Luka
6 Yesu ngʉ da ngano dhi nza gʉ lu Sabato ddo dyina ro, ke unakpa ngʉ ngano-kpa d’ɨ, kpa ngʉ ri nanga d’ri ndima thó thi ndirigoti kpa ngʉ ri kaka. 2 Føro Bbafarisayo kana nja kpa dhungʉeri: “Ká addudho ni nzá tso uni Sabato dyinanga dho ná lo nji?” 3 Ro, Yesu ngʉngʉe logoti kpa dho: “Ni ká d’erie Daudi ma, ndi unakpa ma na njingʉe ù ngʉ ndima hwi ná saa na ná lo ro zø nzá? 4 Ke tsungʉe Mungu dzá dza na ndirigoti le bbʉngʉe bbʉdha le ngʉ bbʉ ná mukati* ke dhona ndirigoti ke nyongʉe ri nyo, føri goti ke bbʉngʉe nja ri ndi unakpa nyó; fø mukati tso ro nzá ungʉeni ddikpa le dho maddi ri, ro bbakuhani dho dhé.” 5 Føri goti ke pongʉeri kpa dho: “Ndrŭ Ddù kʉ Sabato dhi Bboke.”
6 Luti dyi Sabato ddo na, Yesu tsungʉe sinagogi na ndirigoti ke ngangʉe longaddidha tso. Føga ngʉe d’yu thó thá djó ri d’yu* ná ke. 7 Nga ndi ná kpa ma, Bbafarisayo ma na ngʉ ke nja chøø ndiro ndima nja ke ká ka ndi gø fø ke gø Sabato ddo dyina nari d’e, ndiro ndima ba ke ndima bbø na ná lo d’e. 8 Ro, ke chungʉe kpa ngʉ ddi ná lo chu nari dho, ke pongʉeri d’yu thó d’yu* ná fø ke dho: “Adani, asi ndrŭ kana kati na.” Føro fø ke dangʉeni ro, ke tøngʉeni ndrŭ kana kati na. 9 Føri goti Yesu pongʉeri kpa ni: “Ma ridhu ni tso, ri tso ká uni u le njí bblolo inga chelo, le gø shinga* inga le hwi ndrŭ Sabato ddo dyina?” 10 B’lo ndi nja ndi ronga tso d’e ná ndrŭ krʉ nari goti ke pongʉeri fø ke dho: “Adda ni thó nanga.” Føro ke dda ndi thó nanga ro, ke thó gøngʉe gø. 11 Ro, fø lo kangʉeni kpa lu bbo pli ndirigoti kpa ngangʉe lotidha tso ndima kana Yesu ró ndima ka ndima njí ná lo djo.
12 Ddikpa cha ke djingʉe ngøtsɨ djo ndiro ndi rá sala nji d’e ndirigoti ke nzingʉe nga Mungu tso kuna b’u. 13 B’lo nga bbʉ nari goti, ke nzingʉe ndi unakpa ndirigoti ke vʉngʉe 12 kʉ ná kpa fø kpa kana ro, ná fø kpa ró dho ke nzingʉe cho le cho ná kpa. Føri ngʉe: 14 Simoni, Petro maddi ke lingʉe ndi ró dho ro, kedhi djona Andrea ma na ndirigoti Yakobo ma, Yohani ma, Filipo ma, Bartolomayo ma, 15 Matayo ma, Tomas ma, Yakobo Alfayo ddù ma, Simoni “klø na ritsi nji ná ke” le ngʉ ndi nzǐ ro, 16 Yuda Yakobo ddù ndirigoti Yuda Iskariote, luti ndi dzingʉe Yesu nanga ro.
17 Føri goti kpa thʉ ro, kpa rangʉe tøni kpere chɨ ná ddikpa ngana. Ke una birobiro kʉ ná ndrŭ ma, bí bbo kʉ ná nja ndrŭ kpari ma na ngʉe føga. Fø ndrŭ singʉe Yudea lu nǎ ro, Yerusalemu nǎ ro, ndirigoti Tiro ma, Sidoni ma na nǎ dda tso ró eneo nǎ ro ndiro ndima rr ke ti ná lo ndirigoti ke gø ndima ró dhe d’e. 18 Gó ngʉ thí nzá ná ndrŭ ma krʉ gøngʉe gø. 19 Ndirigoti birobiro kʉ ná ndrŭ krʉ ngʉ rine ndima lø ke ronga, dhonalo ke ndí nǎ ro ngʉ vʉ ná kpakpanga ngʉ ndrŭ krʉ gøgø.
