BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • Kʼianga tsakjenkao xi tofetʼani je chjotale Jesús
    Xi bakóyana je Biblia
    • Kʼianga tosʼa tsakʼéjna títjon Cenale Nainá je Jesús kao xi 11 pastrole xi kixi kitʼale

      KJOAʼMIYA 87

      Kʼianga tsakjenkao xi tofetʼani je chjotale Jesús

      Je chjota judío xki̱ nó tsakʼéjna je sʼuí Paxko kʼianga 14 sá nisán. Kui kisikjaʼaitsjenle nga je Jeobá kisikatíondaí nga tjíonʼio ya Egipto kʼoa nga ya kikao ʼNde xi kitso nga tsjoále. Kʼianga nó 33, je Jesús kao pastrole yaa tsakʼéjna sʼuí Paxko ya jngo kuarto xi tíjna sonngʼa. Nga jejetʼale nga tsakjen kao pastrole i kitsole: “Jngo xi ngatsʼio xi koangina”. Tokʼoakoanle je pastrole kʼoa i kitsole Jesús: “ʼYáni xosʼin”. Jesús i kitsole: “Jéní xi tsjoale nioxtila jebi”. Kʼoa jé Judas Iscariote kitsjoale. Xijekoan je Judas tsakisótjeen kʼoa ki.

      Xijekoan, kʼiaa tsakʼétsʼoa je Jesús, kisixkoaa jngo nioxtila kʼoa kisikʼabíle je pastrole xi ya tjíokao. Kʼoa i kitsole: “Ticho nioxtila jebi, kui yaona tsoyanile xi tsjoa tʼatsaon”. Kʼoati tsakʼétsʼoa nga kisikʼabíle je bino, kʼoa i kitsole: “Tʼio bino jebi, njínna tsoyanile xi tsjoa nga katachatʼa jéeno”. Kʼoaxinno nga ya koatexomakaonáo ya ngʼajmi. Xki̱ nó kʼoatʼiaon ánni nga nda kʼoéjintokonsínináo. Je chjotatjenngile Jesús xki̱ nó batiojtín kʼianga jemanjio. Kui bʼéjna xi Kjoabichile Nainá ʼmi.

      Kʼianga jetsakjen, je pastrole Jesús kui tsakjáotiyani ʼyáni xi ngisa ngʼa tíjna. Tonga je Jesús i kitsole: “Je xi ngisa ngʼa tíjnano, joxi ngisa nangi tíjna katasʼín”.

      Jesús i kitsosale: “Miyona mao, kuinga kʼoaxinnino ngayeje xi mele Nʼaina nga xínno. Jeme kjuía ya ngʼajmi jña tíjna je Nʼaina. I kuiyo jon, tsa tsjoachao xíngio je chjota skoee nga chjotatjenngina mao. Kʼoasʼin tsjoacha katamao xíngio josʼin tsjoake̱no an”.

      Xijekoanni, Jesús tsakʼétsʼoale je Jeobá nga katasíkuinda je chjotatjenngile kʼoa nga katabasenkao nga jtín kʼoa nga nyʼán katasíxá. Kʼoati tsakʼétsʼoa nga katabitjotsje je jaʼaínle Jeobá. Je Jesús kao pastrole kisele je Jeobá kʼoa xijekoan kʼiaa ki. Nga kʼia, tojeme kuindoa̱ Jesús.

      “Ali jkonjion, jon xi tochoa mani xi tiyojtíon, nga̱ je Nʼainá kjaínga koantsjoale nga tsjoáno kjoatéxomale” (Lucas 12:32).

      Xi kjonangi: Jmé xi kitsole Jesús je pastrole. Kʼianga tsakjenkao xi tofetʼani je chjotale Jesús, jmé xi nʼio chjíle tsakakóyale.

      Mateo 26:20-30; Lucas 22:14-26; Juan 13:1, 2, 26, 30, 34, 35; 15:12-19; 17:3-26

  • Kindoaa je Jesús
    Xi bakóyana je Biblia
    • Judas yaa kichokaotʼale chjotakontrale Jesús ya Getsemaní

      KJOAʼMIYA 88

      Kindoaa je Jesús

      Kʼianga ki Jesús kao pastrole ya nindo xi Olivos ʼmi yaa jaʼato ya konga xi tsʼe Cedrón. Jetsʼato basen nitje̱n kʼoa ndásá chon. Kʼianga jekicho ya Getsemaní, je Jesús i kitsole chjotale: “Tiyo ibi kʼoa ali soyofejion”. Xijekoan, tʼaxin ki kʼoa tsakasenxkónyʼin. Nʼio tísíkjáojin kʼoa i kitsole Jeobá: “Kʼoakatama josʼin meli”. Je Jeobá jngo ánkje kisikasén nga kitsjoanganʼiole Jesús. Kʼoa kʼianga kicho jña tjío xi jan pastrole kjiofení. Kʼoa i kitsole: “Tisótjaon ali tosoyofejinlao. Jekichoka choa̱le nga tsoa̱na chjotakontrana”.

      Judas tao̱n tíbʼaile

      Kʼiaa kicho je Judas kʼoa tjenkao chjota xi yá yʼa kao ki̱cha̱. Jebe nga ya koa̱nsjaile Jesús nga̱ jekjoan nkjín kʼa nga ya fikao chjotale. Je Judas tongini kʼoakitsole sondado nga je koakole ʼyani Jesús. Kinrʼoe ndiaandiaa Jesús kʼoa i kitsole: “ʼNdali Maestro”, kʼoa tsakʼéndsoʼa. Je Jesús kitso: “Judas, a kuinga tibʼendsoʼaninái nga kʼoaitʼanái”.

      Jesús kisichrianle chjota xi kicho kʼoa kitsole: “ʼYáni xi tifasjao”. Je chjota kitso: “Jé Jesús xi Nazaret tsʼe”. Jesús kitso: “Anña”. Kʼoa kini yátsʼi̱n chjota jebi kʼoa kitsaojinʼnde. Kʼiaa tikiskonangingáni Jesús: “ʼYáni xi tifasjao”. Kʼoa i tikitsongáni chjota: “Jé Jesús xi Nazaret tsʼe”. Jesús i kitso: “Jekʼoakaxinno nga an. Tʼaiʼndelao chjota xokjoanbi nga katafi”.

      Kʼianga tsabe Pedro jme xi kjima tsakʼasjee ki̱cha̱ espadale kʼoa tsakatetʼaa xo̱ño je Malco, je choʼndale naʼmitítjon. Tonga Jesús kisikao je xo̱ño kʼoa kisindayani. Kʼoa i kitsole Pedro: “Tikájnatjoai ki̱cha̱ espadali. Nga̱ tsakui si̱chjain kui kuiyáni”. Je sondado kitsoaa kʼoa tsakánʼio ntsja Jesús, tonga je pastro kitokaa. Je chjota yaa kikaotʼale Jesús je naʼmitítjon xi Anás ʼmi. Naʼmi jebi kisijtsoʼaa Jesús kʼoa yaa kiskanitʼale je naʼmi xi Caifás ʼmi. Tonga jókoanni je chjotatjenngile.

