KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 11
KJOAJNDA 129 Kao kjoaka si̱xálee Niná
Tsín tokui si̱kʼajennilee tokoán jonʼia kʼoa josʼín xi ngikʼa
“Nʼio kinixáo xi totʼatsʼe jaʼaínna” (APOC. 2:3).
XI TÍNCHJA̱NI
I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan nga tosi tonda je Jeobá si̱xálee kʼoa tsín si̱kʼajenlee tokoán ninga ngotjo ngosa saténgiñá kʼoa tsakuije̱ nga tsínni kʼoasʼín xi ngikʼa josʼin nikjaʼaitsjeen.
1. Jmé kjoanda xi tjínná kʼianga naxinandále Niná tiyojiaan.
NINGALANI sa chʼao sa chʼao kjimachon sonʼnde nda tiyoaa jinnaxinandále Niná nga̱ jtín tiyoaa kao je ndsʼee (Sal. 133:1). Je kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná Jeobá binyakaoná nga nda biyokoaa xíngiaa ya yaniʼyaná (Efes. 5:33–6:1). Kʼoati bakóyaná josʼiaan nga tsjoa sa̱tíoná kʼoa nga tsín si̱kʼajenlee tokoán.
2. Jmé xi tjínnele sʼiaan, kʼoa ánni.
2 Alikui koa̱n nga tokui si̱kjinnilee Jeobá xi totʼatsʼe nga ngotjo ngosa saténgiñá kʼoa tsakuije̱ nga kui kʼoasʼín xi ngikʼa jmeni xi tsín nda bʼé tokoán. Tonga sakʼoa ñʼai maná nga kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen. I̱ kjoaʼmiya jebi kui koakoyaná jósʼiaan nga tosi tonda je Jeobá si̱xálee kʼianga kui kjoa jebi kuitjátojiaan: Xi títjon, kʼianga kui kʼoasʼín je ndsʼee jmeni xi tsín nda bʼé tokoán. Xi majaoni, kʼianga kjoa sʼená kao chjoónná kʼoa tsa kao xʼinná. Kʼoa xi majanni, nga sakʼoa nikʼajenlee tokoán xi totʼatsʼe jme xi nʼia. Kʼianga chótʼayajiaan nga jngó jngó koya jebi jchañá jókisʼin choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse kʼianga kui kjoa jaʼatojin.
KʼIANGA KUI KʼOASʼÍN JE NDSʼEE JMENI XI TSÍN NDA BʼÉ TOKOÁN
3. Jmé kjoa xi sʼe sakʼoaná.
3 Je kjoa xi sʼe. Tjínkʼa ndsʼee xi sijtiná kʼoa tjínkʼa xi kui kʼoakuitso kʼoa xi kui kʼoasʼin jmeni xi tsín nda kʼoee tokoán. Kʼoa je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoati sakʼoa saténgi. Kʼianga kʼoama, tsakui nichxin tjínkʼa xi kʼoakuitso nga tsín nda sʼín je xi naxinandále Jeobá tjíojin. ʼNdele nga tosi tonda sixále Niná tosaa tosíjtile yaole, tsín tinchja̱nile xi josíkao kʼoa tjínkʼa xi tsín tifini kjoajtín (Sof. 3:9). A kixi tíjna tsa kʼoasʼiaan. Kataʼyala jokoan jngo chjota xi tsakʼejna nichxin kjoatse xi síkʼaxki̱ Biblia xi kui kjoa jebi jaʼatojin.
