Qe tbʼanel noticia kubʼ ttzʼibʼin Lucas
19 Entonces okx Jesús toj Jericó ex ikʼx toj tnam. 2 Toj lugar aju, kanet jun xinaq* tuʼn aju Zaqueo tbʼi. Jun xjal qʼinun ex jefe kye qeju e cobrarin impuesto. 3 Tajbʼiltoq xinaq lu tuʼn tok tkeʼyin alkye Jesús. Pero mintiʼ bʼant tuʼn tok tkeʼyin porke ateʼ nim xjal ex nyatoq nim tweʼ. 4 Tuʼntzunju kubʼ nej ex jax tiʼj jun tzeʼ sicómoro* tbʼi tuʼn tok tkeʼyin Jesús, porke chʼinxtoq tikʼ toj lugar aju. 5 Tej tpon Jesús, xi tkeʼyin Zaqueo ex xi tqʼamaʼn te: «Zaqueo, tkuʼtza, porke chin kjele tjaya». 6 Entonces jurat kuʼtz Zaqueo tiʼj tzeʼ ex okx tiʼn Jesús toj tja tukʼil tzalajbʼil. 7 Tej tok kykeʼyin xjal jlu, e ok ten yolil kyxolx ex kyqʼama: «Ma kyaj ten tja jun xjal aj il». 8 Pero jaw weʼ Zaqueo ex xi tqʼamaʼn te Qajaw: «Tat, kxel nqʼoʼne nikʼjan* tiʼj tkyaqil at weye kye xjal prow. Ex tkyaqilju ma tzʼel welqʼane kyiʼj xjal, kxel nqʼoʼne kyaje maj t-xel kye». 9 Entonces tqʼama Jesús jlu: «Toj qʼij jaʼlo ma klet xjal lu kyukʼil qe toj tja tuʼn Dios porke ax ikx tkʼwal Abrahán te. 10 Porke ma tzul Tkʼwal Xinaq jyol kye xjal otoq che el tzpet ex tuʼn kyklet tuʼn».
11 Tej in che bʼin tdiscípulo Jesús tiʼjju tqʼama, kubʼ tqʼoʼn juntl ejemplo kywitz porke chʼinxtoq tpon toj Jerusalén ex tuʼnju kubʼ kyximen qa de repente kqʼanchaʼlix Tgobierno Dios. 12 Xi tqʼamaʼn jlu kye: «Jun maj, xiʼ jun xinaq nim toklen toj jun lugar najchaq tuʼn ttzaj qʼoʼn toklen te rey ex yajxitl meltzʼaj. 13 Tej naʼmxtoq txiʼ, e tzaj ttxkoʼn 10 tmajen ex xi tqʼoʼn 10 mina* pwaq kye. Ex xi tqʼamaʼn jlu kye: ‹Che negosiarine tukʼil pwaq lu tzmaxi aj wule›. 14 Pero el ikʼun xinaq kyuʼn t-xjalil, ex xi kyqʼamaʼn kye junjun xjal tuʼn kyxiʼ lepeʼ tiʼj ex tuʼn t-xi kyqʼamaʼn te: ‹Nya qaje tuʼn toka te rey qibʼaje›.
15 Tej otoq tzaj qʼoʼn toklen te rey, meltzʼaj toj ttnam. Yajxitl e tzaj ttxkoʼn tmajen kyaj tqʼoʼn pwaq* kye ex xi tqanin kye jniʼ ganancia otoq kambʼet kyuʼn. 16 Pon tnejel tmajen tukʼil ex xi tqʼamaʼn te: ‹Tat, ma kambʼet 10 mina wuʼne tuʼn tpwaqa›. 17 Xi ttzaqʼweʼn rey te: ‹¡Tbʼanel, jun tbʼanel majena! Nya nim toklen aju ma txi nqʼoʼne toj tkwenta, pero ma kubʼ tyekʼina qa jaku tzʼok qeʼ nkʼuʼje tiʼja. Kxel nqʼoʼne toklena kyibʼaj 10 tnam›. 18 Yajxitl ul tkabʼin majen ex xi tqʼamaʼn te: ‹Tat, ma kambʼet 5 mina wuʼne tuʼn tpwaqa›. 19 Ax tzaqʼwebʼil xi tqʼoʼn rey te: ‹Kxel nqʼoʼne toklena kyibʼaj 5 tnam›. 20 Pero ul juntl tmajen ex xi tqʼamaʼn te: ‹Tat, xi nkʼuʼne mina tzaj tqʼoʼna weye toj jun suʼt. Lu tpwaqa lu. 21 Es que in tzaj xobʼe porke kyuw tmoda, in netz tiʼna pwaq maske nya teya ex in jaw tchmoʼna twitz awal maske mintiʼ ok tawaʼna›. 22 Xi ttzaqʼweʼn rey te: ‹Aya majen nya bʼaʼn, kyuʼnx tyola kbʼel nqʼoʼne tkastiwa. Qa ya ojtzqiʼntoq tuʼna qa kyuw nmode, qa in netz wiʼne pwaq maske nya weye ex qa in jaw nchmoʼne twitz awal maske mintiʼ ok wawaʼne, 23 ¿tiquʼn mintiʼ okx tqʼoʼna npwaqe* toj bank? Porke mawtlo tzʼetz wiʼne tukʼil t-interés tej ẍin ule›.
