-29 APRILI
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MARKUS 3-4
“Okuvelula mefiku lEshabata”
(Markus 3:1, 2) Ye okwa ya vali moshinagoga, ndele mo omwa li omulumenhu e neke la kukuta. 2 Ndele vo ove mu nangela va tale ngeenge te mu velula efiku lEshabata, opo va dule oku mu hokololifa.
jy 78 okat. 1-2
Omhango yEshabata oshike?
Mefiku limwe lEshabata, Jesus okwa li a ya koshinagoga, tashi dulika muGalilea. Okwa li a hanga ko omulumenhu e na okwooko kwokolulyo ka kukuta kombada. (Lukas 6:6) Ovanongo vomishangwa nOvafarisai ova li tava tale Jesus. Omolwashike mbela? Onelalakano loku mu yeleka eshi ve mu pula tava ti: “Otashi dulika okuvelula mefiku lEshabata?” — Mateus 12:10.
Ovawiliki velongelokalunga lOshijuda ova li va itavela kutya omunhu ota dulu ashike okuvelulwa mefiku lEshabata ngeenge e li pokufya. Pashihopaenenwa, kashi li pamhango yEshabata omunhu a yakulwe ngeenge okwa teka ile a fonghoka mefiku olo, okuninga ta hale okufya. Osha yela filufilu kutya ovanongo vomishangwa nOvafarisai kava li lela shili ve na ko nasha nomulumenhu oo a fya ombada eshi va pula Jesus epulo olo. Ova li tava kongo omhito opo va pangule Jesus.
(Markus 3:3, 4) Ye okwa lombwela omulumenhu ou e neke la kukuta: “Fikama, u ehene oku.” 4 Ndele okwa tya kuvenya: “Osho inashi kelelwa efiku lEshabata oshilipipo: okulonga ouwa ile okulonga owii? Okuxupifa omwenyo ile oku u dipaa?” Ndele vo ova mwena.
jy 78 okat. 3
Omhango yEshabata oshike?
Jesus okwa li e shii oihelele yavo. Okwa li a didilika kutya ova weda eemhango didjuu mefiku lEshabata nokushikula eenghulunghedi dihe li pamishangwa, odo da kelela oshilonga keshe mefiku olo. (Exodus 20:8-10) ova kala nale va tokola oilonga yaJesus. Nopehe na okukwatakwata, Jesus okwa li a lombwela omulumenhu oo e na eke la kukuta a ti: “Fikama, u ehene oku.” — Markus 3:3.
(Markus 3:5) Opo nee Ye okwa keuka e va tala nehandu, okwa nyika oluhodi omolwoukukutu womitima davo, ndele okwa tya komulumenhu ou: “Nana eke loye.” Ye okwe li nana, ndele eke laye ola veluka.
ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mark 3:5
okwa keuka nehandu, okwa nyika oluhodi: Markus oye aeke a shanga kombinga yoshiningwanima osho nghee Jesus a li e linyenga omolwoukukutu womitima dovawiliki velongelokalunga. (Mat 12:13; Luk 6:10) Petrus, oo naye kwa li ha udu nai diva, otashi dulika oye a hokolola nghee Jesus a li e udite. — Tala “Etwalemo laMarkus.”
Konakona moule omamona opamhepo
(Markus 3:29) Ndelenee ou ta sheke Omhepo Iyapuki, oye ke nekufilo lomatimba fiyo alushe, osheshi ye oku na oushima wetimba laalushe.”
ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mark 3:29
ta sheke Omhepo Iyapuki: Outumbulilo okusheka owa yukifwa kokunyateka, kokutonda nokupopila mowii Kalunga ile oilonga iyapuki. Ngeenge otwa kala omhinge nomhepo iyapuki ile itatu longele kumwe nayo, kungaho otwa fa hatu sheke Kalunga molwaashi omhepo iyapuki oya dja kuye. Ngaashi sha ulikwa muMat 12:24, 28 nosho yo muMark 3:22, ovawiliki velongelokalunga lOshijuda ova li va mona eenghono domhepo iyapuki yaKalunga okupitila moikumwifilonga yaJesus, ashike ova li ve wete kutya okwa pewa eenghono kuSatana Ondiaboli.
oushima wetimba laalushe: Okusheka omhepo iyapuki ohaku etifa oilanduliko yaalushe noihai futilwa po nandenande. — Tala ouyelele wokukonakona u na sha nokusheka omhepo iyapuki movelishe ei nosho yo ouyelele wokukonakona wa pamba Mat 12:31, ehokololo la pambafana.
