Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase
© 2022 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
BI 3 DDO 6-DDO 12
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 MAMBO YA NYAKATI 23-26
“Hekalu nǎ madha dhi lo kpengʉeni Bblo pli”
it-2-F paje 133
Walawi
Walawi dhó njí ngʉe bblo ndi kpengʉeni Daudi dhó pidhinga tsena ro, fø kpa ngʉ adi njí djonga ma nja, lo ma d’i, dzaitso ronga ma b’o, mali ronga ma b’o. Føri kina ke lingʉe nja bí kʉ ná kpetsi kpa ndima kó bbakuhani tsotso hekalu nǎ ma, bbaidjó ma, nganyodha dhi dza nǎ ma, kpa ngʉ adi bbakuhani tsotso kó bbʉdha dhi njí na ma, usafi na ma, ritsi nanga ddidha dhi njí na ma ndirigoti nja njí na ma. Bbakuhani nanga le ndongʉe ndó nari bbai, dyi ngo ná Walawi nanga le ndongʉe grupe 24 ndirigoti fø kpa ngʉ adi njínji tur ró. Kpa ngʉ adi dyá bu (kupiga kura) ndiri ró ndima ndó njí nanga ndima djo d’e. Dzaitso ronga b’odha dho le vʉ ná kpa djo le ndó njí nanga d’e ma kpa ngʉ adi rinji føi.—1Ny 23, 25, 26; 2Ny 35:3-5, 10.
it-2-F paje 657
Kuhani
Hekalu nǎ le kpengʉe bbakuhani bí kʉ na bbobbonga una. Nja njí le ngʉ adi bbʉ dyá le bu nari ró ro. Ndirigoti 24 ngʉe ná grupe dzá kila ri ngʉ adi njínji yenga ddi kana, føri dho cho ddi kana kpa ngʉ adi njínji aro ina. Bbʉbbʉ dhé ri njani bbakuhani krʉ ngʉ adi njínji ddinga fete ddo kana nari bbai, dhonalo fø ddo kana ndrŭ ngʉ adi bbʉdha bbʉ bbo, ddiddi hekalu le chi nari dhi fete dho kpa njingʉeri nari bbai. (1Ny 24:1-18, 31; 2Ny 5:11; anja 2Ny 29:31-35; 30:23-25; 35:10-19.) Ddikpa kuhani dho ringangʉeni ndi njinjí nja saa na dhé, ndiro nzɨ ndi sa fø saa na njínji ná bbakuhani dhó njí ró. Bbarabi dhó desturi dhori nari bbai, Yesu ngʉe dz’ djó ná saa na, bbakuhani ngʉe bí nari dho, yenga ddo kana ngʉe ná njí nanga le ngʉ adi ndo bbakuhani dhó grupe lú ngʉe ná familia djo. Ddikpa familia ngʉ adi njínji ddikpa cha inga fø nga djolu ri nǎ ndrŭ dhó hesabu kʉ nari ró ro.
it-2-F paje 358
Miziki
Yova dhó hekalu nǎ ri kpengʉeni nari bbai, Daudi lingʉe 4 000 ngʉe ná Walawi ndima di dyi ngo d’e. (1Ny 23:4, 5) Fø kpa kana, 288 ngʉe nari ngʉe “formasio ba Yova dzá dyi ngodha dho ná kpa, kpa krʉ ngʉe bblo ndima chu dyi ngodha ro.” (1Ny 25:7) Fø kpa krʉ dho ngʉ chutso ddá nari ngʉe bblo pli chu dyi ngodha ná gbo kʉ ná kpa, føri ngʉe Asafu ma, Hemani ma, Yedutuni ma na (njaro fø ke le ngʉ adi nzǐ Etani). Føri krʉ ngʉe Lawi dzá gbo kʉ ná kpa nǎ gø, føri kʉ Gershomi ma, Kohati ma, Merari ma na, Lawi bbá bbobbó gbo kʉ ná famiye krʉ ngʉe dyi ndima ngo hekalu nǎ ro. (1Ny 6:16, 31-33, 39-44; 25:1-6) Gbo kʉ ná fø kpetsi kpa dhi nzø ngʉe 24, ná fø nzø krʉ ngʉe 288 ngʉe ná bblo chungʉe dyi ngodha ná kpa kana. Fø nzø krʉ le lingʉe ndima ddá chutso njonjo kʉ ná grupe dho dyá le bu nari ró ro. Fø kpa kana nja ke ddiro una ngʉe bblo chu dyi ngodha ná 11 kʉ ná kpa, føri ngʉe kpa ddui ma, nja Walawi ma na kana ro le vʉ ná kpa. Føri dho 288 ([1 + 11] × 24 = 288) ngʉe ná “bblo chungʉe” dyi ngodha ná fø Walawi nanga maddi le ndongʉe bbakuhani bbai 24 kʉ ná grupe nǎ. Njati 3 712 kʉ ná go dho le ngʉ dyi ddi ná nja kpa nanga ma le ndoe føi ró, 24 ngʉe ná fø grupe krʉ lú le ka le ndrie ndrŭ ki chøchø 155, føri dho bblo chu dyi ngodha ná kpa dhó kila kikundi nǎ Walawi ka ndima é e 13 njonjo ndima dhó nivo kʉ dyi ngodha kana ro. (1Ny 25:1-31) Ngøga ngʉ adi mɨ nari ngʉe Bbakuhani nari dho, kpadhó hesabu ki ngʉ adi ndri nari ngʉe dyi ngʉ adi ngo ná Walawi.—2Ny 5:12; Anja Hesabu 10:8.