      “I̱ sonʼndebi kjoañʼai chja̱ʼao, tonga katamanʼiotakon. An jekisikinjele sonʼnde” (Juan 16:33).

      Xi kjonangi: Jméni xi koan ya Getsemaní. Jméni xi bakóyaná jme xi kisʼin Jesús nitje̱n nga kindoa.

      Mateo 26:36-57; Marcos 14:32-50; Lucas 22:39-54; Juan 18:1-14, 19-24

  • Pedro kʼoakitso nga tsín bexkon Jesús
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je Pedro kʼoatítso nga tsín bexkon je Jesús ya yanitsinle Caifás

      KJOAʼMIYA 89

      Pedro kʼoakitso nga tsín bexkon Jesús

      Nga yasa tíjna Jesús kao pastrole ya ndʼia jñani tsakjenkao i kitsole: “Nitje̱n jebi kuinjiótokonnáo ngatsʼio”. Kʼoa Pedro i kitso: “Likui tsjionkonle an. Ninga koai xi ngikʼa an likʼia sikʼéjnale”. Tonga Jesús i kitsole: “Nga kjesa kjiʼndájin cháxichá jan kʼa kʼoasí nga tsín ʼyaxkonnái”.

      Kʼianga kikao sondado je Jesús ya ndʼiale Caifás, me ngatsʼi je pastrole nga kitoka. To jaosa xi ya tjenjinle je chjota. Kʼoa jngo xi ya tjenjin jéní Pedro. Jaʼasʼen ya nditsinle Caifás jña tjítse lʼí nga kisisole yaole. Jngo chjoónchoʼnda tsabe je Pedro kʼoa i kitsole: “ʼBexkonle, yaná tjenkoai Jesús”.

      Pedro i kitso: “Mai, likui ʼbe jme xi tiʼminái”, kʼoa kitjoo. Tonga ijngo chjoónchoʼnda xi tsabe Pedro i kitso: “Chjota xokji yaa tjenkao Jesús”. Kʼoa Pedro i kitso: “Saʼnda tsín ʼbe ʼyáni xi Jesús ʼmi”. Kʼoa ijngo chjota xi i̱ kitso: “Ji jngui chjotale Jesús kʼoasʼin nokjoai josʼin nchja̱ je chjota galileo”. Tonga Pedro i kitso: “Likui ʼbexkoan”.

      Xi tiʼakʼiani jngo cháxichá kiskiʼndá. Je Pedro tsabee nga ya tíkotsenle Jesús kʼoa kʼiaa jaʼaitsjenle jmeni xi tongini kitsole Jesús. Kitjoo kʼoa kiskiʼndá.

      Je Sanedrín yaa tsakatíoxkó ya ndʼiale Caifás nga tsakʼéndajin je kjoale Jesús. Jetjínjngo kon nga sikʼien Jesús, tokui xi tjíobásjai jósʼin koangi nga koa̱n sikʼien. Tonga likui kisokole jme jée xi koane. Xijekoan, je Caifás i kitsole je Jesús: “A jiní ʼNdíle Niná”. Jesús i kitso: “Jaon anña”. Kʼoa kʼiaa i̱ kitso Caifás: “Likui jmesa choa̱ machjénná. Niná tínchja̱ʼaonle”. Je chjota xi tjío i kitso: “Tjínnele nga kuiyá je chjota jebi”. Kisijtsinʼa, tsakʼéchráʼaa, tsakʼéʼmaa xko̱n, tsakʼéle kʼoa i kitsole: “Tsa profetale Niná mai kʼoasi ʼyá xi kabʼéli”.

      Kʼianga kisʼesén yaa kikao ya Sanedrín kʼoa i kitso ngindiale: “A jiní ʼNdíle Niná”. Jesús i kitso: “Tijon xobixónño nga kuijian”. Nga jekʼoakitso Jesús, je chjota kʼoakitso nga Niná tínchja̱ʼaonle kʼoa yaa kikao jña tíjna je Poncio Pilato. Jméni xi koan nga koanskanni. Kataʼyala.

      “Kjoaʼaí ora kʼoa jejaʼai, kʼianga jngó jngó tsao̱baño. Toʼan si̱kʼéjnanáo. Tonga li toʼanjin tijna, nga̱ jé Nʼainá tíjnakaona” (Juan 16:32).

      Xi kjonangi: Jméni xi koan ya nditsinle je Caifás. Ánni nga kʼoakitsoni je chjota nga katanikʼien je Jesús.

      Mateo 26:31-35, 57–27:2; Marcos 14:27-31, 53–15:1; Lucas 22:55-71; Juan 13:36-38; 18:15-18, 25-28

  • Jesús yaa Gólgota kinikʼien
    Xi bakóyana je Biblia
    • Kʼianga kjitʼa yá Jesús, yaa tjíochrian kʼa chjotatjenngile jolani María kao Juan kʼoa jngo sondado

      KJOAʼMIYA 90

      Jesús yaa Gólgota kinikʼien

      Je naʼmitítjon yaa kikao Jesús ya ndʼiale chjotaxá. Kʼianga jeya tíjna, je Pilato i kitsole: “Jmé jée xi tifanao chjota jebi”. Kʼoa je naʼmi i kitso: “Kʼoatso nga reyxó”. Kʼoa je pilato i kitsole Jesús: “A jiní je reyle chjota judío”. Je Jesús kitsole: “Je kjoatéxomana likui i̱ tsʼe sonʼnde”.

      Xijekoan, je Pilato yaa kisikasénle Jesús je Herodes, xi tsakatéxoma Galilea nga katabásjai jme jée xi koane. Herodes tsabee nga tsín jme jée tjínle Jesús, kʼiaa kisikasén ngindiale je Pilato. Xijekoan, je Pilato i kitso: “Lijme jée tjínle chjota jebi. Sikʼéjnandaíña”. Tonga je chjota i kitso: “Tikʼain, tikʼain”. Je chjota sondado tsakále nʼó, tsakʼéchráʼaa kʼoa tsakʼéle. Jngo korona naʼyá tsakʼéya jko̱ kʼoa totsabesin, i kitsole: “ʼNdali reyle chjota judío”. Je pilato i tikitsongánile je chjota: “Lijme jée tjínle chjota xokji”. Tonga je chjota i kitso: “Tjatʼao yá”. Kuinga je Pilato tosa je chjota kitsjoanile Jesús nga katasíkʼien.

      Xijekoan, je chjota yaa kikao Jesús ya jña Gólgota tsakʼin. Kʼoa jngo yá tsakátʼa. Jesús tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa i kitsole: “Nʼai, tichatʼalai nga̱ likui be jme xi tjíosʼín”. Je chjota totsabesin Jesús kʼoa i kitsole: “Tsa kjoaixi nga ʼNdíle Niná mai chʼa̱sjentjai yaoli kʼoa titjojain yá”.