(Markus 4:26-29) Ye okwa tya: “Ouhamba waKalunga owa fa omunhu a kuna ombuto medu, 27 ndele ta kofa ndele ta penduka oufiku nomutenya, ombuto otai mene, ndele tai kulu, ye mwene ehe shii nhumbi tai ningi. 28 Osheshi edu olo vene tali eta oilya, tete omino, ndele tadi shikulwa komutwe neemuma da kola komutwe. 29 Noilya ngeenge ya pya, ota tumu ko diva oshikashulifo, osheshi eteyo ola fika.”
Oho ‘udu ko ngoo eityo’ lOmishangwa?
6 Oshike hatu lihongo mefaneko olo? Tete, otu na okudimina kutya ekulo lopamhepo lomukonakoni inali likolelela keenghono detu. Ngeenge otwa kala tu na ondjele moshinima osho, otashi ke tu kwafela tu henuke eyeleko lokufininika omukonakoni a ninginifwe. Ohatu ningi keshe osho hatu dulu opo tu kwafele nokuyambidida omunhu, ashike otu na okudimina nelininipiko kutya omunhu oye mwene e na okuninga etokolo leliyapulo. Eliyapulo oshinima osho hashi di kehalo lomunhu mwene te linyengifwa kohole yokuhola Kalunga. Ngeenge hasho ngaho, Jehova ita tambula ko eliyapulo la tya ngaho. — Eps. 51:14; 54:6; 110:3.
7 Oshitivali, ngeenge otwa udu ko oshilihongomwa osho hatu lihongo mefaneko olo, otashi ke tu kwafela tuha teke omukumo ngeenge potete katu wete oidjemo iwa yoilonga yetu. Otwa pumbwa elididimiko. (Jak. 5:7, 8) Nonande ombuto inai imika oiimati, ngeenge otwa ninga ngaashi hatu dulu tu kwafele omukonakoni, ohatu ka mona kutya oidjemo oyo itai ulike kutya ihatu longo noudiinini. Jehova oha efa ashike ombuto yoshili i kule momitima dovalininipiki ovo va halelela okuninga omalunduluko. (Mat. 13:23) Onghee hano, oidjemo hayo tai ufa kutya ohatu shi pondola moukalele. Momesho aJehova, okupondola kwetu moukalele inaku likolelela konghedi omo ovo hatu hongo tave linyenge. Ndele ponhele yaasho, Jehova okwa lenga eenghedabala detu da mana mo kashi na nee mbudi kutya oidjemo oya tya ngahelipi. — Lesha Lukas 10:17-20; 1 Ovakorinto 3:8.
8 Oshititatu, haalushe hatu didilike omalunduluko oo omunhu ta ningi monghalamwenyo yaye. Pashihopaenenwa, ovalihomboli vamwe ovo va li hava konakona nomutumwa umwe, ova li va ya kuye noku mu lombwela kutya ova hala okuninga ovaudifi inava ninginifwa. Omutumwa oo okwa li a dimbulukifa ovalihomboli ovo kutya ove na okweefa po okushila omakaya opo va kale va wana okuninga ovaudifi. Ndele okwa li a kumwa eshi ve mu lombwela kutya ova efa po okushila omakaya eemwedi donhumba da pita. Oshike she ve linyengifa va ninge ngaho? Ova li va didilika kutya Jehova oku va wete eshi tava shili omakaya nonokutya oku tonde ovanaihelele. Onghee hano, omitima davo oda li de ve linyengifa va ninge etokolo kutya otava kala hava shili omakaya moipafi yomutumwa oo ile otava efa po filufilu okushila omakaya. Ohole yavo yokuhola Jehova oyo ya li tai kulu oya li ye va kwafela va ninge etokolo la yuka. Ova li va kula pamhepo, nonande omutumwa ka li e shii elunduluko olo la li la ningwa po.
