BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • Jée xi tsakajngi rey David
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je profeta Natán tíbatekjáyale je rey David

      KJOAʼMIYA 43

      Jée xi tsakajngi rey David

      Kʼianga jekʼien Saúl, jé David tsakʼejnangajaonile nga rey koan kʼoa kʼiaa 30 nóle. Xi jeki nó, ñandia nga njio nga jngo chjoón xi naskánakji tsabe ya tjen sonndʼiale. Je David kisʼejinle nga Bat-seba ʼmi chjoón jebi kʼoa nga je chixankao jngo sondado xi Urías ʼmi. Kʼoa kʼoakitso David nga katafichʼale Bat-seba. Xijekoan tsakajnakao kʼoa ʼndí kisikʼa. Je David koanmele kisikʼéjnaʼma jme xi kisʼin. Kʼoakitsole je xi séntítjonle kjoajchán nga je Urías katasíkasén títjon jinkjoajchán kʼoa nga katabanga kʼoa toje katasíkʼéjna. Je Urías yaa kʼienjin kjoajchán. Xijekoan, David je chixankao Bat-seba.

      Rey David jé Niná tíbʼétsʼoale nga tísíjéle kjoanichatʼa

      Tonga je Jeobá tsabee nga chʼaotjín jmeni xi kisʼin David. Jméni xi kisʼin Jeobá. Jé profeta Natán kisikasén nga tsakjákao David. I kitsole: “Jngo chjotanyiná tsakʼejna xi nʼio nkjín barré kisʼele, kʼoati jngo chjota xi ma̱ tíjna tsakʼejna xi jngo mani ʼndíbarréle xi nʼio tsjoake. Je chjotanyiná tsakjáʼale ʼndíbarréle je xi ma̱ tíjna”. Je David nʼio koanjtile kʼoa kitso: “Chjotanyiná jebi tjínnele ni̱kʼien”. Je Natán kitso: “Ji mangósuin chjotanyiná jebi”. Je David nʼio ba koanle kʼoa i kitsole Natán: “Tsakajngijéeña xi kao Jeobá”. Je jée xi tsakajngi David tse kjoa kichokaone, je kʼoa kao familiale. Je Jeobá kjoañʼai kitsjoale tonga kitsjoaʼndele nga tsakʼejnakon nga̱ kʼoakoannile jme xi kisʼin kʼoa nga̱ nangitokon koan.

      Je David mele nga jngo yo̱ngo̱ kʼoendale Jeobá. Tonga Jeobá jé Salomón, tile David, kiskoejin nga je kʼoenda yo̱ngo̱. Je David tsakatíondale jme xi koa̱nchjénle Salomón kʼoa kitso: “Je yo̱ngo̱le Jeobá nʼio naskákatasʼe. Je Salomón sʼa ti, tonga an koasenkoa nga sa̱tíonda ngayeje xi koa̱nchjén”. Je David nʼio tse tao̱n kitsjoa xi kisʼendani yo̱ngo̱. Tsakásjai chjota xi male síxá, tsakʼéxkó tao̱nsine kao tao̱nchxoa, kʼoa jaʼaikao yákon xi tjín ya Tiro kao Sidón. Kʼianga tojeme kuiyá David, jé Salomón kitsjoale choa̱ josʼin sʼe̱ je yo̱ngo̱ kʼoa i kitsole: “Jé Jeobá xokitsona xi tʼatsʼe jebi kʼianga skia kʼoa nga tsjoale. Jé koasenkaoli. Ali nokjonjin. Tajajin katamai kʼoa kʼoatʼiain xá jebi”.

      David kui tífákaoni je Salomón tʼatsʼe josiká je yo̱ngo̱

      “Je xi bʼéʼma jéele alikui nda kʼoéjna, tonga je xi bʼéjnatsen kʼoa síkʼéjna jéele sa̱kóle kjoamatokon” (Proverbios 28:13).

      Xi kjonangi: Jmé jée xi tsakajngi David. Jmé xi kisʼin David nga tsakasenkao Salomón.

