Milongi Phala o Yônge, Ukexilu wa Ukidistá ni Ukunji Wetu
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
6-12 YA KASAMBWADI
O VALOLO YA MAK’Â NZAMBI JISÁLAMU 36-37
“Kana Kuluwala Mukonda Dya Athu Abhanga Kyayibha”
Ihi Ia-nda Bhita Kioso Kia-nda Kuíza o Utuminu ua Nzambi?
4 Ibhidi iahi iene mu tu bhekela o athu aiibha? Poxolo Phaulu ua zuela kuila, mu izuua isukidila-ku, kueji kuíza “jithembu jabhonzo.” Muene uambe dingi, uixi: “Athu aiibha-phe, akua makutu, jindunge jâ jiia ni ku di [bandekesa].” (2 Timote 3:1-5, 13) O kuila eie ua mono kiá o kidi kiki? Avulu mudietu ene mu tala hadi mukonda dia usuéia, katombo, ni ujibhangânga u bhanga o athu aiibha. Sai iá, ka sueka o ima iaiibha ia bhanga. Amukuá a bhanga kala a mesena kukuatekesa o athu, maji mu kidi, athu aiibha. Né muene se ka tu bhangele luua kima kiaiibha, o ima i bhanga o athu aiibha, i tu talesa ue hadi. Mu kifika, mu ididi ia mukuá, a talatala kiaiibha o an’a ndenge, o adiakimi a kuka, ni athu amukuá a kambe o kutena kua ku di zokela. Kioso ki tuívua o ima íii, tu divua kiaiibha. Mukonda dia ima iaiibha i bhanga o athu iá, ene a sokela ni iama mba madimonho. (Tiaku 3:15) Maji o Mak’â Nzambi a tu bhana kidielelu. Kiki, ki tu bhekela kisangusangu kia dikota.
Jihova Ubesowala yó Aloloka Akwâ
10 Kubhaka unguma kutubhanga kyayibha. O kubhaka unguma kwa difwangana ni kwambata dibunda dyaneme kyavulu. Jihova wamesena kwila, tukatula o dibunda didi ku mwenyu wetu. (Tanga Efezu 4:31, 32.) Mwene ututendelesa: “Eye-phe, ku njinda tunda-ku, u ehe o kutema.” (Jisá. 37:8) Tulondekesa unjimu, kyoso kitubelesela o kitendelesu kiki. Kubhaka unguma kutena kutubhekela maka mu kilunji ni mu mukutu. (Jisa. 14:30) Kyoso kitubhakela unguma kwa mukwetu, kiki kikyanda bhekela ibhidi kwa mwene. Kyadifwangana ni mvwenenu. Se tunwa mvwenenu, o mukwetu kandatala hadi, étu mwene twanda tala. Kyenyiki, kyoso kituloloka akwetu, twamudibhekela mbote. (Jisa. 11:17) Tukala ni kutululuka kwa muxima ni kilunji, tukala we ni nguzu phala kusuluka kusidivila Jihova.
w03-T 1/12 13 §20
“Deleite-se em Jeová”
20 Então, “os próprios mansos possuirão a terra”. (Salmo 37:11a) Mas quem são esses “mansos”? A palavra traduzida “manso” vem de uma raiz que significa “afligir, humilhar, rebaixar”. Sim, “mansos” são os que humildemente esperam que Jeová corrija todas as injustiças que os afligem. “Deveras se deleitarão na abundância de paz.” (Salmo 37:11b) Mesmo agora já encontramos uma abundância de paz no paraíso espiritual associado com a verdadeira congregação cristã.
Tokwesa Omilongi ya Bibidya
it-2-T 410
Monte, Montanha
Estabilidade, permanência ou elevação. Atribuem-se aos montes estabilidade e permanência. (Is 54:10; Hab 3:6; compare isso com Sal 46:2.) Portanto, quando o salmista falou da justiça de Jeová ser como “as montanhas de Deus” (Sal 36:6), ele talvez se referisse a que a justiça de Jeová é imutável. Ou, visto que os montes são elevados, isto talvez indique que a justiça de Deus excede em muito à do homem. (Veja Is 55:8, 9.) Com relação ao derramamento da sétima tigela da ira de Deus, Revelação 16:20 diz: “Não se acharam montes.” Isto sugere que mesmo coisas tão elevadas como os montes não escapariam do derramamento da ira de Deus. — Veja Je 4:23-26.
13-19 YA KASAMBWADI
O VALOLO YA MAK’Â NZAMBI JISÁLAMU 38-39
Kana Kusuluka Kukala ni Kixinganeku Kya Kuditatela
“Mesu mé a Tale Mwene ku Pholo”
12 Tanga 1 Nzwá 3:19, 20. Etwenyoso sayi ithangana twene muditatela. Mukifika, sayi ya aditatela mukonda dya ima yabhange andi dya kwijiya okidi. Akamukwa aditatela mukonda dya itondalu yâ yate kyoso kyabatizala. Etwenyoso twadivu kya kiki. (Loma 3:23) Se phata etwenyoso twamesena kubhanga okima kyatokala. Maji “etwene oso, twene mu tondajala mu ima yavulu.” (Tiya. 3:2; Loma 7:21-23) Sumbala kitusanguluka kyoso kituditatela, maji kitena kukala kima kyambote. Mukonda dyahi? Mukonda kudivwa kiki kutukwatekesa kubhanga oima yatokala, ni kukala polondo phala kituvutuke dingi kubhanga oitandalu itwate.—Jihe. 12:12, 13.