Elesho lOmbiibeli
(Markus 3:1-19a) Ye okwa ya vali moshinagoga, ndele mo omwa li omulumenhu e neke la kukuta. 2 Ndele vo ove mu nangela va tale ngeenge te mu velula efiku lEshabata, opo va dule oku mu hokololifa. 3 Ye okwa lombwela omulumenhu ou e neke la kukuta: “Fikama, u ehene oku.” 4 Ndele okwa tya kuvenya: “Osho inashi kelelwa efiku lEshabata oshilipipo: okulonga ouwa ile okulonga owii? Okuxupifa omwenyo ile oku u dipaa?” Ndele vo ova mwena. 5 Opo nee Ye okwa keuka e va tala nehandu, okwa nyika oluhodi omolwoukukutu womitima davo, ndele okwa tya komulumenhu ou: “Nana eke loye.” Ye okwe li nana, ndele eke laye ola veluka. 6 Ovafarisai ova dja mo, ndele ove mu kundafana diva nOvakwaherodes nokutya, ve mu dipae. 7 Ndele Jesus okwa ya vali novalongwa vaye komunghulo wefuta novanhu vahapu vomuGalilea novomuJudea ove mu shikula. 8 Nosho yo muJerusalem nomuIdumea nolanghele kwinya yaJordan nomoshikandjo shaTirus naSidon omwa dja ovanhu vahapu ve uya kuye, eshi va uda osho ashishe a ninga. 9 Ye okwa lombwela ovalongwa vaye ve mu diininine okawato popepi omolwongudu yovanhu, ihe mu fininike. 10 Osheshi Ye okwa velula vahapu, onghee aveshe ovo ve nouyehame, ove lifininika va ehene kuye ve mu kume. 11 Neemhepo da nyata eshi de mu mona, oda wila poshi koshipala shaye, ndele tadi ingida tadi ti: “Oove Omona waKalunga.” 12 Ye okwe di hanyena neenghono, dihe mu holole. 13 Ye okwa londa komhunda, ndele okwa ifana kuye ava Ye mwene a hala, ndele vo ove uya kuye. 14 Ye okwa tula po ava omulongo navavali, ovo e va luka ovayapostoli, va kale puye, Ye e va tume, va ka udife, 15 ndele va kale ve nepangelo lokuta mo eendemoni. 16 Ndelenee ava omulongo navavali e va tula po, ovava: Simon, ou e mu luka Petrus, 17 naJakob yaSebedeus naJohannes, ondenge yaJakob, ovo e va luka Boanerges, tali ti: Ovana vengungumo lodula, 18 naAndreas naFilippus naBartolomeus naMateus naTomas naJakob yaAlfeus naTadeus naSimon omuladi, 19 naJudas Iskariot,
30 APRILI–6 MEI
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MARKUS 5-6
“Jesus oku na eenghono dokunyumuna oonakufya vetu ovaholike”
(Markus 5:38) Vo ove uya keumbo lomukulunhu woshinagoga. Ndele Ye okwa mona ko ovanhu tava uyaana, ndele tava kwena ndele tava takuma.
(Markus 5:39-41) Hano eshi a ya mo okwa tya kuvo: “Oshike tamu uyaana ndele tamu kwena? Okaana inaka fya, oka kofa.” 40 Vo ove mu yola. Ndele okwa ta mo aveshe, a kufa xe naina yokaana naava va li pamwe naye, ndele okwa ya omo mwa nangala okaana. 41 Ndele okwa kwata eke lokaana, ndele okwa tya kuko: “Talita kuum.” Otashi ti: okakadona, ohandi ku lombwele, penduka.”
ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mark 5:39
inaka fya, oka kofa: PaMbiibeli, efyo luhapu ohali faafanifwa neemhofi. (Eps 13:3; Joh 11:11-14; Oil 7:60; 1Kor 7:39; 15:51; 1Tes 4:13) Jesus okwa li e na eenghono dokunyumuna okaana, nomolwaasho a popya ngaho ta ulike kutya ngaashi ashike ovanhu tava dulu okupendulwa ngeenge va kofa eemhofi didjuu, otava dulu yo okunyumunwa. Eenghono daJesus odo a longifa eshi a nyumuna okaana oda dja kuXe, oo “ha nyumuna ovafi, ndele ta ifana oyo ihe po ongaashi ngeno i li po.” — Rom 4:17.
(Markus 5:42) Okakadona (oka li ke na omido 12) oka penduka diva, ndele taka ende, osheshi okwa li ke nomido omulongo nambali. Vo va kwatwa kehaluko linene.
jy 118 okat. 6
Okakadona ka nyumuka
Peemhito dihapu, Jesus okwa li a lombwela ovo a velula vaha lombwele nande ovanhu osho a li e va ningila, naasho osho a li a lombwela ovadali vokaana oko. Ashike nande ongaho, ovadali ovo nosho yo vamwe ova li va tandaveleka oshiningwanima osho “moshilongo shinya ashishe” molwaashi ova li va hafa. (Mateus 9:26) Mbela ito ka lombwela vamwe ngeenge owa mono umwe womovaholike voye a nyumuka? Osho osha li oshikando oshitivali Jesus ta nyumuna.
