-
A basenkao kjoaixiná nga sʼená kjoachoya¡Despertad! 2004 | 22 abril
-
-
A basenkao kjoaixiná nga sʼená kjoachoya
KʼIANGA sʼa te nóle je Daniel cáncer koanle. Je chjinexki kʼoa kao xínkjín kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín ti koanndani, tonga je Daniel alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga koanjchínga kʼoa nga chjinexki koa̱n ánni nga koasenkaoni je chjota xi cáncer tjínle. Ñaki kʼoatsakʼé kon nga kuicho je chjinexki xi ñaki kui xále xi nda be xi tʼatsʼe cáncer, kʼoa nga je koasenkao. Tonga nga kuikjoanni nichxin alikuini kicho chjinexki jebi. Je Daniel ñaki kinroajen kon, toba kisʼele. Tojngo jao nichxin jaʼato kʼoa kʼien.
Jmeni xi koanle je Daniel jé tsakʼéyanajmí jngo chjinexki xi kui kiskotʼaya josʼin basenkaoná nga tjínná kjoachoya kʼoa josʼin bʼetʼaná kʼianga tsínná. Tsakui nichxin kʼoati saje kinoʼyai nga kʼoama. Tobʼelañá, jngo chjotajchínga xi jeme biya, sakʼoa je koyale tsa tile kʼoa tsa jngo xínkjín xi nʼio tsjoake. Kʼoa nga jebichó xi tíkoyale, kʼiaa biya. Tonga jméni xi basenkao nga bʼejnakonsa. A basenkao kjoaixiná nga tjínná kjoachoya tojo tso kʼa chjota.
Nkjín chjinexki xi kui kotʼayason xi kʼoatso kʼianga nʼio tse tjínni josʼin basenkaoná nga tjínná kjoachoya, kʼianga ñaki bʼejngoaa tokoán kʼoa kʼianga tsín nikʼajenlee tokoán. Tonga alikui tongatsʼi chjota nga makjainle nga kʼoatjín, kʼoatso nga ñaki to én jebi, nga toñá chaná tsa tsín nda si̱kuindaa yaoná kʼoa nga ya nroani jme xi maná.
Ali tsa tondʼaijin nga tsín makjainle je chjota nga basenkao kjoaixiná je kjoachoya. Jetsʼato jao jmi nó tjínle kʼianga kʼoakitso je chjota chjine xi Aristóteles tsakʼin nga toxitsjoa kʼoa nga toñá xi kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tjínná kjoachoya. Kʼoa je Benjamin Franklin kʼoakitso nga chan tokuiyá jngo chjota xi koya.
Tonga, jókjoantjínni xi tʼatsʼe kjoachoya. A toxitsjoa kʼoa a tokui kʼoasʼin nikjaʼaitsjenñá nga nda katasʼe tokoán. A machjén kjoaixiná nga sʼe̱ná kjoachoya, nga tsjoa katasatío tokoán kʼoa nga ndasʼin kuiyoaa.
-
-
Ánni machjénniná kjoachoya¡Despertad! 2004 | 22 abril
-
-
Ánni machjénniná kjoachoya
JMÉNI xi koan tsa tsínlani kinroajen kon je Daniel, xi saje kanikʼaxkiaa ya artículo xi jekafaʼato. A tíjnakon xótse ndʼaibi. A kitjoxinnile je cáncer xi kisʼele. Ninga je chjota xi makjainle tʼatsʼe kjoachoya, alikuijin kʼoakuitso nga tíjnakon ndʼaibi je Daniel kʼoa nga kitjoxinle chʼin xi kisʼele tsa tsínlani kisikinroajen kon. Machjén nga kuenta sʼiaan jebi: alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga toxitsjoa nga tjínná kjoachoya. Tonga kʼoati tsín koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga to sindayeje je chʼin xi tjínná joni tsa jngo xki.
Kʼianga kiskonangiʼa xi tʼatsʼe kjoachoya je chjota xi faʼa ya radio kao ya televisión je chjinexki Nathan Cherney kʼoakitso nga nʼio xkón kʼiatsa si̱kʼatoné choa̱le jokʼuínlee je chjota xi je nʼio táo chʼin tjínle, jolani tsa kʼoakʼuínlee nga tsín jme xi koa̱nle. I kitso: “Tjínkʼa je chjota xi toxkia tsole je yánchjínle tokuini nga tsín nda síkjaʼaitsjen je xi chjoón ma jmeni xi sʼín kʼoa tsa kʼiaje̱ nga tsín ñaki bʼéjngo kon nga koanndaya kʼiatsa chʼin tjínle. Nga kʼoaʼmile je xi chjoón ma alikui nda sʼe kon. Kʼoa kʼianga tsín mandaya je xi tímʼe joxi kuini xi tíʼmile nga je xi tsín kjimale tísíkuinda yaole, kʼiatsa kʼoakuixoán alikui kixi tíjna”.
Je chjota xi nʼio táo chʼin tjínle nʼio tsje kjoañʼai tjíofaʼatojin. Kʼiatsa toxkia kʼuínlee joxi kʼoajinni tiʼmilee nga je tjínle jée jmeni xi kjimale. A kui xi tsonile jebi nga tsín basenkaoná je kjoachoya.