13 Kumbandu yamukwa tutena kuditatela kyavulu—kifwa tutena kusuluka ni kuditatela ne mwene se twadyela kyá mba twejiya kwila Jihova watuloloka kyá. O ukexilu yu wakuditatela kyene okima kyayibha. (Jisá. 31:10; 38:3, 4) Mukonda dyahi? Tala o kifika kya phange yamuhatu wasuluka ni kuditatela mukonda dya kituxi kyatele m’ukulu. Mwene wambe: “Ngexile mudivwa kwila kingabhingile dingi kubhanga nguzu mu sidivisu ya Jihova, mukonda nange o ima ingexile mubhanga musidivisu ya Jihova kyexile ni valolo.” Nange avulu mudyetu adivu kya kiki. Mukiki twatokala kudilanga phala kituditatele kyavulu. Mukonda dyahi? Mukonda Satanaji wejisanguluka se tweha o sidivisu ya Jihova ne mwene kyoso Jihova kyatuloloka kyá!—Sokesa 2 Kolindu 2:5-7, 11.
w02-T 15/11 20 §1-2
Como podemos fazer nossos dias valer para Jeová?
OS dias da nossa vida parecem ser poucos e fugazes. O salmista Davi considerou a brevidade da vida e se sentiu induzido a orar: “Ó Jeová, faze-me saber o meu fim, e a medida dos meus dias —qual ela é, para que eu saiba quão transitório sou. Eis que fizeste apenas poucos os meus dias; e a duração da minha vida é como nada diante de ti.” A preocupação de Davi era viver dum modo que agradasse a Deus, tanto pelas suas palavras como pelas suas ações. Expressando sua dependência de Deus, ele disse: “Minha expectativa és tu.” (Salmo 39:4, 5, 7) Jeová escutou isso. Ele de fato mediu, ou avaliou, as atividades de Davi e o recompensou concordemente.
É fácil estar ocupado cada minuto do dia e levar uma vida acelerada e cheia de atividades. Isso nos pode deixar ansiosos, especialmente quando temos muito para fazer e pouco tempo. Será que, assim como Davi, temos a preocupação de levar a vida de uma maneira que agrada a Deus? Jeová certamente observa e examina bem cada um de nós. Jó, homem que temia a Deus, reconheceu uns 3.600 anos atrás que Jeová via os seus modos de agir e contava todos os seus passos. Jó perguntou retoricamente: “Quando demanda uma prestação de contas, que [Lhe] posso responder?” (Jó 31:4-6, 14) Podemos fazer nossos dias valer para Deus por estabelecer prioridades espirituais, obedecendo às suas ordens e usando sabiamente o nosso tempo. Consideremos mais a fundo esses assuntos.
Kolesa Dingi o Ukamba wé ni Jihova
Zwela ni Jihova mu ithangana yavulu. Tata yé utendela kwila, o kuditatela kutena kubhonzesa kusamba kwa mwene. (Loma 8:26) Né kiki, ‘kolokota mu kusamba,’ tangela kwa Jihova kwila, wamesena kyavulu kukala ukamba dyê. (Loma 12:12) Phange Mandele walembalala yabhitile ne, wixi: “Eme ngexile muditatela, ngexile we ni jisonyi. Maji o kusamba kyavulu, kwasosolola o kuditatela ni jisonyi jami. O muxima wangitululukile dingi.” Se kiwejiya o ima iwatokala kutumbula mumisambu, tanga o misambu ya Sobha Davidi, kyoso kya dyela, yosoneke mu divulu dya Jisálamu kibatulu 51 ni kibatulu 65.
Tokwesa Omilongi ya Bibidya
O Kwila Eye u Muthu wa Kukudyelela?
16 O kuditumina jihanji. Se twamesena kuma akwetu atudyelela, etu twatokala kuditumina o jihanji. O kidifwa kiki kitukwatekesa kukamba kutangela akwetu o maka akaswekele utwejiya. (Tanga Jisabhu 10:19.) Nange ki tubhonza kulanga o jihanji jetu kyoso kitwala mu internete. Se kitudilange tutena kuzwela maka akaswekele ku athu avulu. Kyoso ki tuta njimbu mu internete, o athu a itambula ene kyá ngó ejiya se ihi yandabhanga ni njimbu yiyi, etu kitutena dingi kubhanga kima. O kuditumina jihanji kutukwatekesa we kudixibha se o jinguma jetu atujijidika kuzwela ima itwejiya kwila yandata o mwenyu wa jiphange jetu mu kilwezu. Mu jixi mwafidisa o ikalakalu yetu, kiki kibhita kyoso jiphange jetu kyamwabhanga ibhwidisu ku axiku dya ngoji. Se kiki bhita tutena kukumbidila yazwela Jisálamu 39:1: “Dikanu dyami ngi di kuta jingoji.” Etu twamesena tukala afiyele mu maka yá ni mu maka amukwá. Ki kale ku mwiji, mu kilunga mba mu kudibhana ni makamba metu, twabhingi kukala tu jifiyele. Phala akwetu kutudyelela, twatokala kuditumina o jihanji.
20-26 YA KASAMBWADI
O VALOLO YA MAK’Â NZAMBI
JISÁLAMU 40-41
Mukonda Dyahi Tukwatekesa Akwetu?
Azediwa Akwa Kubhana
16 O athu a wabhela kubhana ni muxima woso ka kingila ku a vutwila kima. Jezú wambe: “Ki u bhanga-phe fesa, exana jingadyama, ni inema, ni atenguna, ni ifôfo; nda u kale ni ku zediwa. Mukonda ene ka tena ku ku vutwila, mu ku futa ki wa a bhange.” (Luka 14:13, 14) O Bibidya we yamba: “Woso wene ni u talelu wambote, sayi dibesá dyê,” yene yamba we, “U zediwa o muthu yó woso u xinganeka ngadyama.” (Jisabhu 22:9; Jisálamu 41:1) Twa tokala kulondekesa o ukexilu wa kubhana mukonda etu twamesena kukwatekesa akwetu.