20 Føri goti ke njangʉe nga ndi unakpa dhi ngana ro, ke ngangʉe ri podha tso:
“Hwè na kʉ nari kʉ ni, njedha ni kʉ ro dhonalo Mungu dhó Pidhinga kʉ nidhi ri.
21 “Hwè na kʉ nari kʉ ni, ù ni hwi kpadjo ro, dhonalo ni o si lili.
“Hwè na kʉ nari kʉ ni, dzz ni dzz kpadjo ro, dhonalo ni si kʉ ngagbo.
22 “Hwè na kʉ nari kʉ ni, njati ndrŭ ndro ni ndro, ndrŭ di ni pʉpʉ, ndrŭ di ni dhudhu ndirigoti ndrŭ di ni ró dho nanga sa ndrŭ Ddù djotsina ró. 23 Fø ndrŭ njiri ni ró ná saa na, aninji hwè ndirigoti anitini ti nganga hwè dho, dhonalo ni kobe kʉ bbo ra nǎ dhonalo ri kʉ føri bbai i kpa bbui ngʉ rinji bbanabi ró maddi ri.
24 “Ro, njedha ni dho, mali dhi ri ni kʉ ro, dhonalo ni ba ni isopɨdha kaka ná ngatsi b’lo.
25 “Njedha ni dho, li ni o li kpadjo ro, dhonalo ni sie ù na.
“Njedha ni dho, nga ni gbo kpadjo ro dhonalo ni sie vodha na ndirigoti ni si dzzdzz.
26 “Njedha ni dho rie krʉ kʉ ná ndrŭ bblolo ti ni djo ri ró, dhonalo føri i kʉ kpa bbui ngʉ adi nji kali dhi bbanabi na ná lo.
27 “Madhó lo ni rr ro, ni dho ma ripo ɨ: Anira anzi nidhó mbubai ni ji nari na, bblolo ni nji ndrondro ni ná ndrŭ dho nari na, 28 wa ni wa ná ndrŭ ronga ni lé nari na ndirigoti sala ni nji dhu ni dhu ná ndrŭ dho nari na. 29 Njati ddikpa ke b’ɨ ni bitɨ ddi ri ró, ale ri lai maddi ke b’ɨ; njati ddikpa ke dhʉ ni ró arugu rù ró, abbari ke dzi ni ró rù tsena rù maddi. 30 Anibbʉ ritsi ni tso kó ritsi ná ndrŭ krʉ dho, ndirigoti njati ddikpa ke dzi nidhó ritsi ró, nzɨ ko ri ke tso.
31 “Godhé, anidi rinji nja ndrŭ dho ni jiri ndrŭ njiri ni dho nari nganga bbai.
32 “Njati ni ji, jiji ni ná ndrŭ dhé ró, føga ká kʉ ni le ma dho ná lo ro maddi? Dhonalo chenga dhi ndrŭ ma jirie jiji ndima ná ndrŭ ddi. 33 Njati ni di bblolo nji, ni dho bblolo nji ná ndrŭ dho dhé ró, føga ká kʉ ni le ma dho ná lo ro maddi? Chenga dhi ndrŭ maddi adi rinji fø. 34 Føri kina ni di ritsi wø,* nì si ri ngʉ ni dho ri ni ddi ná ndrŭ dho dhé ró, føga ká kʉ ni le ma dho ná lo ro maddi? Chenga dhi ndrŭ maddi adi ritsi wø ndima lai chenga dhi ndrŭ dho ndiro kpa si ri ngʉ ndima dho, ndima bbʉe ri ná ngatsi nganga d’e. 35 Føri dzá njonjonga, anira anzi nidhó mbubai ni ji nari na, bblolo ni nji ndirigoti ritsi ni wø nzɨ ni rib’o le si ri ngʉngʉ ni dho ro nari na. Ndirigoti ni kobe sie bbo, føri goti ni sie bbo pli ngbeni ná ngana kʉ ná Ke dzá nzø dhonalo ke adi bblonga dhǒ nzɨ mbai po ná ndrŭ ma, ndá chelo nji ná ndrŭ ma krʉ dho. 36 Anira anzi zølo ni dhǒ nari na, ddiddi nidhi Baba kʉ zølo dhi ke nari bbai.
