Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa
4-10 JUNI
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MARKUS 15-16
“Jesus okwa wanifilwa omaxunganeko”
(Markus 15:3-5) Ovapristeli ovakulunhu ove mu pa omatimba mahapu. 4 Opo Pilatus okwe mu pululula ndele ta ti: “Ito nyamukula sha. Tala, eshi tave ku pe omatimba mahapu.” 5 Ndele Jesus ina nyamukula vali sha, ndele eshi sha kumwifa Pilatus.
(Markus 15:24) Opo nee ove mu valela komushiyakano, ndele vo va tukulilafana oikutu yaye noku i umbila oshihoololifo, kutya otai ningi yalye nalye.
(Markus 15:29, 30) Ndele ava va pita po, ove mu sheka, tava pukapuka komitwe, tava ti: “Hamba ove, oove tuu ou to ngumauna po otembeli, ndele to i tungulula momafiku atatu, 30 likwafa mwene, Ove u dje ko komushiyakano.”
omauyelele okukonakonwa mo-nwtsty-E a pamba Mark 15:24, 29
ova tukulilafana oikutu yaye: Ehokololo olo li li muJoh 19:23, 24 oli na ouyelele wa wedwa po oo inau tumbulwa muMateus, Markus, naLukas: Ovakwaita vaRoma ova li va umbila oikutu yaJesus oshihoololifo; ova tukula oshikutu shokombada ‘moitukulwa ine, keshe omukwaita oshitukulwa shaye’; molwaashi kava li va hala okulitukulila oshikutu shokoshi, ove shi umbila oshihoololifo; nexunganeko olo li na sha nokuumbila oikutu yaMessias oshihoololifo otali hangwa mEps 22:18. Osha li onghedindjikilile yovakwaita okukufa ko oikutu yaavo tava ka dipawa, sha hala kutya ovakolokoshi ova li hava dulwa oikutu yavo ofimbo inava dipawa, nelalakano loku va fifa ohoni.
okupukapukila nge komitwe: Luhapu omalinyengo oo ohaa endele pamwe nodino, okuhakala nefimaneko nosho yo okusheka. Ovo va pukapuka komitwe eshi va li tava ende po ova wanifa po exunganeko olo li li mEps 22:7.
(Markus 15:43) omukwashiongalele shovakulunhu a fimana, Josef wOkuarimatia, ou a li a teelela ouhamba waKalunga, okwe uya, e linyatipalifa komwenyo, ndele ta i kuPilatus, ndele ta indile ko oshimhu shaJesus.
(Markus 15:46) Ndele ye okwa landa oshiyata sholiina, ndele te mu kufa ko, ndele te mu tonyene moshiyata sholiina ndele te mu nangeke mombila ya hangika ya hokelwa memanya, ndele okwa alangatifila po emanya poshivelo shombila.
Ouyelele wokukonakonwa mo-nwtsty-E wa pamba Mark 15:43
Josef: Ovashangi vOmavangeli ova shanga ouyelele wa yoolokafana u na sha naJosef. Mateus omufendelifi, okwa shanga kutya Josef okwa li “omulumenhu oshipuna”; Markus oo eendjovo daye da li da nuninwa unene Ovaroma okwa shanga a ti, okwa li “omukwashiongalele shovakulunhu a fimana” ou a li a teelela Ouhamba waKalunga; Lukas, oo a li ondokotola okwa ti kutya okwa li “omulumenhu muwa omuyuki” noina yambidida omhangela yokukwata Jesus; Johannes oye aeke a shanga kutya okwa li ‘omulongwa waJesus womeholeko osheshi a tila Ovajuda.’ — Mat 27:57-60; Mark 15:43-46; Luk 23:50-53; Joh 19:38-42.
Konakona moule omamona opamhepo
(Markus 15:25) Otundi ei ve mu valela komushiyakano oya li onhinhatu.
Ouyelele wokukonakonwa mo-nwtsty-E wa pamba Mark 15:25
otundi onhinhatu: Lwopo 9:00 wongula. Ope na eyooloko pokati kouyelele oo nosho yo oo u li muJoh 19:14-16, tau ti “opotundi onhihamano” eshi Pilatus a yandja Jesus a ka dipawe. Nonande Omishangwa inadi fatulula nawanawa eyooloko olo, ope na oushili oo tau shi koleke: Omahokololo omavangeli otaa tu kumwe shi na sha nefimbo loiningwanima oyo ya ningwa mefiku laxuuninwa laJesus kombada yedu. Omavangeli aeshe anhe okwa popya kutya ovapristeri novakulunhu ova li va ongala eshi kwasha ndele tava twala Jesus kuPilatus, omupangeli waRoma. (Mat 27:1, 2; Mark 15:1; Luk 22:66–23:1; Joh 18:28) Mateus, Markus, naLukas aveshe ova popya kutya eshi Jesus a li komuti womahepeko opa ningwa omilaulu moshilongo ashishe okudja “potundi onhihamano . . . fiyo opotundi onhimuwoi.” (Mat 27:45, 46; Mark 15:33, 34; Luk 23:44) Oshiningwanima shimwe osho sha li sha ningilwa Jesus ofimbo ina fya ongaashi: Okumonifwa oixuna nokudengwa, oinima oyo oya li ya talika ko kuvamwe i li oshitukulwa shedipao. Omafimbo amwe ovanhu ova li hava monifwa oixuna fiyo omefyo. Monghalo