17 Kyoso Phawulu kya tumbula o izwelu ya Jezú, “o kubhana kota mu kuzediwisa, o kutambula ndenge,” mwene ka kexile mu zwela ngó ya lungu ni ima mba imbamba. Tu tena we kubhana kikolokotesu ku athu, mu ku a bhana mwene kima kya bhindamena ni kikwatekesu bhu kaxi ka Bibidya. (Ikalakalu 20:31-35) Bhu kaxi ka ima ya zwela ni ya bhange Phawulu, mwene wa tu longo o valolo ya kulondekesa o ukexilu wa kubhana bhu kaxi ka kithangana kyetu, o nguzu, kusuwa akwetu ni ku a zola.
18 Akwa kutokwesa o ibhangelu ya athu, a mono kwila, o ukexilu wa kubhana u bandekesa o kisangasangu kya muthu. Sayi milongi ya tokwesa ya londekesa kwila, o athu ambe kuma a sanguluka dingi kyoso kya zubha kubhanga o mbote ku athu. Athu amukwa a tokwesa ambe kwila, kyoso ki tu kwatekesa akwetu, tu divwa kala o mwenyu wetu wala dingi ni valolo. Sayi jingijiye mba asaki ene mu swinisa athu kubhanga ikalakalu ya kudibhakula mu kukwatekesa akwa mu vondadi yâ. Kubhanga kiki kubandekesa o sawidi ni kuzediwa kwa yó a dibhakula. Se phata, ki tu diwana ni maka ya mukonda o Mubhangi wetu wa henda Jihova ithangana yoso wene mu zwela kwila kubhana kubeta kota mu kuzediwisa.—2 Timote 3:16, 17.
Jihova Ua-nda ku Kuatekesa
7 Maji se ua mu kata, Jihova ua-nda ku kuatekesa ué kála kia kuatekesele o jiselevende jê m’ukulu. Sobha Davidi ua soneka: “U zediua o muthu ió uoso u xinganeka ngadiama; kuma mu kizuua kia dilamba, Jihova u mu kudila ue bhuoso bhua tatela. Jihova u mu kondeka, u mu bhana muenhu.” (Jisálamu 41:1, 2) Mu kidi, Davidi ka kexile mu zuela kuila, o muthu uambote ulondekesa o henda ku jingadiama, keji fua dingi. Mu kiki, kiebhi Jihova kieji kuatekesa o muthu ió uambote? Davidi ua jimbulula: “Jihova u mu bhana nguzu bhoxi dia kukata; anga u mu balumuna-bhu, na disanze dingi.” (Jisálamu 41:3) Jihova uejiia kiambote o hadi iene mu tala o jiselevende jê, muéne u lembalala o ufiiele uene mu londekesa. Muéne u tena ku a bhana o kusuína ni unjimu. Jihova ua bhange o mukutu ua athu mu ukexilu u tena kudisanza mudiê.
Londekesa o Henda Kala Jihova
17 Tua mono kuila, o kulondekesa o henda ku tu bhekela mbote, maji tu londekesa o henda mukonda tua mesena kukaiela o phangu ia Jihova ni ku mu ximana. Kiki, kiene o kima kia beta-o-kota. Muéne o phangu ia beta-o-kota ia henda. (Jisabhu 14:31) Muene ua tu bhana phangu ia iuka. Mukonda dia kiki, tua tokala kubhanga ioso, phala kulondekesa henda kála ki bhanga Nzambi. Mu kubhanga kiki, tua-nda kala ni ukamba uambote ni jiphange jetu, ni kudibhana kiambote ni athu a tu zukama.—Ngalásia 6:10; 1 Nzuá 4:16.
Tokwesa Omilongi ya Bibidya
it-2-T 49
Jeová
O inteiro relato bíblico gira em torno de se defender a soberania de Jeová, e isso deixa claro o objetivo principal de Jeová Deus: a santificação do seu próprio nome. Essa santificação exige limpar o nome de Deus de todas as acusações falsas. No entanto, muito mais do que isso, exige que o nome seja honrado como sagrado por todas as criaturas inteligentes no céu e na Terra. Isso, por sua vez, significa reconhecerem e respeitarem a posição de Jeová como soberano, de modo voluntário, com o desejo de servi-lo, deleitando-se em fazer a vontade divina por amor a Ele. A oração de Davi a Jeová, no Salmo 40:5-10, expressa bem esta atitude e a verdadeira santificação do nome de Jeová. (Note a aplicação a Cristo Jesus que o apóstolo faz de trechos deste salmo em He 10:5-10.)
27 YA KASAMBWADI–2 YA KANAKE
O VALOLO YA MAK’Â NZAMBI JISÁLAMU 42-44
Katulenu Mbote ku Ilongesu Yene Mutubhana Jihova Nzambi
w06-T 1/6 9 §4
Destaques do livro segundo dos Salmos
42:4, 5, 11; 43:3-5. Se por alguma razão além de nosso controle ficarmos separados temporariamente da congregação cristã, lembrar-nos do alegre companheirismo que tínhamos no passado pode nos sustentar. Embora de início isso possa aumentar a dor da solidão, também nos lembrará que Deus é nosso refúgio e que precisamos esperar nele para obter alívio.
w12-T 15/1 15 §2
Como tornar mais agradável e produtivo seu estudo da Bíblia
1 ORAR: O primeiro passo é orar. (Sal. 42:8) Por quê? Devemos considerar o estudo da Palavra de Deus como parte de nossa adoração. Portanto, precisamos pedir a Jeová que nos possibilite ter a correta disposição mental e nos dê seu espírito santo. (Luc. 11:13) Barbara, uma missionária veterana, diz: “Sempre oro antes de ler ou estudar a Bíblia. Depois disso, sinto que Jeová está comigo e que ele aprova o que estou fazendo.” Orar antes de estudar abre a mente e o coração para aceitar plenamente o farto alimento espiritual à nossa disposição.
