Watchtower ONLINE LIBRARY
Watchtower
ONLINE LIBRARY
Motu
  • BIBLE
  • PUBLICATIONS
  • MEETINGS
  • mwbr22 July rau 1-9
  • “Mauri Bona Hesiai Ḡaukara Hebou Pepana” Ena Refrens

No video available for this selection.

Sorry, there was an error loading the video.

  • “Mauri Bona Hesiai Ḡaukara Hebou Pepana” Ena Refrens
  • Mauri Bona Hesiai Ḡaukara Hebou Pepana Ena Refrens—2022
  • Subheadings
  • JULY 4-10
  • JULY 11-17
  • JULY 18-24
  • JULY 25-31
  • AUGUST 1-7
  • AUGUST 8-14
  • AUGUST 15-21
  • AUGUST 22-28
  • AUGUST 29–SEPTEMBER 4
Mauri Bona Hesiai Ḡaukara Hebou Pepana Ena Refrens—2022
mwbr22 July rau 1-9

Mauri Bona Hesiai Ḡaukara Hebou Pepana Ena Refrens

JULY 4-10

DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | 2 SAMUEL 18-19

“Barasilai​—Manau Karana ai Haheitalai Namona”

w07 7/15 rau 14 par. 5

Barasilai​—Ena Goada Hetoana Mai Dibana Tauna

Asita daradaramu, David ese Barasilai ena heduru na e laloa bada. To toana na king na dia una hahenamo mo e urava baine henia. Barasilai na taḡa tauna dainai heduru unu bamona bae henia na asi anina. To, David na reana e ura Barasilai na iena ruma ai baine noho, badina laḡanina na bada bona ia na mai ena kara namodia. Unuseni ai baine noho na hahenamo badana ta bona una dala amo Barasilai na king turana ese bae abi hahenamodia iboudiai baine moalelai diba.

w07 7/15 rau 14 par. 7

Barasilai​—Ena Goada Hetoana Mai Dibana Tauna

Barasilai ese ena abi hidi unu e karaia toma badina ta na, ia na da iahu dainai ḡau haida na da basine kara dibamu. Bona reana e mamiava ia na da basine mauri daudaumu. (Salamo 90:10) David iduruna totona ia baine kara diba ḡaudia na de kara, to danu e laloparara laḡanina na de bada e laova dainai, ḡau ma momo basine kara diba. Barasilai na taḡa bona lada bada iabina karana ese na se koua, ia baine kara diba ḡaudia bona basine kara diba ḡaudia baine haerodia namonamo totona. Ia na dia e hekokoroku tauna Absalom heḡereḡerena, Barasilai na mai ena aonega ida manau karana e hahedinaraia.​—Hereva Lada-isidia 11:2.

w07 7/15 rau 15 par. 1-2

Barasilai​—Ena Goada Hetoana Mai Dibana Tauna

Barasilai sivaraina ese ḡau ihaerodia namonamo karana e hahedinaraiamu. To danu, dia namo hesiai ḡaukara ena hahenamo ta baita dadaraia eiava unu hahenamo itahudia karana basita karaia badina asi ta uramu baita hekwarahi eiava baita laloa ita na dia heḡereḡere maduna baita hua. Dirava ese be durudamu basita kara diba ḡaudia baita karadia diba, bema goada bona aonega totona ienai baita tabekaumu.​—Filipi 4:13; Iakobo 4:17; 1 Petro 4:11.

Danu, namona na eda goada hetoana na baita lalopararalaia. Heḡereḡere, reana Kristen tauna ta na da lauma dalanai maduna momo e huamu. To be lalopararamu, bema ma maduna haida be abimu, reana lauma dalana ai ena maduna, heḡereḡere ruma bese inarina madunana, na da basine huaia dibamu. Una e varamu neganai, namona na manau bona lalomaoromaoro karana baine hahedinaraia, unu maduna ma haida na da baine dadaraidia na namo, ani?​—Filipi 4:5; 1 Timoteo 5:8.

Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo

w20.04 rau 30 par. 19

“Heau-Helulu Ba Haḡuḡurua”

19 Bema oi na ḡau haida basio kara diba bona o mamiamu haida ese emu hekwakwanai na asie lalopararalaimu, Mefiboset ena haheitalai ese oi na baine hagoadamu diba. (2 Sam. 4:4) Ia na ena gorere e haheaukalaia bona King David ese e hahemaoro henia kerere. Una na dia Mefiboset ena kerere daidiai e vara. Unu na se lalo bada, to ena mauri ai e vara ḡaudia mo e lalo. Ia ese guna David ena kara namodia ienai na e lalo bada. (2 Sam. 9:6-10) Una dainai, David ese e hahemaoro henia kerere neganai, Mefiboset na e vara ḡaudia iboudiai e haerodia namonamo. David ena kerere ese ia na se habadua. Bona David ese e karaia karana dainai gwau na Iehova na se henia. Mefiboset ese e laloava ḡauna na ia be dahaka baine kara Iehova ese e abia hidi king baine durua totona. (2 Sam. 16:1-4; 19:24-30) Iehova ese Mefiboset ena haheitalai namona na Baibul ai e torea ita ihadibada totona.​—Roma 15:4.

JULY 11-17

DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | 2 SAMUEL 20-21

“Iehova Na Hahemaoro Maoromaoro Diravana”

it-1 rau 932 par. 1

Gibeon

Laḡani hanred momo lalodiai, Gibeon taudia ginigunadia na e nohova ena be King Saulo na e urava idia iboudiai baine hamasedia ore. To Gibeon taudia na e haheauka bona e nari ela bona Iehova ese una hahemaoro gagevana baine hamaoromaoroa. Una na David ena lohia neganai, laḡani toi lalodiai doe amo una e havaraia. David na Iehova e ḡuriḡuri henia bona e diba idia na rara dalanai e kerere neganai, ia ese Gibeon taudia e hereva henidia, unu amo baine diba edena dalai kara dika davana baine karaia. Gibeon taudia ese e haere henia eto, “gold bona silver na herevadia,” badina Taravatu heḡereḡerena, “roroma tauna ena mauri ibodohilaina monina eiava kohu na basio abia.” (Nu 35:30, 31) Danu, idia na e laloparara dia tamona ena hereva mo dainai ala-ala tauna bae hamasea, to momo edia hahebade herevadia dainai ala-ala tauna bae hamasea na maoro. Una dainai, David na henanadai momo do se heni lalonai, Gibeon taudia na e noinoi Saulo natuna “mamaruanedia” hitu na idia bae henidia bae hamasedia. Saulo bona ena ruma bese na rara dainai e kerere ese e hahedinaraiamu, readia Saulo na una ala-ala karana e gunalaia, bona ia natuna “mamaruanedia” danu dala haida ai readia una ala-ala karana e durua. (2Sa 21:1-9) Una negai unu mamaruane na tamadia edia kara dika dainai basie hamasedia na maoro, (De 24:16) to ina taravatu “mauri davana na mauri” heḡereḡerena dainai, Saulo bona natuna mamaruanedia bae hahemaoro henidia bona bae hamasedia na maoro.​—De 19:21.

Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo

w13 1/15 rau 31 par. 14

Kristen Elda Na ‘Eda Moale Ikahana Taudia’

