Matayo
12 Fø saa na, Yesu ngʉ da ngano dhi nza gʉ lu Sabato ddo dyina. Føro ke unakpa ù løngʉe ro, kpa ngangʉe ngano kpa ndima d’ɨ nari tso ndirigoti kpa ngʉ ri kaka. 2 Fø lo Bbafarisayo nja ro, kpa pongʉeri ke ni: “Anja! Ni unakpa nzá tso uni Sabato dyina nga dho ná lo nji.” 3 Ke ngʉngʉe logoti kpa dho: “Ni ká zørie Daudi ma, ndi unakpa ma na njingʉe ù ngʉ ndima hwi ná saa na ná lo nzá? 4 Ke tsungʉe Mungu dzá dza na ndirigoti kpa nyongʉe bbʉdha le ngʉ bbʉ ná mukati;* ro, fø mukati tso nzá ungʉeni ke ma dho, ndi unakpa ma na ri; ri le lingʉe bbakuhani dho dhé. 5 Inga ni ká zøri nzá Sheria nǎ nari kʉ, Sabato ddo dyina bbakuhani adi njínji hekalu nǎ, ná føri ro nzɨ le adi zø kpa djo kosa ri? 6 Ro, ma ripo ni dho, iga kʉ ná ritsi dada hekalu djolu. 7 Ro, njati ni famue i lo na mana: ‘Ma ji zølo, nga bbʉdha ri’ ró, ni nzá ka ni d’ielo nzá nji kosa ná ndrŭ djo ri. 8 Dhonalo ndrŭ Ddù kʉ Sabato dhi Bboke.”
9 Føga ro ndi tuni ro, Yesu rangʉe kpadhó sinagogi na, 10 ndirigoti føga ngʉe dyu thó dyu* ná ke! Føri dho, ndiro ndima ba ke ndima bbø na ná lo d’e, kpa dhungʉeri ke tso: “Ri tso ká uni u le gø ndrŭ Sabato ddo dyina?” 11 Ke ngʉngʉe logoti kpa dho: “Njati nidhó é ddikpa chembø ndirigoti fø chembø d’e bbù na Sabato ddo dyina ró, ni kana ie i ká ka ndi rá ri tu nzá bbù nǎ ro? 12 Ndrŭ na mana dada chembø djolu! Føri dho ri tso uni ngbà le njí bblolo Sabato ddo dyina.” 13 Føro Yesu pongʉeri fø ke dho: “Adda ni thó nanga.” Ri nanga ke dda nari goti, ri nanga chʉngʉeni thei ke thó ddi ri bbai. 14 Føro Bbafarisayo vʉngʉe bbaidjo ndirigoti kpa kpengʉeri ndima hwi ke hwi. 15 Fø lo ndi rr ro, Yesu rangʉe ra føga ro, ndirigoti bí kʉ ná ndrŭ rangʉe ke ulu, ná fø ndrŭ krʉ ke gøngʉe gø. 16 Ro, ke jangʉeri kpa dho li ndi li ndi dyu ro, nzɨ kpa d’ra ie ma ndi kʉ nari nja ndrŭ dho, 17 ndiro nabi Isaya chulu pongʉeni ná i lo njini d’e:
18 “Anja! Madzá njí dhi ke, vʉ ma vʉ ndi ro, ji ma ji ná ke, u ma* u ndi tso ro. Ma si madzá roho li ke djo ndirigoti ke si chølo njidha ngaddi ndrŭ tsɨ dho. 19 Ke ro nzɨ si gʉni ndrŭ na ri, ke nzɨ si ndi nanga ro jø ri ndirigoti ke chu ro nzɨ ndrŭ si rr bbobbo chu lu ri. 20 Ke nzɨ si ko nanga koni ná wɨ nanga gʉ d’rɨd’rɨ ri ndirigoti ke nzɨ si nzɨ rø bblo ná tala gʉ dhedhe ri, kpø ke si chølo ngʉ ná nga djo. 21 Bbʉbbʉ dhé, ndrŭ tsɨ si ndima dhó ngab’odha li ke ró dho djo.”
22 Føri goti ndrŭ mbangʉe ke dhi ngana gó kʉ nǎ ná nzɨ nyǒ nganja ndirigoti nzɨ loti ná ddikpa ke. Yesu gøngʉe ke gø; føro nzɨ tso ngʉ loti ná fø ke tingʉe lo ndirigoti ke njangʉe nga. 23 Krʉ kʉ ná ndrŭ nanga kengʉeni ke ndirigoti ndrŭ ngangʉe ri dhudha tso ɨ: “Njaro ká i ri ka ndi é nga Daudi dhi dduna ri?” 24 Fø lo Bbafarisayo rr ro kpa pongʉeri: “I ke gó di, gó djó bbonga Belzebuli* dhó kpakpanga na.” 25 Ke chungʉe kpadhó ngaddidha chu nari dho, ke pongʉeri kpa ni: “Ddikpa pidhinga nanga ndoni ndó ró, ri tso adi d’ød’ø, ndirigoti ddikpa bba inga ddikpa dza nanga ndoni ndó ró, ri nzɨ adi tøni ri.” 26 Føri bbai, njati Shetani di Shetani di ró, føri kʉ ndi ndiro ke là nji ndi tso ró ri; nde, føro ká kedhó pidhinga ka ndi tøni ngbaribbai? 27 Føri djolu pli, njati rie ma gó di Belzebuli dhó kpakpanga na ri ró, nde, ni ddui ká adi gó di ie dhó kpakpanga na? Ri kʉ føri dzá lo dho i, ni ddui si kʉ lod’i ni djo ri. 28 Ro, njati rie Mungu dhó roho chulu ma gó pʉ ri ró, føri na mana kʉ, Mungu dhó Pidhinga si bbʉbbʉ ni kʉ ná ngana. 29 Kpakpa kʉ ná ke bba ká ddikpa ke ka ndi tsu ngbaribbai ndirigoti ndi sø kebbá dza nǎ no, nzá ndi chi ke chi ro? Ke njiri fø ró dhé ke ka ndi sø kebbá dza nǎ no. 30 Ddikpa ke é ma laidjó nga ró, fø ke tøni ma tso ró, ndirigoti ddikpa ke di ri tso nju ddinga ma na nzá ró, fø ke ri nanga plipli.