“Kana Kuehela o Maku mê Kuzonda”
11 Jihova u tu kuatekesa ué bhu kaxi ka milongi i tuene mu tambula mu iônge ietu mu kilunga, iônge ia makota, ni bhu kaxi ka jixikola ja Utuminu. O milongi ioso íii, i tena ku tu kuatekesa kubheza kiambote Nzambi, kusuua jimbambe, ni kulanga kiambote o ikalakalu ietu mu kilunga kia Nzambi. (Jisálamu 119:32) O kuila eie ua mesena kukatula mbote mu milongi i tu bhana Jihova?
12 Jihova ua kuatekesa o mundu uê kutolola akua Amaleke, ni akua Etiópia. Muéne ua bhana nguzu kua Nehemiia ni Jijudé ja mukuá, phala kuzubha kutunga o ilumbu ia Jeluzaleme. Kiene ué kimoxi, Nzambi ua-nda suluka ni ku tu bhana nguzu, phala kusuluka ni kikalakalu kietu kia kuboka, né muene se tu kala ni hele, se a tu zukutisa, mba athu a dituna kuívua o njimbu. (1 Phetele 5:10) Jihova ka-nda zubha o ibhidi ietu mu madiuanu. Mukonda dia kiki, tua tokala kubhanga o mbandu ietu, phala kutambula o kikuatekesu kia Jihova. Kiebhi ki tu tena kubhanga kiki? Tua tokala kutanga o Mak’â Nzambi izuua ioso, ku dipelepalala, kuia mu iônge semana joso, kudilonga ubheka uetu, kubhanga o ubhezelu uetu ku muiji, ni kusamba kua Jihova. Ki tu tokala kueha kima kioso-kioso ku tu landukisa, ni tu lembue kukatula mbote ku ima i tu bhana Jihova, phala ku tu kuatekesa, ni ku tu suínisa. Se u mona kuila, saí kima ki ua mu ki bhanga dingi, bhinga o kikuatekesu kia Nzambi. Eie ua-nda mona kiebhi o nzumbi ia Nzambi i ku “bhangesa kutumaka kioso kia mu kala mu vondadi iê iambote.” (Filipe 2:13) Maji o kuila, u tena kusuínisa ué akuenu?
Tokwesa Omilongi ya Bibidya
it-1-T 479
CHACAL
Nas Escrituras, o chacal figura repetidas vezes num cenário ilustrativo. Jó, ao descrever seu próprio estado lamentável, exclama que se tornou “irmão de chacais”. (Jó 30:29) Com respeito à derrota humilhante do povo de Deus, o salmista, talvez com referência ao campo de batalha, onde os chacais se reúnem para se alimentar dos mortos (veja Sal 68:23), lamentou: “Tu nos quebrantaste no lugar dos chacais.” (Sal 44:19) O sítio de Jerusalém por Babilônia, em 607 AEC, trouxe a tensão da fome, com o resultado de que mães tratavam cruelmente seus próprios filhos. Neste respeito, Jeremias apropriadamente contrastou a crueldade “do meu povo” com os cuidados maternos dos chacais. —La 4:3, 10.
3-9 YA KANAKE
O VALOLO YA MAK’Â NZAMBI JISÁLAMU 45-47
Mwimbu Walungu ni Ukaza wa Sobha
Sanguluka ni Ukaza ua Kambudi!
8 Tanga Jisálamu 45:13, 14a. O dibhanga a di londekesa ni ‘ku bhenha,’ phala o ukaza ua sobha. Mu divulu dia Dijingunuinu 21:2, o dibhanga a di sokesa ni mbanza ia Jeluzaleme Iòbhe, “ia di iudika kiambote, mukuâ ni dibhanga dia kembela kuia mu kutakanesa ni muadi uê.” O mbanza ia diulu, iene “ia benha ni kubenha kua Nzambi,” o mbanza kumuika kuê “kua di fuangana ni diiamande dia te kiavulu, di lekujuka kala tadi dia jaspe, mukuâ ni vídulu ia kenzuluka kiambote.” (Dij. 21:10, 11) O ku muika kua Jeluzaleme Iobhe, a ku soneka mu divulu dia Dijingunuinu. (Dij. 21:18-21) Kiene kia bhangesa o mukua Jisálamu ku soneka kuila, o dibhanga a di tange kuma dia mu ‘bhenha!’ O ukaza iú ua-nda bhita ku diulu.
9 O Muthu a mu bhekela o dibhanga, o Dibhanga dia diiala—o Sobha Mexiia. Muéne uene mu pelepalala o dibhanga, ‘mu ku di sukula ni menha, ni ku di zelesa ni dibônzo dia maka mê.’ Phala muéne na “kale ni kuzela, sé ngó kisému.” (Efe. 5:26, 27) O dibhanga diê dia tokala di ta ué izuatu ia katunda. Sé phata, muéne ua zuata kiambote! O “jithanga jê ja jinjikita, j’ò tunge ni ulu,” anga muéne a mu “bheka kua muenexi ni izuatu ia makembu.” Phala o ukaza ua Kambudi, o dibhanga “a mu bhana kukemba ni linhu ia fina, ia bhenha, ia uabha. (Linhu ia fina íii, iene o ikalakalu iaiuka ia akua-Ngana, ia kembe na-iu o dibhanga).”—Dij. 19:8.
Ihi Yamba Dijingunwinu Yalungu ni Yandabhita N’eye Kuhádya
10Kyebhi kyandadivwa Jihova mukonda dya kizukutisu kiki? Mwene ututangela: “O njinda yami ya kà ngibanda mu mazulu.” (Ize. 38:18, 21-23) Dijingunwinu kibatulu 19 kitutangela yandabhita kupholo. Jihova wandatumikisa Mon’ê phala kuzokela o mundu Wê ni kubwikisa o jinguma jâ. Jezú wandalwa o ita yiyi ni kikwatekesu kya “ifuxi ya masoladi a dyulu”, kifwa o ji anju jafiyele kumoxi ni 144.000. (Dij. 17:14; 19:11-15) Ihi yandabhita kudisukilu dya ita yiyi? O isangela ni athu oso ala jinguma ja Jihova andakwabwika!—Tanga Dijingunwinu 19:19-21.