      Jngo chjotaché xi kʼoati yá kisʼetʼa i kitsole Jesús: “Katafaʼaitsjenli xi tʼatsʼan kʼianga koatexomai”. Kʼoa Jesús i kitsole: “Yaa kuijnakaonái ya ʼNdenaxó”. Kʼianga jekoanxon jan ora kisʼenjio. Tjínkʼa chjotatjenngile xi ya tsakatio jñani kisʼetʼa yá je Jesús, je na̱le kʼoati ya tíjna. Je Jesús kʼiaa kʼoakitsole je Juan nga nda katasíkuinda.

      Xijekoan, je Jesús i kitso: “Jekitjoson”. Tsakjénjeen jko̱ kʼoa kʼien. Nga jekʼien Jesús jngo cháonnʼio jaʼa. Je najño xi tjenjchxo ya yo̱ngo̱ xi síjaoya ʼNdetsje kao ʼNde xi nʼio tsje kixijndá. Nga jekʼoakoan jngo sondado xi i̱ kitso: “Ñaki kjoaixi nga ʼNdíle Niná chjota jebi”.

      “Ngayije jme xi kitso Niná totʼatsʼe nga bitjosonni, kʼoa je xi tso kʼoakatama, kʼoama tʼatsʼe” (2 Corintios 1:20).

      Xi kjonangi: Ánni nga kitsjoaʼndesíni je Pilato nga katanikʼien je Jesús. Jósʼin tsakakó Jesús nga ngisa koanndosinle xi ngikʼa tikʼoajinni yaole.

      Mateo 27:11-14, 22-31, 38-56; Marcos 15:2-5, 12-18, 25, 29-33, 37-39; Lucas 23:1-25, 32-49; Juan 18:28–19:30a

      a Bersíkulo jebi kʼoatso nga cro kʼientʼa Jesús. Tonga je én griego xi stau rós tso yá sʼin tsoyanile. Bersíkulo jebi bakó nga yá kʼientʼa Jesús: Hch 5:30; 10:39; Gál 3:13.

  • Jaʼáyanile je Jesús
    Xi bakóyana je Biblia
    • Jao yánchjín xi ñaki tokʼoakjimale nga tjíobe nga kjitia jñani kisʼeñe Jesús

      KJOAʼMIYA 91

      Jaʼáyanile je Jesús

      Kʼianga jekʼien Jesús, jngo chjotanyiná xi José tsakʼin kʼoakitsole je Pilato nga katsjoáʼndele nga skoé yaole Jesús. Je José jngo najño lino xi nʼio nda kji tsakájtéjon je yaole Jesús kʼoa tsakʼéjtenjon je xki xi nda nje̱ kʼoa yaa kisikájnaya tsjó xi sʼa kisʼenda. Xijekoan, kʼoakitso nga jngo la̱jao̱ katasʼechjoajchxoni je tsjó. Je naʼmitítjon i kitsole Pilato: “Kui tinikjáojinjin tsa je chjotatjenngile Jesús siché je yaole kʼoa kʼoakuitso nga kafaʼáyanile”. Pilato kitsole: “Tʼechjoajchxo je tsjó kʼoa tikatío chjota xi sikuinda”.

      Nga jejan nichxin jaʼato, ki kʼa yánchjín kʼianga sʼa tanjio ya jña tíjna je tsjó. Nga kicho tsín je la̱jao̱ xi sénjchxo je tsjó kʼoa totítixʼaa. Jngo ánkje tíjnaʼya xi i̱ kitsole: “Ali nokjonjion. Jesús jejaʼáyale. Kʼoatʼinlao je chjotatjenngile nga katafi ya Galilea kʼoa yaa ska̱jin”.

      Kjitʼanangi ki je María Magdalena nga kikásjai je Pedro kao Juan. I kitsole: “Tjín xi kafikao yaole Jesús”. Je Pedro kao Juan kitokaa jña tíjna tsjó. Kʼianga tsabe nga tokjitia kini niʼyale.

      Xijekoan, je María ki ngindia jña tíjna je tsjó. Kʼoa jao ánkje tsabe xi ya tjíoʼya, i kitsole: “Likui ʼbe jñáni kafikao je Naina”. Xijekoan jngo chjota tsabe, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga je xi ya síxá kʼoa kitsole: “Nai, kʼoatʼinnái jñáni kanikájnai”. Kʼianga jekinchja̱ chjota jebi i kitso: “María”, kʼiaani tsabe María nga jeni Jesús kʼoa i kitso: “Maestro”, kʼoa kitsoanʼio. Jesús i kitsole: “Kʼoatʼinlai je ndsʼe nga kaʼyanái”. Kʼiaa kjitʼanangi kinrʼoe je chjotatjenngile Jesús je María nga kitsoyale jme xi tsabe.

      Kʼianga jekoanxon xi tikuini nichxin, jao chjotale Jesús xi ya tjíofi ya Emaús. Jngo chjota xi ñatjen ki ya yandiaa kiskonangile jmé xi tjíofáoyani. Kʼoa je i kitsole: “A tsín tjínjinli. Jela jan nichxin nga je naʼmitítjon kisikʼien je Jesús. Tonga tjínkʼa yánchjín xi kʼoatjíotso nga tíjnakon”. Kʼoa chjota jebi kitsole: “A tsín makjainno tʼatsʼe profetale Niná. Kʼoanákitso nga je Cristo toxá kuiyáni kʼoa skan kjoaʼáyanile”. Xijekoan, tosi tonda kitsoyale jme xi tso je xo̱n Escritura. Kʼianga jekicho ya Emaús, kʼoakitsole chjota jebi nga ya katabʼejnakao. Kʼianga jekoa̱kjen, je chjota jebi tsakʼétsʼoantjai nioxtila kʼoa kʼiaa tsabe je chjotale nga jeni Jesús. Kʼoa tokicha Jesús.

      Nga jao chjotale Jesús kitokaa saʼnda Jerusalén. Yaa kicho jña tjíojtín je pastrole Jesús kʼoa tsakʼéyanajmíle ngayeje jme xi koan. Kʼianga ya tjíoʼya, toʼikoan tsʼatsen Jesús. Je pastro likui ni̱to̱n koankjainle tsa je Jesús. Tonga Jesús i kitsole: “Chótsenlao ndsa̱ kʼoa tikaonáo. Tjítʼaná xo̱n nga je Cristo kjoaʼáyajinnile kʼien”.

      “Anña ndiaa, anña kjoakixi, anña kjoabijnachon. Nitoʼyajin xi faʼaikonle Nʼainá, tsa tsian an” (Juan 14:6).

      Xi kjonangi: Jméni xi koan kʼianga ki je yánchjín ya tsjóle Jesús. Jmé xi koan ya ndiaa Emaús.

