Alikui kʼoaiʼndee nga kui sikaténginá jme xi sʼín xi ngikʼa
“Tosi tonda [...] tichatʼalao xíngio” (COLOSENSES 3:13, TNM).
1, 2. Jméni xi tongini kitso je Jeobá josʼin koa̱nnkjínya je chjota xi koatiojin naxinandále.
NICHXIN xi tiyoaa ndʼaibi jngo jtín mani chjota xi tsjoake je Niná kʼoa mele nga sixále. Testigole Jeobá ʼmi. Ninga sakʼoa saténgi chjota jebi, je Jeobá kao nganʼiotsjele bándiaanile kʼoa síchikontʼain. Kataʼyala jótísʼín je Jeobá.
2 Kʼianga nó 1914 tochoa mani je chjota xi je Jeobá bexkón. Tonga nga je Jeobá tísíchikontʼain chjota jebi nga tjíotsoyason, jemiyón mani chjota xi tjíobe jotso je Biblia kʼoa testigole Jeobá kjima. Je Jeobá i kitso tʼatsʼe naxinandále: “Je xi tochoa mani jmi koa̱n, kʼoa je xi ʼndí kji kui kʼónya jngo naxinandá xi nʼio tse nganʼio tjínle. An Jeobá, ansoa sixátíyale nga kuichoka nichxin” (Isaías 60:22). Én jebi jetíbitjoson nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Je naxinandále Jeobá nʼio je kji, tsʼato jin miyón mani chjotale. Tjín naxinandá xi saʼnda tsín jin miyón mani chjotale.
3. Jósʼin tjíobakó kjoatsjoacha je choʼndale Jeobá.
3 Nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi, je Jeobá tíbinyakao je choʼndale nga ngisa tsjoake katama xínkjín. Je Niná kjoatsjoachaní kʼoa kui xi mele nga kʼoati tsjoacha katamaa xíngiaa (1 Juan 4:8). Je Jesús kʼoakitsole chjotale nga tsjoake katama xínkjín. Kʼoa xijekoan, i kitsole: “Kʼuisʼin skoe̱ ngatsʼi nga jon nío chjotana, tsa kʼoasʼin matsjoachao xíngio” (Juan 13:34, 35). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je choʼndale Jeobá tjíobakó nga tsjoake xínkjín ninga kʼia nga kjoajchán tjín. Tobʼelañá, kʼianga kisʼejna Kjoajchántse xi majaoni ñachan xjaʼaonla miyón chjota kʼienjin. Tonga je testigole Jeobá nijngojinla chjota kisikʼien kʼianga kisʼejna kjoajchán jebi (tʼexkiai Miqueas 4:1, 3).a Kʼoa nga tsín kjoajchán fijin alikui je bʼakaotʼale njínle chjota (Hechos 20:26).
4. Ánni nga tokʼoamasíniná nga kjimankjínya je choʼndale Jeobá.
4 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tosi tonda kjimankjínya je choʼndale Jeobá ninga tíjna jngo kontra xi nʼio tjínle nganʼio. Kontra jebi jé Na̱i, “niná xi tsʼe sonʼndebi” (2 Corintios 4:4). Jé Na̱i kjinentsja je jtín xi tsʼe chjota polítiko kʼoa kao jmeni xi faʼa ya radio kao telebisión, kʼoa kui síchjén nga mele tsín tisa̱kóyasonni. Tonga alikui je kʼoakoa̱nle. Bení nga tochoasa nichxin tíjnale kʼoa kuinga mesínile nga tsín ti Jeobá si̱xánilee (Apocalipsis 12:12).
A TOJO KIXI KJUINTʼALEE JEOBÁ KʼIANGA ʼYA XI SA̱TÉNGI
5. Ánni nga sakʼoa síkiʼaonniná jme xi tso kʼoa tsa jme xi sʼín je ndsʼee (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).