14 Tanobada heḡeḡemadai ai, Iehova ena taunimanima na Ia e hesiai heniamu, ena be Satana bona ma haida edia amo hahetoho momo e davarimu. Ita haida na hekwakwanai bada hereadia, Goliata heḡereḡerena ta davarimu, to Iehova enai ta tabekaumu bona Ia ta abidadama heniamu dainai, unu hekwakwanai na ta haheaukalaimu. To, nega haida ta hemamimu eda goada na dia heḡereḡere bona ta lalomanokamu, Satana ena tanobada dikana baita tuari henia totona. Nega unu bamodiai, tama haheaukalai diba hekwakwanaidia ai ta lalomanoka haraḡamu dainai eda hekwakwanai ihaheaukalaidia na auka. To, reana elda ta na ita be itadamu ta lalomanokamu, nega maorona ai heduru be henidamu, haida ese una heduru e mamia heḡereḡerena. Painia taihuna ta laḡanina na 65 heḡereḡerena, na e gwa: “Hua gunadia haida lalodiai egu hemami na se namo bona haroro ḡaukara murinai, tauanigu na e hesiku bada herea. Elda ta ese e itagu, toagu na hesiku bada herea, bena dekegu ema. Baibul amo e gwaurai ḡaudia ese lau na e hagoadagu. E gwaurai ḡaudia na badinadia bona e durugu bada herea.” Bona ma eto: “Na moalemu badina una elda ese egu lalohekwarahi na e itaia bona e durugu!” Oibe, ta moale badamu badina elda taudia na mai lalokaudia ida ita na e laloda badamu, bona nega iboudiai e heḡaeḡaemu ita bae duruda, Abisai ese David e durua heḡereḡerena.

JULY 18-24

DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | 2 SAMUEL 22

“Iehova Ena Heduru ai Ba Tabekau”

cl rau 19 par. 11

“Dirava Ba Raka Henia Kahi” Diba, A?

11 Dirava ena “goada herea-daena” sivaraina baita duahia karana na ḡau ta. (Isaia 40:26) A Davara Kakakakana amo bona tano ḡaḡaena ai laḡani 40 lalonai Israel e hamauridia bona e naridia dalana baita duahiamu be ma ḡau ta. Lalomu ai ba piksaia davara e pararamu. O itaiamu, Israel besena​—readia 3,000,000 heḡereḡerena​—na tano kaukauna amo e raka hanaimu, e parara davarana be kahana kahana haba ta heḡereḡerena gini. (Esodo 14:21; 15:8) Tano ḡaḡaena ai Dirava ese idia e naridia dalana na bo itaia dibamu. Ranu na nadi hagahagana amo e aru lasi. Adia aniani na nadi kurokurona na heto, tano ai e hedinarai. (Esodo 16:31; Numera 20:11) Unu ese e hahedinaraimu Iehova na dia siahu Diravana mo, to ena taunimanima daidiai ena siahu na e ḡaukaralaiamu danu. Una ese ita e hagoadadamu dainai ta dibamu eda ḡuriḡuri na e laomu siahu idoinai Diravana, ia na “eda roho-mauri gabuna, bona eda goada, ikahada namo-hereana dika negadia ai,” ani?​—Salamo 46:1.

w10 6/1 rau 26 par. 4-6

“Heabidadama Tauna Oi ese O Abidadama Heniamu”

Mani David ese e gwaurai herevadia aita haerodia namonamo. Heberu gado amo e hahanaia herevana “hebadina heheni karana” na ina hereva “mai hebogahisina ida e kara” ai baita hahanaia diba. Hebadina momokani heheni karana na lalokau amo e varamu. Iehova na mai lalokauna ida ia e badinaiamu taudia e kara henidiamu.

Mani a laloa, hebadina heheni karana na dia hemami ta mo; ia na eda kara amo baita hahedinaraia danu. Iehova na ena kara amo ena hebadina heheni karana e hahedinaraiamu, David ese una na e dibaia. David ena metau negadia lalodiai, Iehova ese una abidadama king e durua, e gimaia, bona e hakaua. David na Iehova ese e hamauria dainai, ena ane ai eto “inaina iboudiai imadia amo . . . e hamauria.”​—2 Samuel 22:1.

Ita edai David ena hereva anina be dahaka? Iehova na se kereremu eiava ia na se idaumu. (Iakobo 1:17) Ena taravatu e atodiamu bona e karamu gwauhamatadia na e hamomokanidiamu. David na e torea salamo herevana ma ta ai, eto: “Iehova na . . . helaḡa taudia (o ia e badinaiamu taudia) na basine rakatanidia.”​—Salamo 37:28, NWT.

Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo

w12 11/15 rau 17 par. 7

Maraḡi Herea Tauna Ena Kara Ba Hahedinaraia

7 Dirava ena manau karana ese salamo itorena tauna David na e durua bada herea. Iehova e hereva henia, eto: “Emu hahemauri kesina vada o henigu; emu kara manada-manada ese vada e imodaigu.” (2 Sam. 22:36) David na Israel ai Iehova ena manau karana ese e durua bada karana e gwauraia​—Dirava na sibona e hahemanau, ia e haeroa o e laloa. (Sal. 113:5-7) Dirava ese ita danu unu e kara henida tomamu, a? Iseda kara, ita baita kara diba ḡaudia, bona ta abimu hahenamodia, unu iboudiai na Iehova amo ta abimu, ani? (1 Kor. 4:7) Sibona e hahemaraḡi hereamu tauna na baine “bada,” unu amo ia na Iehova ena hesiai tauna ai e laomu bona Ia ese e ḡaukaralaia momomu. (Luka 9:48) Mani unu baita kara toma dalana aita itaia.

JULY 25-31

DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | 2 SAMUEL 23-24

“O Uramu Ba Heni Ḡauna Dainai Emu Ura O Dadaraia, A?”

it-1 rau 146

Arauna

Arauna na tano, bae bouboulai boromakau mamaruanedia bona ḡole oho boubouna ḡaudia danu e heni asi davadia, to David na e urava davadia baine heni. Samuel Iharuana 24:24 ai e gwauraia herevana ese e hahedinaraiamu David ese uit ikwadina gabuna bona bae bouboulai boromakau mamaruanedia na silver sikeledia imahui (50) amo e hoidia. To, Sisiḡa Ginigunana 21:25 ai e torea herevana ese e hahedinaraiamu David ese gold sikele sinahu-tauratoi (600) amo una tano davana e heni. Samuel Iharuana bukana e torea tauna ese ihaboulaina patana bae haginia gabuna e hoia bona bae bouboulai ḡaudia e herevalai, bona e hahedinaraiamu ia na David ese unu ḡau e hoi davadia mo e gwauraimu. Bona, Sisiḡa Ginigunana bukana e torea tauna na gabeai hari dubu helaḡa bae haginia totona e hoia tanona bona una hagini hagini ḡaukarana totona e hoi ḡaudia e herevalai. (1Sis 22:1-6; 2Sis 3:1) Dubu helaḡa ibounai e haginia gabuna na bada herea dainai, e hahedinaraiamu gold sikele 600 na una gabu bada hereana e hoia e herevalaiamu, dia David ese gabu maraḡina ai e haginia matama boubou patana e herevalaiamu.

w12 1/15 rau 18 par. 8

‘Hereva Momokani Toana’ amo Diba Bavabi

8 Bema Israel tauna ta na mai lalona ibounai ida e heniva harihari ḡaudia amo eiava, ḡole oho boubouna amo Iehova enai ena tenkiu karana e hahedinaraiava, hari e bouboulaiava animal namona baine heni na maoro. Una dainai, Iehova e tomadiho heniava tauna na baine heni diba ḡaudia e heniva dainai e moaleva. Hari ina negai, Kristen taudia na Mose ena Taravatu ese e gwaurai boubou ḡaudia na asie henimu, to idia na ḡau haida e bouboulaimu heḡereḡere edia nega, goada, moni, bona kohu e henimu Iehova bae hesiai henia totona. Danu, aposetolo Paulo ese ma haida ediai eda helaro ta gwauraiamu karana na boubou ḡauna bamona Dirava ta heniamu, bona ma eto “kara namo bona kohu iharina na” Dirava ese e moalelaimu boubou karadia. (Heb. 13:15, 16) Iehova ta hesiai heniamu lalonai, eda lalohadai bona kara ese bae hahedinaraia bema ita na iena kara namodia ta lalomu eiava lasi. Una dainai Israel taudia heḡereḡeredia, namona na Dirava ta hesiai heniamu badina na baita tahua namonamo.

Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo

w05 5/15 rau 19 par. 6

Samuel Iharuana Bukana Ena Hereva Badadia

23:15-17. David na Dirava ena taravatu mauri bona rara ai e matauraia bada, bona e hahedinaraia ia na se ura una taravatu baine utua. David e kara heḡereḡerena, namona na Dirava ena haheḡani iboudiai baita badina.