4. Jmé kjoa xi jaʼatojin je pastro Pablo.
4 Chjota xi síkʼaxki̱ Biblia. Je pastro Pablo be nga chjotajée je ndsʼe̱. Tobʼelañá, kʼianga kicho ya jtín xi tíjna Jerusalén tjínkʼa xi kitsokjon kʼoa xi tsín kisasenle nga ya kicho (Hech. 9:26). Nga koanskanni, tjínkʼa xi chʼaosʼin kisikʼaxki̱ (2 Cor. 10:10). Xijekoan, je Pablo tsabe nga tsín nda kiskoéjin jmeni xi kisʼin ñandia jngo chjotale Cristo xi jetjínle kjoafaʼaitsjen (Gál. 2:11, 12). Kʼoati tsín nda kisʼe kon tʼatsʼe jmeni xi kisʼin ñandia je Marcos, je xi ñatjen kitsoyason (Hech. 15:37, 38). Koanjin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen Pablo nga tsín tiya koayajtani xi kʼoakisikao. Tonga alikui kʼoakisʼin, tosaa nda kisikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe ndsʼe̱ kʼoa tosi tonda kisixále Jeobá. Jmé xi tsakasenkao Pablo nga tsín tsakʼéngijti kon.
5. Jmé xi tsakasenkao Pablo nga tsín kisikjinle je ndsʼe̱ (Colosenses 3:13, 14; kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
5 Je Pablo tsjoake koan je ndsʼe̱, kui ngisa kini jñani nda kisʼin kʼoa kisichatʼale tojo tso ya Colosenses 3:13, 14a (tʼexkiai). Je Pablo tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼele kao Marcos. Alikui tsakʼéngijti kon ninga tsínlani kikao Marcos kʼianga tosʼa kitítjon nga kjin kikakóyason. Nga jekoanni, kʼianga kiskile je jtín xi tíjna ya Colosas, je Pablo kʼoakitso nga nda tísíxá je Marcos kʼoa nga nʼio nda títsjoánganʼiole (Col. 4:10, 11). Kʼoa kʼianga tsakʼejnaʼya ndoyá ya Roma, kʼoakitso nga je Marcos katafikasenkao (2 Tim. 4:11). Je Pablo kisichatʼale je ndsʼe̱ kʼoa tsín kisikjinle. Jmé xi bakóyaná choa̱le Pablo.
Je Pablo alikui tsakʼéngijti kon ningalani kjoa kisʼele kao Bernabé kao Marcos. Nga koanskanni ñatjen kisixá kao Marcos (Chótsenlai párrafo 5)
6, 7. Jmé xi koasenkaoná nga tsjoacha koaan je ndsʼee ninga sakʼoa tsín nda sʼín (1 Juan 4:7).
6 Xi bakóyaná. Je Jeobá kui xi mele nga tsjoacha koaan je ndsʼee (tʼexkiai 1 Juan 4:7).b Kʼiatsa jngo ndsʼee kʼoa tsa jngo tichjaa xi kui kʼoasʼin kʼoa tsakui kʼoakuitso jmeni xi tsín nda kʼoee tokoán, alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga toxá sʼínni, tosa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tíbʼénele yaole nga kui xi ndatjín kʼoatísʼín (Prov. 12:18). Ningalani chjotajée maa, nʼio tsjoakená je Jeobá, alikui síkjinná kʼianga sakʼoa chʼao nʼia kʼoa alikui bʼéngijti kon (Sal. 103:9). Chjénngilee josʼín je Jeobá kʼoa si̱chatʼalee xíngiaa (Efes. 4:32–5:1).
7 Nga jenʼio machrianle nga kjoetʼa jme xi chon sonʼnde ngisaa timachjénngáni nga si̱miyoaa je ndsʼee. ʼYañá nga sʼasa tse kjoa kuitjátojiaan kʼoa tsakui nichxin ndoyá si̱katío’yaná, kʼiaa nga ngisa koa̱nchjénná nga kuinyakaoná je ndsʼee (Prov. 17:17). Jngo ndsʼee xi España tsʼe xi chjotajchínga sʼin tíjna, xi Josep ʼmi,c ndoyá kinikatíoʼya kao xi ngikʼa ndsʼee nga tsín koanmele nga servicio militar kisʼin. Itso: “Sakʼoa ngotjo kinijtinilaijin xíngijin nga ñatjen tsakiyoʼyaijin ndoyá. Ninga kʼoalani koan, kinichatʼalaijin xíngijin. Nga kʼoakinʼiaijin jtín tsakiyuijin kʼoa kinikuinda ngañáníjin xíngijin nga tsín josikaonajin je chjota xi kʼoati ya tjíoʼya xi tsín testigole Jeobá ma. Ñandia nga ndsa̱ kitsiʼaon totsakajtéjonsa kʼoa tsín tijme xi koan kisʼinña. Jngo ndsʼee tsakasenkaona kʼoa saʼnda tsakané najñona. Kʼoasʼin tsaʼbeña nga tsjoake kjoaixiná je ndsʼee”. To ngisaa nda nga ndi̱to̱n kʼoéndajiaan je kjoa xi sʼená kao je ndsʼee.