11 Kyebhi kyandadivwa o athu afiyele andabhuluka, kyoso Nzambi kyandabwika o jinguma jê? Ene andasanguluka kyavulu! Sumbala kudyulu kwandakala kusanguluka kyoso kyandabwika Babilonya Yadikota, sayi kizulukutu kyengi kyandabheka kusanguluka kwabeta dingi kota. (Dij. 19:1-3) Mu kidi, kiki kyene o kizulukutu kyabetakota kyotumbule mudivulu dya Dijingunwinu, o “ukaza wa Kambudi.”—Dij. 19:6-9.
12 Kithangana kuxi kyandabhita o ukaza yú? O 144.000 a Jikidistá a a undu, andakala kyá kudyulu ande dya kumateka o ita ya Alumajedone. Maji kyokyo, kikyandakala luwa o kithangana phala o ukaza wa Kambudi. (Tanga Dijingunwinu 21:1, 2.) O ukaza wa Kambudi wandabhita kyoso kyandabhwa o ita ya Alumajedone, kyandabwikisa o jinguma joso ja Nzambi.”—Jisá. 45:3, 4, 13-17.
it-1-T 1099
Guerra
Com o término desta guerra, a terra usufruirá paz por mil anos. O salmo que declara que “[Jeová] faz cessar as guerras até a extremidade da terra. Destroça o arco e retalha a lança; as carroças ele queima no fogo”, teve cumprimento inicial quando Deus trouxe paz à terra de Israel por destroçar os instrumentos de guerra dos inimigos. Depois de Cristo derrotar no Har–Magedon os promotores de guerra, as extremidades deste globo terrestre usufruirão plena e satisfatória paz. (Sal 46:8-10) Os favorecidos com a vida eterna serão aqueles que tiverem forjado “das suas espadas relhas de arado, e das suas lanças, podadeiras”, e que ‘não aprenderem mais a guerra’. “Porque a própria boca de Jeová dos exércitos falou isso.” —Is 2:4; Miq 4:3, 4.
Tokwesa Omilongi ya Bibidya
Ihi Ia-nda Bhita Kioso Kia-nda Kuíza o Utuminu ua Nzambi?
9 Ihi ia-nda bhingana bhu kididi kia isangela iaiibha? Kioso kia-nda bhita o ita ia Alumajedone, o kuila kua-nda kala kisangela kioso-kioso mu ixi? O Bibidia i zuela: “Etu-phe, tua kinga, uila kia bhana Nzambi muène o kizuelu, maùlu m’obhe, ni oxi i’obhe, muà tunga ubatuilu ua kuiuka.” (2 Phetele 3:13) O maúlu m’okulu, a lombolola o jinguvulu jaiibha. O ixi iokulu, ilombolola o athu a mu a tumina. Kioso kia-nda kua buikisa, ihi ia-nda bhingana bhu kididi kiâ? O “maùlu m’obhe, ni oxi i’obhe.” O maúlu m’obhe a lombolola o unguvulu ua ubhe, mba o Utuminu ua Nzambi. Jezú Kristu ni 144.000 a Jikidistá a a undu, ene a-nda kala ku pholo dia utuminu iú. O ixi iobhe, ilombolola o athu a belesela o Utuminu ua Nzambi. Mu kienhiki, Jezú ni ió a-nda tumina n’ê kumoxi, a-nda kaiela ni kuiuka kuoso, o phangu ia Jihova, mukonda muéne o Nzambi ki mukua kavuanza. (1 Kolindo 14:33) Mukonda dia kiki, mu ‘ixi i’obhe,’ ki mua-nda kala kavuanza. Kua-nda kala ngó athu ambote, phala kulanga o ima. (Jisálamu 45:16) O athu enhá, a-nda kaiela o itendelesu ia Kristu ni 144.000 a Jikidistá a a undu. Xinganeka kiebhi kia-nda kala o ima, kioso o isangela iaiibha a-nda i bhingana ku isangela ia iuka!
10-16 YA KANAKE
O VALOLO YA MAK’Â NZAMBI JISÁLAMU 48-50
Jitata—Kwatekesenu o Miji Yenu Kudyelela mu Kilunga Kya Jihova
O Ubhezelu Wakidi Wandabandekesa o Kusanguluka Kwé
11 Tubheza Jihova kyoso kitudilonga o Maka mê ni kulonga o twana twetu yalungu ni mwene. O kizuwa kya Sabhalu kyexile mubhana kithangana kwa akwa Izalayele phala kuxisa o ibhangelu yâ ya kizuwa ni kizuwa, n’a lunge o muxima mu ubhezelu wâ kwa Jihova. (Mak. 31:16, 17) Oso exile jifiyele bhukaxi kâ, exile mulonga o twana yalungu ni Jihova ni mbote ya abhangela. Etu we twatokala kusota kithangana phala kutanga ni kudilonga o Mak’â Nzambi. Kiki kibhanga mbandu ya ubhezelu wetu kwa Jihova, kitukwatekesa kuzukama dingi kwa mwene. (Jisá. 73:28) O kudilonga kumwiji, kukwatekesa o twana kukala ni ukamba wambote ni Tata yetu ya henda, wala kudyulu. —Tanga Jisálamu 48:13.
w11-T 15/3 19 §5-7
Você tem motivos para se alegrar
“Marchai ao redor de Sião e rodeai-a, contai suas torres. Fixai os vossos corações na sua escarpa. Inspecionai suas torres de habitação, a fim de que o possais narrar à geração futura.” (Sal. 48:12, 13) Desse modo, o salmista incentivou os israelitas a ver Jerusalém de perto. Pode imaginar as preciosas recordações das famílias israelitas que viajavam à cidade santa para as festividades anuais e viam o seu magnífico templo? Com certeza sentiam-se movidas a “narrar [isso] à geração futura.”