Mai ali tsa kuijin xi tsonile. Je chjinexki Cherney kui xá sʼín nga síkuinda je chjota xi nʼio táo chʼin tjínle. ʼNdele nga tokui koaini josʼin sindaya je xi chʼin tjínle kʼoa nga tsesa koatiokon, tosa kui ngisa kuenta sʼín nga nda katasatío kon je xi chʼin tjínle jokji tsesa koatio. Je chjinexki majinle nga kui xi binyakao je xi chʼin tjínle nga tsjoa satío ijngokʼa kon ninga je xi nʼio táo chʼin tjínle. Tjín choa̱ xi bakó nga nʼio basenkaoná nga tjínná kjoachoya.
Jokji nganʼio tjínle nga sʼená kjoachoya
Je chjinexki W. Gifford-Jones kʼoa xi periodista kaoni kʼoakitso nga je kjoachoya xi tjínná yaa mangóson joni jngo xki xi nʼio tse nganʼio tjínle, kui kiskotʼayason jokji binyakao je chjota xi nʼio táo chʼin tjínle kʼianga bʼainganʼiole nga nda satío kon. Kʼianga kʼoasʼin bʼainganʼiole je xi nʼio táo chʼin tjínle kui xi binyakao nga sʼele kjoachoya kʼoa nga nda satío kon. Je chjota xi kui kiskotʼayason kʼianga nó 1989, kʼoakitso nga ngisasa tse tsakatiokon je chjota xi kʼoasʼin tsakʼai nganʼiole ninga jenʼio táo chʼin tjínle, ningalani tsín tikʼoakitsoni koankjainnile je xi chrian ndʼai kiskotʼayason. Ninga kʼoalani, je chjota xi kui kotʼayason kʼoatso kʼianga bʼainganʼiole nga nda katasatío kon je chjota xi nʼio táo chʼin tjínle alikui nʼio síkinroajen kon kʼoa ngisaa choa kjoañʼai faʼá.
Ijngolasa koya tjínni xi kataʼyaa, tʼatsʼe je chʼin xi cardiopatía isquémica ʼmi, chʼin jebi kui xotsole nga tsín ti bichóni njín ya ni̱ma̱ná kʼoa kataʼyala ʼyáni xi ngisa bʼetʼale chʼin jebi, a je chjota xi nda tjío kon axo je chjota xi síkʼajenle kon. Tsʼato 1,300 chjota kichotʼayakao jótjío kon tsa tsjoa tjíole kʼoa tsa mai. Te nó koanskanni ti kichotʼayasonngáni xi tʼatsʼe, kʼoa tsaʼyale nga tsʼato jngo siento koanni je chjota xi kui chʼin koanle xi cardiopatía isquémica ʼmi nga tsín ti kichoni njín ya jinni̱ma̱le. Kʼoa kui kʼoakoanni chjota jebi nga̱ me tongatsʼi nga kisinroajen kon. Je Laura Kubzansky xi xá tjínle xi tsʼe Salud y Conducta Social de la Facultad de Salud Pública de Harvard itso: “Me tongatsʼi je chjota nga kʼoatso nga nʼio basenkaoná nga nda bʼé tokoán. Nga kʼoasʼin kichotʼayakao je chjota xi tsʼato 1,300 mani, kui bakó nga nʼio basenkaoná nga nda bʼé tokoán kʼoa nga tsín chʼin tsoale ni̱ma̱ná”.
Je chjota xi kui kotʼayason tjíobe nga ngisa ñʼai mandaya je chjota xi tiya xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga táo chʼin tjínle tikʼoajinni je xi tsín nʼio síkjáojin. Kʼoati tíʼyale nga me mangóson jolani nga nda bʼé tokoán ninga chʼin tjínná kʼoa kʼianga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsesa kuiyoaa. Je chjota xi kui kiskotʼayason koanjinle josʼin bʼetʼale je chjota xi jekjimajchínga kʼiatsa nda kʼoee kon kʼoa tsa sikinroajenle kon nga jekjimajchínga. Kʼianga kjitʼa kʼoakitsole chjinexki je chjota xi jejchínga nga jengisa tjínle kjoachjine kao kjoafaʼaitsjen, ngisaa nda kisatio kon kʼoa kʼoakji nganʼio kisʼele joni tsa jan sá nga ejercicio kisʼin.
Ánni nga nʼio basenkaoniná nga sʼená kjoachoya, nga nda bʼé tokoán ninga chʼin tjínná kʼoa nga tsín nikʼajenlee tokoán. Je chjinexki kao chjota científico kjesa majinjinle josʼin nga jtín sʼin síxá je kjoafaʼaitsjenná kʼoa kao yaoná. Tonga tjínkʼa chjota xi kui kotʼayason xi me majin choale. Tobʼelañá, jngo maestro xi kui tsoya tʼatsʼe xokoajkoaa itso: “Nʼio ndani nga tsjoa sʼená kʼoa nga tjínná kjoachoya. Kui xi basenkaoná nga tsín ba sʼe tokoán kʼoa nga nda sixá yaoná. Kʼoati kui xi basenkaoná kʼianga tsín nanda tjochʼinná”.
