Qe tbʼanel noticia kubʼ ttzʼibʼin Mateo
26 Tej tbʼaj yolin Jesús tiʼj tkyaqil jlu, xi tqʼamaʼn kye tdiscípulo: 2 «Ojtzqiʼn kyuʼne qa noq kabʼe qʼij tuʼn tkubʼ ikʼset Pascua* ex kxel qʼoʼn Tkʼwal Xinaq* toj kyqʼabʼ xjal tuʼn tjaw qʼoʼn twitz tzeʼ».
3 Ok kychmon kyibʼ pal nim kyoklen ex qe ansyan toj tnam twi tpeʼn nejenel kye pal aju Caifás tbʼi. 4 Ex kykyaqil kubʼ kyximen tuʼn tkubʼ kysbʼun* Jesús, tuʼn ttzyet kyuʼn ex tuʼn tkubʼ kybʼyoʼn. 5 Pero kyqʼama: «Nya bʼaʼn tuʼn tbʼant jlu quʼn toj fiesta porke jaku che jaw tilj xjal qiʼj».
6 Entonces xiʼ Jesús toj tnam Betania toj tja Simón, jun xjal otoq tzʼel lepra tiʼj. 7 Ex pon laqʼeʼ jun xuʼj* tukʼil qʼiʼntoq jun botella te alabastro* tuʼn, nojni tuʼn jun aseyt kʼokʼj tperfumil ex nim twiʼ. Ex jax tqʼoʼn xuʼj perfume toj twiʼ Jesús tej tzmatoq in waʼn.* 8 Tej tok kykeʼyin tdiscípulo Jesús jlu, nya bʼaʼn ela toj kywitz ex kyqʼama: «¡Noqx gan ma naj perfume lu! 9 Noqwit ma txi kʼayit, mawtlo tzaj qʼoʼn nim pwaq tiʼj ex mawtlo txi qʼet kye prow». 10 Tuʼnju el tnikʼ Jesús tiʼjju in che yolin tiʼj, xi tqʼamaʼn kye: «¿Tiquʼn in che yoline nya bʼaʼn tiʼj xuʼj lu? Tbʼanelxix aju ma bʼant tuʼn wiʼje. 11 Porke kukx che tel xjal prow kyukʼile, atzun weye nya kukx chin tele kyukʼile. 12 Tej sok tqʼoʼn xuʼj lu aseyt kʼokʼj tperfumil tiʼj nxmilale, ma bʼaj tbʼinchaʼn ntene tuʼn nkux maquʼne. 13 Ax tok kxel nqʼamaʼne kyeye, noq jaxku tumel ma txi predicarin tbʼanel noticia twitz tkyaqil txʼotxʼ, ax ikx kʼokel kybʼiʼn xjal aju ma bʼant tuʼn xuʼj lu ex ktzajel kynaʼn».
14 Jun kyxol qeju Doce, aju Judas Iscariote tbʼi, xiʼ kyukʼil pal nim kyoklen 15 ex xi tqanin kye: «¿Tiʼ ktzajel kyqʼoʼne weye qa ma txi nqʼoʼne Jesús toj kyqʼabʼe?». Ex xi kyqʼamaʼn te qa kxel kyqʼoʼn 30 moneda de plata te. 16 Atxix toj qʼij aju, ok ten Judas jyol jun tbʼanel ambʼil tuʼn t-xi tqʼoʼn Jesús toj kyqʼabʼ.
17 Tej tkubʼ kyikʼsaʼn xjal tnejel qʼij Fiesta tiʼj Pan Mintiʼ Levadura toj, e pon tdiscípulo Jesús tukʼil ex xi kyqanin te: «¿Jatumel taja tuʼn tkubʼ qbʼinchaʼne wabʼj tuʼn twaʼna tiʼj Pascua?». 18 Xi ttzaqʼweʼn Jesús kye: «Kyxiʼye toj tnam ex kyjyonxe jun xinaq ex kyqʼamanxe te: ‹Chi Xnaqʼtzal kyjalu: «Chʼix tpon or tuʼn nkyime. Toj tjaya kbʼel wikʼsane Pascua junx kyukʼil weye ndiscípulo»›». 19 Tuʼntzunju, xi kybʼinchaʼn tdiscípulo Jesús tkyaqilju xi tqʼamaʼn kye ex bʼaj kybʼinchaʼn tkyaqil tuʼn tkubʼ kyikʼsaʼn Pascua.