yaJesus, ye okwa hangwa nale a hepekwa nokasha li sha pumbiwa opo umwe e mu humbatele ko komuti oko a li ta ka valelwa molwaashi okwa hangwa nale e u humbata ye mwene. (Luk 23:26; Joh 19:17) Ngeenge okuhepeka omunhu okwa li kwa talika ko ku li oshitukulwa shotete shokudipaa, otashi dulika pa li pa pita efimbo lonhumba ofimbo Jesus ina valelwa komuti. Osho otashi yambididwa kuMat 27:26 nosho yo kuMark 15:15 ovo va popila pamwe outumbulilo okuhepeka (okudengwa) nosho yo okuvalela komuti. Onghee hano, ovanhu ova li hava dipawa pefimbo la yoolokafana, she likolelela kefimbo opo okuhepekwa kwa hovela. Nomolwaasho tashi dulika Pilatus a li a kumwa eshi a uda kutya Jesus okwa fya konima yefimbo lixupi eshi a valelwa komuti. (Mark 15:44) Shikwao vali, ovashangi vOmbiibeli ova li va shikula onghedindjikilile yokutukula efiku moitukulwa ine noshitukulwa keshe oshi na eevili nhatu, ngaashi sha li hashi ningwa konguloshi. Osho otashi ulike kutya ohava valula ovili oninhatu, onihamano nonimuwoi, tava hovele okudja eshi etango tali piti po 6:00 yongula. (Mat 20:1-5; Joh 4:6; Oil 2:15; 3:1; 10:3, 9, 30) Natango, ovanhu kava li ve shii efimbo kondadalude, nomolwaasho va li hava longifa outumbulilo “lwaapo,” ngaashi tashi hangwa muJoh 19:14, NW. (Mat 27:46; Luk 23:44; Joh 4:6; Oil 10:3, 9) Markus okwa popya kombinga yokuhepekwa nosho yo okuvalelwa komuti, ofimbo Johannes a popya ashike shi na sha nokuvalelwa komuti. Ovashangi aveshe ova tukula efiku moitukulwa yeevili nhatu, ashike Johannes okwa longifa “lwaapo, NW” eshi a popya kombinga yefimbo olo. Oinima oyo otashi dulika ya hokololwa pefimbo la yoolokafana. Nonande Johannes okwa shanga ouyelele waye pa pita omido dihapu eshi Markus a shanga waye, otashi ulike kutya Johannes ina tapa ehokololo laMarkus.
(Markus 16:8) Ndelenee vo ova dja mo, ndele tava di ko kombila oshikanyauka, osheshi ova kwatwa kekakamo nokehaluko, vo inava tya sha nande okomunhu, osheshi vo ova li va tila.
Ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mark 16:8
osheshi vo ova li va tila: Pamashangelo makulu, Evangeli laMarkus ola xula neendjovo odo di li movelishe 8. Vamwe ova fika pexulifodiladilo kutya embo olo ina li xula ngaashi la li li na okuxula. Ashike ngeenge owa tale monghedi omo Markus a shanga ouyelele waye, oshitukulwa osho sha wedelwa ko inashi pumbiwa. Natango, Ovahongwanhu vomefelemudo etine Jerome naEusebius navo ova ulika kutya embo olo ola xula neendjovo tadi ti “osheshi vo ova li va tila.”
Ope na omashangelo makulu mahapu nosho yo nomatoloko amwe oo a weda ko eendjovo dexulifo dile ile dixupi konima yovelishe 8. Eendjovo dexulifo dile (eevelishe 12 da wedwa po) ota di hangwa mo-Codex Alexandrinus, mo-Codex Ephraemi Syri rescriptus, nosho yo mo-Codex Bezae Cantabrigiensis, adishe domefelemudo etitano O.P. Otadi hangwa yo mo-Vulgate yOshilatina, mo-Curetonian Syriac, nosho yo mo-Syriac Peshitta. Ashike nande ongaho, itadi hangwa momashangelo avali makulu Oshigreka omefelemudo etine, ngaashi mo-Codex Sinaiticus nomo-Codex Vaticanus, ile mo-Codex Sinaiticus Syriacus yomefelemudo etitano, ile mo-Sahidic Coptic yeshangelo laMarkus likulu yomefelemudo etitano. Omashangelo makulu aMarkus mOshiarmenia nomOshigeorgia nao okwa xula noveshe 8.
Lwanima, omashangelo makulu Oshigreka nosho yo omatoloko omalaka amwe nao okwa ka xula neendjovo di li pauxupi elela (e na ashike omatumbulo axupi). O-Codex Regius yomefelemudo etihetatu O.P. oya kwatela mo oule nouxupi weendjovo dopexulilo lembo olo, ashike exulifo leendjovo di li pauxupi olo le uya tete. Oli na etwalemo lexulifo keshe kutya eendjovo edi odi li moitukulwa imwe noitai dengele.
EXULIFO PAUXUPI
Eevelishe di li pauxupi odo da shikula Mark 16:8 kadi fi oshitukulwa shOmishangwa da nwefwa mo. Otadi ti ngaha:
Ndele ova li va lombwela ovo va li hava endafana naPetrus oinima aishe oyo va lombwelwa. Konima yaasho, Jesus okwa li a tuma ovahongwa vaye okudja koushilo fiyo okouninginino va ka udife etumwalaka liyapuki li na sha nexupifo.