Tokʼoamale je chjinexki, psicólogo kao chjota científico josʼin nga jtín sʼin sixá je yaoná kao kjoafaʼaitsjenná. Tonga ñá xi Biblia chotʼayá alikui tokʼoamaniná xi tʼatsʼe jebi. Jetsʼato jan jmi nó, je rey Salomón itso xi kiski: “Jngo ni̱ma̱ xi tsjoa tjínle síndayaná, tonga je kjoaba síkinroajen nganʼioná” (Proverbios 17:22). Ñaki kʼoatjín kjoaixi jotso texto jebi. Ali tsa kuijin xi tsonile nga ñaki faʼáxin je chʼin xi tjínná, tokui nga basenkaoná nga bijbi mandaya.
To sikjaʼaitsjenla jebi, tsa jngoyale xkilani je kjoachoya kʼoajin kuitso ngatsʼi chjinexki nga katasʼená kjoachoya. Tonga nkjínsa koya josasʼin basenkaoná nga sʼená kjoachoya.
Josʼin basenkaoná nga nda bʼé tokoán ninga chʼin tjínná kʼoa josʼin bʼetʼaná nga nikinroajeen tokoán
Je chjinexki tjíobe nga nʼio binyakao chjota nga nda batio kon, ngisa tse chókjoale nga sixá, nga kotʼaya kʼoa nga síská. Tobʼelañá, ñandia nga kichjonangile josʼin sikjaʼaitsjen je xtiyánchjín xi sískánacha. Je xi síkotʼaya kʼoatsakʼinle nga katabʼétʼaxon josʼin síská nga jngó jngó xtiyánchjín jebi. Kʼoa xi jekoanni sajé kichjonangingále xtiyánchjín jebi josʼin síkjaʼaitsjen nga jngó jngó kʼoa jme kjoachoya xi tjínle. Nga jekoanni kʼiaa tsaʼyale nga kui xi basenkao je kjoachoya xi tjínle nga ngisa tse chókjoale nga síská. Ánni nga nʼio basenkaoniná nga sʼená kjoachoya.
Kʼoati nʼio tse jmeni xi tíʼyale nga tíchotʼayasonle josʼin bʼetʼaná kʼianga tsín nda bʼé tokoán. Kʼianga nó 1960 kui kichotʼayason josʼín kʼa cho̱. Je chjota xi kui kotʼayason koanjinle nga tjínkʼa cho̱ xi tomajngoni kon jmeni xi ʼmiyale. Kʼoa kʼoasʼin tsaʼyanile nga tjínkʼa chjota xi kʼoati ma. Tobʼelañá, nkjín chjota xi kʼoatsakʼinle nga katasíkjitsʼaole jngo máquina xi nʼio fane. Kʼoatsakinle jñánile jtó xi tjínnele kuinyanele kʼoa koanle kisikjitsʼaole ngatsʼi.
Xijekoan, sa kjaʼaí chjota xi kʼoatsakʼinngánile, tonga kʼianga jetakinyane je jtó xi tsakʼinle, alikui kitsʼao je máquina. Nga kʼoakoan chjota jebi, tjínkʼa xi to tsakʼéjngo kon. Nga koanskanni, to jaosa kisʼe kon jmeni xi kisʼin nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tijme xi koa̱n sʼinni. Tonga xi ngikʼa alikui kʼoakoan nga̱ tsín kisikʼajenle kon.
Je chjinexki xi Martin Seligman ʼmi xi kʼoati kitsjoanganʼio nga kichotʼayakao je chjota xi jekanikʼaxkia, nga jekoanni kui kiskotʼayason josʼin basenkaoná nga nda nikjaʼaitsjeen kʼoa josʼin bʼetʼaná nga nikinroajeen tokoán. Koanjinle josʼin bʼetʼale je chjota xi to bʼéjngo kon jmeni xi sʼín, je chjota xi to bʼéjngo kon alikui jme xi nanda sʼin, kʼoa alijme xi bitjosonle. Je chjinexki jebi kʼoatso joma je chjota xi síkʼajenle kon, itso: “Jekan aon nó tikotʼayasoan kʼoa tiʼbeña nga tsín nda bichómani kʼoa nga ngisa tse kjoañʼai chjaʼá tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen josʼín je chjota xi síkʼajenle kon, nga̱ kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga ñá tjínná jée jmeni xi matʼeen, nga to tjínntsjai kjoa kʼoa nga tondiaa kui kʼoetʼaná”.
Tjínkʼa chjota xi tokʼoamale nga sʼa tjíobe nga bʼetʼakjoaixiná nga nikʼajenlee tokoán. Tonga je xi Biblia kotʼaya be nga kʼoama kjoaixi. Ya Biblia itso: “Tsa nroajen tokuin kʼianga ñʼai kjoa tibitjatojin, alikui tisʼe̱nili nganʼio” (Proverbios 24:10). Ya Biblia kʼoatso nga tsín ti sʼeniná nganʼio tsa si̱kʼajenlee tokoán. Jméni xi machjén nga sʼiaan nga tsín si̱kʼajenlee tokoán, nga tosa nda kʼoé tokoán kʼoa nga sʼe̱ná kjoachoya.
[Sén]
Nʼio basenkaoná nga sʼe̱ná kjoachoya
-
-
Xi koasenkaoná nga tsín si̱kʼajenlee tokoán¡Despertad! 2004 | 22 abril
-
-
Xi koasenkaoná nga tsín si̱kʼajenlee tokoán
JÓSʼE tokoán kʼianga tsín kʼoasʼin bichómani jmeni xi mená sʼiaan. Nkjín chjota xi kʼoatso nga kui xi tsoni josʼe tokoán tsa nda si̱kjaʼaitsjeen kʼoa tsa mai.
