OSHILESHWA 39
Nghee Kalunga a tala ko ohonde
Ohonde oshinima sha fimanenena. Nopehe na ohonde, kape na oo ta dulu okukala nomwenyo. Kalunga oye e na oufemba wokuufa kutya ohonde oi na okulongifwa ngahelipi, molwaashi oye Omushiti. Okwa popya shike shi na sha nohonde? Mbela ohatu dulu oku i lya, ile oku i tulwa molutu? Nongahelipi hatu dulu okuninga omatokolo e li mondjila e na sha naasho?
1. Etaleko laJehova li na sha nohonde olilipi?
Jehova okwa li a lombwela ovapiya vaye vopefimbo lonale, a ti: “Omwenyo wombelela keshe oo ohonde.” (Leviticus 17:14) Jehova okwa tala ko ohonde i lile po omwenyo. Molwaashi omwenyo ou li oshali iyapuki oyo ya dja kuKalunga, ohonde nayo oiyapuki.
2. Onghedi yokulongifa ohonde ilipi Kalunga a kelela?
Jehova okwa li a lombwela ovapiya vaye vonale, ovo va li ko ofimbo Oukriste inau uya, kutya kave na okulya ohonde. (Lesha Genesis 9:4 nosho yo Leviticus 17:10.) Okwa li yo a endulula nokufindila mo oshipango osho, eshi olutuwiliki la li la yandja elombwelo kOvakriste va ‘henuke nokulikaleka kokule nohonde.’— Lesha Oilonga 15:28, 29.
Mbela osha hala okutya ngahelipi okuhenuka, ile okukala kokule nohonde? Ngeenge ndokotola okwe ku lombwele uha longife oikunwa yoalkoholi, ito ke i nwa. Ndele mbela oto ka lya oikulya oyo ya tulwa oalkoholi, ile u livendele oalkoholi molutu? Hasho nandenande. Sha faafana, oshipango shaKalunga shi na sha nokuhenuka, ile okukala kokule nohonde osha hala okutya katu na oku i nwa, ile okulya ombelela oyo inai dja ohonde. Nokatu na nandenande okulya oikulya oyo ya tulwa ohonde.
Ongahelipi shi na sha nokulongifwa kwohonde mounamiti? Omilandu dimwe dopaunamiti kadi li metwokumwe nomhango yaKalunga i na sha nokuhenuka ohonde. Omilandu odo ongaashi okutulwa ohonde yo vene, ile imwe yomoitukulwa ya kula yohonde, ngaashi eesele dohonde ditilyana, eesele dohonde ditoka, oyookifi oyo hai ifanwa platelets nosho yo oshikunguluki osho hashi ifanwa plasma. Ashike ope na omilandu dimwe dopaunamiti odo dihe li omhinge nomhango yaKalunga. Pashihopaenenwa, omilandu dimwe oda kwatela mo okulongifa outukulwa vanininini ovo va dja moitukulwa ya kula yohonde. Ofimbo dimwe oda kwatela mo okulongifwa kwohonde yomunhu ye mwene. Ngeenge tashi uya pomahoololo a tya ngaho, keshe umwe oku na okuninga etokolo kuye mwene.a— Ovagalati 6:5.
KONAKONA MOULE
Konakona nghee to dulu okuhoolola ouhaku wopaunamiti, oo wa kwatela mo elongifo lohonde.
3. Ninga omatokolo opaunamiti oo taa hafifa Jehova
Ongahelipi to dulu okuninga omatokolo opaunamiti, oo e li metwokumwe netaleko laKalunga li na sha nohonde? Dana OKAVIDIO, ndele tamu kundafana nghee sha fimana okutula moilonga oinima tai landula:
Ilikana u pewe ounongo.— Jakob 1:5.
Ninga omapekapeko e na sha nomafinamhango Ombiibeli nonghee to dulu oku a tula moilonga.— Omayeletumbulo 13:16.
Tala kutya omaludi ouhaku elipi to dulu okumona moshitukulwa omo u li.
Tala kutya omaludi ouhaku elipi ito dulu okutambula ko.
Shilipaleka kutya etokolo loye otali ku fiye neliudo la yela.— Oilonga 24:16.b
Dimbuluka kutya kape na nande oumwe, kutya nee okaume koye kopahombo, ovakulunhuongalo, ile omuhongi woye wOmbiibeli ta dulu oku ku lombwela kutya etokolo lilipi u na okuninga, ngeenge tashi uya poinima oyo ya kwatela mo omaliudo.— Ovaroma 14:12.
Shanga omatokolo oo wa ninga.