Konakona moule omamona opamhepo
(Markus 5:19, 20) Ndelenee Jesus okwe mu anya, ndele ta ti kuye: “Inda keumbo kovakweni, ove u va hepaululile, Omwene nhumbi e ku ningila oilonga inene, ndele te ku filonghenda.” 20 Ye okwa ya ko ndele okwa hovela okuudifa muDekapolis oilonga inene e i ningilwa kuJesus opo i fike, ndele aveshe ova kumwa.
ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mark 5:19
va hepaululila: Mepingafano nelombwelo laJesus li na sha nokuha popya oikumwifalonga yaye (Mark 1:44; 3:12; 7:36), okwa li a lombwela omulumenhu oo a hepaululile oovakwao osho sha ningwa po. Osho otashi dulika omolwaashi Jesus a pulwa a fiye po oshitukulwa osho noka li ta dulu oku va pa oumbangi ye mwene; osha li yo tashi ka kwafela ovanhu ovo hava wedele ngeenge tava popi oinima.
(Markus 6:11) Ndele oko itamu tambulwa ko, nye itamu pwilikinwa, djeni ko nye mu pupule ondwi koshi yeemhadi deni, i ninge ondobwedi kuvo.”
ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mark 6:11
pupuleni ondwi koshi yeemhadi deni: Efaneko olo otali yelifa kutya ovahongwa inava pumbwa okulipa oushima omolwoilanduliko oyo Kalunga ta ka eta. Outumbulilo oo otau hangwa yo muMat 10:14; Luk 9:5. Markus naLukas ova weda ko koutumbulilo oo tava ti, i ninge ondobwedi kuvo. Paulus naBarnabas ova li va tula moilonga elombwelo olo eshi va li muAntiokia. (Oil 13:51), natango Paulus okwa li a ninga oshinima sha yukila oko eshi a li muKorinto, okwa li a pupula oikutu yaye ndele ta ti: “Ohonde yeni nai uye kombada yomitwe deni! Ame nghi nambedi.” (Oil 18:6) Efaneko olo otashi dulika la li li shiivike nale kovahongwa; ngeenge Ovajuda va li tava tavakana moilongo yaavo vehe fi Ovajuda ova li ve na okupupula ondwi keenghaku davo ofimbo inava ya moshitukulwa shaJuda. Ashike Jesus okwa li e na ediladilo la yooloka ko kwaalo eshi a li ta yandje omalombwelo oo kovahongwa vaye.
Elesho lOmbiibeli
(Markus 6:1-13) Ndele Ye okwa dja oko, ta i moshilando shambulavo, novalongwa vaye ove mu shikula. 2 Ndele Eshabata eshi le uya, okwa hovela okulonga ovanhu moshinagoga nomoku mu pwilikina vahapu ova kumwa va tya: “Ei e i kwete oyapeni, nounongo ou e u pewa owa tya ngahelipi? Noilonganghono ei tai longwa komake aye oi fike peni? 3 Ke fi omuhongi womiti winya, omona waMaria nomumwaina waJakob naJoses naJudas naSimon? Novamwaina ovakainhu havo ovo ve li mokati ketu?” Ndele vo ove mu yala. 4 Opo nee Jesus okwa tya kuvo: “Omuxunganeki iha dinwa pamwe pe lili, omoshilando tuu shambulavo, nomovakwao nomeumbo lavo.” 5 Ye ina dula okulonga ko oko nande oshilonganghono, ovanaudu vamwe aveke e va tenheka omake aye ndele te va velula. 6 Ndele Ye okwa kuminwa okuhaitavela kwavo. Opo nee Ye okwa li ta endaenda momikunda, ndele ta longo ovanhu. 7 Opo nee Ye okwa ifana ovo omulongo navavali ve uye kuye nokwa hovela oku va tuma oovavali noovavali, ndele okwe va pa eenghono okupangela eemhepo da nyata. 8 Oye okwe va lombwela vaha ye ko nasha kondjila, onhaili aike, hamungome ile ekutu ile oimaliwa mondjato. 9 Ndelenee ova efelwa va djale eenghaku, ndele haikutu ivali. 10 Ndele Ye okwa tya kuvo: “Keshe meumbo omo tamu i mo, kaleni mo fiyo otamu ka ehena komesho. 11 Ndele oko itamu tambulwa ko, nye itamu pwilikinwa, djeni ko nye mu pupule ondwi koshi yeemhadi deni, i ninge ondobwedi kuvo.” 12 Ndele ova ya, ndele va udifa nokutya, ovanhu ve nokulidilulula. 13 Ova ta mo eendemoni dihapu ndele va vaeka ovanaudu vahapu nomaadi, ndele ove va velula.