Jngola choa̱ kʼoéjna. Tobʼelañá, tsa xá tifasjee kʼoa tsa tsín kʼoaixáná jñani kabichoaa, a kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga toxá ñáñá nga kʼoamatʼeen kʼoa nga to kʼoakoa̱ntʼentsjé, kʼoa a i̱ kuixoán: “Alikuijin ʼya xi tsjoá xána. Likʼiajin so̱koxáná”. Tsa kʼoaiʼndee nga kʼoasa̱tío tokoán chanjin to i̱ kuixoán: “Ñaki toxitsjoa. Alikui jme chjína”. Tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen, kjuinroajen tokoán.
Jósʼiaan nga tsín kʼoakatasatío tokoán
Jmé xi koasenkaoná nga tsín kjuinroajen tokoán. Xi títjon, kuinga si̱kjaʼaitsjenjiaan jméni xosíkaoná nga chʼao satíoni tokoán. Kʼoainganʼiolee yaoná ningalani kʼoama. Si̱kjaʼaitsjenjiaan ánni nga kʼoakamani. Tobʼelañá, a kʼoatjín josʼin kanikjaʼaitsjeen nga toxá ñáñá nga tsín ʼya xi tsjoá xáná, axo jé tíbásjai je chjota xi kabicho nijélee xá, jngo chjota xi skuelangʼa jele.
Machjén nga si̱jinlee yaoná tsa tinikʼatoné choa̱le josʼin tinikjaʼaitsjeen. Tobʼelañá, a kui xi tsonile nga tsín jme chjíná ningalani toñandia tsín kabʼaixáná. ʼNdele nga kʼoakuixoán, tosa kui si̱kjaʼaitsjeen jñani nda nʼia nga nixálee Niná, josʼin tiyoaa kao familianá kʼoa kao miyoná. Alikui koa̱n nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ñaki to kʼoakoa̱ntsjai jmeni xi sʼiaan. Nga̱ saʼnda tsínni ñá ʼyaa tsa so̱koxáná kʼoa tsa mai. Nkjínsa koya tjínni xi kʼoati koasenkaoná nga tsín si̱kʼajenlee tokoán.
Ñaki kʼoéjngoaa tokoán nga kuichotjenngiaa jmeni xi mená
Je nó xi tífaʼato, je chjotachjine kʼoatso josʼin tíjna nga sʼená kjoachoya, nga kui xi tsonile nga makjainná nga kuichotjenngiaa jmeni xi mená. Tojosʼin jchaa ya artículo xi ijngo, nga sʼená kjoachoya tsesa jmeni xi tínchja̱ni kʼoa nʼio nkjín koya josʼin basenkaoná. Tobʼelañá, kʼiatsa sʼe̱ná kjoachoya, kui xi koasenkaoná nga ñaki sʼe̱jngo tokoán nga kuichotjenngiaa jmeni xi mená.
Nga ñaki sʼe̱jngo tokoán nga kuichotjenngiaa jmeni xi mená, machjén nga ntsjaintsjai kʼoéndajiaan jméni xi mená kuichotjenngiaa kʼoa nga si̱tjosoán. Kʼiatsa tsín nganá nga kʼoanʼia, nʼio koasenkaoná tsa kuenta sʼiaan jókji chjíle jmeni xi mená kuichotjenngiaa. Kuenta sʼiaan jméni xi mená kuichotjenngiaa. Kʼiatsa tsín nda chósonnilee jmeni xi mená kuichotjenngiaa tokʼoajinsʼin koa̱nnganá, alikuijin jchaa jmé kjoanni xi mená kʼoa jméni xi ngisa nʼio chjíle. Ya Biblia nʼio nda kjoafaʼaitsjen tsjoáná nga ndakjoan chjoéjiaan jmeni xi mená kuichotjenngiaa. Kʼoatso nga nda chjoéjiaan “jméni xi ngisa chjíle” (Filipenses 1:10).
Kʼianga jeʼyaa jmekjoanni xi mená, ngisaa choa ñʼai maná nga chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan, jolani tsa kui xi mená nga ngisa nda si̱xálee Niná, tsa ngisa nda kjuinkoaa familianá kʼoa tsa jme xá xi mená sʼiaan. Tonga tsa tosʼa tibʼendajin títjoán jmeni xi mená kuichotjenngiaa alikui koa̱n nga nkjín koya tjínni xi kʼoéndajiaan, tosa kui chjoéjiaan jmeni xi choa ñʼai koa̱nná. Tsa ñʼai koa̱nná nga kuitjosonná jmeni xi mená kuichotjenngiaa, kjuinroajenjin tokoán. Sakʼoa ngisa nda nga skan kʼoanʼia jmeni xi bele tokoán nga ñʼai koa̱nná kʼoa nga kui títjon kʼoanʼia xi choa ñʼai maná.