EXULIFO LILE
Eevelishe dile odo da shikula Mark 16:8 kadi fi oshitukulwa shomishangwa da nwefwa mo. Ota di ti ngaha:
9 Ndelenee Ye eshi a nyumuka efiku lotete loshivike ongula inene, okwa holokela tete Maria Magdalena, mwaau a ta mo eendemoni 7. 10 Ndele ye okwa ya, ndele te shi hepaululile ava va kala puye nova li va nyika oluhodi, ndele tava lili. 11 Ndelenee eshi va uda kutya, oku na omwenyo, naMaria e mu mona, inave shi itavela. 12 Ndele konima okwa holokela vavali vomuvo e nolupe li lili, eshi tava ende tava i komukunda. 13 Ava ova ya ndele ova hepaululila vakwao, ndele navo yo eshi inave shi itavela. 14 Konima okwa holokela ovo omulongo naumwe fimbo ve li omutumba poshililo nokwe va tanguninina okuhaitavela kwavo noukukutu womitima davo, osheshi inava itavela ovo ve mu mona a nyumuka koufi. 15 Ndele Ye okwa tya kuvo: “Indeni nounyuni aushe, nye mu ka udifile ovashitwa aveshe evaengeli. 16 Ou ta itavele ndele ta shashwa, oye ta xupifwa, ndele ou ita itavele, ye ota ka tokolelwa ekano.
Elesho lOmbiibeli
(Markus 15:1-15) Hano eshi tuu kwa ka sha, ovapristeli ovakulunhu novakulunhu novanongo vomishangwa, oshiongalele ashishe shovakulunhu osha tokola, ndele vo ova mangifa Jesus, ndele tave mu twala, ve ke mu yandje kuPilatus. 2 Ndele Pilatus okwe mu pula: “Oove ohamba yOvajuda?” Ye okwe mu nyamukula ta ti: “Heeno, ngaashi to ti.” 3 Ovapristeli ovakulunhu ove mu pa omatimba mahapu. 4 Opo Pilatus okwe mu pululula ndele ta ti: “Ito nyamukula sha. Tala, eshi tave ku pe omatimba mahapu.” 5 Ndele Jesus ina nyamukula vali sha, ndele eshi sha kumwifa Pilatus. 6 Ndelenee pomafiku oshivilo opa kala onghedi yoku va mangululila omukwatwa umwe, keshe ou va hala. 7 Ndelenee okwa li ku nomulumenhu umwe a mangwa, edina laye Barabas, a kwatelwa pamwe novakolokoshi vamwe, va li va dipaa omunhu moukolokoshi wavo. 8 Ndele eengudu dovanhu mokwiingida mokule oda hovela okwiindila Pilatus, ye e di ningile ngaashi ha ningi shito. 9 Pilatus okwe va nyamukula ta ti: “Omwa hala ndi mu mangululile ohamba yOvajuda?” 10 Osheshi okwa li e shi shii kutya, ovapristeli ovakulunhu ove mu ningila ondubo. 11 Ndele ovapristeli ovakulunhu ova shushumika ovanhu va indile kutya, ne va mangululile Barabas. 12 Opo Pilatus okwa popya vali ta ti kuvo: “Ondi na okuninga ngahelipi naau, tamu mu ti, Ye Ohamba yOvajuda?” 13 Vo ova ingida vali: “Mu valela komushiyakano.” 14 Pilatus okwa tya kuvo: “Owii owashike hano a ninga?” Ndele ova ingida pombada: “Mu valela komushiyakano.” 15 Ndele Pilatus eshi a hala okuwapalela ovanhu, okwe va mangululila Barabas, ndele okwa dengifa Jesus neeshokoto, ndele te mu yandje a valelwe komushiyakano.
11-17 JUNI
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | LUKAS 1
“Hopaenena elininipiko laMaria”
(Lukas1:38) Ndele Maria okwa tya: “Tala, aame omupiya wOmwene, nandi ningwe ngaashi wa tya.” Ndele omweengeli okwa dja po puye.
“Tala, aame omupiya wOmwene”
12 Fiyo okunena ovanhu vahapu ova shiiva eduliko laye nonghee a li a nyamukula nelininipiko. Okwa li a nyamukula Gabriel a ti: “Tala, aame omupiyakadona wOmwene, nandi ningwe ngaashi wa tya.” (Luk. 1:38, yelekanifa no-NW) Omupiyakadona okwa li ha kala mu dinifa movapiya aveshe; onghalamwenyo yaye aishe oya li hai kala momake omwene waye. Maria osho a li e udite ngaho shi na sha nOmwene waye, Jehova. Okwa li e shii kutya oku li meameno, molwaashi Jehova omuyuki ile tu tye omudiinini kwaava tava longo ouyuki sha hala kutya ovadiinini, nosho yo kutya ote ke mu nangeka noupuna eshi ta wanifa po oshinakuwanifwa osho shidjuu. — Eps. 18:26.
(Lukas 1:46-55) Opo Maria a popya, ta ti: “Omwenyo wange otau hambelele Omwene pombada, 47 nomhepo yange otai nyakukilwa Kalunga, Omukulili wange, 48 eshi a tala ouxupi womupiya. Tala, okonena omapupi aeshe otaa fimaneke nge ndimunelao. 49 Osheshi Omunaenghono a ningila nge oinima inene, nedina laye olo oliyapuki, 50 nefilonghenda laye otali kala koludalo nokomaludalo, okwaava have mu tila. 51 Okwa longa oilonganghono kokwooko kwaye, ndele okwa halakanifa po ava va li ve nomadiladilo elinenepeko momitima davo. 52 Ovapangeli okwe va undula ko komalukalwa ndele okwa nenepekifa ovaxupi. 53 Ovanandjala okwe va kutifa nouwa, noipuna okwe i lekela ongaho. 54 Okwa tambula Israel, omupiya waye, opo a dimbulukwe efilonghenda laye 55 kuAbraham nokoludalo laye fiyo alushe, ngaashi a lombwela ootate.”