5 Ñá xi choʼndale Jeobá maa, ʼyañá nga nʼio chjíle nga tsjoacha katamaa je Niná kʼoa kao xíngiaa. Je Jesús i kitso: “Katamatsjoachai Naili Nináli. Katamatsjoachani ngayije ni̱ma̱li, kao ngayije kjoatsjoali, kʼoa kao ngayije kjoafaʼaitsjenli. Jébi xi títjon, xi ngisa ngʼa kjoatéxoma. Kʼoa je xi majaoni kʼoatisʼinni jebi: Katamatsjoachai xikʼa joni nga tijini” (Mateo 22:35-39). Tonga je Biblia kʼoatso nga chjotajée maa ngatsʼiaa kʼianga tsiaan nga̱ yaa kitjenñá je Adán (tʼexkiai Romanos 5:12, 19).b Kʼoa nga chjotajée maa, tsakui nichxin tjín xi kuitso je ndsʼee kʼoa tsa tjín xi sʼin xi tsín sa̱sénná. Jósʼiaan tsa kʼoakoa̱n. A tosi tonda tsjoacha koaan je Jeobá. A tojo kixi kjuintʼalee Jeobá kao naxinandále (chótsenlai je rekuadro “Jósʼin tsoyanile”). Je Biblia síkʼaxki kʼa je choʼndale Niná xi kui kʼoakisʼin kʼoa xi kui kʼoakitso xi kisikiʼaon xi kjaʼaí. Kataʼyala jmé xi tsoyaná jokoantʼain.
Jókinʼia tsa kʼialani tsakiyoaa nga tsakatio je Elí kao xtile (Chótsenlai párrafo 6)
6. Jméni xi chʼao kisʼin je Elí.
6 Si̱kjaʼaitsjenla je Elí. Je Elí naʼmitítjon koan ya naxinandá Israel kʼoa je xtile alikui kisitjoson je kjoatéxomale Jeobá. Je Biblia kʼoatso nga je xtile Elí nʼio chʼao kisʼin kʼoa alikui tsabexkón je Jeobá (1 Samuel 2:12). Je Elí tsabee nga chʼao tjíosʼín je xtile. Tonga alikui tsakatekjáyale. Nga jeki nichxin, je Jeobá kjoañʼai kitsjoale je Elí kao nga jao xtile. Kʼoa nijngojin xi ti naʼmi koanni xi ya jaʼaini ntje̱le Elí (1 Samuel 3:10-14). Tsa yalani tsakiyoaa nga kui nichxin kʼoa tsa tsaʼyaa nga tokitsjoaʼndele je xtile nga chʼao tjíosʼín, jméni xi kinʼia. A tsín tikisʼeniná kjoamakjain xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa a kinikʼéjnañá je Jeobá.
7. Jmé jée xi tsakajngi je David kʼoa jmé xi kisʼin je Niná.
7 Kʼoalati si̱kjaʼaitsjeen je rey David. Nda chjota koan kʼoa kuinga nʼio tsjoake koanni je Jeobá (1 Samuel 13:13, 14; Hechos 13:22). Tonga je David kʼoati nʼio ai je jée xi tsakajngi. Tobʼelañá, ñandia kʼianga je kisichajngikao je chjoónle Urías, xi sondadole koanni. Nga kʼia, je Urías kjoajchán ki. Kʼoa je chjoónle Urías ʼndí tsakʼa. Kʼoa nga tsín koanmele je David nga tjín xi sʼe̱jinle jmeni xi kisʼin, kʼoakitsole je Urías nga katafi ya niʼyale. Kui xi mele nga katabajnakao chjoónle je Urías ánni nga kʼoasʼin sikjaʼaitsjensíni je chjota nga tsʼe ʼndí. Tonga je Urías tsín ki ya niʼyale. Kʼoa kuinga je David tosa kʼoasʼin tsakʼéndajinni nga ya katanikʼienjin kjoajchán. Je David kao familiale tse kjoañʼai tsakjaʼá nga kʼoakisʼin (2 Samuel 12:9-12). Tonga je Jeobá koanmake kʼoa kisichatʼale. Je Jeobá be nga kui xi ndatjín mele kʼoasʼin je David (1 Reyes 9:4). Tsa yalani tsakiyoaa nga kui nichxin, jósʼin kinikjaʼaitsjeen tʼatsʼe jme xi kisʼin je David. A tsín tikinixánilee je Jeobá.
8. 1) Jmé xi kitso je Pedro xi tsínni kʼoakisʼin. 2) Ánni nga tojo kitsjoaxánile Jeobá je Pedro ninga tsín nda kisʼin.
8 Ijngosa choa̱ xi faʼaitʼa ya Biblia tsʼee pastro Pedro. Pastrole Jesús koan. Ninga toxá kiskoejinni Jesús nga pastrole koa̱n, je Pedro sakʼoaa likui nda kisʼin kʼoa likui ndatjín jme xi kitso. Tobʼelañá, ñandia kʼoakitso nga tsínkʼia tsjiónkon je Jesús ninga kʼoasʼin xi ngikʼa (Marcos 14:27-31, 50). Tonga nga jekindoa je Jesús, ngatsʼi pastro kitsjionkon. Je Pedro kʼoati kitsjionkon. Kʼoa jan kʼa kʼoakitso je Pedro nga tsín be je Jesús (Marcos 14:53, 54, 66-72). Nʼio ba koanle je Pedro nga kʼoakisʼin. Kʼoa je Jeobá kisichatʼale kʼoa tojo kitsjoaxále. Tsa chjotale Jesús koan nga kui nichxin kʼoa tsa kisʼejinná jme xi kisʼin je Pedro, jókinʼia, a tojo kininʼiotʼañá je Jeobá.