      Mateo 27:57–28:10, TNM; Marcos 15:42–16:8,TNM; Lucas 23:50–24:43, TNM; Juan 19:38–20:23

  • Jesús tsʼatsenle xi jti̱ bʼasjengindá
    Xi bakóyana je Biblia
    • Tífákao kaoni je chjotatjenngile Jesús nga tíbáchján jinlʼí je jti̱

      KJOAʼMIYA 92

      Jesús tsʼatsenle xi jti̱ bʼasjengindá

      Nga jekoanskanni nga tsʼatsenle pastrole Jesús, Pedro yaa kikʼasjengindá jti̱ ya ndáchikon Galilea. Ki je Tomás, Santiago, Juan kao xi ngikʼa pastro. Tsʼajnda nitje̱n tsakʼasjengindá jti̱ tonga lijme xi kitjoéle.

      Kʼianga koannyaonni, nga sʼa tanjioyasa, jngo chjota tsabe xi ya séjna ndaindáchikon, i kitsole: “A katjoéno jti̱”. Je pastro i kitso: “Mai”. Je chjota jebi i kitsole: “Tikʼatjenngindáo naʼyano ya ngakixile chitso”. Kʼianga kʼoakisʼin ñaki kisʼejnakitse jti̱ naʼyale, saʼnda likui tikoan kisikinni ya chitso. Je Juan toxijña tsabe nga jeni Jesús kʼoa i kitso: “Jé Nainá”. Je Pedro kjoan kiskingindá nga ki ya ndaindáchikon. Kʼoa je chjotatjenngile xi ngikʼa yaa tsakatioya chitso nga kitjenngile.

      Kʼianga jekicho ndaindáchikon, tsabee nga jngo lʼí tjítse kʼoa nga jti̱ kjiojin lʼí kao nioxtila. Je Jesús kʼoakitsole nga katakjoé jti̱ xi tsakʼasjengindá ánni nga koachjánni kʼoa xijekoan, kitsole: “Nroa kicho”.

      Jesús yaa séjna ya ndainandá kʼoa je Pedro yaa tífinrʼoe kʼoa je xi ngikʼa yaa tjengile

      Kʼianga jetsakjen, je Jesús i kitsole Pedro: “A ngisaa tsjoachanái tikʼoajinni jti̱ xokjoan”. Kʼoa Pedro kitso: “Jaon ji Nai ʼyaní nga tsjoake̱le”. Kʼoa Jesús i kitsole: “Tikjain je ʼndíbarréna”. Kʼoa ngindiaa i̱ kitsongáni Jesús: “Pedro, a tsjoachanái”. Pedro i kitso: “Ji Nai ʼyaní nga tsjoake̱le”. Jesús i kitsole: “Tikuindai je ʼndíbarréna”. Xi koanjanni kʼa tikui kiskonangingánile kʼoa Pedro nʼio ba koanle kʼoa i kitso: “Ji Nai ʼyaní ngayeje. ʼYaní nga tsjoake̱le”. Kʼoa Jesús i kitsole: “Tikjain je ʼndíbarréna”. Kʼoa i kitsosale: “Tosi tonda tʼintjennginái”.

      “Je Jesús kitsole: Nroatjenngináo, kʼoa an tsjoano xá nga kʼoéxkó chjota. Ndi̱toon kisikatío naʼyale kʼoa kitjenngile” (Mateo 4:19, 20).

      Xi kjonangi: Jmé xi kisʼin Jesús nga kisatejin je xi jti̱ tjíobʼasjengindá. Ánni nga jan kʼa kiskonanginile Jesús je Pedro tsa tsjoake.

      Juan 21:1-19, 25; Hechos 1:1-3

  • Jesús ki ngindiani ya ngʼajmi
    Xi bakóyana je Biblia
    • Jesús yaa tífimi ngʼajmi kʼoa je chjotale tjíokotsenle

      KJOAʼMIYA 93

      Jesús ki ngindiani ya ngʼajmi

      Jesús yaa tsakatiojtín kao chjotale ya Galilea kʼoa jngo kjoatéxoma xi nʼio chjíle kitsjoale, i kitsole: “Tangíon, kʼoa chjotana tikao je chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá. Tʼinyalao ngayeje xi kixinyano, kʼoa chanisʼenngindáo”. Kʼoa i kitsosale: “Nda tʼejintokon nga i̱ koatejnakaono ngantsjai”.

      Kʼianga jejaʼáyale Jesús, xi 40 nichxin tsakʼejnasa i̱ sonʼnde, siento chjotale tsakakóle yaole ya Galilea kao Jerusalén. Nʼio tse xi kitsoyale kʼoa nkjín kjoaxkón tsakatío. Xijekoan, tojngokʼasa tsakatiojtín kao pastrole ya nindo xi Olivos ʼmi. Jesús i kitsole: “Nda i̱ Jerusalén tiyo. Chóyalao jmeni xi kitso je Nʼainá”.

      Je pastro alikui koanjinle jme xi tsakʼinle, kuinga i̱ kitsosínile Jesús: “A reyle Israel koai̱n”. Kʼoa je Jesús i kitso: “Je Jeobá kje mejinle nga rey koa̱njian. Tonga jeme kʼoaino je nganʼiotsje xi tsjoáno nganʼio kʼoa testigona koa̱on. Tangíon ya Jerusalén, ya Judea kao Samaria kʼoa tojña saʼndani”.

      Kʼianga kini ya ngʼajmi Jesús jngo yojbi jaʼachjoa xi tsakʼéʼma. Je chjotatjenngile kiskotsenle nga kimingʼa, tonga tochan kicha Jesús.

      Je chjotatjenngile kitjoni ya nindo Olivos kʼoa ki ya Jerusalén. Yaa batioxkóntsjai nga bʼétsʼoa ya sonngʼale jngo ndʼia. Kui kiskoyale nga tsesa jme xi kuitsoyale Jesús.

      “Je énnda xi tʼatsʼe kjoatéxomale ngʼajmi kuinókjoayani ngakjijnda sonʼnde, nga si̱kixiyandale ngatsʼi naxinandá. Kʼia kjoaʼaí xi kjoetʼa” (Mateo 24:14).

      Xi kjonangi: Jmé kjoatéxoma xi kitsjoale Jesús je chjotatjenngile. Jmé xi koan ya nindo xi Olivos ʼmi.

      Mateo 28:16-20; Lucas 24:49-53; Juan 20:30, 31; Hechos 1:2-14; 1 Corintios 15:3-6

  • Je chjotatjenngile Jesús tsakʼaile nganʼiotsje
    Xi bakóyana je Biblia
    • Ñaki tokʼoakoanle je chjota xi kicho ya Jerusalén kʼianga kui én xi male tsakjákao je chjotatjenngile Jesús

      KJOAʼMIYA 94

      Je chjotatjenngile Jesús tsakʼaile nganʼiotsje

      Kʼianga nó 33, nga jete nichxin jaʼato nga kini Jesús ya ngʼajmi, kʼiaa tsakʼaile nganʼiotsje je chjotale. Kʼiaa tísʼejna je sʼuí Pentecostés ya Jerusalén kʼoa nʼio nkjín chjota kicho xi xin ʼndele. Jngo siento kao kanla chjotatjenngile Jesús xi ya tjíojtín ya sonngʼale jngo ndʼia kʼoa toxijña tjín xi koan. Je chjota xi ya tjío jolʼí kjoan xi kisatioson jko̱ kʼoa kjaʼaí kjaʼaí én kinchja̱ nga jngó jngó. Kʼoati kinoʼyale nga jngo ntjao̱nʼio jaʼa ya yaniʼya.

