Ovanhu ohava tale ko ngahelipi oulunde kunena?
EFIMBO opo la di ko, ovanhu ovo hava i keengeleka ova li hava udu alushe ovafita tava komangele kombinga yoinima oyo haku tiwa “omanyono manyanyalifi aheyali,” ngaashi okahalu, oufukenhu, olwisho, ondede, ehandu, ondubo nosho yo ounhwa. Ndele ovafita ohava lombwele ovapwilikini omalufe kombinga yoilanduliko youlunde ya nyika oshiponga noihave va ladipike ve lidilulule. Omushangi woishangomwa umwe okwa ti: “Ovafita vahapu ohava yandje ashike elitulemo koinima oyo tai nyuwifa omatwi ovapwilikini vavo ponhele yokuyukifa elitulemo koinima oyo ya puka.”
Ovashangi voifokundaneki navo ova didilika oshinima osho. Omatyekosha aa taa landula apa okwa dja moifokundaneki:
▪ O-Star Beacon, yokuAshtabula, Ohio, oya ti: “Oinima oyo ya li ya talwa ko apeshe i li oulunde, okulidilulula nokuxupifwa kai niwe ko nasha vali nayo, ndele ovanhu ova lenga omaudifo oo a kwatela mo oinima oyo tai nyuwifa omatwi i na sha nanghee omunhu ta dulu okukala e lifimaneka nosho yo okukala e lihole mwene.”
▪ O-Newsweek oya ti: “Ovanhu ihave lipula vali kombinga youlunde.”
▪ O-Chicago Sun-Times oya ti: “Ihatu lipula vali hatu ti: ‘Kalunga okwa hala ndi ninge shike,’ ndele ponhele yaasho ohatu lipula kutya, ‘Mbela oshike Kalunga ta dulu okuningila nge?’ ”
Molwaashi ovanhu kunena ove li moitukulwa omo mu na ovanhu vomihoko di lili noku lili, va dja momaputuko a yoolokafana nove li momalongelokalunga e lili noku lili, ohava tambula ko eenghedi dovanhu vakwao kutya osho ashike di li ngaho. Ohaku tiwa kutya okutokola eenghedi dovanhu vamwe kashi fi eenghedi diwa. Ovanhu ohava ti kutya oshi li oulunde munenenene okutokola eenghatu davamwe. Onghee hano, osho osha ningifa vamwe va kale tava tomhafana tava ti: ‘Osho wa itavela otashi dulika tashi ku endele nawa, ndele ino shi findila nande vamwe. Kunena, ovanhu ohava ningi oinima monghalamwenyo yavo she likolelela komifika dopaenghedi di lili noku lili. Ohava ti yo kutya haave auke u shii osho shi li mondjila. Eenghedi davamwe nado odiwa ashike ngaashi doye.’
Okutomhafana kwa tya ngaho okwa lundulula omautumbulilo oo ovanhu hava longifa mokupopya kwavo. Oshitya “oulunde” ihashi longifwa naanaa vali ngeenge taku popiwa oinima ya kwata moiti. Ovanhu vahapu ohave shi longifa ngeenge tava ningi omashendjo. Ovanhu ihaku tiwa vali “otava longo oulunde,” ndele vati “ove li ashike pamwe.” Ihaku tiwa vali ovanhu “otava haele,” ndele ohaku tiwa “otava vake.” Ngeenge omunhu okwa ningi “eshenge,” ovanhu ohava ti “oufemba womunhu.”
Nopehe na omalimbililo, oinima oyo ovanhu va li ve i tala ko i li “oulunde,” paife ove i tala ko kutya oi li “nawa.” Ndele mbela omolwashike oikala yovanhu ya lunduluka? Oshike sha ningwa po shi na sha noulunde? Mbela oshi na ngoo mbudi kutya ou na etaleko la tya ngahelipi li na sha noulunde?