Qe tbʼanel noticia kubʼ ttzʼibʼin Lucas
4 Ikʼtzun bʼet Jesús ttzi río Jordán, tzaj tqʼoʼn Dios espíritu santo tibʼaj ex xi tiʼn toj desierto. 2 Ten 40 qʼij toj desierto ex ok toj prueba tuʼn Tajaw il. Tej tkubʼaj 40 qʼij, tzaj nim weʼyaj tiʼj porke mintiʼ jun tiʼ xi twaʼn. 3 Tuʼntzunju xi tqʼamaʼn Tajaw il te: «Qa aya Tkʼwal Dios, qʼamanxa te abʼj lu tuʼn tok te pan». 4 Pero xi ttzaqʼweʼn Jesús te: «Tzʼibʼin toj tyol Dios: ‹Nya oʼkx tuʼn wabʼj* jaku tzʼanqʼin jun xjal›».
5 Entonces xi qʼiʼn Jesús tuʼn Tajaw il toj jun lugar nim twaʼl* ex toj chʼin ambʼil xi tyekʼin kykyaqil gobierno at twitz txʼotxʼ te. 6 Ex xi tqʼamaʼn Tajaw il te: «Kxel nqʼoʼne toklena kyibʼaj kykyaqil gobierno lu ex tibʼaj kyipumal. Porke ma tzaj qʼoʼn woklene kyibʼaj ex jaku txi nqʼoʼne te alkyexku waje. 7 Tuʼntzunju, qa ma kʼulina oʼkx jun maj nwitze kxel nqʼoʼne tkyaqil teya». 8 Pero xi ttzaqʼweʼn Jesús te: «Tzʼibʼin toj tyol Dios: ‹Kʼulina te Jehová* aju Tdiosa ex tzʼajbʼena oʼkx te›».
9 Yajxitl xi qʼiʼn Jesús tuʼn Tajaw il toj Jerusalén, jax tiʼn toj lugar mas nim twaʼl toj templo ex xi tqʼamaʼn te: «Qa aya Tkʼwal Dios, xoʼn kux tibʼa tzalu, 10 porke tzʼibʼin toj tyol Dios: ‹Kxel tqʼamaʼn Dios kye t-anjel tuʼn tok xqʼuqina kyuʼn›, 11 ex ‹Kxel qʼiʼna kyuʼn toj kyqʼabʼ tuʼn miʼn tok takpaj tqana tiʼj jun abʼj›». 12 Pero xi ttzaqʼweʼn Jesús te: «Ax ikx in tzaj tqʼamaʼn tyol Dios: ‹Miʼn tzʼok tqʼoʼna Jehová* aju Tdiosa toj prueba›». 13 Tej ya otoq tzʼok Jesús toj prueba tuʼn Tajaw il, ikʼ bʼet ex jyon tiʼj juntl ambʼil tuʼn tok tqʼoʼn toj prueba.
14 Entonces xi qʼiʼn Jesús juntl maj tuʼn espíritu santo* toj Galilea. Ex ok ojtzqiʼn kyuʼn xjal toj tkyaqil lugar aju. 15 Ax ikx xi tqʼoʼn xnaqʼtzbʼil kye xjal kyoj ja te kʼulbʼil* ex kykyaqil xjal e yolin bʼaʼn tiʼj.
16 Yajxitl xiʼ toj Nazaret toj lugar jatumel jaw chʼiy ex okx toj ja te kʼulbʼil ik tzeʼn tkostumbr toj qʼij sábado. Tej tjaw weʼ tuʼn tleerin, 17 xi qʼoʼn rollo kubʼ ttzʼibʼin profeta Isaías te. Jaw tjaqoʼn ex kanet tuʼn jatumel tzʼibʼin qe yol lu: 18 «Ma tzaj tqʼoʼn Jehová* espíritu santo wibʼaje, porke ma tzaj tqʼoʼn woklene tuʼn t-xi nqʼamaʼne tbʼanel noticia kye xjal prow. Ma chin tzaj tsamaʼne tuʼn t-xi nqʼamaʼne kye majen qa che eletz tzaqpiʼn, qa che tzaqpajel xjal in che sufririn ex qa kjaqetel kywitz xjal moẍ. 19 Ax ikx tuʼn nyoline tiʼj ambʼil aj tkubʼ tyekʼin Jehová* t-xtalbʼil kyiʼj xjal».* 20 Yajxitl ok tbʼalqʼiʼn Jesús rollo, xi tqʼoʼn juntl maj te xjal in nonin toj ja te kʼulbʼil ex kubʼ qeʼ. Atzun kye xjal ok bʼaj kywitz tiʼj. 21 Entonces xi tqʼamaʼn kye xjal: «Toj qʼij jaʼlo ma japun kywi yol lu aju ma tzʼok kybʼiʼne toj tyol Dios».