20 Tej ttzaj qlolj, ok qeʼ* Jesús tiʼj mes kyukʼil qeju 12 tdiscípulo. 21 Tej in che waʼn, xi tqʼamaʼn kye: «Ax tok kxel nqʼamaʼne kyeye, jun kyxole kxel qʼonte weye toj kyqʼabʼ xjal». 22 Tej tok kybʼiʼn tdiscípulo Jesús jlu, tzaj kybʼis ex teyele junjun xi kyqanin te: «Tat, ¿nya aqine verdad?». 23 Xi ttzaqʼweʼn Jesús kye: «Aju kbʼelex tqʼoʼn tpan junx wukʼile toj laq, atzun kxel qʼonte weye toj kyqʼabʼ xjal. 24 Il tiʼj tuʼn tkyim Tkʼwal Xinaq ik tzeʼn in tzaj tqʼamaʼn tyol Dios. ¡Pero lasmi twitz aju kxel qʼonte Tkʼwal Xinaq toj kyqʼabʼ xjal! Maslo bʼaʼn noqwit mintiʼ ul itzʼj». 25 Atzunte Judas xi ttzaqʼweʼn jlu, aju chʼixtoq txi tqʼoʼn Jesús toj kyqʼabʼ xjal: «Xnaqʼtzal,* ¿nya aqine verdad?». Atzunte Jesús xi ttzaqʼweʼn te: «Oʼkx teya ojtzqilte».
26 Tej in che waʼn, tzaj ttzyuʼn Jesús jun pan ex ok tqʼoʼn jun naʼj Dios.* Yajxitl kubʼ tpiẍun, xi tsipen kye tdiscípulo ex xi tqʼamaʼn kye: «Kytzyunxe ex che waʼne. In nok pan lu ik tzeʼn nxmilale». 27 Ax ikx tzaj ttzyuʼn jun copa ex xi tqʼoʼn chjonte te Dios. Xi tqʼoʼn kye tdiscípulo ex xi tqʼamaʼn jlu kye: «Che kʼane kykyaqile tiʼj copa lu. 28 Aju vin tkuʼx toj, in nok ik tzeʼn ‹nchkʼele in xi tqʼoʼn ambʼil te trat o kyaj bʼant tiʼj tuʼn Dios kyukʼil qeju o che jaw tskʼoʼn›. Ex kʼelel chitj nchkʼele tuʼntzun tkubʼ najsaʼn kyil nimku xjal. 29 Pero kxel nqʼamaʼne kyeye qa ya mlay txi nkʼaʼne taʼl twitz uva juntl maj, tzmaxi aj t-xi nkʼaʼne akʼaj vin kyukʼile toj Tgobierno Nmane». 30 Ex tej otoq che bʼaj cantarin alabanza,* e xi twi witz Olivos.
31 Entonces xi tqʼamaʼn Jesús kye: «Toj qonikʼen jaʼlo, chin kjel kyqʼoʼne njunalxe* porke tzʼibʼin toj tyol Dios: ‹Kʼokel nkʼixbʼisaʼne pastor ex che elel sputj qe rit›.* 32 Pero aj njaw anqʼine,* chin xeʼl neje kywitze toj Galilea». 33 Atzunte Pedro xi ttzaqʼweʼn te: «Maske ma kyaj qʼoʼna kyuʼn txqantl, ¡atzun weye mlay kyaj nqʼoʼna!».* 34 Pero xi ttzaqʼweʼn Jesús te: «Ax tok kxel nqʼamaʼne teya, naʼmxtoq tjaw oqʼ jun tman ekʼ* toj qonikʼen jaʼlo, kbʼel tewina oxe maj qa ojtzqiʼn qine tuʼna». 35 Pero xi tqʼamaʼntl Pedro te: «Maske ma chin kyime junx tukʼila, mlayx txi nqʼamaʼne qa mintiʼ ojtzqiʼna wuʼne». Ex ax jlu xi kyqʼamaʼn kykyaqil tdiscípulo Jesús te.
36 Yajxitl xiʼ Jesús toj jun lugar Getsemaní tbʼi junx kyukʼil tdiscípulo ex xi tqʼamaʼn kye: «Che qekuye tzalu, atzun weye ma chinxe naʼl Dios chix». 37 Xi tiʼn Jesús Pedro tukʼil ex qeju kabʼe tkʼwal Zebedeo, ex kubʼ tnaʼn nimxix bʼis. 38 Entonces xi tqʼamaʼn Jesús kye: «Ma tzaj nimxix bʼis toj wanmiye ex in kubʼ nnaʼne qa ok chin kyimele. Che tenkje tzalu ex che xqʼuqine junx wukʼile». 39 Eltzun laqʼeʼ Jesús kyiʼj, kubʼ mutzeʼ twitz txʼotxʼ, ok ten naʼl Dios ex tqʼama: «Nman, noqwit at tumel tuʼn miʼn tel nkʼaʼne tiʼj copa* lu. Pero nya tuʼn tbʼant aju weye wajbʼil, sino aju teya tajbʼil».
