Kʼuínyaa je Énle Niná ya niʼya jñani makuinda chjotajchínga
1. Ánni nga machjénsíni nga kjuinkʼinyalee Énle Niná je chjotajchínga xi ya tjío ya niʼya jñani makuinda.
1 Nʼio nkjín chjotajchínga xi chʼinxkʼén jetjíokao (Ecl. 12:1-7). Tjínkʼa chjotajchínga xi ya tjío ya niʼya jñani makuinda, kuinga tsín tsaojinsíñá kʼianga ʼmiyasoán. Tjínkʼa xi tochajinsale kʼoa xi tsín tichókjoanile nga tojé kʼoasʼín tsa jmeni. Ninga kʼoalani, koa̱njinsale xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa koaan koakole nga tsjoake. Jósʼin koa̱n kjuinkʼinyalee je kjoachoya xi tsjoá Biblia je chjotajchínga jebi (Tito 2:13).
2. Jósʼin kjoásjee je niʼya jñani makuinda chjotajchínga.
2 Jméni xi sʼiaan nga kjoásjee. Koaan ya kjoásjee ya Internet kʼoa tsa ya directorio telefónico ya jñani “residencias de ancianos”, “clínicas geriátricas” kʼoa tsa ya jña “asilos” tso, ánni nga jchasíñá jña tjío je niʼya jñani makuinda chjotajchínga. Je superintendente xi tsʼe servicio koaan je kʼoakuitsole je xi jenda tsoyason nga katafikotsen jochon ya niʼya jebi. Kʼiatsa je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa ndasʼin kʼoéndajiaan jmeni xi sʼiaan, alikui nʼio ñʼai koa̱n nga sʼe̱ estudio jñani nga nkjín koa̱nni chjotajchínga xi koatioxkó nga sa̱kóyale (Prov. 21:5; 1 Juan 5:14, 15).
3, 4. 1) ʼYáni xi títjon kuinókjoakoaa kʼiatsa estudio kʼoee ya niʼya jñani makuinda chjotajchínga. 2) Jókʼuínlee je xi bʼakaole tʼatsʼe josʼin koakoyalee je chjotajchínga.
3 Josʼin nga kʼuínyaa kuijin xi kuitsoni jochon ya niʼya jñani makuinda chjotajchínga. Kʼiatsa nʼio nkjín mani je chjotajchínga xi ya tjío kʼoa tsa kʼoati nkjín mani je chjota xi ya síxá, ngisajin nda tsa chjónangilee je xi ya bʼejnaʼnda tsa koa̱n kuinókjoakoaa je xi bʼakaole nga bʼéndajin jme xi sʼín je chjotajchínga. Tonga tsa tochoa tiʼnde ya niʼya jebi, tsa tochoa mani je chjotajchínga xi ya tjío kʼoa tsa to jao to ján mani je chjota xi ya síxá, koaan chjónangiaa kʼiáni koa̱n nga tosa je kuinókjoakoaa je naile niʼya jebi.
4 Kʼianga chja̱koaa je xi bʼakaole, koaan kʼoakuixoán nga toxá binyakaoñá je chjota xi tsjoake nga bʼéxkia xo̱n kʼoa kao xi kui fáoyani xi tʼatsʼe Biblia. Koaan chjónangiaa tsa tjín chjotajchínga xi koa̱nmele basen ora koatiojtín nga xki̱ xomana nga cho̱banajmíñá xi tʼatsʼe Biblia. Nʼio nkjín xo̱n xi kjioná xi koa̱n si̱chjén. Tjínkʼa je ndsʼee xi nʼio nda binyakao nga kui síchjén Je xo̱nna xi bʼéyanajmí jotso Biblia kʼoa kao El hombre más grande de todos los tiempos. Ngisajin nda tsa je títjon koakolee je director xi tsʼe niʼya jebi je xo̱n xi si̱chjén. Koaan kao je kʼoéndajiaan jme orani, jme nichxinni kʼoa jñani nga koa̱n kuiyojtián kao je chjotajchínga, nga̱ jebi yaa sʼetʼa ya calendario jña tjítʼa jmeni xi sʼín je chjotajchínga. Kʼoéjnatseen nga testigole Jeobá maa. Kʼoakʼuínlee je xi director ma nga tokui xá kuicho̱ñá nga Biblia kʼuínyalee je chjotajchínga, nga tsín tsa kjaʼaí xá kuicho̱ñá.