      Je chjota xi xin ʼndele xi kicho ya Jerusalén kinrʼoé jme xi kjima kʼoa kikotseen. Tokʼoakoanle nga kinrʼoé nga kjaʼaí én tjíonchja̱ je chjotale Jesús. Kʼoa kuinga i̱ kitsoni: “Galilea tsʼe chjota xokjoan, ánni nga kui nchja̱ni je én xi nokjoaa”.

      Xijekoan, je Pedro kao xi ngikʼa chjotatjenngile Jesús tsakinyando kʼoa Pedro i kitso: “Jon kinikʼaon je Jesús, tonga Jeobá jekisikjaʼáyanile. Ndʼaibi jeya tíjna ngakixile Niná. Kʼoa jekitsjoanajin je nganʼiotsje xi kitso nga tsjoánajin. Kuinga tiʼyaño je kjoaxkón xi kjima”.

      Ñaki tokʼoakoanle je chjota. Jme xi kitso je Pedro kichokajin ni̱ma̱le kʼoa kuinga i̱ kitsoni: “Jmé xi sʼiainjin”. Kʼoa i tsakʼinle: “Kʼoakatamanino je jéeno kʼoa cha̱nisʼenngindáo yaono kao jaʼaínle Jesús. Kʼoa kʼiaa kʼoaino je nganʼiotsje”. Jan jmi koanni chjota xi kiskanisʼenngindá yaole nga kui nichxin. Saʼnda nga kʼia, sa nkjín sa nkjín koan chjotatjenngile Jesús ya Jerusalén. Jé nganʼiotsje tsakasenkao nga nkjín jtín tsakatío je pastro. Kʼoasʼin tsakakóyanile chjotatjenngi xi ngikʼa jme xi kitsole Jesús.

      “Tsa si̱kixiyandai kao ndsoʼbai nga Naili Jesús, kʼoa tsa koa̱nkjainle ni̱ma̱li nga Niná kisikjaʼáyajinnile kʼien, kuitjontjainí” (Romanos 10:9).

      Xi kjonangi: Jmé xi koan kʼianga kisʼejna je sʼuí Pentecostés nga nó 33. Ánni nga nʼio nkjín chjota kisʼenngindáni.

      Hechos 1:15; 2:1-42; 4:4; Juan 15:26

  • Lijme xi tsakʼéchjoale
    Xi bakóyana je Biblia
    • Tosi tonda kao kjoanʼiojin kitsoya je Pedro kao Juan ninga tsín kisasenle je naʼmi kao chjota saduceo

      KJOAʼMIYA 95

      Lijme xi tsakʼéchjoale

      Jngo chjota xi tsín ma fi tsakʼejnajchxontsjai xo̱ntjoale yo̱ngo̱ nga kisijé tao̱n. Ñandia nga i̱ kitsole Pedro kao Juan: “Tsí jme xi kʼoaináo”. Kʼoa Pedro i kitsole: “Koaan kui tsjoale xi ngisa chjíle tikʼoajinni tao̱n. Xi kao jaʼaínle Jesús tisótjain kʼoa titómjai”. Je Pedro tsakasenkao chjota jebi nga tsakasenndo kʼoa tsakʼamjee. Je chjota nʼio tsjoa koanle kʼianga tsabe jme xi kisʼin je Pedro kʼoa nkjín xi koankjainle.

      Tonga je naʼmi kao chjota saduceo nʼio jti koanle. Kitsoaa je pastro kʼoa yaa kikao ya Sanedrín, jñani bʼéndajin kjoa je chjotatítjonle relijión. I kitsole: “ʼYá xi kitsjoano nganʼio nga kinindayao chjota jebi”. Pedro kitso: “Jé Jesucristo, je chjota xi kinikʼaon”. Nʼio kinchja̱ naʼmi kʼoa i kitso: “Ali tijejin Jesús nikʼaxki̱ño”. Kʼoa je pastro kitso: “Alikui jyó kuiyuijin. Tjínnenajin nga kuinókjoanijin xi tʼatsʼe”.

      Kʼianga kinikatíondaí je Pedro kao Juan, kjitʼanangi kikʼéyanajmíle je xi ngikʼa jme xi koantʼain. Ngatsʼi i kitso nga tsakʼétsʼoale Jeobá: “Tʼiain kjoanda tisenkaonáijin nga nʼiojin katamaijin ánni nga tosi tonda kuinókjoanijin xi tʼatsi”. Je Jeobá kitsjoale nganʼiotsje kʼoa tosi tonda kitsoya kʼoa kisindaya chjota. Sa nkjín sa nkjín chjota koankjainle. Je chjota saduceo nʼio koanxinkonke pastro, kuinga ndoyá kiskanini. Kʼianga koannjio nga tjíoʼya ndoyá, je Jeobá jngo ánkje kisikasén xi kiskoʼai je ndoyá kʼoa i kitsole je pastro: “Tangín ijngokʼao ya yo̱ngo̱ kʼoa tʼinyao”.

      Kʼianga koannyaonni tjín xi i̱ kichotso ya Sanedrín: “Tíchjoanʼio je ndoyá, tonga je chjota xi kindoao likui ya tjíoʼya. Yaa tjíotsoya ya yo̱ngo̱”. Kitsoa ngindia je pastro kʼoa yaa kikao ya Sanedrín. Je naʼmitítjon i kitsole: “Jená kʼoatsakʼinlaijin nga tsín tije Jesús si̱kʼaxki̱ño”. Kʼoa je Pedro i kitso: “Tjínenajin nga je Niná chʼa̱ʼénlaijin tikʼoajinni je chjota”.

      Toxkia jti koanle je chjotatítjonle relijión, saʼnda koanmele kisikʼien je pastro. Tonga jngo chjota fariseo xi Gamaliel tsakʼin i kitso: “Tikuindao yaono. Tsakui nichxin Niná tíjnakao chjota xokjoan. A meno nga kao Niná kuixkaon”. Tsakʼaʼén kʼoa kisikatíondaí je pastro, tonga títjonkjoanla tsakále kʼoa kʼoakitso ijngokʼale nga tsín tikatatsoyani. Tonga je pastro likui kisixa̱nle. Tosi tonda kao kjoanʼiojin kitsoya xki̱ ndʼia kao ya yo̱ngo̱.

      “Ngisaa machjén nga nitjosonlee Niná kaoni tsa chjotasonʼnde” (Hechos 5:29).

      Xi kjonangi: Ánni nga tosi tonda kitsoyasíni je pastro. Jósʼin tsakasenkao Jeobá.