Kʼoakʼoé tokoán nga kui kʼoasʼin ngantsjai je Jeobá jme xi kixi tíjna
9. Ánni nga ʼyasíni nga ñaki kui xi kixi kʼoasʼin ngantsjai je Jeobá.
9 Jmé xi tsoyaná choa̱ jebi. Kui tsoyaná nga tjínkʼa je choʼndale Jeobá xi tsín ndatjín jme xi kisʼin kʼoa aon koanle xi ngikʼa. Tsa kʼoakoa̱n nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, jósʼiaan. A tsín tikjuinñá kjoajtínná, a si̱kʼéjnañá je Jeobá kao naxinandále. Axo kui si̱kjaʼaitsjeen nga tjínle kjoamatokon je Jeobá kʼoa nga títsjoále nichxin je chjota nga kʼoakatamanile jme xi tísʼín. Kʼoa tsa tsín kʼoakoa̱nnile je jée xi kabajngi je chjota, a ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá be jme xi kjima kʼoa nga be kʼiani kʼoendajin. Tsa je xi mele Jeobá, koaan kʼaonsjejin naxinandále je chjota xi tsín kʼoakjimanile jéele. Tjínnele nga ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá kui kʼoasʼin ngantsjai jme xi kixi tíjna.
TOSI TONDA KIXI KATAMAA
10. Jósʼin kisikjaʼaitsjen je Jesús tʼatsʼe jme xi kisʼin je Judas Iscariote kao Pedro.
10 Je Biblia nkjín choʼndale Niná síkʼaxki̱ xi kixi koan kʼoa kixi kitʼale naxinandále ninga nʼio ai jée tsakajngi xi ngikʼa. Je xi nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná jé Jesús. Kʼianga toje skoéjin je xi 12 pastrole, tsakʼétsʼoale Nʼaile tsʼajnda nitje̱n. Tonga xijekoan, jngo pastrole xi tije kineni. Jé Judas Iscariote. Kʼoa je pastro Pedro kʼoakitso nga tsín be je Jesús (Lucas 6:12-16; 22:2-6, 31, 32). Je Jesús be nga tsín je Jeobá tjínle jée jme xi kisʼin je Judas kao Pedro. Kʼoati be nga kʼoati tsín je tjínle jée xi ngikʼa chjotale. Je Jesús alikui kisikjinle je Jeobá, tosi tonda kixi kitʼale. Kuinga tse kjoanda kitsjoanile je Jeobá, kisikjaʼáyale kʼianga kʼien kʼoa Rey sʼin kisikʼéjna ya ngʼajmi (Mateo 28:7, 18-20).
11. Jmé xi tongini kitso Biblia josʼin koatio choʼndale Niná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.
11 Jme xi kisʼin je Jesús kui bakóyaná nga kixi kjuintʼalee je Jeobá kʼoa kao naxinandále. Tiʼyañá nga je Jeobá tíbándiaaná nichxin fikjetʼa xi tiyoaa ndʼaibi. Tíbasenkaoná nga tiʼmiyasoán ngakjijnda Sonʼnde. Kʼoa toñá ñá xi kʼoatinʼia. Xi ijngosani, jme xi títsoyaná je Jeobá jtín sʼin tísíkatíoná kʼoa tsjoa bʼé tokoán. Je Biblia tongini kʼoakitso nga nʼio tsjoa sa̱tío kon je choʼndale Niná nga̱ ndatjío ni̱ma̱le (Isaías 65:14).
Alikuijin nda sʼiaan tsa tokui si̱kʼéjnañá je Jeobá kao naxinandále tsa ʼya xi chʼao sʼin kʼoa tsa jme xi kuitso ya jinjtín
12. Jósʼiaan kʼiatsa ʼya xi chʼao sʼin kʼoa tsa jme xi kuitso ya jinjtín.
12 Nʼio tsjoa tjío tokoán nga̱ jé Jeobá tíbándiaaná kʼoa tíbasenkaoná nga kui kʼoatinʼia xi ndatjín. Je chjota alikui tsjoa tjío kon kʼoa tsínle kjoachoya. Alikui tokui si̱kʼéjnañá je Jeobá kao naxinandále kʼiatsa ʼya xi chʼao sʼin kʼoa tsa jme xi kuitso ya jinjtín. Alikuijin nda sʼiaan tsa kʼoasʼiaan. Tosa tosi tonda kixi kjuintʼalee je Jeobá kʼoa tosi tonda kjuintjenngiaa josʼin bándiaaná. Kataʼyala josʼiaan.