Pense na rainha de Sabá que, de início, duvidava dos comentários sobre o esplendor do reinado de Salomão e sua grande sabedoria. O que a convenceu de que as coisas que ouvira eram verdadeiras? “Eu não tive fé nas suas palavras”, disse ela, “até que vim ver com os meus próprios olhos”. (2 Crô. 9:6) Realmente, o que vemos com os nossos “próprios olhos” pode nos tocar profundamente.
Como ajudar os filhos a ver com os seus “próprios olhos” as maravilhas da organização de Jeová? Se houver uma sede das Testemunhas de Jeová (Betel) não muito longe de sua casa, não deixe de visitá-la. Mandy e Bethany, por exemplo, moravam a uns 1.500 quilômetros do Betel em seu país. Mas seus pais sempre programavam visitas, em especial quando elas ainda eram bem jovens. “Antes da primeira visita, achávamos que Betel era um lugar um tanto rígido e apenas para idosos”, explicam. “Mas encontramos jovens que trabalhavam arduamente para Jeová e gostavam disso! Vimos que a organização de Jeová não se resumia à pequena região em que morávamos, e cada visita a Betel nos dava uma injeção de ânimo espiritual.” Ver a organização de Deus de perto motivou Mandy e Bethany a ser pioneiras e mais tarde foram convidadas para servir em Betel como voluntárias temporárias.
Londekese-nu Kuila Mua Tokala ku Utuminu ua Nzambi!
5 Kuijiia o misoso ia ixi. O muthu ua mesena ku tokala ku ixi mu utuminu ua athu, ua tokala uijiia o misoso ia unguvulu ienioió. Kiene kimoxi ué, oso a mesena ku tokala ku Utuminu ua Nzambi, a tokala kuijiia kiambote ioso ia tokala ku Utuminu ua Nzambi. Xinganeka o phangu ia an’a Kola, a sidivile mu Izalaiele. Ene a zolele o mbanza ia Jeluzaleme ni kididi kia ubhezelu, akexile mu tanga o misoso ia mbanza. Ene ka zolele ngó o mbanza, maji a zolele o dijimbuluilu dia kididi kia ubhezelu. Jeluzaleme iexile o mbanza ia “Sobha ia dikota” Jihova, iexile kididi kia ubhezelu ua kidi. Mu mbanza ienioió, muene mua kexile mu longa o Itumu ia Jihova. O mundu akexile mu u tumina ku Sobha ia Jeluzaleme, kuene kua londekesele Jihova o henda iê. (Tanga Jisálamu 48:1, 2, 9, 12, 13.) O kuila eie ué uala ni vondadi ia ku di longa ni ku tanga o misoso ia kilunga kia Jihova mu ixi, kála kia kexile mu bhanga ene? Kioso ki uia ni ku di longa dingi ia lungu ni kilunga kia Nzambi mu ixi, ni kiebhi Jihova kia kuatekesa o mundu uê, ua-nda kala dingi ni kidielelu ku Utuminu ua Nzambi ni ku u xikina kuila ua kidi. Ua-nda kala dingi ni vondadi ia ku boka o Utuminu ua Nzambi.—Jel. 9:24; Luk. 4:43.
Tokwesa Omilongi ya Bibidya
it-2-T 859
Riquezas
Como nação próspera, os israelitas podiam saborear alimentos e bebidas (1 Rs 4:20; Ec 5:18, 19), e suas riquezas serviam para protegê-los dos problemas da pobreza. (Pr 10:15; Ec 7:12) No entanto, embora estivesse em harmonia com o propósito de Jeová que os israelitas usufruíssem a prosperidade resultante de seu trabalho árduo (compare com Pr 6:6-11; 20:13; 24:33, 34), ele também se certificou de que fossem avisados do perigo de se esquecerem de que ele era a Fonte de sua opulência e de começarem a confiar em suas riquezas. (De 8:7-17; Sal 49:6-9; Pr 11:4; 18:10, 11; Je 9:23, 24) Lembrou-se-lhes de que as riquezas eram apenas temporárias (Pr 23:4, 5), não podiam ser dadas a Deus como resgate para livrar a pessoa da morte (Sal 49:6, 7) e não eram de nenhum valor para os mortos (Sal 49:16, 17; Ec 5:15). Mostrou-se-lhes que atribuir indevida importância às riquezas levaria a práticas fraudulentas e ao desfavor de Jeová. (Pr 28:20; compare com Je 5:26-28; 17:9-11.) Foram também incentivados a ‘honrar a Jeová com suas coisas valiosas.’ —Pr 3:9.
17-23 YA KANAKE
O VALOLO YA MAK’Â NZAMBI JISÁLAMU 51-53
Ihi i Utena Kubhanga Phala ki Ute Kitondalu
Kyebhi ki u Tena Kulanga o Muxima Wé?
4 Mu divulu dya Jisabhu 4:23, o kizwelu “muxima” a ki tumbula phala kulombolola o muthu “moxi” dyetu, kifwa; o muthu “wa kambe kumoneka ku athu.” (Tanga Jisálamu 51:6) Mu izwelu ya mukwa, “muxima” ulombolola o ixinganeku yetu, kyebhi ki tu dívwa, o jivondadi, ni jihanji jetu. Kifwa, o ukexilu wetu moxi, ko ukexilu u moneka ngó bhu kanga.