it-1-F paje 620
Dzaitso ronga ngʉ adi b’o ná ke
Hekalu. Pi Daudi dhe nari njí sese, ke kpengʉe Walawi ma, Hekalu nǎ njínji ná kpa ma, dzaitso ronga b’o ná kpa ma na bblo pli, fø kpa krʉ dhó hesabu ngʉe 4 000. Kpa ngʉ adi si ddo saba kana ndima dhó grupe ró. Kpa ngʉ adi Yova dzá dza ronga b’o ndirigoti kpa dho ringangʉeni ndima pʉ dzaitso ndirigoti ndima í ri tso ri dho ringani le njí ndi ná saa na. (1Ny 9:23-27; 23:1-6) Dzaitso ronga b’odha kina, kpa kana nja kpa ngʉ adi ndrŭ si na Hekalu nǎ njí dho ná bbʉdha ronga b’o. (2Fa 12:9; 22:4) Luti ddikpa saa na, bbò kuhani Yehoyada d’ringʉe Yehohashi ché na nja ke ngʉ pi ná saa na, bblo chungʉe ngab’odha dhi njí ná kpa le ngʉngʉe Hekalu nǎ dzaitso ro, nja ndima b’o jadda pi Yehohashi ronga che ngʉe ná isɨ Pi Atalia ró d’e. (2Fa 11:4-8) Pi Yosia ngʉ sanamu le má nari si ná saa djo, dzaitso ronga ngʉ b’o ná kpa kongʉe Yosia tsotso Baali dho ndrŭ ngʉ madha bbʉ na ná ritsi ndima pʉ hekalu nǎ ro nari na; ná fø ritsi kpa rangʉe bɨ bbaidjo vile nǎ ro.—2Fa 23:4.
Kiroho nǎ Mali
Bbʉbbʉ kʉ ná madha si rili ni é hwè na
10 Ko adi Yova má ddinga ko dyi ngo ná saa na. (Zb. 28:7) Waizraeli njangʉeri dyi na mana kʉ bbo ndima bbʉ ná madha kana. Føri dho i Pi Daudi vʉngʉe 288 ngʉe ná Walawi nja ndima di dyi ngo hekalu nǎ d’e. (1 Ny. 25:1, 6-8) Njʉ maddi dyi chulu ko Mungu má nari e jidha ko dhǒ ke dho ná chu. Ro njati rie nzɨ dyi adi ngoni ko dho bblo ri ró, føri nga kʉ che ri. Addinga i lo djo: Lo ko ti ná saa na “ko krʉ adi tani bí ina” ko tso nǎ lo chulu, ro føri ma nzɨ ddi adi ko tso ro cho” njudha dhi ngana inga lod’radha dhi ngana ko loti nari ró ri. (Yak. 3:2) Føri bbai, njati ko di riddi nzɨ ma ko chu adi o bblo ri ró, nzɨ ko bba føri cho ko ronga tso madha ko bbʉ Yova dho dyi chulu nari ró.
BI 3 DDO 13-DDO 19
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 MAMBO YA NYAKATI 27-29
“Ddikpa Baba bbʉ ndidzá ngba dho ná jidha dhi shauri”
w05 15/2 paje 19 §9
Akob’o Wakristo ko kʉ nari dhǒ ná ritsi ronga
9 Aneri ni chú ni ká chu Biblia nǎ bbʉbbʉlo ngbà ma nari. Ko kʉ Yova dzá njí dhi ndrŭ nari dhǒ ná lo ka ndi sini si, rie nzá ri dyʉ ndi Biblia nǎ lochudha ró ri ró. (Wafilipi 1:9, 10) Wakristo krʉ, kpa é jadda ma inga ngó ma ró, kpa dho ringani ndima neri ndima chú ndima u nari ká kʉ Biblia po ná bbʉbbʉlo i nì ma nari ndima ndima ro. Paulo pongʉeri: “Anine krʉ kʉ ná lo nanga ndirigoti anichɨni bblo pli kʉ nari na.” (1 Watesalonike 5:21) Ddikpa jadda ke dzá gø dhi ndrŭ é Mungu do ndima nji ro ró, kedho ringani ndi famu ri nari kʉ, ndidho nzá ringani ndi ro rá thei ndidzá gø dhi ndrŭ dhó udha ulu ri. Daudi d’rangʉeri ndi dzá ngba Sulemani dho, “achu nidzá baba dzá Mungu ndirigoti anjinjí ke dho ni thí nǎ ro krʉ.” (1 Mambo ya Nyakati 28:9) Sulemani dho nzá ringangʉeni ndi nja ngbaribbai ma ndidzá baba ngʉ ndidhó udha li kpakpa Yova djo nari dhé ri. Kedho maddi ringangʉeni ndi neri ndi chú Yova, ndirigoti ke njingʉeri fø. Ke nzingʉeri Mungu tsó: “Abbʉ nyodyu ma, lochudha ma na ma dho, nja ma si fø ndrŭ nji ndirigoti ma ngʉngʉ fø ndrŭ njí d’e.”—2 Mambo ya Nyakati 1:10.