5. Jméni xi kuenta sʼiaan kʼianga tsín tokoa̱ntsʼe je chjotajchínga kʼoa nga koasenkao jmeni xi kʼuínyalee.
5 Jósʼin koakoyalee je chjotajchínga. Likui tongantsjai nga koa̱n ngóson sʼin kʼuínyalee, nga̱ kjaʼaí kjaʼaí chon nga jngó jngó niʼya jñani makuinda chjotajchínga. Kuinga koa̱n si̱kʼantjaiyasíñá josʼin kʼuínyaa. Je xi tsjoá je estudio koaan nga nkjín xo̱n kʼoa̱ je xi skótʼaya kao chjotajchínga kʼoa kʼoa̱ ijngokʼani nga jekoa̱n skótʼaya. Tsa tjíokʼa chjotajchínga xi tsín tinanda matsennile koaan kʼoati kʼoa̱ je xo̱n xi letra yʼai faʼaitʼa. Koaan kʼoakʼuínle tsa ʼyani xi mele kʼoa xi kʼoakoa̱nle nga je kʼoexkia je párrafo kʼoa tsa je testo xi tsʼe Biblia, kʼoa xijekoa̱n, si̱katíolee je kjoachjonangi. Ndʼé si̱koaa je chjotajchínga kʼoa tsjoa kʼoé tokoán kʼianga tibakoyalee. Kʼiatsa tsjoáʼnde je xi director ma koaan koako kʼalee je video xi kjioná xi koasenkao nga koa̱nkjainsale jotso Biblia kʼoa tsakuije̱ xi kui tínchja̱ni josʼin basenkaoná jmeni xi tsoya je Biblia. Kʼianga kʼoee je estudio koaan jngo kjoabʼetsʼoa kʼoéjnaa xi tosasani, kʼoa ijngo si̱kʼéjnaa nga jekjoetʼa. Tjíokʼa je ndsʼee xi kʼoati síchjén je cántico.
6. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa jngo chjotajchínga xi tsín sa̱sénle jmeni xi tibixónyaa.
6 Kʼiatsa jngo chjotajchínga xi tsín sa̱sénle jmeni xi kabixoán kʼoa tsa jmeni xi kamaxkia, chósonnilee jokʼuínlee (Col. 4:6). Tsakui nichxin koa̱n kʼiakjoan koakolee testo xi tsʼe Biblia xi kui tínchja̱ni jme xi kakjonangi. Kʼoa tsa mai, kʼoailee kjoanda tʼatsʼe jme xi katso kʼoa tsa jme xi kakjonangi kʼoa kʼoakʼuínlee nga kʼia kʼuínyalee nga jekjoetʼa estudio.
7. Jósʼiaan tsa ʼyani xi tjín xi skónangi kʼoa tsa jmeni xi mesale skoe̱.
7 Jósʼiaan tsa ʼyani xi tjín xi skónangi kʼoa tsa jmeni xi mesale skoe̱. Jngo tichjaa xi i̱ tsole je chjotajchínga kʼianga tjín xi kjonangile: “Nʼio ndatjín jmeni xi tisi. Tonga jósi tsa kʼianga jekjoetʼaná je xi tibʼexkiaa xínyale tʼatsʼe je xi meli jchai”. Nkjín chjotajchínga xi majyole nga ijngo estudio bʼaitʼaxinle xi toje, je ora nga kjenndiaale.