      Hechos 3:1–4:31; 5:12-42

  • Jé Saulo kiskoejin Jesús
    Xi bakóyana je Biblia
    • Jngo lʼí kjimafatendaile Saulo

      KJOAʼMIYA 96

      Jé Saulo kiskoejin Jesús

      Je Saulo chjota romano koan kʼoa yaa kitsin ya Tarso. Chjota fariseo koan, nʼio nda tsabe kjoatéxomale chjota judío kʼoa jtike koan je chjotale Cristo. Kikájbee saʼnda ndʼiale je xi xʼin kao xi yánchjín nga kiskani ndoyá, kʼoa tokiskotseen nga jngojtín chjota xi la̱jao̱ kisikʼienni je chjotatjenngile Jesús xi Esteban tsakʼin.

      Alikui toya Jerusalén nga kitsoa chjotale Cristo. Je Saulo kʼoakitsole naʼmitítjon nga ya Damasco katasíkasén ánni nga koaikaosíni ndoyá je chjotale Cristo xi ya tsʼe. Kʼianga jeme bichó ʼnde jebi, jngo lʼí koanfatendaile kʼoa kiskaa. Jngo jta̱ kinrʼoé xi i̱ kitso: “Saulo, ánni nga an ʼmitjenngi kontrasíninái”. Saulo i kitso: “‘Yáni ji”. Kʼoa je jta̱ i kitso: “Anña Jesús. Tʼin ya Damasco kʼoa yaa kʼoakʼuínli jme xi sʼiain”. Nga jekʼoatsakʼinle alikui tikoantsennile kʼoa tokindoatʼa nga ki ya Damasco.

      Ya Damasco jngo chjotale Cristo tsakʼejna xi Ananías tsakʼin. Jngo sén tsabe jñani i̱ kitsole Jesús: “Tʼin ya ndʼiale Judas, ya ndiaa jñani Recta ʼmi kʼoa tijnyísjai je Saulo”. Kʼoa Ananías i kitso: “Nai nʼio tse xi kinrʼoe tʼatsʼe chjota jebi. Jé xi ndoyá tíkaní je choʼndali”. Tonga Jesús i kitso: “Tʼin jñani tíjna Saulo nga̱ jé tikjoejian nga nkjín naxinandá kuitsoya énnda chjotse xi tʼatsʼe Niná”.

      Saulo koanxka̱a nga jetsabe je lʼí xi koanfatendaile

      Je Ananías kikonle Saulo kʼoa i kitsole: “Saulo ʼndíndsʼe, jé Jesús kasíkasénna ánni nga koantsen ngindianili”. Kʼoa kjitʼanangi koantsennile Saulo. Tse xi koanjinle tʼatsʼe Jesús kʼoa chjotatjenngile koan. Kisʼenngindá kʼoa kitsoyaa ya sinagoga kao chjotale Cristo xi ngikʼa. Tokoanxkónle je chjota judío nga tsabe nga tʼatsʼe Jesús kitsoya je Saulo. I kitso: “A tsí je chjota xokji xi kitjenngi kontranále je chjotale Jesús”.

      Ján nó kitsoya Saulo ya Damasco. Je chjota judío jtike koan kʼoa koanmele kisikʼien. Tonga je chjotale Cristo xi ngikʼa kisʼejinle kʼoa tsakasenkao nga tsín jme xi katamatʼain. Jngo ni̱si̱nyá kisikʼéjnaya nga kisikitjojenni ya xjáo xi kjindai naxinandá.

      Kʼianga ki Saulo ya Jerusalén koanmele kikonle je ndsʼe̱. Tonga je ndsʼe̱ kitsokjonle je Saulo. Xijekoan, jngo chjotale Jesús xi Bernabé tsakʼin kikao je Saulo ya jña tjío pastro kʼoa kʼoakitsole nga jetsʼantjaiya Saulo. Je Saulo yaa ki ya jtín xi tíjna Jerusalén kʼoa kitsoyason je énnda chjotse. Nga jeki nichxin, je chjota chan Pablo sʼin kinchja̱jaʼaínle je Saulo.

      “Cristo Jesús jaʼai i̱ sonʼnde nga jaʼaikʼasjentjai chjotajée. Anña xi ngisa tokisʼian” (1 Timoteo 1:15).

      Xi kjonangi: Ánni nga kitsokjonnile chjotale Cristo je Saulo. Ánni nga tsʼantjaiyani jokjoan je Saulo.

      Hechos 7:54–8:3; 9:1-28; 13:9; 21:40–22:15; Romanos 1:1; Gálatas 1:11-18

  • Je Cornelio tsakʼaile nganʼiotsje
    Xi bakóyana je Biblia
    • Cornelio kiskoeyaa Pedro nga kicho ya niʼyale

      KJOAʼMIYA 97

      Je Cornelio tsakʼaile nganʼiotsje

      Yaa Cesarea tsakʼejna je Cornelio xi ngʼajko̱le chjotakjoajchán romano koan kʼoa nʼio tsaʼyale. Ningalani tsín judío koan tonga nda kikao je chjota judío. Nʼio nda chjota koan nga̱ tsakasenkao je xi ma̱ tjío. Je Cornelio koankjainle xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa tsakʼétsʼoale. Ñandia kʼianga jngo ánkje tsʼatsenle xi i̱ kitsole: “Je Niná tínrʼoé je kjoabʼetsʼoali. Tikasáin chjotali ya Jope, jñani tíjna je Pedro ánni nga katanroakonnili”. Je Cornelio kjitʼanangi jan chjotale kisikasén ya Jope xi 50 kilómetro kjin tíjna.

      Kʼianga tíjna Pedro ya Jope, jngo sén tsabe. Kui tsabe je cho̱ xi tsín ma kjine je chjota judío. Kʼoa xijekoan jngo jta̱ kinrʼoé xi kʼoakitsole nga katakjine. Pedro koankaile nga ski̱ne je cho̱ xokjoan kʼoa i kitso: “Nisañandiajinla kui kjine cho̱ xi jndí”. Tonga je jta̱ i kitsole: “Li kʼoajin si nga jndí cho̱ jebi, nga̱ je Niná kʼoatso nga tsje”. Kʼoa i kitsosale: “Jan mani chjota xi nyajchxo xo̱ntjoali, tʼinchónlai”. Pedro kinrʼoe kʼoa kiskonangile jmé xá jaʼaini. Chjota jebi i kitso: “Jé kasíkasénnajin Cornelio xi ngʼajko̱le chjotakjoajchán romano. Kui xi mele nga kʼuínkaonáijin ya Cesarea”. Je Pedro kʼoakitsole chjota jebi nga ya katabationi. Kʼianga koannyaonni kikao ya Cesarea. Kʼoa kʼoati kikao kʼa ndsʼe̱ xi ya Jope tsʼe.

      Kʼianga tsabe Cornelio nga kicho Pedro, tsakasenxkónyʼintʼale. Tonga Pedro i kitsole Cornelio: “Tisotjain. Kʼoati chjotajian joni ji. Ningalani jin xi judío maijin likui bitjasʼainjin ndʼiale xi tsín judío, je Niná kʼoakitsona nga kjoeʼe̱ i̱ niʼyali. A koaan kʼoakʼuínnái ánni nga kinokjoaninái”.