“Tala, aame omupiya wOmwene”
15 Osho Maria a li a popya osha li sha diininwa nosha shangwa mEendjovo daKalunga. (Lesha Luk. 1:46-55.) Pomhito oyo opo ashike Maria a li a popya eendjovo dile odo da shangwa mOmbibeli, nota di holola shihapu kombinga yaye. Eendjovo daye oda ulika nghee a li a pandula Jehova eshi e mu nangeka noupuna nokwe mu pa oufembanghenda wokukala ina ya Messias. Oda ulika yo eitavelo laye la pama, eshi a popya kutya Jehova oha ninipike ovalinenepeki novanaenghono noha kwafele ovalininipiki neehepele odo tadi kendabala oku mu longela. Otadi holola yo eshiivo laye lomoule. Okwa tengenekwa kutya okwa li a tofa lwoikando 20 mOmishangwa dOshiheberi.
16 Nopehe na omalimbililo, Maria okwa li ha diladila moule shi na sha nEendjovo daKalunga. Ndele okwa kala e lininipika nokwa li a tofa mEendjovo daKalunga ponhele yokupopya omadiladilo aye mwene. Omonamati oo a li ta kulu moshidalelo shaye naye okwa li ta ka ulika oikala ya faafana, eshi a ka popya lwanima a ti: ‘Elongo lange kali fi lange, ndele olaau a tuma nge.’ (Joh. 7:16) Otwa pumbwa okulipula kutya: ‘Mbela naame onda fimaneka ngoo nonda lenga Eendjovo daKalunga? Ile ondi hole omadiladilo nomahongo opaumwene? Osha yela kutya Maria okwa li e na oikala ya yuka.
Konakona moule omamona opamhepo
(Lukas 1:69) ndele okwe tu tumbila oluvinga lexupifo omeumbo laDavid, omupiya waye,
Ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Luk 1:69
oluvinga lexupifo: Ile “omuxupifi omunaenghono.” Pambiibeli, luhapu oluvinga loshinamwenyo otali faneke eenghono, okufinda nosho yo efindano. (1Sam 2:1; Eps 75:4, 5, 10; 148:14) Natango, ovapangeli nomapata oo e na eenghonopangelo, kutya nee ohaa longo ouyuki ile oukolokoshi, ohaa fanekwa nomaluvinga, naluhapu ngeenge tava findi ovatondi vavo, osha li hashi faafanifwa noluvinga tali undula. (Deut 33:17; Dan 7:24; 8:2-10, 20-24) Ndele pomhito ei, outumbulilo “oluvinga lexupifo” otali ulike kuMessias oo e na eenghono dokuxupifa, e li omuxupifi munene.
(Lukas 1:76) Ndele ove okaana, oto ka ifanwa omuxunganeki waau wOkombadambada, osheshi ove u nokutetekelela Omwene noku mu palela eendjila daye,
Ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Luk 1:76
ove u nokutetekelela Omwene: Johannes Omuninginifi okwa li e na ‘okutetekelela Omwene’ meityo olo kutya ota ka kala omutetekeli waJesus, oo a li ta ka kalela po Xe note ke uya medina laXe. — Joh 5:43; 8:29; tala ouyelele wokukonakona wa pamba Jehova movelishe ei.
Elesho lOmbiibeli
(Lukas 1:46-66) Opo Maria a popya, ta ti: “Omwenyo wange otau hambelele Omwene pombada, 47 nomhepo yange otai nyakukilwa Kalunga, Omukulili wange, 48 eshi a tala ouxupi womupiya. Tala, okonena omapupi aeshe otaa fimaneke nge ndimunelao. 49 Osheshi Omunaenghono a ningila nge oinima inene, nedina laye olo oliyapuki, 50 nefilonghenda laye otali kala koludalo nokomaludalo, okwaava have mu tila. 51 Okwa longa oilonganghono kokwooko kwaye, ndele okwa halakanifa po ava va li ve nomadiladilo elinenepeko momitima davo. 52 Ovapangeli okwe va undula ko komalukalwa ndele okwa nenepekifa ovaxupi. 53 Ovanandjala okwe va kutifa nouwa, noipuna okwe i lekela ongaho. 54 Okwa tambula Israel, omupiya waye, opo a dimbulukwe efilonghenda laye 55 kuAbraham nokoludalo laye fiyo alushe, ngaashi a lombwela ootate.” 56 Ndele Maria okwa menekela puye eehani nhatu ndele okwa shuna keumbo lavo. 57 Ndele efimbo laElisabet lokudala la fika, nokwa dala okamati. 58 Ndele ovashiinda vaye novakwao eshi va uda Omwene e mu ningila onghenda inene, ova hafa pamwe naye. 59 Ndele efiku etihetatu ve uya va ka pitife okaana etanda, ndele ova hala ve ka lukile edina laxe Sakaria. 60 Ina okwa nyamukula ta ti: “Ahowe, edina lako otali lukwa Johannes.” 61 Ndele vo ova tya kuye: “Mepata leni kamu na nande umwe e na edina eli.” 62 Ndele ova lapa xe, edina lilipi ngeno a hala oku ka luka. 63 Ye okwa indila okapelende, ndele ta shange mo ngaha: “Edina lako oJohannes.” Aveshe ova kumwa. 64 Opo tuu opo okanya kaye nelaka laye ola fituluka, ye okwa popya ndele ta hambelele Kalunga. 65 Ndele aveshe vomoushiinda ova kwatwa kehaluko, nokomukunda aushe wokeemhunda daJudea okwa hepaululwa aishe ei ya ningwa, 66 ndele aveshe ava ve di uda ove di lipula momitima davo ndele ova tya: “Okaana aka otaka ningi okashike?” Osheshi eke lOmwene ola li naye.