KʼIANGA KJOA SʼENÁ KAO CHJOÓNNÁ KʼOA TSA KAO XʼINNÁ
8. Jmé kjoa xi sʼele xi jechixan.
8 Je kjoa xi sʼe. Je Biblia kʼoatso nga toxá kjoa sʼe sakʼoanile xi jechixan (1 Cor. 7:28). Kui kʼoamani nga chjotajée nga jao, nga kjaʼaí kjaʼaísʼin síkjaʼaitsjen, nga kjaʼaí kjaʼaísʼin koanjchínga, tsa xinxin tsʼe kʼoa tsa kʼiani skoe̱ nga jekabixankao xínkjín jmeni xi tsín tsabe nga tosʼa tsakʼetsomakao xínkjín, kuinga kjoa sʼe sakʼoanile xi jechixan. ʼNdele nga kʼoendajin kjoa xi sʼele, tosaa to bánengañá jée xínkjín kʼoa kʼoatso nga ngisa nda tsa kuinyatʼaxinle xínkjín kʼoa tsa tosa ñaki jngokʼa tsjión xínkjín. A ndatjín tsa kʼoalani sʼin.d Kataʼyala jokisʼin jngo chjota xi síkʼaxki̱ Biblia xi kui kjoa jaʼatojin.
9. Jmé kjoa xi jaʼatojin je Abigaíl.
9 Chjota xi síkʼaxki̱ Biblia. Je Abigaíl chjoónle koanni je Nabal, kʼoa je Biblia kʼoatso nga to kinchja̱ti je Nabal kʼoa chʼao kisʼin (1 Sam. 25:3). Ñʼaijin koanle Abigaíl nga kʼoasʼín chjota xi tsakʼejnakao. Ñandia kʼianga je David koanmele kisíkʼien je Nabal kʼianga totaon tsabe je kʼoa kao chjotale. Tsa kinikʼienlani xʼinle Abigaíl alikuijinti kjoa tsakʼejnajinni (1 Sam. 25:9-13). Koanjin kʼia kitoka tsakai je Abigaíl kʼianga kichonikʼien je Nabal, tonga alikui kʼoakisʼin. Tosaa kikjákaonajmí je David nga kʼoakitsole nga tsín katafisíkʼien je Nabal (1 Sam. 25:23-27). Ánni nga tsín kitsjoaʼndeni nga kinikʼien je xʼinle.
10. Ánni nga tosi tonda tsakʼejnakaoni xʼinle je Abigaíl ningalani tse kjoa tsakʼejnajin.
10 Je Abigaíl tsjoake koan Jeobá kʼoa kʼoatisʼin chjí tsabekon je kjoabixan joni je. Bejin jokitso Jeobá kʼianga kisikixan je Adán kao Eva (Gén. 2:24). Koanjinle je Abigaíl nga nʼio xkón be Niná je kjoabixan, kuinga tsakʼasjentjaini je xʼinle kao xi tjío yaniʼyale nga̱ kui xi koanmele nga nda kʼoéjna ngixko̱n Niná. Kʼianga kisʼejinle nga kuichonikʼien je Nabal, kjitʼanangi kikjákaonajmí je David nga kʼoakitsole nga tsín kʼoakatasʼín kʼoa kisijé kjoanichatʼa ninga tsín je kisʼele jée. Nʼiojin chjí tsabekon Jeobá je Abigaíl nga nʼiojin koan kʼoa nga tsín to yaole kini. Kataʼyala jmé xi bakóyale je xi xʼin kao je xi chjoón je choa̱le Abigaíl.
