Luka
8 Føri goti tse, Yesu ngangʉe njonjo kʉ ná vile ma, vilaje ma na lu ndi bbí nari tso. Ke ngʉ adi loti ndirigoti lod’ra Mungu dhó Pidhinga dzá hwè lo-i djo. Ndirigoti 12 kʉ ná kpa ngʉe ddironga ke na. 2 Føri kina gó ma, dhe ma na ke gøngʉe ró ro ná nja kʉ ná isɨ ndrŭ ma ngʉe ddi, føri i kʉ Maria Magdalene ro mai, saba kʉ ná gó ke pʉngʉe ndi nǎ ro ro; 3 Yoana ma (Kuza bbá le, ná fø ke ngʉe Herodi dhó njí dhi ke), Suzana ma, bí kʉ ná nja isɨ ndrŭ ma na. Fø isɨ ndrŭ ngʉ adi Yesu tsotso kó ndima dhó ritsi na.
4 Birobiro kʉ ná ndrŭ njungʉe ndima tso, ddironga njonjo kʉ ná vile lu ro singʉe Yesu dhi ngana ná ndrŭ ma na. Ndirigoti ke bbʉngʉe i loroji ndrŭ dho: 5 “Ngazʉ ná ke rangʉe nyo-kpa zʉ. Føro, nyo ke ngʉ zʉ ro, nja nyo-kpa d’røngʉeni chu tso ro lu ndirigoti rakpa ró rè chongʉe fø ri chó. 6 Nja ri d’røngʉeni dju djo, ri nga nari goti, ri d’yungʉe d’yu dhonalo føga nga ngʉe dda ro ri. 7 Føri goti nja ri d’røngʉeni kpelé kana, føro kpelé ma dhi ddinga ri na ndirigoti kpelé chingʉe ri chi. 8 Ro, nja nyo-kpa d’røngʉeni bblo kʉ ná dz’ djo, føro b’lo ri nga nari goti ri ongʉe ndi kpa 100 ina. Fø lo ke po nari goti ke pongʉeri bbobbo ndi chu na ɨ: “Nì bɨ kʉ ngarrdha dho ná le rr fø lo rr.”
9 Ro, ke unakpa dhungʉe fø loroji na mana ke tso. 10 Ke ngʉngʉe logoti kpa dho: “Ni dho ritso uni u ni famu ra nǎ Pidhinga dzá takatifu siri, ro nja ndrŭ dho føri kʉ loroji dhé, ndiro rie nì ma kpa nganja ri ró, nzɨ kpa nja ritsi ndirigoti rie nì ma kpa ngarr ri ró, nzɨ kpa famu ri d’e. 11 Fø loroji na mana kʉ ena: Nyo-kpa kʉ Mungu dzá lo. 12 Chu tso ro d’ee ná nyo-kpa kʉ Mungu dzá lo rr ná ndrŭ, ro Diabolo si ro, ke tu ri tu ndrŭ thí nǎ ro ndiro nzɨ ndrŭ u ri ndirigoti nzɨ ndrŭ ba gødha ró. 13 Dju djo d’ee ná nyo-kpa kʉ, lo ndima rr ro, u lo thei hwè na ná ndrŭ. Ro, kpa tɨtɨ e nga nari dho, kpa u lo ro sese saa kana dhé, ro mbudha dhi saa si ro, kpa bba ri bba. 14 Kpelé kana d’ee ná nyo-kpa kʉ, Mungu dzá lo rr ná ndrŭ. Ro, kpa bbari d’od’o ma, mali ma, njʉ kʉ ná i maisha nǎ hwè ma na rá sisi ndima djolu, ná føri dho kpa ro nzá dhi ri. 15 Bblo kʉ ná dz’ djo d’ee ná nyo-kpa kʉ, d’ad’ani ndirigoti bblo kʉ ná ndima thí na lo rr ná ndrŭ. Føro b’lo ndima rr lo nari goti, kpa ri ronga b’ob’o ndirigoti kpa ndima kpa ó ngatsovedha na.
16 “Tala le tø nari goti nzɨ le adi ri djó nga tso ro tsi ddikpa no na inga le li ri ra tsena ri. Ro, ri le adi li ri dho le thɨ ná ngana ndiro ri í nga adzá tsu ná ndrŭ dho d’e. 17 Dhonalo ru runi ná lo kana nga kʉ nzɨ si keni ná lo ro ri ndirigoti bbo pli le ru ná lo kana nga kʉ nzɨ si chuni ndirigoti nzɨ si vʉ lalanga na ná lo ro ri. 18 Anidi krr ngbaribbai ma ni lo rr nari djo, dhonalo nì dhó ri kʉ ná ke dho le si ri ki ndrindri, ro nga dhó ri kʉ ná ke dhó ro le si nì kʉ ndi dhó ri ke ddi ná føri gʉ ma dzidzi ddi.”