18-24 JUNI
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | LUKAS 2-3
“Ovanyasha, mbela otamu ningi ngoo exumokomesho lopamhepo?”
(Lukas 2:41, 42) Ndele ovakulunhu vako ova li hava i kuJerusalem keshe omudo koshivilo shaPaasa. 42 Ndele ye eshi a wanifa omido omulongo nambali ova ya ko vali panghedi yoshivilo.
Ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Luk 2:41
ovakulunhu vako ova li hava i: Kasha li oshinima tashi dengele ovakainhu va ka dane oshivilo shOpaasa. Ashike osha li onghedindjikilile yaMaria okuya pamwe naJosef kuJerusalem va ka dane oshivilo osho shokomudo. (Ex 23:17; 34:23) Omudo keshe ova li hava ende oshinano sheekilometa 300 lwaapo okuya nokwaaluka pamwe noilyo aishe youkwaneumbo wavo.
(Lukas 2: 46, 47) Ndele eshi pa pita omafiku atatu, opo nee ove ka hanga nee motembeli, ke li omutumba mokati kovalongindjovo noku va pwilikina noku va pula. 47 Ndele aveshe ovo ve ka uda ova kuminwa eendunge dako nomanyamukulo ako.
Omauyelele okukonakonwa mo-nwtsty-E a pamba Luk 2:46, 47
okwe va pula omapulo: Ovo va li tava pwilikine kuJesus ova li va kumwa molwaashi okwa li ta pula omapulo taa ningifa omunhu a diladile, omapulo aye inaa fa okaana oko haka pula ashike ngahenya. (Luk 2:47) Oshitya shOshigreka ‘okupula omapulo’ moitukulwa imwe otashi dulu okuyukifwa konghedi yokupula nosho yo komapulo oo e li molupe lenyamukulo. (Mat 27:11; Mark 14:60, 61; 15:2, 4; Oil 5:27) Ovanandjokonona ova ti ovawiliki vomalongelokalunga vamwe ova li ve hole okukala potembeli konima yoivilo nokuhongela ovanhu moluhaela. Ovanhu ova li hava kala omutumba peemhadi dovalumenhu ovo opo va pwilikine nokupula omapulo.
ove shi kuminwa: Apa oshitya shOshigreka “okukumwa” itashi ulike kokutwikila ile okweendulula okukala wa kumwa.
(Lukas 2:51, 52) Ndele Ye okwa dja mo navo, nokwe uya kuNasaret ndele okwa li ha dulika kuvo. Ndele ina okwa tuvikila eendjovo odo adishe momutima waye. 52 Ndele Jesus okwa kula mounongo nomoukulunhu nomonghenda puKalunga nopovanhu.
Ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Luk 2:51, 52
okwa li ha dulika: Ile “okwa twikila nokudulika.” Oshityalonga shOshigreka okutwikila otashi ulike kutya konima eshi ovalongi va kuminwa ounongo waJesus womEendjovo daKalunga, okwa li a ya keumbo nokudulika kovakulunhu vaye nelininipiko. Okudulika kwaJesus okwa li ku didilikwedi ku dulife kokaana keshe; okwa li oshitukulwa shokuwanifa Omhango yaMoses. — Ex 20:12; Gal 4:4.
Konakona moule omamona opamhepo
(Lukas 2:14) “Efimano olaKalunga mokombadambada nombili kombada yedu movanhu e va hokwa.”
Ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Luk 2:14
nombili kombada yedu movanhu e va hokwa: Momashangelo amwe omu na outumbulilo oo tau dulu okutolokwa “nombili kombada yedu movanhu e va hokwa,” noutumbulilo oo owa tumbulwa momatoloko Eembiibeli dimwe. Ashike outumbulilo oo tau hangwa mo-New World Translation ou na eityo la kola tali shi yambidida. Eshiivifo olo la ningwa kovaengeli itali ti kutya ovanhu aveshe ova hokiwa kuKalunga omolwoikala yavo nosho yo eenghatu davo. Ponhele yaasho, ola ukifa kwaavo a hokwa molwaashi va itavela muye nova ninga ovashikuli vOmona waye. — Tala ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E u na sha noutumbulilo ovanhu e va hokwa movelishe ei.