w12 15/4 paje 16 §13
Akora anzi Yova dho ko njínji ko thí nǎ ro krʉ nari na
13 Iga somo kʉ wazi. Bblo kʉ ná njí ko nji nari e mbai le ka le po dho ko dho ná lo, føri i kʉ njudha dhi ngana le ra inga lod’radha dhi njí le nji bí ina nari. Ro føri i nga kʉ ko thí nǎ ro krʉ ko njínji Yova dho ri. (2 Ny. 25:1, 2, 27) Rie go ko ngaddi “ko goti ko bba ná ritsi” djo, ná føri i kʉ dz’ adi bbʉ ko dho ná ritsi djo ri ró, ko ka ko vi ko kana e Yova na ná kau vi. (Lu. 17:32) Njati “ko ndro che kʉ ná lo ndro nganga” [ndirigoti] ko chɨni bblo kʉ ná lo na dhé ró “ko si tsu Mungu dhó Pidhinga na.” (Ro. 12:9; Lu. 9:62) Føri dzá nzɨ ko bba Shetani dzá dz’ djó ddikpa ritsi ro ma, cho ko ronga tso ko thí nǎ ro krʉ ko Mungu dhó Pidhanga tsotso ko nari ró, rie bblo pli ma ri kʉ, inga mana dhi ri bbai ma ri njani ri ró.—2 Ko. 11:14; azø Wafilipi 3:13, 14.
w17.09 paje 32 §20-21
“Adi nga nǎ do ro . . . ndirigoti anjinjí”
20 Pi Daudi pongʉeri Sulemani dho nari kʉ, Yova sie ke na kpø hekalu chidha tso si dyani ná nga djo. (1 Ny. 28:20) Sulemani ngʉ adi ngaddi fø lo djo bí ina, føri dho ke nzá bbangʉe ndi kʉ jadda inga ndi chu lo bbo nzá ná føri cho ndi ronga tso ri. Ke dhongʉe ndi nga nǎ do kʉ ri ndirigoti Yova dhó nga tsotsokodha chulu ke chingʉe bblo pli kʉ ná hekalu cho 7 na nusu kana dhé.
21 Sulemani bbai Yova ka ndi kó ko tsotso maddi, ndiro ko é nga nǎ do ro ndirigoti ko njinjí kodhó familia nǎ ndirigoti kodhó kutaniko nǎ d’e. (Isa. 41:10, 13) Njati ko di Yova má nga nǎ do ro ró, ko ka ko uri u nari kʉ ke si ko ronga lele njʉ ndirigoti gosi ná saa djo. Føri dho, “adi nga nǎ do ro . . . ndirigoti anjinjí.”
Kiroho nǎ Mali
w17.03 paje 29 §6-7
Aninji kau dhé kpakpalo dhi saa na ma
Daudi tsotso ndidhó chi tøni ná nja bbakau ngʉ adi kó kpakpalo na ke bani ná saa na. Fø kpa kana ddiri ngʉe Hushai, “Daudi dzá kau” Biblia nzi ndi ro. (2 Sa. 16:16; 1 Ny. 27:33) Njaro ke ngʉe pi bbá lod’i ná kpa kana ddi ke, bbo pli pi jingʉe ná kau, njaro nja saa na ke ngʉ adi ra pi cho ndi dho ná siri dhi lo nji.
Daudi dhi dduna, Absalomu jingʉeri ndi dhʉ kedhó pidhinga ná saa na, bí kʉ ná Waizraeli ngʉngʉe Absalomu una, ro Hushai i nzá njingʉeri føri. Daudi ngʉ adi nganyi ná saa na, Hushai ngʉ adi ra ke dhi ngana. Daudi thí bangʉe njedha bbo ndi dhi dduna nganga ma, li djó ndi lingʉe ndi thí ná nja kpa ma na dzingʉe ndi nanga nari dho. Ro, Hushai tøngʉeni chi, ke ungʉeri u ndi li ndidhó shinga hatari na, ndiro nzɨ Absalomu pɨ ná fø lo njini ró. Hushai nzá njingʉeri fø ndi dho ringangʉeni ndi njiri fø nari dho ri. Ro, ke dhongʉe ndi chi tøni ná kau.—2 Sa. 15:13-17, 32-37; 16:15–17:16.
BI 3 DDO 20-DDO 26
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 MAMBO YA NYAKATI 1-4
“Pi Sulemani nzá vʉngʉe lonanga nyodyu na ri”
it-1-F paje 181
Sødda dzá njí
Sulemani ngangʉe pinyodha tso ro, le kpengʉe Izraeli nǎ sødda dzá njí ki vi. Nì mai fø pidhinga ngʉe ngoi na ro, Sulemani ndringʉe ndidhó shar ma, ndidhó kana ma na dhi hesabu bí. (Anja CHAR.) Kedhó bí kʉ ná kana ke dzingʉe Misri nǎ ro. Ri ngʉ ri u ke chi vile krʉ nga lú, njonjo kʉ ná bbasødda dhó grupe dho. (1Fa 4:26; 9:19; 10:26, 29; 2Ny 1:14-17) Ro, Yova nzá lengʉe Sulemani ngangʉe tso ø ná fø lo ronga ro ri, føri rɨngana Sulemani dhe nari goti kedhó pidhinga nanga ndongʉeni ndó ndirigoti Izraeli nǎ bbasødda singʉeni si. Luti Isaya ndingʉeri: “Njedha Misri nǎ ra ndima tsotsokodha ne ná ndrŭ dho, kana djo ndima thí li ná ndrŭ dho ndirigoti shar djo ndima thí li, ri kʉ bí nari dho ná ndrŭ dho ndirigoti kana djó d’a ná kpa kʉ kpakpa nari dho ndima thí li kpa djo ná ndrŭ dho, ro kpa nzá njanga Izraeli bbá takatifu kʉ ná ke dhi ngana ri ndirigoti kpa nzá ne Yova ro ri.”—Isa 31:1.