37 Anibba nja ndrŭ djo ni lod’i nari tso, føro ni djo nzɨ lo ro si d’ini ri. Anibba che ni lod’i nja ndrŭ djo nari tso, føro nzɨ lo si d’ini ni djo che ri. Anidi ndrŭ zø nji* ndirigoti ni zø si njini nji.* 38 Anidi ritsi bbʉ ndrŭ dho ndirigoti ndrŭ si ritsi bbʉbbʉ ni dho, ndrŭ si ritsi ru ni ró rù tsodjo ngbà thonga ná ngatsi, mo le mo ndi nanga ro, ja le jà ndi nanga ro ndirigoti ri djotsi di d’røni d’rø. Dhonalo ni ritsi ddi ndrŭ dho nǎ ná no nǎ i le si ritsi ddi ni dho.”
39 Føri goti ke bbʉngʉe i loroji ki kpa dho: “Nga nyǒ kʉ ná ke nzá ka ndi ddá chutso ro nga nyǒ kʉ ná ke dho ri, ri ká nga fø ri? Kpa krʉ ka ndima rá bʉni bbù na, ri ká nga fø ri? 40 Longa le ddi dho ná ke ro nzá darie ndidhó mwalimu djolu ri, ro bblo pli dho le ddi longa ná ke sie ddiddi ndidhó mwalimu na. 41 Ká addudho ni adjoni nyǒ nǎ kʉ ná kokoi nja, nzá ni d’e ni nyǒ nǎ kʉ ná tsú nja ro? 42 Ni ká ka ni pori adjoni dho ngbaribbai, ‘Madhi djona, abbari ma tu ni nyǒ nǎ kʉ ná kokoi’ ni nyǒ nǎ kʉ ná tsú i ni ngʉ nja nzá ro? Aro kudjo dyʉ kʉ ná ke!* Atu ni nyǒ nǎ tsú i vi, føro ni nganja prepre ndiro ni tu adjoni nyǒ nǎ kʉ ná kokoi d’e.
43 “Bblo kʉ ná tsú djo nzá momo ná tsu-kpa ro ka ndi o ri, ndirigoti momo ná tsú djo nzá bblo kʉ ná tsu-kpa ro ka ndi o ri. 44 Dhonalo tsú nyi le adi chu ndi kpa ró. Loroji na, figi dhi tsu-kpa ro nzɨ le adi kle kpelé dhi tsú djó ro ri, ndirigoti mizabibu ro nzɨ le adi kle lu djó ro ri. 45 Bblo kʉ ná ke adi bblo kʉ ná ritsi pʉ ndi thí nǎ kʉ ná bblo kʉ ná mali kana ro. Ro, che kʉ ná ke adi che kʉ ná ritsi pʉ ndidhó che kʉ ná mali kana ro; dhonalo ke tso nǎ ro si nari kʉ ke thí nǎ li ná lo.
46 “Nde, ni ká ma nzǐ ‘Bboke! Bboke!’ Addudho, nzɨ ni ma po ni dho ná lo nji ro? 47 Ddikpa ke si ma dhi ngana, ke rr ma po ná lo ndirigoti ke njinjí ri na ró, ma fø ke ká di ie bbai ma nari d’ra ni dho: 48 Ke kʉ ddiddi dza chi ná ddikpa ke bbai. Ke bbɨ ndidhó dza rɨ nanga klu, ndirigoti ke d’ø dza dherr dju djo. Føro dda chù ndirigoti d’ad’a ná dda b’ɨ ndi ri ró, ro dda dhó kpakpanga ro nzá si dza ronga ja ná ngatsi ri, dhonalo ri le chingʉe bblo. 49 Føri ró ro njonjo, njati ddikpa ke rr ma po ná lo ndirigoti ke njinjí ri na nzá ró, fø ke kʉ ddiddi dz’ djó chi ndidhó dza, nzá ndi li ri dherr ro ná ke bbai. Føro d’ad’a ná dda b’ɨ ndi ri ró ná saa na, ri koni thei ndirigoti ri d’rɨni krʉ.