11. 1) Jméni xi mele Jeobá nga sʼin xi jechixan (Efesios 5:33). 2) Jmé xi bakóyali choa̱le Carmen (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
11 Xi bakóyaná. Je Jeobá kui xi mele nga xkón katabe kjoabixanle xi jechixan, ninga ñʼai koa̱nle nga koatiokao xínkjín. Nda sʼe kon Jeobá kʼianga bʼéndajin kjoa xi sʼele xi jechixan, nga tsjoake ma xínkjín kʼoa nga bakóle kjoaxkóntokon xínkjín (tʼexkiai Efesios 5:33).e Kataʼyala choa̱le Carmen, jejaon nó chixan kʼianga kiskotʼaya Biblia kao testigole Jeobá kʼoa kisʼenngindá nga jekoanni. Itso: “Alikui kisasenle je xʼinna nga je Jeobá kisixále. Kinchja̱tikaona kʼoa kʼoakitso nga sikʼéjnana”. Ningalani kʼoakoantʼain je Carmen alikui kisikʼajenle kon. Ñachante nó kiskale, tosi tonda tsakakóle kjoaxkóntokon kʼoa tjao tsabe je xʼinle. Itsosa: “Kisijinle yaona ánni nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjenni je xʼinna kʼoa ngasin nganda tsakjakaonajmía. ʼBeña nga nʼio xkón be Jeobá je kjoabixan, kuinga tsakʼenenile yaona nga nda tsakiyokoaijin xíngijin. Kuinga kʼoakisʼinña nga̱ tsjoake̱ña Jeobá”.f Tsa kjoa sʼe̱no jé Jeobá koasenkaono nga chókjoajinno.
Je Abigaíl tsakásjaile jokisʼin nga tsín jokatanikao xi tjío ya yaniʼyale. Jmé xi bakóyaná choa̱le (Chótsenlai párrafo 11)
ALIKUI SI̱KʼAJENLEE TOKOÁN NINGA SAKʼOA SATÉNGIAA
12. Jósatío tokoán kʼianga sokójéená.
12 Je kjoa xi sʼe. Sakʼoajin nʼio si̱kʼajenlee tokoán kʼiatsa so̱kojéená. Je Biblia kʼoatso nga nʼio aon sʼe ya jinni̱ma̱ná kʼianga sokójéená (Sal. 51:17). Kʼoakoan je ndsʼee xi Robert ʼmi. Ndsʼee jebi jenkjín nó nga nda tísíxá kʼoa kui xi mele nga siervo ministerial koa̱n tsakai. Tonga toʼikoan tsakajngijée. Itso: “Tsín tisin kisʼenina, kiskiʼndáña kʼoa tsakʼetsʼoale Jeobá. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tikʼia kjuinrʼoénina Niná nga̱ chʼao kisʼian”. Koanjinle nga nʼio chʼao kisʼin. Itso: “Nga kʼoakisʼian nʼio chʼao kisʼe tokoan”. Kʼianga ai jée bijnyaa tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga jekitsjionkonná Niná kʼoa nga toxitsjoasa nga je si̱xálee (Sal. 38:4). Tsa kʼoatjín tokuin, koasenkaoli je choa̱le jngo choʼndale Niná xi tosi tonda je Jeobá kisixále ninga ai jée tsakajngi.
13. Jmé jée xi tsakajngi Pedro, kʼoa ánni nga kʼoakisʼinni.
13 Chjota xi síkʼaxki̱ Biblia. Jngo nitje̱n tongini nga kjesa nikʼienjin Jesús, nkjín kʼa nga tsín nda kisʼin je Pedro, ngʼa tsakʼasje yaole kʼoa kʼoakitso nga tsínkʼia tsjiónkon je Jesús ningalani kʼoasʼin xi ngikʼa pastro (Mar. 14:27-29). Xijekoan, ya ʼnde jña Getsemaní ʼmi alikui tjenyatokon tsakʼejna (Mar. 14:32, 37-41). Kʼianga kindoa Jesús je Pedro tokitsjionkon (Mar. 14:50). Kʼoa jan kʼa kʼoakitso nga tsín bexkon je Jesús (Mar. 14:66-71). Kʼianga koanjinle Pedro nga ai jée tsakajngi nʼio aon koanle kʼoa kiskiʼndá (Mar. 14:72). Kʼoa nga jekoanni, nʼiojin chʼao kisʼe kon kʼianga tsabe Jesús nga kjitʼa yá.