19 Føro kedzá mama ma, ke djoi ma na singʉe ke dhi ngana, ro birobiro kʉ ná ndrŭ dzá lo dho nzá ri ro kangʉe kpa dho ndima si ke kuso ri. 20 Føri dho, ndrŭ singʉe rid’ra ke dho: “Nidzá mama ma, ni djoi ma na tøni bbaidjó ndirigoti kpa rine ndima njú ni na.” 21 Føro ke ngʉngʉe logoti kpa dho: “Madzá mama ma, ma djoi ma na kʉ Mungu dzá lo rr ndirigoti ri na njínji ná ndrŭ.”
22 Ddikpa cha ke ma, ndi unakpa ma na djingʉe bbú na ndirigoti ke pongʉeri kpa dho: “Akoda jʉdda dzá chá dzɨ nga laidjo.” Føro kpa rangʉe ra. 23 Ro, bbú nǎ kpa ngʉ ra ro, Yesu nyǒ ddo tɨngʉe. Føro bbò kʉ ná vʉvʉ tangʉe dda djo nari dho, dda ngʉ meni bbú na ndirigoti kpa ngʉe chøchø ndima ko dda na. 24 Føro kpa dangʉe ke ro, kpa pongʉeri ke dho: “Mwalimu, Mwalimu, ko kʉ chøchø ko cheni che!” Føri dho ke dani ro, ke tangʉe vʉvʉ djó ndirigoti vʉ ngʉ vʉ ná fø dda djó, føro ri kongʉe ndi jotso ndirigoti nga gongʉe ddi. 25 Føri goti ke pongʉeri kpa ni: “Nidhó udha ká kʉ ngbaga? Ro, kpa do løngʉe bbo ndirigoti kpa nanga kengʉeni bbo nari dho, kpa ngʉ riti ɨ ndima kana: “D’ʉ ká i ke kʉ ie? Dhonalo ke loja vʉvʉ ma, dda ma na dho ma krʉ ndirigoti ri ngarr rr ke dho.”
26 Føri goti kpa singʉe jʉdda dzá chá dzɨ nga laidjo, Bbageraseni bbá eneo na, Galilea nyǒ djó ro. 27 Bbú nǎ ro Yesu ngʉ thʉni ro, fø vile nǎ gó ngʉe nǎ ná ddikpa ke mongʉe ke. Fø ke bbangʉe rù thodha tso ná nga djó ro ddo singʉe bí, ke ro nzɨ ngʉ adi di adzá ri, ro ke ngʉ adi di kabuli* kalu dhé. 28 Yesu ke nja ro ke ngʉ hø bbobbo ndi chu na ndirigoti ke kongʉeni Yesu nji, føri goti ke pongʉeri bbobbo ndi chu na ɨ: “Bbo pli ngbeni ná ngana kʉ ná Mungu Ddù, Yesu, ni na ká ri di ko kana ngbǎ? Ma rinzi ni tso, nzɨ ni nza ma.” 29 (Dhonalo Yesu pongʉeri gó vʉvʉ fø ke nǎ ro. Bí ina gó ngʉ adi rili ke njí ndi ji ná lo.* Ndrŭ ngʉ adi ke kó ma, ke thó ma na tso tá tseretsere* na, ndirigoti ke ronga ndrŭ ngʉ adi b’ob’o, ro føri nanga ke ngʉ adi d’id’i ndirigoti gó ngʉ adi ke mba nga ndrŭ ro kʉ ná ngana.) 30 Yesu dhungʉeri ke tso ɨ: “Ni ró dho ká kʉ ie?” Føro ke ngʉngʉe logoti: “Lejioni,” dhonalo ke nǎ gó ngʉe bí. 31 Føri goti gó kpari ngʉ ddoni Yesu ró bí ina nzɨ ke pori ndima rá abiso na. 32 Føga ngʉe ná ngø iso bí kʉ ná djø kpari ngʉ nganyo. Føro gó ddongʉeni ke ró, ke u ritso ndima rá tsu fø djø kpari na, ndirigoti ke ungʉe ritso u. 33 Føro, gó kpari nyangʉeni ke nǎ ro ndirigoti ri rangʉe meni djø kpari na; føro djø kpari mongʉe nga ngø iso ro jʉdda na ndirigoti dda chengʉe ri che. 34 Ro, djø ró ngʉ rø ná kpa njangʉe nji njini ná fø lo ro, kpa nyingʉe nga nyi ndirigoti kpa d’angʉe rid’ra vile nǎ ndrŭ ma, ri tsotso lu kʉ ná bba nǎ ndrŭ ma na dho.