JÓTJÍNNELE SʼIAAN
13, 14. 1) Ánni tjínnenile nga tsejta koaan kao xíngiaa. 2) Jmé xi tjínnele si̱kjaʼaitsjeen.
13 Jósʼiaan tsa tjín xi kuitsoná kʼoa tsa tjín xi sikaoná jngo ndsʼee. Je Biblia kʼoatso nga tsín koa̱n tokjoan si̱jtilee yaoná (Eclesiastés 7:9). Chjotajéeñá ngatsʼiaa kʼoa saténgiñá. Kuinga tsejta katamasíñá kʼoa si̱kjaʼaitsjeen nga sakʼoa tsín ndatjín jme xi kuitso kʼoa jme xi sʼin je ndsʼee. Xi ijngosani, alikui ndatjín nga tosi tonda kui si̱kjaʼaitsjeen jme xi kasʼín xi ngikʼa. Tsa kʼoasʼiaan tochale tsín titsjoa sʼe̱ni tokoán nga si̱xálee je Jeobá. Kʼoa tsakui nichxin saʼnda kjuinroajen kjoamakjainná kʼoa saʼnda si̱kʼéjnaa naxinandále Jeobá. Tsa kʼoakoaan, alikuijin tikoa̱n Jeobá si̱xánilee kʼoa tsínjin tisʼe̱niná kjoachoya nga ya kuiyoaa ya sonʼnde chjotse.
14 Jmé xi koasenkaoná nga tosi tonda kao kjoatsjoa si̱xálee je Jeobá kʼianga ʼya xi josikaoná. Kui si̱kjaʼaitsjenjiaan én jebi: “Ngʼajmi chjotse kʼoenda kao jngo sonʼnde chjotse; kʼoa je kjoa xi jaʼato jetondiaa jchajin, alikui tikui kjoaʼaítsjennile ni̱ma̱ná” (Isaías 65:17; 2 Pedro 3:13). Je Jeobá tsjoáná kjoanichikontʼain jebi tsa tosi tonda kixi kjuintʼalee.
15. Jméni xi kitso je Jesús nga sʼiaan kʼiatsa ʼya xi josíkaoná.
15 Nga kjesa ya tiyojián ya sonʼnde chjotse, si̱kjaʼaitsjeen jme xi mele Jeobá nga sʼiaan kʼianga ʼya xi jotsoná. Tobʼelañá, je Jesús kitso: “Tsa jon si̱chatʼalao jéele chjota, je Nʼaino xi tíjna ngʼajmi kʼoatisʼin sichatʼano. Tonga tsa tsín si̱chatʼalao chjota jéele, kʼoati je Nʼaino likui sichatʼano jéeno”. Kʼoa kʼianga kiskonangile Jesús je Pedro tsa “saʼnda ñato kʼa” sichatʼale ndsʼe̱, je Jesús i kitsole: “Saʼnda ñato kʼa jankan kao te”. Kui xi kitsonile je Jesús nga tjínnele si̱chatʼalee ngantsjai je xíngiaa kʼianga josíkaoná (Mateo 6:14, 15; 18:21, 22).
16. Jmé choa̱ xi nʼio nda tsakʼéjnaná je José.
16 Jme xi kisʼin je José kui bakóyaná josʼiaan kʼianga ʼya xi josíkaoná. Je Jacob 12 xti kisʼele, kʼoa tojé José kao ndsʼe̱ xi maʼndí xi xtile Raquel koan. Je Jacob ngisaa tsjoake koan je José tikʼoajinni xtile xi ngikʼa. Kʼoa je xtindsʼe̱ nʼio jti koanle kʼoa koanxinkonke. Nga nʼio koanjtike jo choʼnda sʼin tsakaténa. Je chjota xi tsakatse José yaa kikao ya Egipto. Kʼianga jenʼio nkjín nó jaʼato, je xi rey sʼin tíjna ya Egipto nʼio ngʼa kisikʼéjna je José kʼoa jé koanjaonile rey. Nga jeki nó, je xtindsʼe̱ José kichokatse tsojmi xi ma chine ya Egipto nga̱ tsín jme xi titjínni ya naxinandále. Kʼianga kicho alikui tsabe tsa je José xi ya tíjna. Tonga je José tsabee nga xtindsʼe̱ xi kicho. Ninga totaon tsabe, alikui jokisikao je José. ʼNdele nga tjín xi sikao tosa tokiskotʼayakao nga skoe̱ tsa jetsʼantjaiya. Kʼianga tsabe José nga jetsʼantjaiya xtindsʼe̱ kʼoakitsole nga ndsʼe̱ mani. Kʼoa nga jenkjín nó tijaʼatongáni, je José kʼoakitsole xtindsʼe̱ nga tsín katatsokjón, nga tojo tsjoále jme xi ski̱ne je kʼoa kao xtiʼndíle (Génesis 50:21).