40 Yajxitl meltzʼaj Jesús kyukʼil tdiscípulo ex ok tkeʼyin qa in che jtan. Tuʼntzunju, xi tqanin te Pedro: «¿Mintiʼpe ma kyipaye tuʼn kyxqʼuqine jun or wukʼile? 41 Miʼn che jtane ex kukx che naʼne Dios tuʼn miʼn kyoke toj prueba. Kyajbʼile tuʼn kyxqʼuqine, pero mintiʼ tipumal kyxmilale». 42 Entonces meltzʼaj Jesús juntl maj naʼl Dios, atzun tkabʼin maj jlu ex tqʼama: «Nman, qa mintiʼ tumel tuʼn miʼn tel nkʼaʼne tiʼj copa lu, bʼaʼn tuʼn tbʼant aju tajbʼila». 43 Ul Jesús juntl maj kyukʼil tdiscípulo, pero ok tkeʼyin qa in che jtan porke attoq nim watl toj kywitz. 44 Tuʼntzunju e kyaj tqʼoʼn ex meltzʼaj juntl maj naʼl Dios. Atzun toxin maj bʼant jlu tuʼn ex aʼyex yol xi tqʼamaʼn. 45 De último, meltzʼaj Jesús juntl maj kyukʼil tdiscípulo ex xi tqʼamaʼn kye: «¿Tiquʼn in che jtane ex in che ojlane toj jun ambʼil ik tzeʼn jlu? Ma pon ambʼil tuʼn t-xi qʼoʼn Tkʼwal Xinaq toj kyqʼabʼ xjal aj il. 46 Che weʼktze ex qoʼqe. Ya ma tzul kxel qʼonte weye toj kyqʼabʼ xjal». 47 Tej tzmatoq in yolin, pon Judas, jun kyxol qeju Doce. Ax ikx e pon nim xjal tukʼil qʼiʼntoq spad kyuʼn ex tzeʼ. E pon samaʼn xjal lu kyuʼn pal nim kyoklen ex qe ansyan toj tnam.
48 Otoq txi tqʼamaʼn Judas kye xjal tzeʼn tuʼn tel kynikʼ tiʼj Jesús. Xi tqʼamaʼn jlu kye: «Alkye ma tzʼel ntzʼubʼane twitz, atzun kytzyuntze». 49 Tuʼntzunju, pon laqʼeʼ Judas tukʼil Jesús ex xi tqʼamaʼn te: «¡Jeʼk Xnaqʼtzal!». Ex el ttzʼubʼin twitz. 50 Atzunte Jesús xi tqʼamaʼn te Judas: «Amiw, ¿tiʼ ma tzula bʼinchalte?». E pontzun laqʼeʼ xjal tukʼil Jesús, tzaj kytzyuʼn ex xi kyiʼn. 51 Ex de repente, jun kyxol qeju ateʼtoq tukʼil Jesús jatz tiʼn t-espada ex el ttxʼemin tẍkyin tmajen nejenel kye pal. 52 Pero xi tqʼamaʼn Jesús te: «Kʼunxa teya t-espada. Porke kykyaqil qeju in najbʼen espada kyuʼn, ok che kyimel tuʼn espada. 53 ¿Mintiʼpe ojtzqiʼn tuʼna qa jaku txi nqanine te Nmane tuʼn ttzaj tsamaʼn nim mil kyajlal anjel jaʼlo?* 54 Pero noqwit txi nqanine, ¿tzeʼn kjapunel aju tzʼibʼin toj tyol Dios qa il tiʼj tuʼn tbʼaj tkyaqil jlu?». 55 Entonces xi tqʼamaʼn Jesús kye xjal: «¿Mape che ule tukʼil espada ex tzeʼ tuʼn ntzyete kyuʼne ik tzeʼn jun eleqʼ? Tkyaqil qʼij in kubʼ qeʼye toj templo tuʼn t-xi nqʼoʼne xnaqʼtzbʼil ex mintiʼ tzaj kytzyuʼne qine. 56 Pero ma bʼaj tkyaqil jlu tuʼn tjapun kywi yol kubʼ kytzʼibʼin* profeta». Atzun kye tdiscípulo Jesús e jeʼl oq ex kyaj kyqʼoʼn tjunalx.
57 Xi qʼiʼn Jesús kyuʼn xjal tzaj tzyunte toj tja Caifás aju nejenel kye pal. Atzunte Caifás otoq tzʼok tchmon tibʼ kyukʼil escriba ex qe ansyan. 58 Xi lepeʼ Pedro tiʼj Jesús najchaq tzmaxi tej tpon twi tpeʼn nejenel kye pal. Tej tokx, kubʼ qeʼ junx kyukʼil majen ateʼ toj ja tuʼntzun tok tkeʼyin tiʼ kbʼajel.