it-1-F paje 430
Shar
Sulemani nga pinyodha tso nari njí nga lɨ dhi shar ro ngʉe bí Izraeli nǎ ri. Fø ringʉe dho nari kʉ Mungu jangʉeri b’lo nari kʉ, pi dho nzá ringani ndi liri ndidhó lɨ dhi kana é bí ri, dhonalo ri nga kʉ kedhó kana kʉ bí nari i kedhó ngø nǎ ndrŭ ronga b’o ri. Fø lo ngʉ adi rili nzɨ kpa njinjí shar na bbo, dhonalo kana i ngʉ adi shar drr. (Kum 17:16) Samweli jangʉe lo pikpa ngʉ adi nzǐ ndrŭ tsó ná lo djo ná saa na, ke pongʉeri: “Ni ddui ke si lø ndiro kpa di njínji ndidhó shar na d’e.” (1Sa 8:11) Absalomu ma, Adoniya ma na mbungʉeri ndima dhʉ pidhinga ná saa na, kpa krʉ thɨngʉe shar ndima dho ndirigoti kpa lingʉe kpetsi kpa 50 ndima di d’a ri njí d’e. (2Sa 15:1; 1Fa 1:5) Daudi singʉe Zoba nǎ Pi djolu ná saa na, ke b’ongʉe shar ngʉ drr ná 100 kʉ ná kana ronga.—2Sa 8:3, 4; 10:18.
Nja ndi li Izraeli nǎ basødda kpakpa d’e, Pi Sulemani ndringʉe shar dhó hesabu ki ndi si kpø 1 400. (1Fa 10:26, 29; 2Ny 1:14, 17) Yerusalemu kina, nja vile chungʉeni chu bí nǎ shar ngʉe nari, fø vile nǎ le chingʉe dza nja le b’o lɨ dho le thɨ ná fø ritsi ronga d’e.—1Fa 9:19, 22; 2Ny 8:6, 9; 9:25.
Kiroho nǎ mali
w05 1/12 paje 19 §6
2 Mambo ya Nyakati dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo
1:11, 12. Sulemani nzingʉe ná lo ngʉ ridho Yova dho nari kʉ, ke jingʉeri ndi ba nyodyu ma, lochudha ma na. Kodhó sala adi ko thí nǎ kʉ ná lo nganga dhǒ. Ringani ko di sala nǎ ko po ná lo nanga ne bblo.
BI 3 DDO 27–BI 4 DDO 2
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 MAMBO YA NYAKATI 5-7
“Ma thí sie føga krʉ ddo ró”
w02 15/11 paje 5 §1
Nzɨ bba ddi ngana ni njuni nari tso
Luti, Daudi ngʉngʉe pi Yerusalemu na ná saa na, ke jingʉeri pli ndi chi ddikpa ngana si dí ná dza Yova madha dho. Ro, Daudi njingʉe là bbo nari dho, Yova pongʉeri ke dho: “Ni nzɨ chi dza ma ró dho dho ri.” Føri rɨngana ke vʉngʉe Daudi dhi dduna Sulemani ndi chi hekalu ndi dho d’e. (1 Mambo ya Nyakati 22:6-10) Sulemani chingʉe hekalu cho 7 na nusu kana nari goti, ke njingʉe hekalu chini nari dhi fete cho 1026 na Y.G.N., Yova ungʉe fø hekalu tso u ɨ ndi pongʉeri nari na: “Ma ngʉ ni chi ná fø dza takatifu, ma ró dho ma li ri nǎ theinga dho nari na, bbʉbbʉ dhé ma nyǒ ma, ma thí ma na sie fø dzá nǎ krʉ saa ró.” (1 Wafalme 9:3) Njati Waizraeli tøeni Yova dho chi ró, ke ka ndi ue fø dza tso u. Ro njati kpa bbá e chø lo ndima nji nari tso bbá ró, Yova nzá ka ndi ue fø dzá tso ri, ndirigoti ‘fø nga ka ndi sie sani sa.’—1 Wafalme 9:4-9; 2 Mambo ya Nyakati 7:16, 19, 20.
it-2-F paje 1048
Hekalu
Historia. Fø hekalu dingʉe kpø cho 607 djo Y.G.N., fø saa na Babiloni nǎ bbasødda sangʉe ri sa Pi Nebukadneza ddangʉe chutso ndima dho ro. (2Fa 25:9; 2Ny 36:19; Yer 52:13) Waizraeli gbangʉe ndima tso kali dhi dini na nari dho, Mungu bbangʉeri d’i ngø nǎ kpa nzá Yuda ma, Yerusalemu ma na nǎ ndrŭ nza, ndirigoti nja saa na kpa ngʉ adi hekalu nǎ mali søsø. Føri kina, nja saa na, nzɨ ndrŭ ngʉ adi hekalu ronga ro thɨ ri. Sulemani dzá ngba Rehoboamu ngʉ pinyo ná saa na, Misri nǎ Pi Shishaki søngʉe hekalu nǎ mali ndi dho, (993 na Y.G.N.) føri ngʉe cho 33 dhé da hekalu dhi fete le njingʉe nari goti ro. (1Fa 14:25, 26; 2Ny 12:9) Pi Asa (977-937 na Y.G.N.) bbʉngʉe heshima Yova dzá dza dho, ro ke njingʉe Yerusalemu ronga b’oni d’e ná chelo kʉ, ke dzingʉe Siria nǎ Pi Ben-hadadi tso hekalu nǎ ro ndi søngʉe ná mbø ma, or ma na na. Ke ngʉ rinji fø ndiri na ndi sa Israeli nǎ pi Baasha ma na ngʉe ndima kana ná koddo d’e.—1Fa 15:18, 19; 2Ny 15:17, 18; 16:2, 3.