17. Jósʼiain kʼiatsa jme xi sikaoli je ndsʼai.
17 Ñá kʼoati sakʼoa jme xi nikoaa je xíngiaa nga̱ chjotajée maa ngatsʼiaa. Tsa ʼya xi jokanikoaa, kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je Biblia. Si̱jélee kjoanichatʼa je xíngiaa (tʼexkiai Mateo 5:23, 24).c Tsjoa sʼená kʼianga síchatʼaná tsa ʼya xi jokanikoaa. Kuinga kʼoati si̱chatʼasínilee tsa ʼya xi jokasíkaoná. Je Biblia itso: “Tosi tonda katakano xíngio kʼoa kao kjoatsjoa tichatʼalao xíngio kʼiatsa ʼya xi fajétʼale xínkjín. Jokisʼin Jeobá nga kao kjoatsjoa kisichatʼano, kʼoati tʼiaon tsanda jon” (Colosenses 3:13, TNM). Tsa kjoaixi nga tsjoachaa je ndsʼee, alikuijin tosi tonda kʼoéngijtiaa tokoán tsa jme xi kisikaoná ngasʼa (1 Corintios 13:5). Tsa si̱chatʼalee ndsʼee, kʼoati sichatʼaná je Jeobá. Kuinga koakosínilee kjoamatokon je xíngiaa josʼin bakóná kjoamatokon je Jeobá (tʼexkiai Salmo 103:12-14).d
a Miqueas 4:1, 3: “Kʼoa nga kuichokjetʼa nichxin, je nindo xi tíjnason niʼyale Jeobá nʼio taja sʼe̱jna ya sonnindo xi tjío, kʼoa kui xi ngisa nʼio ngʼa sʼe̱jnale nindo xi ngikʼa, kʼoa yaa kuicho naxinandá. Jé kʼoendajinle kjoa je naxinandáʼndí, kʼoa sikixiyandale je naxinandáyʼai xi kjin tjío. Kʼoa ki̱cha̱bʼenyi sikʼóya ki̱cha̱ espadale kʼoa ki̱cha̱ oso sikʼóya ki̱cha̱ lanzale. Alikui tiskaanni je naxinandáyʼai kao xi kjaʼaí naxinandáyʼai kʼoa ni tʼatsʼe kjoajchánjinla tiskótʼayani”.
b Romanos 5:12, 19: “Kui je xi jée ʼmi jaʼasʼenjin sonʼnde xi totʼatsʼe jngo chjota. Kʼoasʼin tjín kjoabiya xi totʼatsʼe jéebe. Kʼoa je kjoabiyabe kʼoasʼin kitsaotʼale ngatsʼi chjota, nga̱ tsajngi jée ngatsʼi. Josʼin nga kjaínga nkjín xi chjotajée koan xi totʼatsʼe nga jngo chjota xi tsín kisitjoson, kʼoatisʼin kjaínga nkjín xi chjotakjoakixi koa̱n xi totʼatsʼe nga jngo chjota xi kisitjoson”.
c Mateo 5:23, 24: “Tokui, tsa kjoaʼaikoai kjoatjaoli ya sonxta, kʼoa tsa ya kjoaʼaítsjenli nga ndsʼai tjínʼi̱tséle kjoakontra tʼatsi, tʼejnai kjoatjaoli yatʼa sonxta, kʼoa tʼin títjonkjoanla timiyo ngijngokʼai ndsʼai, kʼoa kʼia nroai, kʼoa tʼaitʼai kjoatjaoliʼni”.
d Salmo 103:12-14: “Jokji kjin tíjnale jña bitjoni tsʼuí kao jña kantjaini, kʼoakji kjin síkʼéjna je jée xi bijnyaa. Josʼín jngo nʼai nga bakóle kjoamatokon je xtile, je Jeobá kʼoasʼin bakóle kjoamatokon je xi tsokjónke. Nga̱ nʼio nda be josʼin koanndaa, kʼoa faʼaitsjenle nga to chaoñá”.