movanhu e va hokwa: Outumbulilo “e va hokwa” otau ulike lela kuKalunga, ndele hakovanhu. Oshitya shOshigreka eu·do·kiʹa nasho otashi dulu okutolokwa “okuhokwa.” Oshityalonga shi na eityo limwe ngaashi eu·do·keʹo osha longifwa muMat 3:17; Mark 1:11; Luk 3:22 (tala omauyelele okukonakonwa mo-nwtsty-E a pamba Mat 3:17; Mark 1:11), omo Kalunga a holola Omona waye diva ashike eshi a ninginifwa. Oli na eityo lolela, olo kutya “onde mu hokwa.” Metwokumwe naasho, outumbulilo “ovanhu e va hokwa” (an·throʹpois eu·do·kiʹas) otau ulike kovanhu ovo va hokiwa kuKalunga, notau dulu yo okutolokwa “ovanhu ovo a hokwa; ovanhu ovo a hokwa unene.” Outumbulilo oo owa li tau ulike kohokwe yaKalunga, ndele havanhu aveshe, ashike okwaavo have mu hafifa nove na eitavelo muye nova ninga ovashikuli vOmona waye. Nonande oshitya shOshigreka eu·do·kiʹa moitukulwa imwe otashi dulu okuulika kohokwe yovanhu (Rom 10:1; Fil 1:15), paulelalela oshi na sha nokuhokiwa kuKalunga, ile onghedi omo e ku hokwa (Mat 11:26; Luk 10:21; Ef 1:5, 9; Fil 2:13; 2Tes 1:11). Mo-Septuagint mEps 51:18 [50:20, LXX], oshitya osha longifwa tashi ulike ‘kohokwe’ yaKalunga.
(Lukas 3:23) Ndele Jesus eshi a hovela oshilonga shaye, omido daye oda li di fike pomilongo itatu; okwa li, ngaashi kwa tengenekwa, omona waJosef owaEeli,
Owe shi shiiva tuu?
Olyelye a li xe yaJosef?
Josef, oo a li omuhongi woipilangi muNasaret, okwa li xe omutekuli waJesus. Ndele olyelye a li xe yaJosef? Elandulafano lepata laJesus olo li li mEvangeli laMateus ola popya kutya xe yaJosef oJakob, ofimbo embo laLukas la popya kutya “Josef owaEeli.” Ndele omolwashike Ombiibeli ya popya kutya xe yaJosef oJakob naEeli? — Lukas 3:23; Mateus 1:16.
Embo laMateus ola ti: ‘Jakob okwa dala Josef,’ outumbulilo oo mOshigreka otau ulike kutya Jakob oye filufilu xe yaJosef. Onghee hano, Mateus okwa li ta popi eshikulafano lepata laJosef, okudja kohamba David fiyo okuJesus oo a li e na oufemba wokufyuulula ouhamba waDavid.
Mepingafano naasho, embo laLukas ola ti: ‘Josef owaEeli.’ Outumbulilo ‘owa,’ otau dulu okuyukifwa koshitenya. Osho osha faafana nehokololo olo li li muLukas 3:27 omo mwa popiwa shi na sha naSalatiel, omona waJekonia, kutya “owaNeri.” (1 Omafimbo 3:17; Mateus 1:12) Salatiel okwa li oshitenya shaNeri molwaashi okwa li a hombola omonakadona waye, oo ina tumbulwa kedina. Eshi Josef a li a hombola Maria, omona waEeli, naye okwa li yo a ifanwa “omona” waEeli. Onghee hano, Lukas okwa li ta popi kombinga yeshikulafano lepata laMaria, ina yaJesus ‘wopambelela.’ (Ovaroma 1:3) Ombiibeli oya popya kombinga yoinima ivali ya yoolokafana, omapata omo mwa dja Jesus.
Elesho lOmbiibeli
(Lukas 2:1-20) Ndele momafiku enya opa ningwa omhango ya dja komukesari Augustus, ounyuni aushe u lishangife u yandje oifendela. 2 Elishangifo eli olotete, nola ningwa Kirenius eshi a li omwene waSiria. 3 Ndele aveshe ova ya ko, ve ke lishangife, keshe ou moshilando shavo. 4 Ndele osho yo Josef a fikama muGalilea moshilando shaNasaret nokwa ya kuJudea koshilando shaDavid sha ifanwa Betlehem, osheshi ye owomeumbo nomepata laDavid, 5 e ke lishangife pamwe nomuputulwa waye Maria, ou a li omufimba. 6 Ndele pa ningwa, eshi va li ko, efiku lokudala le mu hanga. 7 Ndele ye okwe livelipa oshiveli shaye okamati ndele okwe ka tonyena momalapi, ndele okwe ka nangeka mepeta lokulila oimuna, osheshi inava mona onhele mongulu yovaenda. 8 Ndele oko kwa li ovafita va nangela oimuna yavo oufiku moixwa. 9 Ndele omweengeli wOmwene e uya noshinge shOmwene she va minikila, ndele vo ova haluka nehaluko linene. 10 Ndele omweengeli wOmwene okwa tya kuvo: “Inamu tila, taleni ame ohandi mu udifile ehafo linene tali ningi lovanhu aveshe. 11 Onena tuu eli mwa dalelwa Omukulili moshilando shaDavid, Oye tuu ou Kristus Omwene. 12 Nedidiliko mu mu koneke oleli: otamu ka mona okaana ka tonyenwa momalapi, ndele taka nangekwa mepeta lokulila oimuna.” 13 Ndelenee ohaluka, pomweengeli opa holoka ongudu inene yovakwaita vomeulu, ova hambelela Kalunga tava ti: 14 “Efimano olaKalunga mokombadambada nombili kombada yedu movanhu e va hokwa.” 15 Ndele ovaengeli eshi va dja po puvo va shuna meulu, ovafita ova tongafana tava ti: “Tu yeni hano kuBetlehem tu ka tale eshi sha ningwa ko, Omwene e shi tu hololela.” 16 Ndele vo ova ya nokweendelela, ndele va mona Maria naJosef nokaana ka nangala mepeta lokulila oimuna. 17 Ndele eshi ve ka mona, ova hepaulula apeshe eendjovo odo ve di lombwelelwa okaana aka. 18 Ndele aveshe ava ve di uda ova kuminwa odo ve di hepaululilwa kovafita. 19 Ndele Maria okwa tuvikila eendjovo odo adishe momutima waye. 20 Ndele ovafita ova shuna nokuhambelela nokufimaneka Kalunga omolwaaishe ei ve i uda nove i mona, ngaashi va lombwelwa.