Itso kʼa chjota: “Koa̱njin tsa ji xi meli”. Kʼoa kʼoatjín kjoaixi. Kʼianga kui chjoéjiaan jmeni xi mená kuichotjenngiaa, kuitjosonná kʼiatsa ñá xi mená kʼoa tsa ñaki kʼoatjín tokoán. Ijngosa koya xi koasenkaoná kuinga si̱kjaʼaitsjenjiaan jokji chjíle jmeni xi mená kuichotjenngiaa kʼoa jósʼin koasenkaoná kʼianga jekabitjosonná. Ningalani ʼyaa nga sakʼoa ñʼai koa̱nná, alikui koa̱n si̱kʼajenlee tokoán kʼoa tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín kʼia kuitjosonná.
Kʼoati machjén nga kjoásjailee josa koa̱n sʼiaan nga kuichotjenngiaa jmeni xi mená. Je C. R. Snyder, xi kui kotʼayason jokji chjíle nga sʼená kjoachoya, kʼoatso nga ngisa nda nga kjoásjailee josa koa̱n sʼiaan tojoni nga kuichotjenngiaa jmeni xi mená. Tsa tsín kama josʼin tjínndajinná nga títjon, koaan kjaʼaísa sʼin kjoásjailee jokoa̱n sʼiaan, ánni nga kuichotjenngiñá jmeni xi mená.
Je Snyder kʼoatitso kʼiáni koa̱n nga si̱kʼantjaiyaa jmeni xi bʼendajin sakʼoa. Kʼiatsa ñaki tsín tibichotjenngiaa jmeni xi tibʼendajiaan ninga tibasjaile jotinʼia, kjuinroajen tokoán kʼiatsa ñaki kjoanʼio koanmena kuichotjenngiaa. Tonga tsa sakuila chjoéjinngá jmeni xi bele tokoán nga kuitjosonná, alikuijin kjuinroajen tokoán nga̱ kuijin chóyalee nga kuitjosonná jmeni xi mená kuichotjenngiaa.
Ya Biblia jngo choa̱ faʼaitʼa. Je rey David nʼio koanmele nga je tsakʼénda yo̱ngo̱le Jeobá, tonga je Jeobá kʼoakitsole nga je kʼoenda yo̱ngo̱ je Salomón xi tile koanni. Nga kʼoatsakʼinle David, alikui koanjtile kʼoa tsín tikui kisikjaʼaitsjenni nga je kʼoenda yo̱ngo̱, tosaa tsakásjaile jmesani xi koa̱n sʼin. Tobʼelañá, tsakʼétjao tao̱n kao tsojmi xi koanchjénle Salomón kʼianga tsakʼénda yo̱ngo̱ (1 Reyes 8:17-19; 1 Crónicas 29:3-7).
Ningalani koa̱nná ndasʼin si̱kjaʼaitsjeen kʼoa nga tsín totjín totjenni xi si̱kinroájennilee tokoán. Tonga tjínsa jmeni xi kʼoati to jao kʼoe tokoán kʼoa tsín tisʼe̱niná kjoachoya. Tobʼelañá, tjín jmeni xi tsín ñá kʼoakoa̱nná nga kʼoéndajiaan, jolani je kjoa xi tjín i̱ sonʼnde. Tobʼelañá, nga ma̱ tinijchá yaoná, nga kjoajchán tjín, nga tsín kixi tjín jmeni xi matʼeen, nga chʼin tjín kʼoa kao kjoabiya. Jméni xi sʼiaan nga tsín si̱kʼajenlee tokoán ningalani kui kjoa bitjatojiaan.
[Sén]
Kʼiatsa tsín jña kʼoaixáli a kʼoasʼin nikjaʼaitsjain nga tsínkʼia so̱koxáli
[Sén]
Je rey David kui kiskoéjin jmeni xi tsabele kon nga kuitjosonle
-
-
Jñáni so̱koná kjoachoya¡Despertad! 2004 | 22 abril
-
-
Jñáni so̱koná kjoachoya
CHANIYALAI jkui jebi, tsa toxijña tsín tikasíxáni relojli kʼoa ya ʼmi jñani sʼendaya, tonga nga jebichui nkjín ndʼia ʼyai jñani sʼendaya reloj kʼoa kjaʼaí kjaʼái tso xo̱n kjiotʼa. Xijema chaan sʼejinli nga jngo chjota xi ya tíjna chrian ndʼiali xi jéni tsakʼénda reloj jebi nichxin kjoatse, tsa kʼoakuitsoli nga tokjoatjao kʼoendaya je relojli jejin kʼuínkaolai.
Kuila si̱ngósonkoaa reloj jebi kao je kjoachoya xi tjínná. Kʼiatsa kʼoakjimai jokjima je chjota nichxin xi tiyoaa ndʼaibi nga to jaosa sʼe kon tsa kuitjoson kʼoa tsa mai jmeni xi tichoyalee, ʼyáni xi si̱jélai nganʼio. Nkjín chjota xi kʼoatso nga koa̱nle kʼoendajin je kjoa xi tjín sonʼnde, tonga sakʼoa kjántʼa jmeni xi tso kʼoa to jaosa bʼé tokoán. Xi machjén nga sʼiaan kuinga tosa je si̱jélee nganʼio je xi kisindaná nga̱ jé xi kui kjoanda kitsjoaná nga tjínná kjoachoya. Ya Biblia kʼoatso “nga tsín tsa kjin tíjnaná nga jngójngoá” kʼoa nga tíjnanda nga koasenkaoná (Hechos 17:27; 1 Pedro 5:7).