35 Ndrŭ singʉe ndiro ndima nja nji njini ná lo d’e. Yesu dhi ngana ndrŭ si ro, ndrŭ njangʉe gó vʉ nǎ ro ná ke. Ke ngʉ di Yesu kotɨ, rù kʉ ndi ró ro ndirigoti kedhó akili ngʉngʉe krʉ, ná føri dho ndrŭ do løngʉe. 36 Nja njangʉe fø lo ná ndrŭ ngʉ ngbaribbai ma gó ngʉe nǎ ná fø ke gøngʉe nari nanga tu fø ndrŭ dho. 37 Føro Bbageraseni bbá eneo nǎ bí kʉ ná ndrŭ pongʉeri Yesu rará ndima bbá ro, dhonalo ndrŭ do løngʉe bbo. Føri dho ke djingʉe bbú na ndirigoti ke rangʉe ra. 38 Ro, gó vʉngʉe nǎ ro ná fø ke ngʉ ddoni Yesu ró ke bbari ndima rá ddinga. Ro, Yesu nzá ungʉe ritso ke rá ndi ulu ri, ke pongʉeri: 39 “Angʉ abba ndirigoti ni d’ra Mungu nji ni dho ná lo.” Fø ke rangʉe ro, ke d’rangʉe ndi dho Yesu nji ná lo vile lu gble.
40 Yesu ngʉ ná saa na, birobiro kʉ ná ndrŭ kongʉe ke bblo dhonalo ndrŭ krʉ ngʉ ke b’ob’o. 41 Ro, anja! Yairo ró dho ngʉe ná ddikpa ke singʉe; ná fø ke ngʉe Sinagogi nǎ bbonga. Føro, ke singʉe koni Yesu kó tsena ndirigoti ke ngʉ ddoni Yesu ró Yesu si ndi bba. 42 Dhonalo kedzá 12 dhó cho kʉ ná ddikpa dhé kʉ ná singba ngba* ngʉe chøchø ndi dhedhe.
43 Føga ngʉe ná ddikpa le ró ro ju rangʉe cho 12 kana b’lo ndirigoti le ró dhe ro nzá gøngʉeni ie dho maddi ri. 44 Le ndringʉe aluti lu ndirigoti le løngʉe Yesu ró arugu rù tsodjo ronga. Føro thei le ró ju bbangʉe ra ndi ra nari tso. 45 Føro, Yesu dhungʉeri: “Ma ronga ká ie lø?” Ndrŭ krʉ ngʉ ndima gʉgʉ nari dho, Petro pongʉeri: “Mwalimu, birobiro kʉ ná ndrŭ kʉ ni ro lu gbru ndirigoti ndrŭ b’ʉni b’ʉ ni ró. 46 Ro, Yesu pongʉeri: “Ma ronga ddikpa le lø ngbà, dhonalo ma churi chu ma ndí nǎ ro ddikpa kpakpanga vʉ. 47 Fø isɨle njangʉe ndi nji ná lo chuni chu nari dho, le singʉe ke dhi ngana ta ndi ronga ta ro, le singʉe koni ke nji ndi d’eti djo ndirigoti le d’rangʉe addudho ma ndi løe ke ronga ndirigoti ngbaribbai ma ndi gøe thei nari ndrŭ kpari krʉ nyǒ njí. 48 Ro, Yesu pongʉeri le ni: “Madzá singba ngba, nidzá udha gø ni gø. Ara ngoi na.”
49 Go ke ngʉ fø lo po ro, ddikpa ke singʉe sinagogi nǎ bbonga bbá ro, ná ke pongʉeri: “Nidzá singba ngba dhe b’lo ró, nzɨ ngbʉ Mwalimu djǒ nanga pá.” 50 Fø lo Yesu rr ro, ke pongʉeri Yairo dho: “Nzɨ nji do, adi udha na dhé ndirigoti nidzá fø ngba si gøgø.” 51 Abba ke si ro, Petro ma, Yohani ma, Yakobo ma ndirigoti ngba dzá baba ma, ngba dzá mama ma na ró ro nzá ke bbangʉeri d’i ndrŭ ki ro tsu ndi ulu ri. 52 Krʉ ndrŭ ngʉ dzzdzz ndirigoti ndrŭ ngʉ ndima badjo b’ɨ vodha dho. Ro, ke pongʉeri: “Anibba dzz tso dhonalo fø ngba nzá dhedhe ri, ro ngba ddoddo.” 53 Føro ndrŭ ngangʉe ke gbodha tso, dhonalo ndrŭ chungʉe ngba dhedhe nari chu. 54 Føro ke løngʉe ngba thó ndirigoti ke nzingʉe ngba bbo ndi chu na: “Madzá ngba, adani!” 55 Føro ngba thí* ngʉngʉe ndirigoti ngba dangʉeni thei, føri goti Yesu pongʉeri le bbʉ nyo ngba nyó. 56 Ngba dhó gø dhi ndrŭ nanga jingʉeni bbo, ro Yesu jangʉeri nzɨ ndrŭ d’ra nji njini ná fø lo ro ddikpa le dho maddi.