4. Eendombwedi daJehova ohadi kongo ouhaku wopaunamiti oo wa denga mbada
Kashi fi shidjuu okudulika komhango yaKalunga i na sha nohonde, noto dulu okumona ouhaku wolela oo inau kwatela mo elongifo lohonde. Dana OKAVIDIO.
Lesha Titus 3:2, ndele tamu kundafana epulo tali shikula:
Omolwashike tu na okukala hatu popi nefimaneko nonengungumano, ngeenge hatu popi neendokotola?
Osho Ovakriste itava ka tambula ko |
Oinima ya kwatela mo ohonde oyo Ovakriste ve na okutokola pauhandimwe |
|---|---|
A. Oplasma (oshikunguluki) |
Outukulwa vanininini va dja moplasma |
B. Eesele dohonde ditoka |
Outukulwa vanininini va dja meesele dohonde ditoka |
C. Oplatelets (oyookifi) |
Outukulwa vanininini va dja moplatelets |
D. Eesele dohonde ditilyana |
Outukulwa vanininini va dja meesele dohonde ditilyana |
5. Okulongifwa kwoutukulwa vanininini vohonde
Ohonde oya tungwa po moitukulwa ya kula ine: eesele dohonde ditilyana, eesele dohonde ditoka, oplatelets noplasma. Oitukulwa oyo ya kula oya kwatela mo outukulwa vanininini vohonde.c Outukulwa vamwe vanininini ohava longifwa momiti okukwafela okukondjifa omikifi, ile okukwafela ohonde yooke.
Ngeenge tashi uya pokulongifa outukulwa vanininini vohonde, Omukriste keshe oku na okuninga etokolo kuye mwene she likolelela keliudo laye la deulwa kOmbiibeli. Vamwe otashi dulika va anye okutambula ko ouhaku keshe oo wa kwatela mo outukulwa vanininini vohonde. Vo vamwe otashi dulika eliudo lavo tali va pitike va tambule ko ouhaku oo wa kwatela mo outukulwa vanininini vohonde.
Ngeenge to ningi omatokolo, osha fimana okulipula epulo tali shikula:
Ongahelipi handi dulu okuyelifila ndokotola wange kutya omolwashike handi anye, ile handi tambula ko ouhaku oo wa kwatela mo outukulwa vanininini vohonde?
UMWE OTASHI DULIKA A PULE KUTYA: “Oshike sha puka shi na sha nokutulwa ohonde?”
Ove oto ti ngahelipi?
ENGONGO
Jehova okwa hala tu kale twa tala ko ohonde i li oshinima shiyapuki.
Eendululo
Omolwashike Jehova a tala ko ohonde i li oshinima shiyapuki?
Otu shi shii ngahelipi kutya oshipango shaKalunga shi na sha nokulidilika, ile okulikaleka kokule nohonde osha kwatela mo yo okuhatulwa ohonde?
Ongahelipi to dulu okuninga omatokolo e li mondjila, ngeenge tashi uya pouhaku oo wa kwatela mo okulongifwa kwohonde?
TALA OUYELELE WA WEDWA PO
Oinima ilipi wa pumbwa okulipula kombinga yayo, ofimbo ino tambula ko ouhaku oo wa kwatela mo okulongifwa kwohonde yoye mwene?
Oshike wa pumbwa okudiladila kombinga yasho, eshi to hoolola ngeenge oto ka tambula ko ouhaku oo wa kwatela mo okulongifwa kwoutukulwa vanininini vohonde, ile hasho?
Oshike she linyengifa ndokotola umwe a itavele kutya etaleko laJehova li na sha nohonde oli li pandjele?
“Onda tambula ko etaleko laKalunga li na sha nohonde” (Kala oupafi!, 8 Desemba 2003)
Lihonga nghee ovakulunhuongalo, ovo ve li oilyo yEekomitiye dOkukwatafana nOipangelo, hava kwafele ovamwatate novamwameme.
a Tala oshileshwa 35, “Nghee to dulu okuninga omatokolo e li mondjila.”
b Tala oshitwa 5, “Okulongifwa kwoutukulwa vanininini vohonde,” Omafatululo oitya, oshitwa 3, “Ouhaku wopaunamiti oo wa kwatela mo okulongifwa kwohonde” nosho yo okafo Oukalele wetu wOuhamba kaNovemba 2006 epandja 3-6.
c Eendokotola dimwe oda tala ko oitukulwa ya kula ine yohonde onga outukulwa vanininini vohonde. Onghee hano, otashi dulika wa pumbwa okuyelifila ndokotola woye shi na sha netokolo olo wa ninga li na sha nokuha tulwa ohonde yo vene, ile eesele ditilyana dohonde, eesele ditoka dohonde, oplatelets, ile oplasma.