5 Xinganeka kyebhi o sawidi yetu mu xitu ya lungu ni kubhana valolo mu ukexilu wetu moxi. Kya dyanga phala mukutu wetu kudisanza twa bhingi kudya kyambote ni kutungutisa o mukutu ithangana yoso. Kyene kimoxi we phala kudisanza mu nzumbi, twa bhingi kutanga o Bibidya ni madivulu amukwa a kilunga ni kulondekesa kwila twala ni kixikanu kwa Jihova ithangana yoso. Tu londekesa o kixikanu kyetu kwa Jihova mu kukumbidila o ima i tu dilonga, ni kuzwela ya lungu ni kixikanu kyetu. (Loma 10:8-10; Tiya. 2:26) Kayadi, mu kuxinganeka mu ima i mona o mesu, tu tena kubanza kwila, twala ni sawidi yambote, né mwene se yandu yetu ya moxi ya kate. Kyene kimoxi we mu nzumbi, mu kuxinganeka mu ima i twene mu bhanga mu nzumbi, nange tu banza kwila, o kixikanu kyetu kya kolo, maji ixinganeku ya bolo nange ya mu kulé hanji ku muxima wetu. (1 Kol. 10:12; Tiya. 1:14, 15) Twa tokala kulembalala kwila, Satanaji wa mesena ku tu funyisa ni ixinganeku yê. Kyebhi mwene kya tena kubhanga kiki? Ni kyebhi ki tu tena kudilanga?
Tu Tena Kukolokota mu Kuzela
5 Jihova ua-nda tu kuatekesa kutolola o ibanzelu ia lungu ni undumbu, se tuia ni ku mu bhinga kikuatekesu izuua ioso. Muéne u tu bhana o nzumbi iê ikola, phala ku tu kuatekesa kukolokota mu kuzela. Mu misambu ietu, tu tena kutangela Jihova kuila, tua mesena kukala ni ibanzelu i mu sangulukisa. (Jisálamu 19:14) Ni ku dionda kuoso, tua tokala ku mu bhinga ku tu tonginina kiambote o muxima, phala kumona se tuala ni hanji ioso ioso ia iibha, i tena ku tu bhangesa ku ta kituxi. (Jisálamu 139:23, 24) Kolokota kubhinga kua Jihova phala ku u kuatekesa kudituna o undumbu ni kubhanga o ima iambote, né muene se kibhonza kiavulu.—Matesu 6:13.
6 Ande dia ku mateka ku di longa ia lungu ni Jihova, nange tua zolele kubhanga o ima ki i mu uabhela, nange tuene mu bhânga hanji ni jihanji ja iibha. Maji Jihova u tena ku tu kuatekesa ku lungulula o mienhu ietu, ni kubhanga o ima ia mu uabhela. Mu kifika, kioso Sobha Davidi kia bhange o undumbu ni Bete-seba, muéne ua diela o ituxi iê, ni ku dionda kua Jihova, phala ku mu bhana “muxima uengi uazele,” ni ku mu kuatekesa kubelesela. (Jisálamu 51:10, 12) Mu kiki, se m’ukulu tua kexile ni jihanji ja iibha ja lungu ni undumbu, anga tua mu bhânga-naju hanji, Jihova u tena ku tu kuatekesa kukala ni nguzu ia ku mu belesela ni kubhanga o ima ia mu uabhela. Muéne u tena ku tu kuatekesa kulenga o ibanzelu ia iibha.—Jisálamu 119:133.
Tokwesa Omilongi ya Bibidya
it-1-T 719
Doegue
Edomita que servia como pastor principal do Rei Saul, um cargo de supervisão, de responsabilidade. (1 Sa 21:7; 22:9) Doegue evidentemente era prosélito. Por estar “retido perante Jeová” em Nobe, possivelmente por causa de um voto, de alguma impureza ou duma suspeita de lepra, Doegue presenciou quando o sumo sacerdote Aimeleque entregou a Davi os pães da proposição e a espada de Golias. Mais tarde, quando Saul, ao dirigir-se aos seus servos, externou a opinião de que eles conspiravam contra ele, Doegue contou o que vira em Nobe. Depois de convocar o sumo sacerdote, bem como os outros sacerdotes de Nobe, e então interrogar Aimeleque, Saul deu ordens aos batedores que matassem os sacerdotes. Quando estes se recusaram, Doegue, às ordens de Saul, sem hesitação matou um total de 85 sacerdotes. Depois deste ato iníquo, Doegue devotou Nobe à destruição, matando todos os seus habitantes, tanto jovens como idosos, bem como o gado. —1 Sa 22:6-20.
Conforme indicado no cabeçalho do Salmo 52, Davi escreveu a respeito de Doegue: “Tua língua maquina adversidades, afiada como navalha, trabalhando com dolo. Amaste o mal mais do que o bem, a falsidade mais do que falar justiça. Amaste todas as palavras devoradoras, ó língua enganosa.” —Sal 52:2-4.
24-30 YA KANAKE
O VALOLO YA MAK’Â NZAMBI JISÁLAMU 54-56
Nzambi Wala Kumbandu Yê
w06-T 1/8 22 §10-11
Seja sábio por temer a Deus
10 Em certa ocasião, Davi procurou refúgio junto a Aquis, rei da cidade filistéia de Gate, a cidade de Golias. (1 Samuel 21:10-15) Os servos do rei denunciaram Davi como inimigo daquela nação. Como Davi reagiu a essa situação perigosa? Ele abriu o coração por orar a Jeová. (Salmo 56:1-4, 11-13) Embora tivesse de fingir-se de louco para escapar, Davi sabia que, na realidade, era Jeová quem o havia livrado abençoando seus esforços. Por contar com Jeová e confiar nele de todo o coração, Davi mostrou que realmente temia a Deus. —Salmo 34:4-6, 9-11.