AUGUST 1-7

DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | 1 HANUA PAVAPAVADIA 1-2

“Emu Kerere amo Diba O Abimu, A?”

it-2 rau 987 par. 4

Solomon

Adonia bona ia e duruava king dagina bae dadia taudia na Gihon ai, miusiki reḡena bona taunimanima e lolo eto: “King Solomon ena mauri baine daudau” e kamonai neganai, mai garidia bona mai daradaradia ida e heau boio. Solomon na e diba ia baine lohia matama negana ai, maino na baine vara dainai, se ura ia terona ai baine helai negana na, unu gwau-edeede taudia edia dika davana ihenina karana amo una na baine hadikaia. Bema Solomon na edia dika davana ihalouna totona bema lao, reana ena mauri na bema haboioa. Adonia na bae hamasea na garina, dubu helaḡa ela, una dainai Solomon ese hereva e siai Adonia na ia dekena e laohaia. Ia ese Adonia e hamaoroa basine hamasea, to bema dika na lalonai dounu baine mia, bae hamasea diba, bena ena ruma e siaia lao.​—1Ha 1:41-53.

it-1 rau 49

Adonia

To, David e mase murinai, Adonia na Bataseba dekena ela bona lalona e ania, ia totona king baine noia David e gorere neganai e naria haneulatona, Abisaga, na ia adavana ai bainela. Adonia na e gwa, “basileia na egu, bona Israel taudia iboudiai edia lalohadai idoinai be lau ese baina lohiadia” e gwauraia neganai, e hahedinaraia idia ese iena maoro ḡauna na ena amo e kokia, ena be e gwa una na Dirava ena ura heḡereḡerena e vara. (1Ha 2:13-21) Ena be e noia ḡauna na una basileia lalonai baine abia diba ḡauna ta, to una ese e hahedinaraia Adonia na dounu e urava king dagina baine abia, badina ist kahana edia taravatu ai king adavana iboudiai na ia gabuna baine abia tauna sibona ese baine adavadia. (2Sa 3:7; 16:21 ida ba haheḡereḡeredia.) Una dainai Solomon na sinana ese e noia ḡauna e haeroa bena maoromaoro Benaia e haḡania Adonia e hamasea.​—1Ha 2:22-25.

Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo

w05 7/1 rau 30 par. 1

Hanua Pavapavadia Ginigunana Bukana Edia Hereva Badadia

2:37, 41-46. Ena dika e gwautao tauna ese ia e taravatulaia taravatudia baine utu karana na dika herea! Mai edia ura ida “mauri gabuna e laomu dalana” e rakataniamu taudia ese edia abi hidi kererena dainai be varamu dikana na be abia momokanimu.​—Mataio 7:14.

AUGUST 8-14

DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | 1 HANUA PAVAPAVADIA 3-4

“Aonega Ena Namo”

w11 12/15 rau 8 par. 4-6

Oiemu ai Ia be Haheitalai Namona Eiava Haheitalai Dikana?

4 Solomon e lohia matama neganai, Dirava ese nihi ta amo e hamaoroa ena ura ḡauna baine gwauraia. Solomon na e diba ena aonega na dia heḡereḡere dainai, Iehova e noia aonega baine henia. (1 Hanua Pavapavadia 3:5-9 ba duahi.) Dirava na king enai e moale badina ia na aonega totona e noinoi, dia taḡa eiava lada bada iabina totona, una dainai Dirava ese “aonega bona lalo-parara” e henia, bona ena taḡa e habadaia danu. (1 Ha. 3:10-14) Iesu ena hereva heḡereḡerena, Sieba edia kwini danu e kamonai Solomon ena aonega na bada herea dainai, laolao daudauna ta e karaia badina e ura sibona ese una baine itaia.​—1 Ha. 10:1, 4-9.