24 Ex xi tqʼamaʼn rey kye qeju in che bʼin: ‹Kyimele mina te ex kyqʼonxe teju qʼiʼn 10 mina tuʼn›. 25 Pero xi kytzaqʼweʼn te: ‹¡Tat, ya qʼiʼn 10 mina tuʼn!›. 26 Xi tqʼamaʼn rey kye: ‹Ax tok kxel nqʼamaʼne kyeye, alkye xjal at nim te, kxel qʼoʼn mas te ex alkye xjal at chʼin te, kʼelel qʼiʼn aju chʼin at te. 27 Ax ikx kyiʼntze qeju aj qʼoj wiʼje nyatoq kyaj tuʼn woke te rey kyibʼaj ex che kybʼyonkuye nwitze›».
28 Tej tbʼaj tqʼamaʼn Jesús jlu, ikʼ bʼet tuʼn tpon toj Jerusalén. 29 Ex tej chʼixtoq tpon Betfagué ex Betania, t-xe jun witz Olivos tbʼi, xi tsamaʼn kabʼe tdiscípulo 30 ex xi tqʼamaʼn jlu kye: «Kyxiʼye toj aldea qʼanchaʼl chix. Aj kypone, kkanetel jun tal bur kyuʼne naʼmx tjax jun xjal tibʼaj. Kytzaqpiʼmele ex kyiʼntze wukʼile. 31 Qa ma tzaj tqanin jun xjal lu kyeye, ‹¿Tiquʼn in nel kytzaqpiʼne?›, kyqʼamanxe te, ‹Kʼajbʼel te Qajaw›». 32 Ex kanet kyuʼn tdiscípulo Jesús ik tzeʼn xi tqʼamaʼn kye. 33 Pero tej tel kytzaqpiʼn tal bur, xi kyqanin tajaw kye: «¿Tiquʼn in nel kytzaqpiʼne tal bur?». 34 Atzun kye xi kytzaqʼweʼn: «Kʼajbʼel te Qajaw». 35 Entonces xi kyiʼn tal bur tukʼil Jesús, jax kyqʼoʼn kyxbʼalun tibʼaj ex jax Jesús tibʼaj.
36 Tej tikʼ bʼet, kubʼ kylikʼun xjal kyxbʼalun toj tbʼe. 37 Tej tpon laqʼeʼ toj bʼe in kux t-xeʼ witz Olivos, e jaw tzalaj kykyaqil tdiscípulo ex xi tzyet tuʼn tjaw kynimsaʼn Dios tukʼil tqʼajqʼajel kywi tiʼj tkyaqil milagro otoq tzʼok kykeʼyin. 38 In kyqʼamaʼntoq: «¡Kʼiwlan Rey in nul toj tbʼi Jehová!* ¡Atwit mujbʼabʼil toj kyaʼj ex nimanxwit tbʼi Dios toj kyaʼj!». 39 Pero ateʼ junjun fariseo kyxol xjal xi kyqʼamaʼn te Jesús: «Xnaqʼtzal, qʼamanxa kye teya tdiscípulo tuʼn miʼn kyjaw schʼin». 40 Xi ttzaqʼweʼn Jesús kye: «Kxel nqʼamaʼne jlu kyeye, qa mintiʼ ma che jaw schʼin, jaku che jaw schʼin abʼj».
41 Tej tpon nqayin tiʼj tnam Jerusalén, xi tkeʼyin ex jaw oqʼ tiʼj. 42 Ex tqʼama jlu: «Noqwit el tnikʼa tiʼjju jakutoq tzaj tqʼoʼn mujbʼabʼil teya, pero jaʼlo ma kubʼ ewin twitza. 43 Porke tzul jun qʼij che ul aj qʼoj tiʼja ex kjawil kybʼinchaʼn jun serk tiʼja tukʼil tzeʼ chʼut twiʼ. Kʼokel kytxolin kyibʼ tiʼja ex kʼokel kʼixbʼisaʼna kyuʼn noq jaxku tumel. 44 Kbʼel xituʼna kyuʼn ex che bʼel bʼyoʼn xjal najli qe toja.* Mlay kyaj kyqʼoʼn jun abʼj tibʼaj juntl abʼj, porke mintiʼ ma tzʼel tnikʼa tiʼj tej sok tkeʼyin Dios tbʼinchbʼena».
45 Entonces okx Jesús toj templo ex etz tlajoʼn qe xjal in che kʼayin. 46 Xi tqʼamaʼn kye: «Tzʼibʼin toj tyol Dios ‹Kʼokel njaye te jun ja te naʼj Dios›, pero atzun kyeye ma tzʼok kyqʼoʼne te kyjul eleqʼ».
47 Kukx xi tqʼoʼn Jesús xnaqʼtzbʼil tkyaqil qʼij toj templo. Pero kyajbʼiltoq pal nim kyoklen, qe escriba ex qe xjal nim kyoklen toj tnam tuʼn tkubʼ kybʼyoʼn. 48 Pero mintiʼ kanet tumel kyuʼn, porke kukx e ok lepeʼ xjal tiʼj tuʼn tok kybʼiʼn t-xnaqʼtzbʼil.