Kiroho nǎ Mali
w10 1/12 paje 11 §7
Ke chu “ndrŭ dzá nzø thí” chu
Ko ka ko ba ko isopɨdha Sulemani dhó sala nǎ ro. Ko lai ndrŭ nzá ka ndima famu ngbaribbai ma ko ko mbu nari ro d’ʉ ri, føri kʉ “kodhó vodha” ma, “kodhó kpakpalo” ma na. (Mezali 14:10) Ro Yova chu ko thí nǎ kʉ ná lo ngbà ndirigoti ke adi ngaddi bbo ko djo. Ko thí nǎ lo ko d’ra krʉ ke dho sala chulu nari adi rili nzɨ lo d’o ko nanga bbo. Biblia ripo, “anili ni nanga d’o ná lo lú ke djo dhonalo ke ngaddi nì ni djo.”—1 Petro 5:7.
BI 4 DDO 10-DDO 16
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 MAMBO YA NYAKATI 8-9
“Le njangʉe nyodyu mana na bbo”
w99 1/11 paje 20 §4
Bbo le di ritsi bbʉ ndrŭ dho ná saa
Bbʉbbʉ dhé, ndiro Sheba nǎ ngʉe pi ná isɨle rá Sulemani ronga be d’e, ringangʉeni le njí safari saa bí ndirigoti le njí kpakpanga bbo. Rinjani nari kʉ Sheba dhi fø ngø ngʉe i ddo ró République du Yémen kʉ nǎ ná eneo nǎ nari bbai; føri dzá lodho fø le ma ngʉe na ná ndrŭ ma, ledhó ngamia ma na njingʉe safari kilometre 1 600 djolu kpø Yerusalemu na. Yesu pongʉeri nari bbai, “le singʉe dz’ dzá mwisho nǎ ro.” Sheba dhi ngø nǎ pi ngʉe ná fø isɨle ká njingʉe fø kpakpanga addudho? Ya kwanza le singʉe ndi rr “Sulemani dhó nyodyu d’e.”—Luka 11:31.
w99 1/7 paje 30 §4-5
Bbo kongʉe nga tsotso ná vizite
Mwisho, fø le vengʉe si Yerusalemu na “ndi una birobiro kʉ ná ndrŭ ma na, zeri dhi ché ngʉ d’ú ná ngamia ma, bbo pli kʉ ná or ma, bbo ró dzi kʉ ná dju ma na.” (1 Wafalme 10:2a) Nja ndrŭ adi ripo le una ngʉe ná ndrŭ kana ngʉe bbasødda maddi, “føri nzá ka ndi ke ko nanga ri” dhonalo isɨ pi le kʉ ná føri ngʉe heshima le ka le bbʉ dho ná bbonga ndirigoti le d’ungʉe bbo pli ró dzi ngʉe ná ritsi.
Nì mai ri kʉ fø ro, fø le rrngʉeri Sulemani chuni bbo nari “Yova ró dho djotsina.” Føri dho, le nzá singʉe ndidhó d’ilo chulu ri. Bbʉbbʉ dhé, fø le singʉe ndi rr Sulemani dhó nyodyu dhi lo d’e ndirigoti njaro ndi chú lo ro Mungu Yova djo ma ddi d’e. Le ka ndi é e Shemu inga Hamu nǎ gø, fø kpa krʉ ngʉ adi madha bbʉ Yova dho, njaro le ngʉ riji ndi chú lo ro ndi bbui dhó dini djo.
w99 1/7 paje 30-31
Bbo kongʉe nga tsotso ná vizite
Sheba dhi ngø nǎ isɨ pi njangʉe Sulemani dhó nyodyu ma, kedhó pidhinga nǎ mali ma na ro, le “he singʉeni si.” (1 Wafalme 10:4, 5) Nja kpa tu fø lo nanga nari kʉ fø le he “mangʉe sese.” Ngazø ná ddikpa ke tu fø lo nanga nari kʉ, le ri tingʉe ti! Rie ngbǎ ma ringʉe ri ró, ko churi nari kʉ le nanga kengʉeni ke ndi rrngʉe ndirigoti ndi njangʉe ná lo dho. Le pongʉeri Sulemani dhó njí dhi kpa dho ngɨ njini kpa kedhó ro si ná nyodyu rr nari dho ndirigoti le lengʉe Yova ronga le ke lingʉe Sulemani ndi é pi nari dho. Ndirigoti le bbʉngʉe bbo ró dzi kʉ ná kado pi dho, le bbʉngʉe ná or dhó valer ngʉe dolar 40 000 000. Sulemani ma bbʉngʉe kado ddi le dho, ke bbʉngʉe le nyo thongʉe ná ritsi “krʉ le dho.”—1 Wafalme 10:6-13.