5 Basita laloa ita ta ta na hoa dalanai aonega baita abimu. Solomon na e gwa, Iehova sibona ese “aonega e henimu,” to ma e gwa, namona na baita ḡaukara goada una aonega baita abia totona. Ia na eto: “Taiamu ese aonega bema hakede henia, bona lalomu ese lalo-parara bema ura henia.” Una e herevalaia neganai Solomon na ma eto, aonega baita “boilaia,” baita “tahua,” bona baita “tahua goada.” (Her. 2:1-6) E hahedinaraiamu, aonega na baita abia dibamu.

6 Namona na siboda baita henanadai: ‘Lau be Solomon heḡereḡerena, Dirava amo e maimu aonegana na laloa badamu, a?’ Moni ena hekwakwanai na e badamu dainai momo na edia ḡaukara bona moni e lalo badamu, eiava moni ḡaukara namodia idavaridia totona, abi hidi e karamu sikuli badadia baela bona laḡani hida bae skuli totona. To, oi bona emu ruma bese be ede bamona? Emu abi hidi ese e hahedinaraimu oi be Dirava ena aonega o tahuamu bona o laloa badamu, a? O lalo badamu ḡaudia eiava emu ura o haidaumu, aonega bavabia totona, a? Momokani, aonega baita abiamu neganai, una ese hanaihanai be durudamu. Solomon na e gwa: “Bena kara maoromaoro bona hahemaoro ḡoevaḡoeva ba diba, bona ahu korikori ihenina bona dala namodia iboudiai danu.”​—Her. 2:9.

Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo

w98 2/1 rau 11 par. 15

Iehova Na Gwauhamata Taravatudia E Karamu Diravana

15 Iehova ese Abraham garana na bese tamona ai e halaodia Taravatu henunai, bona e hanamodia, edia iduhu kwarana Abraham e gwauhamata henia heḡereḡerena. Laḡani 1473 B.C.E. ai, Mose gabuna e abia tauna, Iosua, ese Israel taudia e hakaudia vareai Kanaan tanona ai. Gabeai una tano na iduhu bogaraḡidiai e haria karana ese Iehova ena gwauhamata​—Abraham garana na una tano baine henidia gwauhamatana​—na e haḡuḡurua. Israel taudia ese Iehova e abidadama heniava neganai, Iehova na ena gwauhamata heḡereḡerena, e durudiava inaidia bae hadareredia totona. King David ena lohia negana ai una na e momokani. David natuna Solomon ena negai, Abraham gwauhamatana kahana ihatoina na e ḡuḡuru. “Iuda taudia bona Israel taudia na hutuma herea, kone mirina na heto; e anianiva, e inuinuva, e moaleva.”​—1 Hanua Pavapavadia 4:20.

AUGUST 15-21

DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | 1 HANUA PAVAPAVADIA 5-6

“Iehova E Lalokau Henia Dainai E Ḡaukara Goada”

w11 2/1 rau 15

Oi Mai Dibamu, A?

Lebanon ena sida audia na gogoada, mai hairaidia, bona bonadia na nanamo heherea, bona manumanu maraḡi maraḡidia (insects) ese na basie hadikadia diba. Una dainai, Solomon na dubu helaḡa ihaginina totona unu au goadadia bona namo hereadia e ḡaukaralai. Guna Lebanon ororodia edia uda gabudia ai sida audia na momo herea, to hari ina negai unu au na da dia momo.

it-1 rau 424

Sida Audia (Cedar)

Unu sida audia iutudia na ḡaukara badana dainai, ḡaukara taudia momo herea bae abidia na namo, unu amo idia ese au bae utudia, Mediterranean ena kone kahadia amo Turo eiava Sidono bae laohai, bena toidae (rafts) e karalaiva, bona davara amo bae hahuredia lao kone ai, reana Iopa ai. Bena tano ai bae atodia bena ḡaukara taudia mai goadadia ese bae huadia lao Ierusalem. Una ḡaukara na Solomon bona Hirama edia gwaubou heḡereḡerenai e karaia. (1Ha 5:6-18; 2Sis 2:3-10) Una murinai, au na unu e abidia tomava dainai, Baibul na e gwa Solomon ese ena lohia negana lalonai “sida audia na e hahohodia, Sefela sukedia na heheto.”​—1Ha 10:27; Isa 9:9, 10 ida ba haheḡereḡere.