25 JUNI–1 JULI
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | LUKAS 4-5
“Kondjifa omayeleko ngaashi Jesus”
(Lukas 4:1-4) Ndele Jesus okwa dja kuJordan a yada Omhepo Iyapuki ndele okwa twalwa kOmhepo mombuwa. 2 Satana okwe mu hongaula omafiku omilongo ine. Nomafiku oo ina lya sha, ndele eshi aa a pita po oku udite ondjala. 3 Ndelenee Satana okwe mu lombwela: “Oove ngeenge Omona waKalunga, lombwela hano emanya eli li shituke omungome.” 4 Ndelenee Jesus okwe mu nyamukula ta ti: “Hakomungome auke omunhu ta kala e nomwenyo.”
Konakona kutya ove omunhu a tya ngahelipi
8 Satana okwa li a longifa omwiyo wa faafana naao a yula nao Eva opo a yeleke Jesus mombuwa. Konima eshi Jesus a kala e lidilika oikulya omitenya 40 nomaufiku 40, Satana okwa li ta kendabala okulongifa ehalo laJesus loikulya opo e mu yule. Satana okwa ti: “Oove ngenge Omona waKalunga, lombwela hano emanya eli li shituke omungome.” (Luk. 4:1-3) Jesus okwa li e na omahoololo opavali: Okwa li ta dulu okulongifa eenghono daye dopashikumwifilonga opo a wanife po omhumbwe yaye yoikulya ile okuhe di longifa. Ndele Jesus okwa li e shii kutya ita dulu okulongifa eenghono da tya ngaho omolwomalalakano okuliholamwene. Nonande okwa li a fya ondjala, okulipalula hako kwa li kwa fimanenena kuye ku dule okukaleka po ekwatafano laye naJehova. Nomolwaasho okwa nyamukula Satana ta ti: “Hakomungome auke omunhu ta kala e nomwenyo, ndelenee okondjovo keshe tai di mokanya kaKalunga.” — Mat. 4:4.
(Lukas 4:5-8) Opo Satana okwe mu twala komhunda ile, ndele e mu ulikila oilongo aishe yomounyuni mepakumo limwe alike 6 ndele ta ti kuye: “Epangelo laaishe ei nefimano lalo ohandi li ku pe, osheshi ame nde li pewa, nohandi li yandje kwaau nda hala. 7 Ove ngeenge to twile nge eengolo, aishe ei otai ningi yoye.” 8 Opo Jesus e mu nyamukula ndele ta ti: “Pa shangwa: ‘Omwene Kalunga koye u noku mu twila eengolo noye aeke u noku mu kalela.’”
Konakona kutya ove omunhu a tya ngahelipi
10 Satana okwa li a longifa ngahelipi okahalu komesho opo a kendabale okupukifa Jesus? Satana okwa li “e mu ulikila oilongo aishe yomounyuni mepakumo limwe alike ndee ta ti kuye: Epangelo laaishe eli nefimano lalo ohandi li ku pe.” (Luk. 4:5,6) Jesus ka li a mona lelalela oilongo aishe mepakumo leisho, ndele Satana okwa li e mu ulikila memoniko oshinge shoilongo aishe oyo opo ngeno Jesus a kale e i hokwa. Satana okwa lombwela Jesus ta ti: “Ove ngenge to twile nge eengolo, aishe ei otai ningi yoye.” (Luk. 4:7) Jesus ka li nande a hala okukala a tumbala ngaashi Satana a li e mu halela. Nomolwaasho okwa li a nyamukula meendelelo ta ti: “[Opa] shangwa: Omwene Kalunga koye u noku mu twila eengolo noye aeke u noku mu kalela.” — Luk. 4:8.
(Lukas 4:9-12) Ndele ye okwe mu twala kuJerusalem ndele e mu londeka koxulo yotembeli ndele okwa tya kuye: “Oove ngeenge Omona waKalunga, nhukila poshi, 10 osheshi pa shangwa: ‘Oye ote ku lombwelele ovaengeli vaye, ve ku amene, 11 ndele otave ku humbata nomaoko avo, uhe lipume omhadi yoye kemanya.’ “ 12 Ndele Jesus okwe mu nyamukula ta ti: “Okwa tiwa: ‘Ino shinda Omwene Kalunga koye.’”
Efano mo-nwtsty
Oxulo yotembeli
Satana otashi dulika a li a ‘londeka Jesus koxulo yotembeli’ ndele te mu lombwele a nhukile poshi, ashike ka ku shiivike kondadalude kutya okwa li e li ofika peni. Molwaashi oshitya “otembeli “ osho sha longifwa otashi dulika tashi ulike kotembeli aishe, Jesus otashi dulika a li a fikama koushilolukadi (1) wotembeli. Ile otashi dulika a li a fikama kombinga ikwao yotembeli. Okunhukila poshi keembinga adishe okwa li taku dulu oku etifa efyo shapo ongeenge Jehova e mu kwafela.