it-2-F paje 873-874
Sulemani
Luti fø isɨ pi njangʉe Sulemani bbá dza ma, ke bbá njí dhi kpa ma, jødha dhi ritsi bbʉ ná kpa ma, ke bbá meza ma, ke bbá njí dhi kpa ró ru ma, krʉ ddo ró le bbʉ hekalu na ná zabihu ma na ro, “le he singʉeni si,” nari goti le pongʉeri, “Anjari! Ma dho d’rangʉe lo ná kpa nzá d’rangʉe ri dzá nusu maddi ri. Nidhó nyodyu dada nga djolu ndirigoti ri dada ma rr e nari djolu.” Føri goti le pongʉeri ngɨ njini fø ke dhó njí dhi kpa dho. Føri lingʉeri le bbʉ madha Yova Mungu dho ndirigoti le lengʉe Yova ronga ke li Sulemani ndi é pi ndi di chø kʉ ná lo d’i nari djotsina.—1Fa 10:4-9; 2Ny 9:3-8.
Kiroho nǎ Mali
it-2 1109
Pi dhi kiti
Izraeli nǎ pikpa dhó kiti kana, bblo djo Biblia tu lonanga nari kʉ Sulemani dhó pi dhi kiti dhé. (1Fa 10:18-20; 2Ny 9:17-19) Ri njani nari kʉ, ri ngʉe “Pi dhi Kiti dhi ngana le tsu ná nga” na nari bbai. Føri ngʉe Moria dhi glʉ djó Yerusalemu na. (1Fa 7:7) Ri ngʉe ‘jø (tembo) ku na le thɨ ná or dhi kiti, le djǒ ma, le ku d’eti le li ná nga ma na d’engʉeni lʉrʉ.’ Njaro fø kiti le thɨngʉe jø ku na ngbà, ro hekalu le chingʉe na ná ritsi rili le ddiri nari kʉ fø kiti le thɨngʉe tsú na ndirigoti ri ronga le thɨngʉe bblo nanga le vʉ ná or na ndirigoti jø ku na. Da ngana ro ri nja ná ndrŭ ngʉ adi rinja jø ku na ndirigoti or na dhé le thɨ ronga nari bbai. Fø kiti dhi ngana le si d’e, le ngʉ adi bbí aza kʉ ná eskalie djó ndirigoti Biblia pori: “Le ku d’eti le li ná ngana ngʉe simba ró ji aro. Ndirigoti eskalie dzá gru djó simba ngʉe 6 ndirigoti thá djó ri ngʉe 6.” (2Ny 9:17-19) Fø simba ngʉ adi ke pinyo na ná kpakpanga dhǒ. (Mwa 49:9, 10; Ufu 5:5) Ri njani nari kʉ 12 ngʉe ná fø simba ngʉ Izraeli bbá kabila 12 dhǒ nari bbai, ná føri ngʉ fø kpa krʉ ngʉ ndima djødjø ndirigoti kpa ngʉ ngarr fø pi dhi kiti djó ngʉ di ná pi dho nari dhǒ. Fø pi dhi kiti djó le kó le ngʉ adi tø ná nga ma le thɨngʉe or na i. Jø ku ma, or ma na na le thɨngʉe ndi kuso simba na ná fø pi dhi kiti dangʉe kedhó saa na ngʉe ná pi dhi kiti krʉ djolu da. Drrdrr lo nanga adi ne ná ddikpa ke ra ri utso d’i nari kʉ: “Ddikpa pidhinga nǎ kiti ro ma nzá ddi le thɨngʉe føri bbai ri.”—2Ny 9:19.
BI 4 DDO 17-DDO 23
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 MAMBO YA NYAKATI 10-12
“Aba faida nyodyu dhi shauri nǎ ro”
w18.06 paje 13 §3
Mungu ka ndi ue ke tso u
Njaro Rehoboamu ngʉ ndi nja pɨ le pɨ nari bbai! Njati ke ue ndrŭ ngʉ po ná lo u ró, ke ma, ndi bbá familia ma na nzá ka ndima die bblo ri, dhonalo ke nzá ka ndi poeri ndrŭ njí nji bbo ri. Ro njati ke nyie ri nyi ró ndrŭ ka ndima tsae tsa ke ro. Nde ke ká ka ndi njie ri ngbà? Ya kwanza fø jadda pi rangʉe Sulemani dho ngʉ adi shauri bbʉ ná bbobbokpa dhó ngaddidha dhu fø lo djo. Ro ngbà mai fø kpa bbʉe shauri ro, ke rangʉe ndi tsi kpa dhó ngaddidha ma dhu dhu ddi fø lo djo. Ke rrngʉe nga ndi tsi kpa pongʉe ná lo dho. Ke vʉngʉeri ndi nzá ndrŭ gʉ bbo nga djolu ndirigoti ke pongʉeri: “Madzá baba lingʉeri ni djó no tutu o bbo ro ma si rili ni djó no tutu gʉ ó bbo pli. Madzá baba ngʉ longaddi ni dho fimbo na, ro ma si longaddi ni dho kpelé kʉ ró ná fimbo na.”—2 Ny. 10:6-14.
w01 1/9 paje 28-29
Ngbaribbai ma ni ka ni vʉ lonanga bblo nari
Kutaniko nǎ Yova li dhidhi kiroho na ná ndrŭ, fø ndrŭ tsó ma ko ka ko kó shauri ddi. (Waefeso 4:11, 12) Nja ndrŭ adi rine ndima rr ndima nyǒ ka ndi tho ná shauri dhé, ro ri nzá ngani ko é fø ndrŭ bbai ri. Ri nzá ngani ko dyø Rehoboamu dhó loroji ri. Bbo na mana kʉ ná lo nanga ke ngʉ vʉ ná saa na, ke bangʉe bblo pli kʉ ná shauri ndidzá baba ma ngʉ adi njínji na ná bbobbokpa dhó ro. Ro kpadhó shauri ndi rr é nari rɨngana ke rangʉe shauri ne ndi tsi kpa dhó ro. Fø kpa dhó shauri ke rrngʉe nari nzá lingʉeri ke vʉ lonanga bblo ri ndirigoti føri bbʉngʉe che kʉ ná matokeo kedhó pidhinga djo.—1 Wafalme 12:1-17.