      Je Cornelio i kitsole Pedro: “Jela ño nichxin, kʼianga tsakʼetsʼoa, jngo ánkje xi kʼoakitsona nga kuinchjale. A koaan kʼuínyanáijin jmeni xi tso je Jeobá”. Pedro i kitso: “ʼBeña ndʼai nga je Niná likui chjota faʼájin, sasénle toʼyani xi mele nga kʼoetsʼoale”. Je Pedro nʼio tse xi tsakakóyale tʼatsʼe Jesús. Xijekoan, je Cornelio kao xi ya tjío tsakʼaile nganʼiotsje kʼoa kisʼenngindá.

      “Tojñani sonʼnde, je xi tsokjónke Niná, xi kui kʼoasʼín xi kixi, Niná tjaokení” (Hechos 10:35).

      Xi kjonangi: Ánni nga tsín koanmenile Pedro nga kui ski̱ne je cho̱ xi jndí. Ánni nga kʼoakitsonile Jeobá nga ya katafi ndʼiale chjota xi tsín judío.

      Hechos 10:1-48

  • Je chjotale Cristo nkjín naxinandá kitsoyason
    Xi bakóyana je Biblia
    • Pastro Pablo kao Bernabé je tjíotsoyale Sergio Paulo chjotaxále Chipre

      KJOAʼMIYA 98

      Je chjotale Cristo nkjín naxinandá kitsoyason

      Je pastro kisitjoson je kjoatéxoma xi kitsjoa Jesús nga kuitsoyason ngakjijnda Sonʼnde je énnda chjotse xi tʼatsʼe Niná. Kʼianga nó 47, je ndsʼee xi tjío ya Antioquía kisikasén je Pablo kao Bernabé nga koaitsoyason. Nga jao kao kjoatsjoa kitsoyason ya Asia menor, Derbe, Listra kao Iconio.

      Je Pablo kao Bernabé kitsoyale toʼya chjotani, xi nyiná, xi ma̱ tjío, xi sʼa xti kao xi jejchínga. Nʼio nkjín xi koankjainle tʼatsʼe Cristo. Pablo kao Bernabé kʼoati kitsoyale je xi tsakatéxoma ya Chipre, xi Sergio Paulo tsakʼin, tonga jngo chjinebʼenda tsakʼéchjoale. Je Pablo i kitsole chjinebʼenda: “Jeobá kontra tíjnali”. Xi tikʼiakjoanni koanxkaa je chjinebʼenda. Kʼianga tsabe je Sergio Paulo jme xi koan koankjainle.

      Je Pablo kao Bernabé kitsoyaa tojñani, ki xki̱ ndʼia xki̱ ndʼia, ya jinndi̱tsi̱n, ya yandiaa kʼoa ya sinagoga. Ñandia kʼianga jngo chjota xi chjiʼngé kisindaya ya Listra. Je chjota xi tsabe kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga niná je Pablo kao Bernabé kʼoa koanmele tsakʼétsʼoale. Tonga likui kitsjoaʼnde nga kʼoakoantʼain, i kitso: “Tojé Niná xi bakinle nga sʼe̱tsʼoale. To chjotaníjin”. Xijekoan, kicho chjota judío kʼoa kontra kisikatíole Pablo ngatsʼi chjota. Je chjota la̱jao̱ tsakasénle Pablo kʼoa tsakájbee nga tsakʼasje naxinandá kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga jekʼien. Tonga tíjnakonni je Pablo kʼoa sasa jaʼaini je ndsʼe̱ kʼoa kikao ijngokʼa ya naxinandá. Xijekoan, Pablo ki ngindia ya Antioquía.

      Kʼianga nó 49, je Pablo xin naxinandá tikingáni. Yaa kisíxatʼa je ndsʼe̱ xi tjío ya Asia menor. Xijekoan kjin tikingáni, yaa ki ya Europa. Ki ya Atenas, Éfeso, Filipos, Tesalónica kʼoa jña xinsa. Nga ki ʼnde jebi kikao je Silas, Lucas kao jngo ti xi Timoteo tsakʼin. Ñatjen kisixá nga kisinkjínya je jtín kʼoa tsakinyakao nga koantajasa kjoamakjainle. Je Pablo kʼoati ki ya Corinto, jngo nó basen tsakʼejna nga kisinʼiojin je ndsʼe̱. Kitsoyason, tsakakóyaa kʼoa nkjín jtín xi karta kiskile. Kʼoati kisinda ndʼianajño. Xijekoan, ki ijngokʼani ya Antioquía.

      Je pastro pablo yaa títsoya ya jinndi̱tsi̱n

      Kʼianga nó 52, ki ijngokʼangáni ya Asia menor. Kicho saʼnda Filipos kao ya Corinto. Nkjín nó kitsoyason ya Éfeso, kisindayaa je chjota xi tjíomʼe kʼoa tsakasenkao je jtín, kʼoa kinchja̱yajin ya jngo ndʼiaskuela. Nʼio nkjín chjota xi koankjainle kʼoa kisikʼantjaiyaa yaole. Nga jenkjín ʼnde kitsoyason je énnda chjotse kʼiaa ki ya Jerusalén.

      “Kuinga tangínsíño kʼoa chjotana tikao je chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá” (Mateo 28:19, TNM).

      Xi kjonangi: A koaan chótʼai mapa xi tjínle Bibliali ʼnde jñani ki Pablo.

      Hechos 13:1–23:35

  • Chjota xi síkuinda ndoyá koankjainle
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je xi síkuinda ndoyá ya Filipos tsabee nga totjíotixʼa xo̱ntjoale ndoyá tonga je xi ya tjíonʼio likui kitokachjinga

      KJOAʼMIYA 99

      Chjota xi síkuinda ndoyá koankjainle

      Ya Filipos jngo tsotichoʼnda tsakʼejna xi na̱i tsakʼejnajin yaole kʼoa kuinga koannile kʼoakitso jme xi sʼa kʼoakoa̱n. Nʼio tse tao̱n kinjele je naile nga kʼoakisʼin. Kʼianga kicho Pablo kao Silas ya Filipos, tsoti jebi nkjín nichxin tsakʼamjetjenngile. Kʼoa jé na̱i xi tíjnajin yaole xokisikao nga i̱ kitsoni: “Chjota xokjoan choʼndalee ma Niná xi nʼio ngʼa tíjna”. Xijekoan, je Pablo i kitsole je na̱i xi tíjnajin yaole tsoti jebi: “Kao je jaʼaínle Jesús, titjo̱jin yaole”. Kʼoa kitjojin je na̱i.