Konakona kutya ove omunhu a tya ngahelipi
12 Mepingafano naEva, Jesus okwe tu tulila po oshihopaenenwa shiwa shelininipiko. Satana okwa li ta kendabala okuyeleka Jesus monghedi imwe vali, ndele Jesus okwa li a anya nokuli okuliulika molwaashi ka li a hala okuyeleka Kalunga. Ngeno okwa ningile ngaho, ngeno okwa ulika kutya oku na ounhwa. Ndele ponhele yaasho, Jesus okwa nyamukula monghedi ya yela noya yukilila ta ti: “Okwa tiwa: Ino shinda Omwene Kalunga koye.” — Lesha Lukas 4:9-12.
Konakona moule omamona opamhepo
(Lukas 4:17) Ndele okwa pewa omishangwa domuxunganeki Jesaja. Hano eshi a tonyununa omishangwa, okwe litwa poima pa shangwa:
Ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Luk 4:17
omishangwa domuxunganeki Jesaja: Omushangwatonywa waJesaja oo wa hangelwe pEfuta lafya ou na oitukulwa 17 ya xwekelwa kumwe nou na oule weemeta 7.3 nosho yo eemola 54. Omushangwatonywa oo wa li hau longifwa moshinagoga shomuNasaret nao otashi dulika opo wa li u fike pwaao. Molwaashi kapa li omatukulwa nosho yo eevelishe omo Jesus a li ta dulu okutala, osha yela kutya okwa li e na okukonga oshitukulwa osho a li a hala okulesha. Ashike eshi a mona opo pa shangwa eendjovo dexunganeko otashi ulike kutya okwa li e shii nawa Eendjovo daKalunga.
(Lukas 4: 25) Ndelenee shimwe ashike handi mu lombwele moshili, ovafiyekadi vahapu va li muIsrael pomafiku aElia, eulu eshi la li la idilwa po omido nhatu neehani hamano nondjala inene ye ile moshilongo ashishe.
Ouyelele wokukonakonanwa mo-nwtsty-E wapamba Lukas 4: 25
omido nhatu neehani hamano: She likolelela 1Eeh 18:1, Elia okwa xunganeka kutya oshikukuta otashi ka xula “momudo omutitatu.” Vamwe ohava ti kutya Jesus itatu kumwe nehokololo olo li li 1 Eehamba. Kakele kaasho, Omishangwa dOshiheberi inadi popya kutya oshikukuta osha kwata oule womido di dulife punhatu. Outumbulilo “momudo omutitatu” otau ulike kefimbo opo Elia a lombwela Ahab shi na sha noshikukuta. (1Eeh 17:1) Osho otashi dulika a li e shi ninga pefimbo loluteni olo la li ashike hali kwata oule weemwedi hamano ashike ola ka kwata oule wefimbo lile shi dulife shito. Shikwao vali, oshikukuta inashi xula diva konima eshi Elia a shuna kuAhab “momudo omutitatu,” ndele okonima yoshiningwanima shi na sha nomundilo osho sha ningilwa komhunda yaKarmel. (1Eeh 18:18-45) Onghee hano, Eendjovo daJesus nosho yo domumwaina odo di li muJak 5:17 otadi tu lelalela kumwe nehokololo olo li li 1Eeh 18:1.
Elesho lOmbiibeli
(Lukas 4: 31-44) Ndelenee Ye okwa ya kuKapernaum moshilando shomuGalilea, ndele okwe va longa momashabata. 32 Ndele vo ova kuminwa elongo laye, osheshi eendjovo daye oda li di neenghono. 33 Ndele omoshinagoga mwa li mu nomunhu e nomhepo ya nyata yondemoni. Ye okwa ingida mokule: 34 “Woo, otu na shike naave, Jesus Omunasareti! We uya u tu hanaune po? Ondi ku shii, Oove Omuyapuki waKalunga.” 35 Ndele Jesus okwe mu hanyena ta ti: “Mwena, ove u dje mo muye.” Opo ondemoni oye mu nata poshi mokati kavo ndele oya dja mo muye, ye ine mu ninga nande owii washa. 36 Aveshe ova kumwa unene, vo va pulafana tava ti: “Ondjovo ei oya tya ngahelipi, eshi ta lombwele eemhepo da nyata nepangelo neenghono, ndele do otadi di mo?” 37 Ndele etumbalo laye ola tandavela moshikandjo ashishe nomomikunda domoushiinda. 38 Ndele Ye okwa fikama moshinagoga ndele okwa ya meumbo laSimon, ndele ta hange inamweno yaSimon e kwetiwe kolwiidi la handuka, ndele vo ova indila Jesus omolwaye. 39 Ye okwa ehena kuye, ndele a hanyena olwiidi, ndele lo ole mu fiya po, ye okwa fikama po diva ndele okwe va yakula. 40 Ndele etango eshi la li pokuningina aveshe ovo va li ve novanaudu voudu u lili nau lili ove va eta kuye. Ye okwa tenheka omake aye kuvo aveshe, ndele okwe va velula.41 Ndele eendemoni oda dja mo muvahapu, oda ingida tadi ti: “Oove Omona waKalunga.” Ye okwe di hanyena, Ye ina efa di popye, osheshi oda li di mu shii nokutya, Oye Kristus. 42 Ndele eshi kwa sha okwa dja mo ndele okwa ya koima kuhe na omaumbo, ndele eengudu ode mu konga, ndele eshi da fika kuye ode mu kwatela po aha dje po pudo. 43 Ndele Ye okwe va lombwela: “Ondi na okuudifila oilando imwe yo evaengeli louhamba waKalunga, osheshi olo tuu eli nde li tuminwa.” 44 Ndele Ye okwa udifila meeshinagoga domuJudea.