Rie shauri ko ne ri ró, akodi loti ngbà nyodyu ná kpa na ndirigoti ngbà chu maandiko bblo pli ndirigoti nì heshima bbʉ Biblia nǎ yadha dho ná kpa na. (Mezali 1:5; 11:14; 13:20) Ngbà ri ka ró addinga ni dho ndrŭ d’ra ná lo krʉ djo ndirigoti addinga ni ká ka ni njinjí Biblia nǎ ngbá yadha na ma nari djo. Ni di ribba Biblia ddá chutso ni dho ró, ni ka ni vʉ lonanga bblo.—Wafilipi 4:6, 7.
it-2-F paje 754
Rehoboamu
Rehoboamu ngʉe nodha na nari dho, ke lingʉeri ndidhó pidhinga tsena ngʉe ná bí kʉ ná ndrŭ ndro ndi ndro. Daudi bbá dza tsotso ngʉ kó nari ngʉe Yuda ma, Benyamini ma na dhó bbu nǎ ndrŭ ma, aro kʉ ná pidhinga nǎ Bbakuhani ma, Walawi ma ndirigoti kumi ngʉe ná kabila nǎ ddiro ngʉ ndima mbu ná ndrŭ ma na.—1Fa 12:16, 17; 2Ny 10:16, 17; 11:13, 14, 16.
Kiroho nǎ Mali
it-1- 618-620
Ndrr bbai dingʉe ná gó
Yoshua 24:14 nǎ kʉ ná lo ridho nari kʉ, Misri nǎ Waizraeli ngʉe ro kpa ngangʉe fø lu ndrŭ ngʉ adi madha bbʉ dho ná kali dhi miungu madha tso nja chu nǎ. Ezekieli dhori nari kʉ Wapagani dhó fø ibada na kpa rangʉe anzi cho bí. (Eze 23:8, 21) Føri dho, Biblia ndi ná nja kpa pori nari kʉ Yova pongʉeri nzɨ Waizraeli bbʉ madha “ndrr bbai di ná gó dho.” (Law 17:1-7) Ndirigoti njati rie Yeroboamu lingʉe Bbakuhani ndi “thɨngʉe ná bbo ngbeni ná nga ma, ndrr bbai di ná gó ma, tsí kalʉ ma na madha dho ri ró, fø lo ridho nari kʉ Waizraeli ngʉ adi madha bbʉ ndrr bbai di ná gó dho nì Misri nǎ ndrŭ ngʉ adi rinji nari bbai” (2Ny 11:15). Hérodote (II, 46) d’rari nari kʉ Wagiriki ngʉ adi mungu má Misri nǎ ndrŭ bbai. Wagiriki ngʉ adi madha bbʉ ndima dhó mungu Pan ndirigoti mungu satir dho, fø mungu kpa thɨngʉe ndi d’yø na, ndi vɨtɨ ndirigoti ndi kó na ndrr bbai. Nja ndrŭ adi ripo, ri kʉ fø mungu ró ji i liri ndrŭ thɨ Shetani ró ji ndi kó na, ndi vɨtɨ na, ndi d’yø na kali dhi Wakristo ngʉ adi rinji nari bbai.
Nì mai ri kʉ fø ro, ndi ró ká na ngʉe ná fø ndrr “ká ngʉe addu ma nari ro nzá chuni ri” (seʽi·rimʹ). Nja ndrŭ adi riddi nari kʉ føri ngʉe ndrr nganga inga ndrr ró ji dhé. Ro ri nanga ro nzá tuni pʉlʉpʉlʉ ri. Biblia nǎ nja verse ma nzá ddi tu ri nanga ro ri. Iga le po ná lo na mana ka ndi é, fø kali dhi miungu dho ngʉ adi madha bbʉ ná ndrŭ ngʉ adi riddi nari kʉ fø miungu ró ji di ndrr bbai ndirigoti ri kʉ ndi ró ká na. Inga le ripo ndrr ná føri na mana kʉ sanamu le adi thɨ na ná ritsi krʉ le bé pá nari, føri dho sanamu si nǎ ro ná lo na mana kʉ “wese lungú” ná føri na mana nga kʉ sanamu le adi thɨ wese na ri.—Lw 26:30; Kum 29:17.
BI 4 DDO 24-DDO 30
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 MAMBO YA NYAKATI 13-16
“Yova djo ká ni ka ni li ni thí ngbá saa djo?”
Jadda kpa—ni ká ka ni liri nja ndrŭ li ndima thí ni djo ngbaribbai?