59 Atzun kye pal nim kyoklen ex tkyaqil Sanedrín kyajtoq tuʼn tkubʼ kyqʼoʼn tsentens Jesús tuʼn tkyim, tuʼntzunju e jyon kyiʼj testiw tuʼn t-xi kyqʼamaʼn nya ax tok yol tiʼj. 60 Pero mintiʼ kanet jun til Jesús kyuʼn tuʼn tkubʼ kyqʼoʼn tsentens maske xi kyqʼamaʼn nim testiw nya ax tok yol tiʼj. De último e pon kabʼe testiw 61 ex kyqʼama: «Tqʼama xjal lu: ‹Jaku kubʼ nxituʼne ttemplo Dios ex jaku jaw nbʼinchaʼne juntl maj toj oxe qʼij›». 62 Jawtzun weʼ nejenel kye pal ex xi tqanin te Jesús: «¿Tiquʼn mintiʼ in tzaj ttzaqʼweʼna? ¿Mintiʼpe in nok tbʼiʼna aju in kyqʼamaʼn xjal lu tiʼja?». 63 Pero mintiʼ jun yol xi tqʼamaʼn Jesús. Tuʼntzunju xi tqʼamaʼn nejenel te pal te: «Il tiʼj tuʼn ttzaj tqʼamaʼna axix tok qeye, si no kbʼel qʼoʼn tkastiwa tuʼn Dios itzʼ. ¿Aya Cristo aju Tkʼwal Dios?». 64 Atzunte Jesús xi ttzaqʼweʼn te: «Ikju, aʼyine ik tzeʼn ma tzaj tqʼamaʼna. Ex kxel nqʼamaʼne kyeye qa atxix toj qʼij jaʼlo kʼokel kykeʼyine Tkʼwal Xinaq qʼuqli toj lado derecho ttxlaj Dios at Nimxix Tipumal. Ex kʼokel kykeʼyine aj ttzaj toj muj twitz kyaʼj». 65 Tej tok tbʼiʼn nejenel kye pal jlu, el tlaquʼn t-xbʼalun ex tqʼama: «¡In xmayin tiʼj Dios! ¿Ilpe tiʼj tuʼn kyul mas testiw? ¡Axpe ikx kyeye ma tzʼok kybʼiʼne qa in xmayin tiʼj Dios! 66 ¿Tiʼ kyxime tiʼj?». Atzun kye xi kytzaqʼweʼn te: «¡Il tiʼj tuʼn tkyim!». 67 Entonces ok kytzubʼan toj twitz ex ok kygolpearin tuʼn kyqʼabʼ. Atzun junjuntl ok kytzʼajin toj ttziʼ 68 ex xi kyqʼamaʼn te: «Aya Cristo, qa jun profeta teya, qʼamantza qeye alkye ma tzʼok golpearin teya».
69 Tej qʼuqlitoq Pedro twi peʼn, pon laqʼeʼ jun criada tukʼil ex xi tqʼamaʼn te: «¡Ax ikx teya o tena tukʼil Jesús te Galilea!». 70 Pero kubʼ tewin Pedro Jesús kywitz kykyaqil ex tqʼama: «Mintiʼ ojtzqiʼn wuʼne alqiʼj in yolina». 71 Tej tetz Pedro toj entrada twi peʼn, ok tqʼoʼn juntl criada twitz tiʼj ex xi tqʼamaʼn kye qeju ateʼ atz: «Ax ikx te xinaq lu ten tukʼil Jesús te Nazaret». 72 Pero kubʼ tewin Pedro Jesús juntl maj ex xi tjurarin: «¡Mintiʼ ojtzqiʼn xinaq aju wuʼne!». 73 Tej tikʼ chʼin ambʼil, e pon laqʼeʼ xjal ateʼ atz tukʼil Pedro ex xi kyqʼamaʼn te: «Qʼanchaʼlxix qa ax ikx teya o tena kyukʼil, porke in yolina ik tzeʼn kye xjal te Galilea». 74 Tej tok tbʼiʼn Pedro jlu, ok ten qanil nya bʼaʼn tibʼaj ex ok ten juraril: «¡Mintiʼ ojtzqiʼn xinaq lu wuʼne!». Ex de repente jaw oqʼ jun tman ekʼ. 75 Tej tbʼaj jlu, tzaj tnaʼn Pedro aju xi tqʼamaʼn Jesús te: «Naʼmxtoq tjaw oqʼ jun tman ekʼ, kbʼel tewina oxe maj qa ojtzqiʼn qine tuʼna». Etztzun Pedro tiʼjxi ex jaw oqʼ tuʼnju kubʼ tnaʼn nimxix bʼis.