31 Føri dho, ma ripo ni dho krʉ kʉ ná chenga ma, dhú ma na zø si njini nji ndrŭ dho, ro roho takatifu dhu ná ke zø ro i nzɨ si njini ri. 32 Loroji na, njati ddikpa ke ti chelo ndrŭ Ddù djo ró, fø ke zø si njini nji, ro ddikpa ke ti chelo roho takatifu djo ró, fø ke zø ro nzɨ njini i dz’* djó ndirigoti gosi ná dz’ djó maddi ri.
33 “Njati ni é bblo kʉ ná tsú ró, anio bblo kʉ ná tsu-kpa, ro ni é momo ná tsú ró, ni djó tsu-kpa maddi momo dhonalo tsú nyi le adi chu ndi kpa ró. 34 Ni idhalolo dhi su nǎ gø, ni tso nǎ ro ká bblo kʉ ná lo ro ma ka ndi si ddi che ni kʉ ro? Dhonalo le tso nǎ ro adi si nari kʉ le thí nǎ li ná lo. 35 Bblo kʉ ná ke adi bblo kʉ ná ritsi pʉ ndi nǎ kʉ ná bblo kʉ ná mali kana ro, ro che kʉ ná ke adi che kʉ ná ritsi pʉ ndi nǎ kʉ ná che kʉ ná mali kana ro. 36 Ma ripo ni dho, ndrŭ ti ná nga na mana kʉ ná lo krʉ djó ndrŭ si soni so Lod’idha dhi Ddo dyina. 37 Dhonalo ri kʉ ni tso nǎ lo ró ro i le si ni nzi chølo dhi ke inga le si lod’i ni djo ri.”
38 Føro nga ndi ná kpa ma, Bbafarisayo ma na kana nja kpa pongʉeri: “Mwalimu, ko jiri ni njí ddikpa ddù ro ko nja.” 39 Ke ngʉngʉe kpadhó logoti ɨ: “Che kʉ ndirigoti nzɨ tøni chi Mungu dho ná gø ddù ne, ro kpa nzɨ si ddikpa ddù ro ma nja ddi ri, rie nga Yona dho njingʉeni ná ddù dhé ri ro. 40 Dhonalo Yona njingʉe ddo 3 dyina blii, kuna b’ù bbò bbè zz nǎ nari bbai, ndrŭ Ddù si ddo nji 3 kabuli nǎ dyina blii kuna b’ù. 41 Lod’idha dhi ddo dyina Ninawi nǎ ndrŭ ma si dani i gø ma na ddinga ndirigoti kpa si lod’i kpa djo. Dhonalo Ninawi nǎ ndrŭ dho Yona d’ralo nari goti ndrŭ lengʉe ndima dhó nyi thika le. Ro, anja! Ni njí kʉ ná ke* dada Yona djolu. 42 Lod’idha dhi ddo dyina agʉnga laidjó isɨ pi ma si dani i gø ma na ddinga ndirigoti le si lod’i kpa djo. Dhonalo le singʉe dz’ tso d’ø ná nga nǎ ro* Sulemani dhó nyod’yu rrdha dho. Ro, aninja! ni njí kʉ dada Sulemani djolu ná ke.
43 “Gó vʉ ddikpa ke nǎ ro ró, ri adi dyá nga dda kʉ ná ngalu ndi ronga chʉdha dhi nga ndi ne ro, ndirigoti ri nzɨ adi fø di ná nga ro ba ri. 44 Føro ri adi ripo: ‘Ma ngʉngʉ ma vʉe nǎ ro ná dza na.’ Ro, ri ngʉ ró ri adi si dza ro nga nǎ ndrŭ ro, vii le tsu ndi nanga ro ndirigoti bblo le thɨ ndi nǎ nga ro. 45 Føro ri adi ra bbo tsɨ sani ndi djolu ná gó ki dzi 7 ndi kina. B’lo ndima tsu fø dza na ró, ri adi di føga ndirigoti fø ke dhó hali gʉ adi sani bbo pli anziro nga djolu. Føri kʉ che kʉ ná i gø ró si njini ná lo.”
46 Go ke ngʉ loti birobiro kʉ ná ndrŭ na ro kedzá mama ma, ke djoi ma na singʉe tøni bbaidjo dhonalo kpa ngʉ riji ndima tilo ke na. 47 Føro ddikpa ke pongʉeri ke dho: “Anja! Nidzá mama ma, ni djoi ma na tøni bbaidjó kpa riji ndima tilo ni na.” 48 Fø ke dhó logoti Yesu ngʉngʉe ɨ: “Madzá mama ká kʉ ie? Ndirigoti ma djoi ká kʉ ie ma?” 49 Føri goti ke dhongʉe ndi unakpa ndirigoti ke pongʉeri ɨ: “Anja! Madzá mama ma, ma djoi ma na kʉ ena! 50 Dhonalo madzá ra nǎ Baba ji ná lo nji ná føri i kʉ madhi djona ma, madhi vena ma, madzá mama ma na.”