      2 Samuel 5:3, 4, 10; 7:1-16; 8:1-14; 11:1–12:14; 1 Crónicas 22:1-19; 28:11-21; Salmo 51:1-19

  • Yo̱ngo̱ xi kisʼendale Jeobá
    Xi bakóyana je Biblia
    • Jngo lʼí kisikasén je Jeobá nga katatí je cho̱ xi tíbʼaitʼale

      KJOAʼMIYA 44

      Yo̱ngo̱ xi kisʼendale Jeobá

      Jngo kjoabʼetsʼoa tíbʼéjna je Salomón

      Kʼianga jetsakatéxoma Salomón ya Israel, je Jeobá i kitsole: “Jméni xi meli nga tsjoale”. Je Salomón kitso: “Sʼa xtia kʼoa kje nanda jme xi mana sʼian. Tʼainái kjoachjine josʼin sikuinda naxinandáli”. Je Jeobá kitso: “Nga kjoachjine kanijénái. Jiní xi ngisa chjine koai̱n ngakjijnda Sonʼnde. Kʼoati tsjoale kjoanyiná. Kʼoa tsa si̱tjosonnái tse kuijnai”.

      Je Salomón tsakʼéndaa je yo̱ngo̱. Kisichjén tao̱nsine, tao̱nchxoa, yá kao la̱jao̱ xi nʼio chjíle. Jmi mani xi nʼio nda síxá tsakʼénda je yo̱ngo̱, xi xʼin kao xi yánchjín. Ñato nó koanjngoni, kʼoa kʼiaa tsakʼaitʼale Jeobá. Jngo sonxta kisʼejnale kʼoa yaa kisakale cho̱ je Niná. Je Salomón tsakasén xkóle jña tíjna je sonxta kʼoa i kitso: “Ji Jeobá, jngo yo̱ngo̱ xi ngisa nʼioje kji kʼoa xi ngisa naskánakji machjénli tikʼoajinni yo̱ngo̱ jebi. Tonga katasasénli josʼin tiʼyaxkónlaijin kʼoa tinóʼyai kjoabʼetsʼoanajin”. A kisasenle Jeobá yo̱ngo̱ xi tsakʼéndale Salomón kʼoa a kinrʼoé kjoabʼetsʼoale. Kʼianga jetsakʼétsʼoa, jngo lʼí jaʼaijenni ngʼajmi kʼoa tsakaká je xi tjíoson sonxta. Kʼoasʼin tsakakóni Jeobá nga kisasenle je yo̱ngo̱. Kʼianga tsabe jebi je chjota israelita nʼio tsjoa koanle.

      Jngo lʼí kisikasén je Jeobá nga katatí je cho̱ xi tíbʼaitʼale

      Je rey Salomón nʼio tsʼaxki̱ ngakjijnda Israel kʼoa ninga ya ʼnde jñani nʼio kjin nga̱ nʼio chjine koan. Je chjota kichonrʼoe nga katabʼéndajinle je kjoale. Saʼnda kichokonle je xi reina sʼin tíjna ya Seba kʼoa nʼio ñʼai tjín xi kiskonangile. Kʼianga jekinrʼoéle Salomón, kitso: “Alikui koankjainna jmeni xi kitsona chjota xi tʼatsi, tonga tiʼbeña ndʼaibi nga ngisani nʼio chjinai jonga tsakʼinna. Je Jeobá Nináli, jé tísíchikontʼainli”. Ya naxinandá Israel nʼio ndasʼin tsakatio chjota kʼoa tsjoa kisatio kon. Tonga toʼikoan tsʼantjaiya jokoanchon.

      “I tíjna ibi jngo xi ngisasa ngʼa tíjna tikʼoajinni Salomón” (Mateo 12:42).

      Xi kjonangi: Ánni nga nʼio tse kjoachjine kitsjoasínile Jeobá je Salomón. Jósʼin tsakakóni Jeobá nga kisasenle je yo̱ngo̱.