11 Igual a Davi, podemos mostrar temor a Deus por confiar na sua promessa de que ele nos ajudará a lidar com nossos problemas. “Rola teu caminho sobre Jeová e confia nele, e ele mesmo agirá”, disse Davi. (Salmo 37:5) Isso não significa que simplesmente entregamos nossos problemas a Jeová sem fazer nada e esperamos que ele aja em nosso favor. Davi não orou a Deus pedindo ajuda e depois deixou por isso mesmo. Ele usou as habilidades físicas e intelectuais que Jeová havia lhe dado e enfrentou o problema. No entanto, Davi sabia que não podia contar apenas com esforços humanos para ter êxito. O mesmo deve acontecer conosco. Depois de termos feito tudo ao nosso alcance, devemos deixar o resto nas mãos de Jeová. De fato, muitas vezes não há nada que possamos fazer, a não ser confiar em Jeová. Aqui é que entra o temor a Deus de uma forma muito pessoal. Podemos ser consolados pela expressão sincera de Davi: “A intimidade com Jeová pertence aos que o temem.” —Salmo 25:14.
cl -T 243 §9
Nada pode “nos separar do amor de Deus”
9 Jeová também dá valor à nossa perseverança. (Mateus 24:13) Lembre-se de que Satanás quer que você dê as costas a Jeová. Cada dia que você permanece leal a Deus é mais um dia em que ajudou a dar uma resposta às zombarias de Satanás. (Provérbios 27:11) Nem sempre é fácil perseverar. Problemas de saúde, dificuldades financeiras, aflição emocional e outros obstáculos podem tornar cada dia que passa uma provação. Expectativas adiadas também podem ser muito desanimadoras. (Provérbios 13:12) Quando nos mantemos firmes em face dessas provações, Jeová dá ainda mais valor à nossa perseverança. Foi por isso que o Rei Davi pediu que Deus guardasse suas lágrimas num “odre” e acrescentou, confiante: “Não estão registradas no teu livro?” (Salmo 56:8) Sem dúvida, Jeová dá muito valor a todas as nossas lágrimas e aos sofrimentos que suportamos ao manter nossa lealdade a ele, não se esquecendo disso. São coisas valiosas aos seus olhos.
Kyebhi o Henda Itukwatekesa Kutolola o Wôma
16 Satanaji wejiya kwila etu tubhana valolo ku mwenyu wetu. Maji mwene wambe kuma twandabhanga yoso itutena katé mwene kweha o ukamba wetu ni Jihova, phala kulanga ngó o mwenyu wetu ku mundu yú. (Jobe 2:4,5) Maji Satanaji wabele! Kuma mwene “wala [hanji] ni kutena kwa kubheka o kufwa,” Satanaji usota kutubhangesa kubhana dikunda kwa Jihova mukonda dya wôma utwala nawu wa kufwa. (Jih. 2:14,15) Sayi bhabha o athu ene mwafunyisa kwa Satanaji, amba kwila andatujibha se kitweha o kixikanu kyetu. Mu ithangana ya mukwá, Satanaji umona kwila twala ni uhaxi wabhonzo, mwene utena ku tukwatesa wôma phala tubhane dikunda kwa Jihova. Nange o jidotolo mba o jindandu jetu ki Jimbangi ja Jihova, atujijidika kutambula manyinga. O kubhanga kiki kubhukumukina o kitumu kya Nzambi. Mba atubhana ndunge phala kuxikina kutusaka mu ukexilu wengi utena kubhukumukina o itumu ya Nzambi.
17 Sumbala etu kitwamesena kufwa, maji twejiya kwila Jihova wandasuluka mu kutuzola né mwene se tufwa. (Tanga Loma 8:37-39.) Kyoso ki kufwa kamba dya Jihova, Jihova usuluka ku mulembalala kala wala hanji ku mwenyu. (Luk. 20:37,38) Mwene wamesena kyavulu ku mubheka dingi ku mwenyu. (Jobe 14:15) Jihova wafutu kima kyala ni valolo yadikota phala tutene kutambula o “mwenyu wakalelaku.” (Nzw. 3:16) Twejiya kuma Jihova watuzolo kyavulu, mwene utulanga. Kyoso kitwala ni uhaxi wabhonzo mba atutangela kwila twandafwa, mu veji dya kubhana dikunda kwa Jihova, tulengela kwa mwene phala kutukonda o malamba, kutubhana unjimu ni kutubhana nguzu. Kiki kyene kyabhange phange Valérie ni mwadi wê.—Jisá. 41:3.
Tokwesa Omilongi ya Bibidya
it-2-T 708
Presciência, Predeterminação
O proceder traiçoeiro de Judas Iscariotes cumpriu profecias divinas e demonstrou a presciência de Jeová, bem como a de seu Filho. (Sal 41:9; 55:12, 13; 109:8; At 1:16-20) Todavia, não se pode dizer que Deus predeterminou ou predestinou o próprio Judas a seguir tal proceder. As profecias prediziam que algum associado íntimo de Jesus seria seu traidor, mas não especificavam quem dentre os que partilhavam de tal associação seria este. Além disso, seria contrário aos princípios bíblicos Deus predeterminar as ações de Judas. A norma divina declarada pelo apóstolo é: “Nunca ponhas as mãos apressadamente sobre nenhum homem; tampouco sejas partícipe dos pecados de outros; mantém-te casto.” (1Ti 5:22; compare isso com 3:6.) Jesus, evidenciando preocupação no sentido de que a escolha dos 12 apóstolos fosse feita de maneira sábia e correta, passou a noite orando ao seu Pai antes de tornar conhecida sua decisão. (Lu 6:12-16) Se Judas já estivesse divinamente predeterminado para ser traidor, isto resultaria em incoerência na direção e na orientação de Deus, e, segundo a regra, o tornaria partícipe dos pecados que ele cometeu.
Assim, parece evidente que, quando Judas foi escolhido qual apóstolo, seu coração não apresentava nenhuma evidência definida de uma atitude traiçoeira. Ele permitiu que uma ‘raiz venenosa brotasse’ e o aviltasse, resultando em seu desvio e em ele aceitar, não a orientação de Deus, mas a direção do Diabo para um proceder de roubo e de traição. (He 12:14, 15; João 13:2; At 1:24, 25; Tg 1:14, 15; veja JUDAS Nº 4.) Quando tal desvio já atingira certo ponto, o próprio Jesus podia ler o coração de Judas e predizer a traição dele. —João 13:10, 11.