Jokjoansʼin tsoyanile nga sʼená kjoachoya
Jmeni xi tso Biblia xi tʼatsʼe kjoachoya nʼio tse xi tínchja̱ni tikʼoajinni jmeni xi tso je chjinexki, chjota científico kʼoa kao psicólogo. Je én xi koanchjén nga kichji Biblia xi “kjoachoya” sʼin jaʼatoya nga énná, kui tínchja̱ni nga ñaki nʼio mamená kʼoa nga choyalee xi ndatjín. Je kjoachoya jao koya tjínni xi tsoyanile: nga mamená xi ndatjín kʼoa nga kui chʼangiñá nga makjainná nga kuitjoson jme xi sʼa kʼoakoa̱n. Je kjoachoya xi tsjoáná Biblia ali tsa to énjin. Ñaki ʼyale nga kuitjoson kʼoa tjín choa̱ xi bakó nga kʼoakoa̱n.
Me kʼoatisʼin tíjna xi tʼatsʼe kjoamakjain, nga̱ kui makjainniná nga tjín choa̱ xi bakó kʼoa ali tsa to kuenta makjainjinná jmeni xi ʼminá (Hebreos 11:1). Kʼoa ya Biblia tsoyaná josʼin tíjna je kjoamakjain kao kjoachoya (1 Corintios 13:13).
Tojngola choa̱ kʼoéjnaa: kʼianga kʼoaʼmilee jngo miyoná nga katabasenkaoná, choyalee nga koasenkaoná. Alikui jao sʼe tokoán, makjainná nga koasenkaoná nga̱ nda ʼyaxkoaan, ʼyañá nga nda chjota kʼoa saje tsakasenkaoná. Ningalani me mangóson je kjoamakjain kao kjoachoya xi tjínná tonga ali tsa tikuijinni. Jmé xi tjínnele sʼiaan nga sʼe̱ná je kjoachoya xi tsjoá Niná.
Je xi tsjoá xi ñaki kjoachoya
Tʼatsʼe Jeobá tínroani kjoachoya. Nichxin kjoatse je Jeobá “kjoachoyale Israel” sʼin tsaʼyale (Jeremías 14:8). Je kjoachoya xi kisʼele naxinandá Israel tʼatsʼe Jeobá kinroani. Je chjota israelita ñaki tsakʼéjngo kon nga sitjoson Niná jmeni xi kitsole kʼoa nkjín choa̱ kitsjoale xi tsakasenkao nga koankjainle jmeni xi kitsole. Nga jeki nichxin tsabe naxinandá jebi nga sítjoson ngantsjai je Jeobá jmeni xi tso. Je Josué xi tsakasentítjonle naxinandá Israel i kitsole je naxinandá: “Jon nanda ʼyao [...] nga nijngojin énnda xi kinchja̱ je Jeobá Nináno xi tsín kitjoson” (Josué 23:14).
Ningalani jenʼio nkjín nó tífaʼato, tojo tíʼyale nga sítjoson Jeobá jmeni xi tso. Ya Biblia nkjín koya faʼaitʼa jmeni xi kitso Niná kʼoa josʼin kitjoson. Koaan koankjainná je én xi tongini kitso Jeobá kʼoa sakʼoa ñaki kʼoasʼin faʼaitʼa ya Biblia joni tsa kʼia kitjoson nga kinokjoa.
Kuinga kʼoabixónñá nga je Biblia jngo libro xi tsjoáná kjoachoya. Kʼianga sa tse sa tse jchaa jmeni xi tjínndajinle Niná xi tʼatsaan ngisaa sʼe̱jngo tokoán nga kuitjoson jmeni xi tsoná. Je pastro Pablo itso xi kiski: “Je kjoa kichjitʼa ngasʼa, kichjitʼa xi tʼatsʼe nga koakoyaná, jméni nga sʼe̱síniná kjoachoyakaokjoa xi totʼatsʼe kjoatsejta kao kjoanijetakon xi tjínle xo̱n Escrituras” (Romanos 15:4).
Jmé kjoachoya xi tsjoáná Niná
Kʼiatsa ñʼai tjín kjoa kuitjátojiaan kʼoa tsa xíngiaa kuiyá, kʼiaa nga ngisa machjénná kjoachoya. Tonga kʼianga jngo xínkjín mʼe je chjota ngisaa ñʼai male nga makjainle xi tʼatsʼe kjoachoya nga̱ kui je kjoabiya xi to jaosa bʼé kon. ʼYañá nga kuiyá ngatsʼiaa. Alijme xi ma nʼia xi chjota xi tʼatsʼe kjoabiya kʼoa ni koa̱njinla kʼoéchjoalee. Kuinga “je kontra [...] xi fetʼani” tsole Biblia (1 Corintios 15:26).
Jósʼin so̱koná kjoachoya ningalani jngo xíngiaa xi kuiyá. Ya versículo jñani síkʼaxki̱ je kontra xi fetʼani kʼoati tso nga “kuixo̱ya” kontra jebi. Je Jeobá ngisaa tse nganʼio tjínle tikʼoajinni je kjoabiya. Kʼoa nkjín kʼa tsakakó nga kʼoatjín. Jósʼin tsakakó nga tse nganʼio tjínle. Kuinga nkjín chjota kisikjaʼáyale. Ya Biblia ñajan chjota síkʼaxki̱ xi jaʼáyanile kʼoa je Niná kui nganʼiole kisichjén nga kʼoakisʼin.