14. Jmé xi tsakasenkao Pedro nga tosi tonda je Jeobá kisixále (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).
14 Je Pedro tosi tonda je Jeobá kisixále. Je xi tsakasenkao kuinga tsín tsakʼasjetʼaxin yaole, tosaa kisimiyo je ndsʼe̱ xi kitsjoanganʼiole (Luc. 24:33). Kʼianga jejaʼáyanile Jesús yaa kichokonle Pedro nga kitsjoanganʼiole (Luc. 24:34; 1 Cor. 15:5). ʼNdele nga kui kʼoakitsole Jesús je Pedro jñani chʼao kisʼin tosaa kʼoakitsole nga tsesa xá tsjoále (Juan 21:15-17). Je Pedro koanjinle nga ai jée tsakajngi, tonga alikui kisikʼajenle kon nga̱ tsín jao kisʼele nga tojo tsjoake je Jesús kʼoa nga kuinyakao je ndsʼe̱. Kataʼyala jmé xi bakóyaná choa̱le Pedro.
Tojo tso Juan 21:15-17, je Jesús tojo tsjoake koan je Pedro, kʼoa kui xi tsakasenkao Pedro nga tosi tonda kisindaya yaole (Chótsenlai párrafo 14)
15. Jméni xi mele Jeobá nga ñaki kʼoéjngoaa tokoán (Salmo 86:5; Romanos 8:38, 39; kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
15 Xi bakóyaná. Je Jeobá kui xi mele nga ñaki sʼe̱jngo tokoán nga tsjoakená kʼoa nga tíjnanda nga síchatʼaná (tʼexkiai Salmo 86:5;g Romanos 8:38, 39h). Toxá chʼao sʼeni tokoán nga bijnyijée kʼoa ndatjín nga kʼoamaniná jmeni xi nʼia. Tonga alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín titsjoakeniná Jeobá kʼoa nga tsín tisichatʼaniná, tosa kjitʼanangi si̱jé nganʼio. Je Robert xi sa jekabʼaxki̱ ya párrafo 12, itso: “Kuinga kisokojéenina nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín jme xi koa̱nna kʼoa nga tsín machjénna nga ʼya xi koasenkaona”. Tonga koanjinle nga machjénle nganʼiole xi chjotajchínga sʼin tjío. Je Robert itsosa: “Nga tsakjakaonajmía xi chjotajchínga sʼin tjío koanjinna nga tojo tsjoakena Jeobá. Je xi chjotajchínga sʼin tjío alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tisindayaña yaona, tosaa tsakinyakaona nga koanjinna nga tsín títsjionkonna Jeobá”. Joni je Robert, kʼoati koa̱n kʼoéjngoaa tokoán nga nʼio tsjoakená je Jeobá. Sichatʼaná tsa kʼoakoa̱nniná je jéená, tsa kjoásjee nganʼio kʼoa tsa tsín tikui jée kuijnyíñá (1 Juan 1:8, 9). Tsa kuenta sʼiaan nga tsjoakená Jeobá, koasenkaoná nga si̱ndayaa yaoná tsa sa̱téngiaa kʼoa tsa ai jée ska̱jiaan.
Jósʼe tokoán nga binyakaoná xi chjotajchínga sʼin tjío (Chótsenlai párrafo 15)
16. Ánni nga tosi tonda je Jeobá menili si̱xálai.