22 Kykyaqil xjal e ok ten yolin bʼaʼn tiʼj Jesús ex e jaw labʼin kyiʼj tbʼanel tyol. In kyqʼamaʼntoq kyxolx: «¿Nyapetzun a tkʼwal José lu?». 23 Tuʼntzunju xi tqʼamaʼn Jesús kye: «Segur atine tiʼj qa tzul kyqʼamaʼne qe yol lu weye: ‹Doctor, qʼaninku tibʼa. Tkyaqilju ma tzʼok qbʼiʼne ma bʼant tuʼna toj Capernaúm, ax ikx bʼinchama toj lugar jatumel ma jaw chʼiya›». 24 Ex tqʼamatl: «Ax tok kxel nqʼamaʼne kyeye, mlay tzʼok qʼoʼn toklen jun profeta toj ttnam. 25 Por ejemplo, tej ttzaj nim weʼyaj toj tqʼijlalil Elías tej mintiʼ tzaj jbʼal toj oxe abʼqʼi ex seis meses, e ten nim viud toj tnam te Israel. 26 Pero mintiʼ xi qʼamaʼn te Elías tuʼn t-xiʼ tukʼil jun kyxol viud te Israel, sino oʼkx xi qʼamaʼn te tuʼn t-xiʼ tukʼil viud te Sarepta toj txʼotxʼ te Sidón. 27 Ax ikx e ten nim xjal toj Israel tzaj lepra kyiʼj toj tqʼijlalil profeta Eliseo. Pero mintiʼ kubʼ tqʼanin* ni jun kyxol, sino oʼkx Naamán te Siria». 28 Kykyaqil qeju xjal ok kybʼiʼn aju tqʼama Jesús toj ja te kʼulbʼil, tzaj nim kyqʼoj. 29 Tuʼntzunju e jaw weʼ ex etz kyiʼn Jesús tiʼjxi tnam. Ex xi kyiʼn toj lugar mas nim twaʼl twi witz jatumel jaw bʼinchaʼn tnam tuʼntzun tex kyxoʼn. 30 Pero ex Jesús kyxol xjal ex ikʼ bʼet.
31 Yajxitl kuʼtz toj tnam Capernaúm, jun tnam te Galilea, jatumel xi tqʼoʼn xnaqʼtzbʼil kye xjal kyoj qʼij sábado. 32 Ex e jaw labʼin xjal tej tok kykeʼyin tzeʼn qʼon xnaqʼtzbʼil porke yolin ik tzeʼn jun xjal otoq tzaj qʼoʼn toklen. 33 Toj ja te kʼulbʼil, otoq pon jun xinaq* at jun demonio toj tanmi ex jaw schʼiʼn tukʼil tkyaqil tipumal: 34 «¡Aaah! Jesús te Nazaret, ¿tiʼ tajbʼila qeye? ¿Mape tzula tuʼn qkubʼ tnajsaʼna? Ojtzqiʼna wuʼne: ¡xjan teya ex o tzaj samaʼna tuʼn Dios!». 35 Pero xi tkawin Jesús demonio ex xi tqʼamaʼn te: «Miʼn yolina ex tetza toj tanmi xinaq». Ex kubʼ t-xoʼn demonio xinaq twitz txʼotxʼ kywitz kykyaqil xjal, etz toj tanmi ex mintiʼ kʼixbʼi tuʼn. 36 Tej tok kykeʼyin xjal jlu, e jaw labʼin ex kyqʼama kyxolx: «¿Mape txi kybʼiʼne tyol? At toklen ex tipumal tuʼn tex tlajoʼn qe demonio toj kyanmi xjal ex in che nimen te». 37 Ex ok kybʼiʼn xjal aju bʼant tuʼn Jesús toj kykyaqil lugar te Galilea.
38 Tej tetz Jesús toj ja te kʼulbʼil, okx toj tja Simón. Pero yabʼtoq taʼ xuʼj* tjiʼ Simón tuʼn nim kyaq ex xi kyqanin xtalbʼil te Jesús tuʼn tonin tiʼj. 39 Tuʼntzunju, xi laqʼeʼ ttxlaj xuʼj, xi tqʼamaʼn te kyaq tuʼn tel tiʼj ex bʼant. Entonces jaw weʼ ex ok ten bʼinchal kywa.
40 Tej chʼixtoq tkux bʼaj qʼij, kykyaqil xjal attoq jun yabʼ toj kyja xi kyiʼn tukʼil Jesús tuʼn kykubʼ tqʼanin. Ex e kubʼ tqʼanin kykyaqil yabʼ tej tkubʼ tqʼoʼn tqʼabʼ tibʼaj teyele junjun kye ex noq alkyexku yabʼil tok kyiʼj. 41 Ex tej kyetz tlajoʼn demonio toj kyanmi nim xjal, e jaw schʼin ex kyqʼama: «¡Aya Tkʼwal Dios!». Pero xi tkawin Jesús qe demonio ex mintiʼ xi tqʼoʼn ambʼil kye tuʼn kyyolin porke ojtzqiʼntoq kyuʼn qa a Cristo.
42 Tej qsqix, etz Jesús jatumel taʼ ex xiʼ toj jun lugar tjunalx. Pero e ok ten xjal jyolte ex e pon jatumel taʼ. Ax ikx e kubʼsan twitz tuʼn tkyaj ten kyukʼil ex tuʼn miʼn tikʼ bʼet. 43 Pero xi tqʼamaʼn Jesús kye: «Il tiʼj tuʼn t-xi nqʼamaʼne tbʼanel noticia tiʼj Tgobierno Dios* kyoj junjuntl tnam, porke ma chin tzaj samaʼne tuʼn tbʼant jlu wuʼne». 44 Tuʼntzunju, kukx yolin tiʼj tyol Dios kyoj ja te kʼulbʼil te Judea.