Ñandia kʼianga je Jeobá kitsjoale nganʼio je Jesús nga koanle kisikjaʼáyale Lázaro xi jeño nichxin tjínle nga kʼien. Je Jesús ali tsa toʼmajin kʼoakisʼin, nkjín chjota tsabe nga kisikjaʼáyale je miyole (Juan 11:38-48, 53; 12:9, 10).
Tsakui nichxin kʼoasi ánni kinikjaʼáyanile chjota jebi nga̱ tojo koanjchíngani kʼoa kʼien ijngokʼani. Ningalani kʼoakoan kjoaixi, tonga nga ʼyaa nga jaʼáya kʼanile je chjota alikui ti tonimetokonñá nga katafaʼáyale je xíngiaa, ñaki tjín choa̱ xi bakó nga koa̱n koankjainná nga kjoaʼáyanile. Ñaki choyalee nga kʼoakoa̱n.
Je Jesús i kitso: “An nía xi sikjaʼáya, kʼoa an nía xi kjoabijnachon” (Juan 11:25). Je Jeobá jé Jesús tsjoále nganʼio nga koa̱nle sikjaʼáyale je chjota ngakjijnda Sonʼnde. Je Jesús i kitsosa: “Kjoaʼaí hora kʼia nga je ngatsʼi xi tjío ya nyʼoákʼen kjuinrʼoéle jta̱le [Cristo]. Kʼoa kuitjoni” (Juan 5:28, 29). Ngatsʼi xi jekʼien kui kjoachoya tjínle nga kjoaʼáyanile kʼianga jeʼndenaxó koa̱n Sonʼnde.
Je profeta Isaías itso xi kiski tʼatsʼe nga kjoaʼáyanile xi jekʼien: “Je kʼienli koatiokonni. Je kʼien kuisótjenni. Tikjaʼálao yaono kʼoa ñaki kao kjoatsjoa tinókjoao, jon xi to chaojño. Nga̱ je xoñoli ya mangóson je xoño xi tjon nga tanjio, kʼoa je nangi tsjoáʼndele je xi kjiokʼien nga koatiokon ijngokʼani” (Isaías 26:19).
Nʼio nda bʼé tokoán én jebi. Je kʼien yaa tjíojin kjoafaʼaitsjenle Jeobá, nʼio nda faʼaitsjenle xi tʼatsʼe kʼoa yaa mangóson joni jngo ʼndílee xi ya tíjnaya tsʼoa̱ na̱le (Lucas 20:37, 38). Kʼianga jekjoaʼáyanile nʼio tsjoa sa̱tío kon nga̱ ñaki kao kjoatsjoa skoéya xínkjín joni jngo ʼndílee xi sʼa tsin nga ñaki kao kjoatsjoa kjoéya xijchále kao xínkjín. Tojosʼin tiʼyaa, ninga kuiyá tjínná kjoachoya.
Jósʼin basenkaoná je kjoachoya xi tjínná
Jmeni xi kitso Pablo basenkaoná nga ʼyaa jokji chjíle je kjoachoya xi tjínná. Kui kisingósonkao joni xi chʼakjá xi tʼatsʼe Niná nroani: “Joni tsa xombeki̱cha̱” (1 Tesalonicenses 5:8). Kataʼyala ánni nga kui kisingósonkaoni. Nichxin kjoatse, kʼianga ki kjoajchán je sondado xombeki̱cha̱ kisichjén kʼoa sakʼoa xjoa̱cho̱ kʼoa tsa najño tsakʼéyakao jko̱. Ninga tojme xi tsʼakaole jko̱ alikui kitsiʼaon nga xombeki̱cha̱ kisichjén. Joni je xombeki̱cha̱ nga basenkao jkoaa, je kjoachoya xi tjínná kʼoati basenkao je kjoafaʼaitsjenná. Tsa ñaki tjínjngo tokoán nga kuitjoson jmeni xi tjínndajinle je Niná, alikui jme xi kuijkónlee kʼoa ni kuijinla je kjoa xi bitjatojiaan xi koa̱nle sikʼajen tokoán. Kui machjénsíni nga ñaki kʼoéjngoaa tokoán ngatsʼiaa.
Ijngosa koya xi kisingósonkao Pablo je kjoachoya xi tjínná. I kitso: “Je kjoachoyakaokjoabi xi tjínná kjoakixiní, kʼoa síkʼéjnanʼio ni̱ma̱ná joni tsa jngo ki̱cha̱ʼba̱ xi kjitʼanʼio” (Hebreos 6:19). Je Pablo nkjín kʼa nga me kʼien jinndáchikon kuinga nʼio nda tsabeni josʼin basenkaoná jngo ki̱cha̱ʼba̱. Kʼianga jtsíntjao̱nʼio jaʼajin ndáchikon kui ki̱cha̱ʼba̱ xi tjínle barco tsakʼaonngindá. Kʼianga nda sʼenngiʼba̱ je ki̱cha̱ʼba̱, basenkao je barco nga tsín jme xi male, nga tsín sa kjin sa kjin fikao ndáchikon kʼoa nga tsín lao̱ bichósatétʼa ninga nʼio faʼa jtsíntjao̱.