12 Pi Asa ngʉe nyenyenga na ndirigoti nga nǎ do ro. Loroji na, b’lo kedzá baba Abiya dhe nari goti, ke ngʉngʉe pi ndirigoti ke sangʉe fø bbagʉ ngʉe ná sanamu krʉ. Godhé ke “pongʉeri Yuda nǎ ndrŭ ne ndima bbui dhi Mungu Yova ndirigoti kpa rrnga kedzá yadha dho.” (2 Ny. 14:1-7) Ndirigoti Etiopia nǎ pi Zerah singʉe Yuda nanga sa ndi una 1 000 000 kʉ ná sødda ma na ná saa na, ke nzingʉeri Yova kó ndi tsotso, ke pongʉeri: “Ee Yova, ni ka ni kó bí kʉ ná kpa tsotso ma inga nga kʉ kpakpanga na ná kpa tsotso maddi. Ako ko tsotso, Ee Yova kodhi Mungu, ko li ko thí ni djó.” Fø lo ridho nari kʉ Asa ngʉe udha na Yova djo ndirigoti ke chungʉeri nari kʉ, Yova ka ndi gø ndi gø ndidzá ndrŭ ma na. Asa lingʉe ndi thí ndidzá ra nǎ Baba djo ndirigoti “Yova singʉe si Waetiopia djolu.” —2 Ny. 14:8-12.
Jadda kpa—ni ká ka ni liri nja ndrŭ li ndima thí ni djo ngbaribbai?
13 Ni ka ni uri u nari kʉ 1 000 000 kʉ ná sødda tso ró le là nji nari nga kʉ sʉsʉ ri, ro Asa lingʉe ndi thí Yova djo nari dho ke singʉe si fø lɨ djó. Njedha dhi lo kʉ, ddikpa saa na ke bangʉeni ndi nganga dhó kpakpalo na, ro ke nzá nengʉe ndi tsotsokodha Yova dhó ro ri. Izraeli nǎ Pi Baasha ngʉ Asa nzá ná saa na, ke nengʉe ndi tsotsokodha Siria nǎ Pi dhó ro. Fø, ke njiri nari tsungʉe ke kpakpalo na! Yova dhó Nabi Hanani chulu ke pongʉeri Asa dho: “Ni li ni thí Siria nǎ pi djo, ndirigoti ni li ni thí Yova Mungu djo nzá nari dzá lo dho, Siria nǎ bbasødda plani pla ni thó thi ro.” Fø nga djó ro, ndrŭ ngʉ adi si lɨ ta bbo Asa tso ro. (2 Ny. 16:7, 9; 1 Fa. 15:32) Fø lo nǎ ro ká ko ka ko ba ngbá somo?
Jadda kpa—ni ká ka ni liri nja ndrŭ li ndima thí ni djo ngbaribbai?
14 Adi nyenyenga na ndirigoti adi ni thí li Yova djo dhé. Batiso ni bangʉe ná saa na, ni dhongʉe nidhó udha pʉlʉpʉlʉ Yova djo. Ndirigoti Yova nanga jingʉeni bbo ni tsu ndidzá familia kana nari dho. Kpadjo nidho ringani ni nji ná lo kʉ ni li ni thí Yova djo. Yova djo le le thí li nari ka ndi é sʉsʉ, bbo na mana kʉ ná lo nanga le vʉ ná saa na, ro ni ká ka ni njiri ngbǎ nja saa na? Ri kʉ bblo le li le thí Yova djo rie lonanga le vʉ ri ró, loroji na rie le nyǒ le djé nari kana ma, njí dhi lo kana ma ndirigoti rie muradi ro ma le li le nji ri ró, ringani le vʉ lonanga bblo! Nzɨ li ni thí nidhó nyodyu djo. Fønga rɨngana, Biblia nǎ kʉ ná yadha ka ndi kó ni tsotso ni vʉ lonanga bblo d’e ndirigoti anjinjí fø lo na. (Mez. 3:5, 6) Njati ni njiri fø ró, ni ka ni bbʉ hwè Yova thí dho ndirigoti kutaniko nǎ ndrŭ ma ka ndima li ndima thí ddi ni djo.—Azø 1 Timoteo 4:12.
Kiroho nǎ mali
w17.03 paje 19 §7
Anjinjí Yova djo ni thí nǎ ro krʉ!
7 Ko kana nja le ddiro dho ringani ndi né ndidhó lo nanga ndi nja ndi ká njínji Yova dho ndi thí nǎ ro krʉ nì nari d’e. Adhuri ni tsó, ‘Ma ká vʉri ma di hwè bbʉ Yova dho, ma di loti bbʉbbʉ ibada djo ndirigoti ma b’o kedzá lo ronga che kʉ ná lo ró bbʉbbʉ?’ Addinga Asa ngʉe nga nǎ do ro nari djo nja ndi hwini fø ngø na “pi dzá mama” tso ró d’e! Njaro fø le bbai ka ndima njini njʉ ná ndrŭ ro nzɨ ni ba ri, ro ni ka ni bani fø di ná lo na njʉ, fø saa na nidhó lo si riu ni é kpakpanga na Asa bbai. Loroji na, njati nidhó familia nǎ ddikpa le inga nidhó kau njí chenga ró ká ni ka ni njiri ngbǎ? Ke nyi le ndi leni nari nyi ndirigoti ke le pʉpʉ kutaniko nǎ ro ró ká ni ka ni njiri ngbǎ? Ni ká ka ni bbá fø ke na ni ni tso gba nari tso ngbǎ? Ni thí ká ka ndi cho ni ni njí addu?