      1 Reyes 2:12; 3:4-28; 4:29–5:18; 6:37, 38; 7:15–8:66; 10:1-13; 2 Crónicas 7:1; 9:22

  • Koanjaoya je naxinandá Israel
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je Ahíya 12 ya sʼín je najñole ya ngixko̱n Jeroboán

      KJOAʼMIYA 45

      Koanjaoya je naxinandá Israel

      Jokji tse tsabexkón Jeobá je Salomón, kisʼe kjoanyʼán ya Israel. Tonga nkjín yánchjín chixankao xi xin naxinandále kʼoa xkóson bʼétsʼoale. Tobijbi tsʼantjaiya Salomón kʼoa kʼoati xkóson tsakʼétsʼoale. Je Jeobá nʼio koanjtile kʼoa kitsole Salomón: “Alikui tije familiali koatexomanile Israel, jaoya sʼian. Ngisaa tse ʼnde tsjoale jngo choʼndali kʼoa je familiali to choasa ʼnde koatexomale”.

      Je Jeobá tjín xi kisʼin nga katamachoyale chjota jmeni xi kitso. Je choʼndale Salomón xi Jeroboán tsakʼin tjín jña tífi kʼoa yaa kiskajin yandiaa je profeta Ahíya. Jngo najño yʼa je Ahíya kʼoa tejaoya kisʼin kʼoa i kitsole Jeroboán: “Je Jeobá alikui titsjoáʼndenile familiale Salomón nga je koatexoma ya Israel, jaoya sʼin. Teya chjóai najño jebi, nga̱ te ntje̱ xi ji koatexomalai”. Kʼianga kisʼejinle Salomón tʼatsʼe jebi, koanmele kisikʼien Jeroboán. Kuinga ya kitokasíni Jeroboán ya Egipto. Nga jekʼien Salomón, jé Rehoboam tsakatéxoma, tile koanni. Kʼoa je Jeroboán kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tiʼya xi josikaoni kʼoa kini ya Israel.

      Nʼio nkjín chjota israelita xi tjín xi tjíotsjoátʼale je nra̱ja̱ʼndí xi tao̱n sine xi kisinda je Jeroboán

      Je xi chjotajchínga sʼin tjío ya Israel i kitsole Rehoboam: “Tsa nda si̱koai naxinandá, kixi koaitʼali”. Tonga je xtimiyole Rehoboam kitso: “Nʼio tijnalai je naxinandá. Tsesa xá tʼailai”. Je Rehoboam kisitjosonle xtimiyole kʼoa totaon tsabe je chjota. Kuinga xíjin koanni chjota kʼoa jé kitsjoale xá Jeroboán nga katabatéxomale xi te ntje̱. Je xi te ntje̱, Israel tsakʼinle. Kʼoa je xi jao ntje̱, Judá tsakʼinle kʼoa kixi kitʼale Rehoboam. Kʼoasʼin koanjaoya nga 12 ntje̱le Israel.

      Je Jeroboán koankaile nga ya koaikʼétsʼoa je naxinandá ya Jerusalén, jñani tsakatéxoma Rehoboam. A ʼyaní anni. Kuinga tsín koanmele nga ya koaitʼa ijngokʼanile Rehoboam je naxinandá. Kuinga jao nra̱ja̱ʼndí xi tao̱nsine kisindani kʼoa i kitsole naxinandá: “Nʼio kjin ya Jerusalén, tosa i̱ tʼetsʼoalao nra̱ja̱ʼndí jebi”. Je naxinandá kisitjoson kʼoa tikisichajin ijngokʼangáni Jeobá.

      “Ali tojngojin biyo kao xi tsín makjainle. Jmé kjoamiyo xi tjínle je xi kixi kao je xi tsín kixi, axo jmé xi mangóson jngo xi makjainle kao je xi tsín makjainle” (2 Corintios 6:14, 15).

      Xi kjonangi: Ánni koanjaoyasíni je naxinandá Israel. Jmé xi chʼaotjín kisʼin je rey Rehoboam. Jmé xi chʼaotjín kisʼin je rey Jeroboán.

      1 Reyes 11:1-13, 26-43; 12:1-33

Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
Tʼechjoalai cuentali
Titjásʼain cuentali
  • énná
  • Tikasénlai tsa ʼyani
  • Josʼin meli nga katamatsen
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
  • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
  • Josʼin machjén jme xi betʼai
  • JW.ORG
  • Titjásʼain cuentali
Tikasénlai tsa ʼyani