Tikʼoasʼinni, kʼiatsa ñaki tjínjngo tokoán nga kuitjoson jmeni xi choyalee, joni jngo ki̱cha̱ʼba̱ “xi kjitʼanʼio”, je kjoachoya xi tjínná koasenkaoná nga chókjoakaoná tojme kjoa xi kjoaʼaínená nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Je Jeobá kʼoatsoná nga jeme kjoaʼaí nichxin nga kjoaʼaxin ngayeje kjoa xi síkiʼaonná, jolani kjoajchán, kjoatsʼen, kjoaba kʼoa kao kjoabiya (chótsenlai je recuadro “Xi koasenkaoná nga sʼe̱ná kjoachoya”). Kʼiatsa ñaki kʼoéjngoaa tokoán nga kuitjoson jmeni xi tichoyalee alikui kjoa ska̱jiaan, nga̱ kui xi basenkaoná nga nitjosoán jotso je kjoatéxomale Niná, ʼndele nga to yaoná kjuinñá tojo sʼín je chjota xi tsín je Jeobá síxále.
Je kjoachoya xi tsjoá je Jeobá kʼoati koa̱n sʼe̱li tsanda ji. Kui xi mele nga nda kuijnai tojosʼin tjínndajinle Niná saʼnda nga títjon. Nga̱ kui xi mele “nga ngatsʼi chjota kuitjontjai”. Tonga jméni xi sʼiaan nga kuitjo̱ntjé. Xi títjon kuinga kataʼyaa jokjoantjínni “xi kjoakixi” (1 Timoteo 2:4). Tosi tonda kataʼyasai jmeni xi bakóya je Énle Niná. Je kjoachoya xi tsjoáná je Niná kui xi ngisasa nda tikʼoajinni jmeni xi tso je chjota nga kʼoatso nga koa̱nle kjoaʼaxin je kjoa xi tjín sonʼnde.
Je kjoachoya jebi koasenkaoná nga tsín kjuinroajen tokoán, nga̱ jé Niná koasenkaoná nga kuichotjenngiaa tojmeni xi mená tsa tonga sa̱sénnile jmeni xi mená sʼiaan (2 Corintios 4:7; Filipenses 4:13). Kui jebi xi machjénná ngatsʼiaa. Kʼiatsa meli nga nda kuijnai nichxin xi sʼa nroa, ali nikʼajenjinlai tokuin. Je Niná koasenkaoli nga sʼe̱li kjoachoya.
[Rekuadrole/Sén]
Xi koasenkaoná nga sʼe̱ná kjoachoya
Je texto xi faʼaitʼa i̱bi koasenkaoná nga sʼe̱ná kjoachoya:
◼ Je Niná kʼoatso nga nda kuiyoaa nichxin xi sʼa nroa
Je Énle Niná kʼoatso nga ʼndenaxó koa̱n Sonʼnde nichxin xi sʼa nroa, nga jtín sʼin kuiyoaa kʼoa nga tsjoa sa̱tío tokoán ngantsjai (Salmo 37:11, 29; Isaías 25:8; Apocalipsis 21:3, 4).
◼ Je Niná alikui male bʼéndiso
Je Niná jtike énndiso. Je Jeobá tsjení kuinga tsín manile bʼéndiso (Proverbios 6:16-19; Isaías 6:2, 3; Tito 1:2; Hebreos 6:18).
◼ Jé Niná xi ngisasa tse nganʼio tjínle
Tojé Jeobá xi nʼio tse nganʼio tjínle. Nijmejinla xi kʼoechjoale nga kuitjoson jme xi tjínndajinle (Éxodo 15:11; Isaías 40:25, 26).
◼ Je Niná kui xi mele nga kuiyoaa ngantsjai nichxin
(Juan 3:16; 1 Timoteo 2:3, 4).
◼ Je Niná kui kuenta sʼín jñani nda nʼia
Je Niná ali tsa kuijin kuenta sʼín jñani chʼao nʼia (Salmo 103:12-14; 130:3; Hebreos 6:10). Be nga koa̱nná kʼoasʼiaan xi nda tjín kʼoa nʼio tsjoa sʼe kon nga kʼoanʼia (Proverbios 27:11).
◼ Je Niná kʼoatso nga je koasenkaoná jñani ñʼai maná
Alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga toñá tiyoaa. Je Niná kui nganʼiotsjele tsjoáná nga basenkaoná, nganʼio jebi nʼio tse nganʼio tjínle (Filipenses 4:13).
◼ Koaan koankjainná nga kuitjoson ngayeje jmeni xi tso Niná
Ñaki kixi kʼoa ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je Niná, alikʼia kʼoendisoná (Salmo 25:3).
[Sén]
Joni jngo xombeki̱cha̱ nga basenkao jkoaa, je kjoachoya xi tjínná kʼoati basenkao je kjoafaʼaitsjenná
[Sén]
Joni jngo ki̱cha̱ʼba̱, kʼiatsa ñaki tjínjngo tokoán nga kuitjoson jmeni xi choyalee chókjoakaoná tojme kjoa xi kjoaʼaínená
[Sén jebi tsʼení]
Por gentileza de René Seindal/Su concessione del Museo Archeologico Regionale A. Salinas di Palermo
-