      Kʼianga tsabe je naile tsoti jebi nga tsín tijme tao̱n kuinje̱nile, nʼio jti koanle. Tsakájbee Pablo kao Silas nga kikao jña tjío je chjotaxá kao xi bʼéndajin kjoa kʼoa i kitso: “Chjota xokjoan likui sítjoson kjoatéxoma kʼoa tjíobinyáskále naxinandá”. Je xi bʼéndajin kjoa kʼoakitso nga katasatéle je Pablo kao Silas kʼoa nga katachani ndoyá. Je xi kjinentsja ndoyá yaa kisikʼatsaoya jñani njio chon kʼoa yá tsakʼéya ndso̱ko̱.

      Je Pablo kao Silas kisele Jeobá kʼoa tjíonrʼoé xi ngikʼa xi ya tjíoʼya ndoyá. Toxijña jngo cháonnʼio jaʼa ya ndoyá nga basen nitje̱n. Kitjoʼai ngayeje xo̱ntjoale ndoyá kʼoa kitsao je kadena kao yá xi kisʼeya ndso̱ko̱ xi ya tjíoʼya. Kitokasʼen ndoyá je chjota xi ya síkuinda kʼoa tsabee nga totixʼa je xo̱ntjoale. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kitoka ngatsʼi xi tjíoʼya ndoyá, kuinga jngo ki̱cha̱ kiskoéni nga sikʼien yaole.

      Tonga je Pablo nʼio kinchja̱ kʼoa i kitso: “Ali yaolijin jonikoai. I tiyuijin ngatsʼijin”. Je xi síkuinda ndoyá kitokanrʼoe je Pablo kao Silas kʼoa tsakasenxkónyʼintʼale kʼoa i kitsole: “Jmé xi sʼian nga koa̱n kuitjo̱ntje”. Je i kitsole: “Ji kʼoa kao xi tjío ya yaniʼyali tjínnele koa̱nkjainno xi tʼatsʼe Jesús”. Je Pablo kao Silas kitsoyale je xi síkuinda ndoyá kʼoa kisʼenngindá je kʼoa kao xi tjío yaniʼyale.

      “Tsoano kʼoa koaitjenngikeno, ska̱nitʼano ndʼia sinagoga kʼoa ska̱nisʼenno ndoyá. Koaikaono ngixko̱n chjotatítjon kʼoa ngixko̱n gobierno xi totʼatsʼe jaʼaínna. Kʼoa kʼoasʼin kʼoao énno” (Lucas 21:12, 13).

      Xi kjonangi: Ánni nga ndoyá kichanisíni je Pablo kao Silas. Jókoanni tsabe xi tʼatsʼe Jeobá je xi síkuinda ndoyá.

      Hechos 16:16-34

  • Pablo kao Timoteo
    Xi bakóyana je Biblia
    • Pablo, Silas kao Timoteo

      KJOAʼMIYA 100

      Pablo kao Timoteo

      Eunice, Loida kʼoa kʼianga sʼa ʼndí kji Timoteo

      Je Timoteo jngoo ti xi ya tsakʼejnajin jtín xi kisʼejna ya Listra. Je nʼaile chjota griego koan kʼoa je na̱le chjoón judía koan, Eunice tsakʼin. Kʼoa majchále Loida tsakʼin. Jé kitsoyale tʼatsʼe Jeobá saʼnda nga sʼa ʼndí kji.

      Kʼianga kichotsoyason xi mani jao kʼa Pablo ya Listra, tsabee nga je Timoteo nʼio tsjoake ndsʼe̱ kʼoa nga basenkaontsjai. Kuinga kikaoni jñani kikakóyason. Xijekoan, kisikʼéjnandaa nga nda kuitsoyale chjota je Énle Niná.

      Kui nganʼiotsjele Niná tsakándiaale Pablo kao Timoteo tojñani nga ki. Ñandia kʼianga nitje̱n jngo sén tsabe je Pablo. Jngo chjota tsabe xi kʼoakitsole nga katafitsjoánganʼio ya Macedonia. Kuinga ya kisíni je Pablo, Timoteo, Silas kao Lucas kʼoa nkjín jtín kisikatío.

      Ya naxinandá Macedonia, jñani Tesalónica ʼmi, nʼio nkjín xi xʼin kao xi yánchjín xi chjotale Cristo koan. Tonga je chjota judío koanxinkonke je Pablo kao xi tjenkao. Kisikatíoxkó chjotatsʼen kʼoa tsakájbee Pablo kao xi ngikʼa nga kikaotʼale je chjotaxá xi tjío ya naxinandá. Je chjota judío i kitso: “Je chjota xokjoan kontra tjíole je chjotaxá xi tsʼe Roma”. Xkón tsakatio je Pablo kao Timoteo, kuinga ya Berea tsakangani nga njio.

      Je chjota xi ya tsʼe Berea koanmele kinrʼoé je Énle Niná kʼoa nkjín chjota griego kao judío xi koankjainle. Tonga tjínkʼa chjota judío xi Tesalónica jaʼaini xi tokjoa kichokajngi. Xijekoan, Pablo yaa Atenas ki. Kʼoa je Timoteo kao Silas yaa Berea tsakatio nga kitsjoanganʼiole je ndsʼe̱ xi ya tjío. Nga jeki nichxin je Pablo kisikasén ijngokʼa Timoteo ya Tesalónica nga kisínʼiojin je ndsʼe̱ xi totaon tjíoʼya. Xijekoan, kisikasén Timoteo nga nkjín jtín kisíxatʼa nga kisínʼiojin.

      Je Pablo yaa tíjnanʼio ya ndʼiale, jngo sondado tjítʼanʼiotʼa kʼoa kʼoatítsole Timoteo jme xi tíkji

      Je Pablo i kitsole Timoteo: “Je xi mele nga Jeobá sixále koa̱njtichaa”. Je Timoteo nʼio koanjticha kʼoa kichaní ndoyá xi totʼatsʼe kjoamakjainle. Ninga kʼoakoantʼain tsjoa tsakáya kon nga̱ kʼoasʼin tsakakóni nga kixi kitʼale Jeobá.

      Je Pablo i kitsole chjota filipense: “Jé Timoteo sikasénno nga katabakóno josʼin kuitsomayao je ndiaa xi kixi kʼoa josʼin kʼuínyason”. Je Pablo nʼio kisinʼiotʼa je Timoteo. Nkjín nó nga ñatjen kisixá kʼoa miyo koanle xínkjín.

      “Niʼyajin xi tjínna xi kʼoatjín kon joni Timoteo, nga síkjáokeno. Ngatsʼi xikʼa to yaole fini, ali tsa jejin Cristo Jesús fini” (Filipenses 2:20, 21).

      Xi kjonangi: ʼYáni xi Timoteo tsakʼin. Ánni nga miyo koannile xínkjín Pablo kao Timoteo.

      Hechos 16:1-12; 17:1-15; Filipenses 2:19-22; 2 Timoteo 1:1-5; 3:12, 14, 15; Hebreos 13:23

Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
Tʼechjoalai cuentali
Titjásʼain cuentali
  • énná
  • Tikasénlai tsa ʼyani
  • Josʼin meli nga katamatsen
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
  • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
  • Josʼin machjén jme xi betʼai
  • JW.ORG
  • Titjásʼain cuentali
Tikasénlai tsa ʼyani