8. Jósʼin sʼe̱xki̱ nga je estudio jñani nga nkjín koa̱nni chjotajchínga xi koatioxkó kʼoa kao je xi tsen kʼoaile estudio.
8 Tongisa nda nga tsín kʼoantjaiya je publicador xi koaikakoyantsjaile je chjotajchínga. Ngatsʼi publicador jebi koaan kʼoetʼaxo̱n jokji tse sa̱kóyale je chjotajchínga nga ñandia ñandia. Kʼiatsa jeʼyale nga skótʼayantsjai jotjín chjotajchínga batiojtín, je publicador xi bándiaa nga sakóyale, jngo revisita kʼoetʼa nga ñandia ñandia koaikakóyale kʼoa jngo estudio kʼoetʼa nga xki̱ sá. Kʼoa jotjín estudio sʼe̱tsʼiakao kao chjotajchínga xi nda majinle, xi tsen kʼoaitʼaxinle estudio, jngó jngó estudio sʼin koa̱nxki̱.
9, 10. Jméni xi tjínnele koako je publicador xi bakóyale je chjotajchínga.
9 Ntsjaintsjai koanngínkʼailee estudio. Kʼianga sa̱kóyale je chjotajchínga ngisa nda nga toxá sʼe̱jnani jngo nichxin kʼoa jme orani nga sa̱kóyale. Je chjotajchínga kʼoa kao je chjota xi ya síxá, kui xi mele nga ñaki kʼoakjoansʼin katafitsʼia kʼoa katafetʼa josʼin tjínndajin (Mat. 5:37). Kuinga machjénsíni nga kjitʼa koanngián, nga nda kʼoéndajiaan kʼoa si̱tjosoán. Tojosʼin ʼyaa, ngisa nda nga jao publicador xi kʼoasʼin tsjoále estudio je chjotajchínga (Ecl. 4:9, 10). Tonga tsa ngisa jekji je niʼya jñani makuinda chjotajchínga ngisa nda nga nkjínsa publicador koai.
10 Machjénní nga ndʼé si̱koaa je chjotajchínga kʼoa nga ñaki katamandosinná (Filip. 2:4). Kʼianga tosʼa títjon kuichoaa koaan chjónangilee joʼmi nga jngó jngó je xi kuicho. Kʼoétʼaxoaan joʼmi ánni nga jetjínjinkonsíñá nga kuicho ngindiaa. Tonga kuenta sʼiaan nga tjínkʼa chjotajchínga xi ngisa sasénle nga apellidole nichjén ʼndele nga tokuinókjoajaʼaínlee. Kʼiatsa tsejta koaan kʼoa koa̱nmachaa je chjotajchínga ngisa tsjoa sa̱tío kon.
11. Jósʼin koakolee kjoaxkóntokon je chjota xi ya síxá jñani makuinda chjotajchínga kʼoa kao xi xínkjín mani chjotajchínga.
11 Machjénní nga ndʼé si̱koaa kʼoa nga kjuinchʼalee kjoaxkóntokon je chjota xi ya síxá ya niʼya jñani makuinda chjotajchínga, kʼoa kao je xínkjín chjotajchínga. Kʼiatsa jejngo ora tjínndajin nga tísakóyale je chjotajchínga, koaan kʼoantjaiya je ora kʼoa kao josʼin tísakóya tonga jekjoanla je director kʼoakʼuínlee, kʼoa koaan chjónangi sakʼoalee jósʼin síkjaʼaitsjen tʼatsʼe josʼin tísakóyale je chjotajchínga. Tsa kʼia kjoaʼaísíxatʼa je xínkjín nga tibakoyalee je chjotajchínga, koaan kjoan si̱tiʼndaa. Kʼuínyalee anni nga tibakoyasínilee. Kʼoakʼuínlee nga mandosinná je ʼndíchjotajchíngale. Kʼoa koaan kʼoakʼuínlee nga koa̱n kʼoéjna nga tibakoyaa.