16 Je Jeobá chjí be josʼin tinixálee ninga sa ñʼai sa ñʼai kjimachon je sonʼnde. Jé koasenkaoná nga tsín si̱kʼajenlee tokoán kʼoa nga tosi tonda si̱xálee ninga kjoa bitjatojin sakʼoa. Tsjoacha katamaa je ndsʼee kʼoa si̱chatʼalee tsakui kʼoasʼin jmeni xi tsín nda kʼoee tokoán. Kʼoasʼin bakonilee Jeobá nga tsjoachaa kʼoa nga xkón ʼyaa je kjoabixan kʼianga bʼendajiaan je kjoa xi sʼená kao je chjoónná kʼoa tsa kao xʼinná. Kʼoa tsa so̱kojéená ni̱jélee nganʼio je Jeobá, ñaki kʼoakʼoé tokoán nga tsjoakená, nga tíjnanda nga sichatʼaná kʼoa tosi tonda je si̱xálee. Sichikontʼainná je Jeobá tsa tosi tonda kui kʼoasʼiaan xi ndatjín (Gál. 6:9).
JMÉ XI KOASENKAONÁ NGA TOSI TONDA JE JEOBÁ SI̱XÁLEE KʼIANGA KUI KJOA JEBI KUITJÁTOJIAAN
Kʼianga kui kʼoasʼín je ndsʼee jmeni xi tsín nda bʼé tokoán.
Kʼianga kjoa sʼená kao je chjoónná kʼoa tsa kao xʼinná.
Kʼianga nikʼajenlee tokoán nga sokójéená.
KJOAJNDA 139 A fiya jkui nga tijnai ya sonʼnde chjotse
a Colosenses 3:13, 14 (TNM): “Tosi tonda katakano xíngio kʼoa kao kjoatsjoa tichatʼalao xíngio ninga jme xi síkaono xíngio. Je Jeobá kao kjoatsjoa kisichatʼano, kʼoati tʼiaon tsanda jon. 14 Tonga ali tsa tokuijin jebi xi sʼiaon, kʼoati katasʼeno kjoatsjoacha, nga̱ kui xi jtín síkatíoná”.
b 1 Juan 4:7: “Jon xi kjaínga tsjoake̱no, kʼoasʼin tjaocha katamaa xíngiaa, nga̱ je xi kjoatjaocha ʼmi tsʼe Niná. Toʼyanibe xi tjaoke, je xi kitsin tʼatsʼe Niná, kʼoa ñaki nda be Niná”.
c Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ i̱bi.
d Je Biblia kʼoatso nga tsín ndatjín nga binyaxinle xínkjín jngo chjoón kao jngo xʼin xi jekabixan. Tsa ʼyani xi kʼoasʼin, kʼoatso je Énle Niná nga tsín tiʼndele nga kjaʼaí chjota kuixankao. Tonga tjínkʼa chjotale Cristo xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa nda nga kuinyaxinle xínkjín tsa nʼio tse kjoa tjíosʼele. Chótʼai je libro Koaan nda kuiyoaa ngantsjai nichxin, ya nota 4 jñani “Kʼianga binyaxinle xínkjín je chjota” tso.
e Efesios 5:33: “Jngójngó ngatsʼiobi ñaki kʼoasʼin tsjoacha katamao yánchjínno, josʼin tsjoachao yaono. Je xi chjoón xkón katabe xʼinle”.
f Koa̱nsjaisa ijngoli choa̱ xi faʼaitʼa ya jw.org. Chótsenlai je video Alikui kʼoaiʼndee nga kʼoanachaná je chjota kʼianga kʼoatso nga kjoanyʼán kjoaʼaíkao: Darrel kao Deborah Freisinger.
g Salmo 86:5: “Nga̱ ji, Jeobá, nda chjotai kʼoa tijnandaní nga nichatʼai; nʼio bakolai kjoatsjoacha ngatsʼi je xi nchja̱li”.
h Romanos 8:38, 39: “Tokui jebi ñaki tjíjngole koan, nga nikjoabiyajin, nikjoabijnachonjin, niʼánkjejin, ni xi ngʼajko̱lejin, nijejin xi tjínle nganʼio, ni xi ndʼaibijin, nije xi sʼa nroajin, 39 ni xi ngʼajin, ni xi nangijin, nitojngojinsa xi xá kisʼendani xi koa̱n kjoaʼaxinná je kjoatjaochale Niná nga tiyokoaa Cristo Jesús Nainá”.