12, 13. Kʼoalasi jme kjoanda xi tísokó nga kʼoasʼin sakóya ya niʼya jñani makuinda chjotajchínga.
12 Kjoanda xi tísokó. Je jtín xi jekʼoasʼin tjíotsoyason kʼoa kao superintendente viajante kʼoatso nga nʼio tse kjoanda tísokó nga kʼoasʼin tjíoʼmiyale je chjotajchínga. Jngo niʼya jñani makuinda chjotajchínga, kanla koanni je xi tsakatiojtín nga tosʼa títjon kisakoyale. Kʼoa jaon koanni je chjotajchínga xi kisijé nga tsen katabʼaitʼaxinle estudio. Kʼoa jngo chjoón xi tosi tonda kiskotʼaya kʼoa kisʼenngindá. Kʼoa ijngo niʼya jñani makuinda chjotajchínga, jngo chjoón xi kʼoati kiskotʼaya, xi jeñokan kaoni aon nóle, ki kjoajtín kʼoa kʼoakitso nga mele koaisʼenngindá. Kʼoa jngo niʼya jñani makuinda chjotajchínga kʼoasʼin tsakjaʼáxinjin kʼa jmeni xi sʼín je chjotajchínga kʼoa kʼoati tsakjaʼáxin nga kʼoasʼin tjíobakóya je ndsʼee, tonga je ʼndíchjotajchínga yaa kikajéetʼale je director. Xi koanskanni, tsakʼinya ijngokʼale je chjotajchínga, kan aonla kʼoa tsa kante koanni xi tsakatioxkó nga ñandia ñandia.
13 Ali tsa tojejin je chjotajchínga xi tokʼoamale jokji kjoatsjoacha bakoá. Kʼianga sakóyale je chjotajchínga kʼoati sakʼoa batio je chjota xi ya síxá kʼoa kʼoati kotʼaya. Jokji bʼenelee yaoná kʼoa jokji mandosinná je ʼndíchjotajchínga nʼio nda bʼaxki̱ ya ʼnde jñani tjío niʼya jebi (1 Ped. 2:12). Kʼianga jetsakʼinyale je director anni nga kʼoasʼin bakoyasínilee je chjotajchínga, i kitso: “Ánni nga tsín ndi̱to̱n tifaʼaikakoyasíño. Kʼiáni kʼoétsʼiakao”. Kʼoa jngo directora xi i̱ tso xi kiski: “Jotjín niʼya tjío i̱ ʼnde jebi jñani makuinda chjotajchínga, katabichókʼaile estudio jebi. Je testigole Jeobá alikui machjíle nga kʼoasʼín xá jebi”. Jngo niʼya jñani makuinda chjotajchínga, xi ya tíjna ya naxinandá Hawái, jngo xo̱n kitsjoale je ndsʼee xi bichókakóya jñani kʼoatso nga je chjotajchínga xi ya tjío kʼoa kao chjota xi ya síxá nʼio chjí bekon je ndsʼee.
14. Ánni nga mesíniná nga kjuinkʼinyaa je énnda chjotse ya niʼya jñani makuinda je chjotajchínga.
14 Je Jeobá kʼoatsole je xi chjotajchínga nga je katabʼasjengʼa (Sal. 148:12, 13). Kʼoa yaa maxki̱kao je chjotajchínga xi ya tjío ya niʼya jñani makuinda. Ya ʼnde jña ʼmiyasuin, a tjín niʼya jñani makuinda chjotajchínga xi koa̱n sa̱kóyale je énnda chjotse. Je xi koa̱n kuinyakaoná nga koa̱n kʼuínyalee je chjotajchínga, jéní je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtínná kʼoa kao directorle niʼya jñani makuinda chjotajchínga. Kʼianga kuenta sʼiaan je chjotajchínga jé Jeobá tichjenngilee (Sal. 71:9, 18).