it-2 rau 1077 par. 1

Dubu Helaḡa

Ḡaukara iheḡaeḡaelaina totona, Solomon ese Israel taudia bogaraḡidia amo tatau 30,000 e abidia hidi, bona ia ese hua ta ta tatau 10,000 e siaidia laova Lebanon; bena idia na hua ta Lebanon ai e nohova bona hua rua be edia hanua ai e nohova. (1Ha 5:13, 14) Solomon ese “idau bese taudia” bogaraḡidia amo kohu ihuadia taudia 70,000 bona nadi-utu taudia 80,000 e abidia hidi. (1Ha 5:15; 9:20, 21; 2Sis 2:2) Solomon ese ḡaukara bae itaia tao tataudia 550 bona idurudia tataudia 3,300 e abidia hidi. (1Ha 5:16; 9:22, 23) E hahedinaraiamu unu tatau 250 be Israel taudia bona 3,600 be “idau bese taudia.”​—2Sis 2:17, 18.

Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo

g 5/12 rau 17, maua

Baibul​—Peroveta Herevadia E Gwaurai Maoromaoro Bukana, Kaha 1

NEGA KORIKORIDIA E HEREVALAI

Baibul ese nega korikori e herevalaia karana na 1 Hanua Pavapavadia 6:1 ai e hahedinaraia, una siri ai King Solomon ese Ierusalem ai dubu helaḡa ihaginina negana e herevalaia. Eto: “Israel taudia na Aigupto tanona amo e raka lasi murinai laḡani sinahu-hani taurahani-ahui [laḡani iboudiai 479] vada ela, Solomon ese Israel e lohiaia laḡanina ihahanina ai, hua iharuana, ladana Sivi, lalonai, ia ese Iehova ena dubu e haginia matama.”

Baibul ese ḡau idauidau e vara negadia e herevalai neganai, Solomon ena lohia laḡanina ihahanina na e gwauraia laḡani 1034 B.C.E. Una laḡani 1034 B.C.E. na laḡani iboudiai 479 ida baita hagaudiamu neganai, laḡani 1513 B.C.E. baita davariamu. Una laḡani ai Israel taudia na Aigupto e Rakatania.

AUGUST 22-28

DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | 1 HANUA PAVAPAVADIA 7

“Au-Tubua Ruaosi amo Baita Dibamu Ḡaudia”

w13 12/1 rau 13 par. 3

“Ororo ai Danu Auri Labora-Labora Ba Ḡeia”

King Solomon ese Ierusalem ai dubu helaḡa baine hahairaia totona auri labora-labora o kopa bada herea e ḡaukaralai. Unu momo na tamana David ese Suria taudia e hadareredia neganai e abi ḡaudia. (1 Sisiḡa 18:6-8) Hari auri labora-laborana, “ranu nauna bada-hereana,” kuboru-kuboruna hahelaḡa taudia ese e ḡaukaralaiava bae digu totona, lalonai na ranu 66,000 lita baine dogoatao diba bona reana ena metau na 30,000 kilogram. (1 Hanua Pavapavadia 7:23-26, 44-46) Bena hari auri labora-labora amo e karaia au-tubua ruaosi na dubu helaḡa vairanai e hagini. Edia lata na 8 mita bona au-tubua kwaradia ikorodia ta ta edia lata be 2.2 mita. Au-tubua kuborudia ruaosi lalodia na mai speisidia bona auri habana ena bada (thickness) na 7.5 sentimita, bona sekolo kahana ta amo ela sekolo kahana ma ta (diameter) na 1.7 mita. (1 Hanua Pavapavadia 7:15, 16; 2 Sisiḡa 4:17) Auri labora-labora o kopa hida e ḡaukaralai unu kohu e karalai na hoa ḡauna.

it-1 rau 348

Boa, II (Iharuana e herevalaiamu)

Solomon ese not kahanai dubu helaḡa hairaina dehena vairanai e hagini auri labora-labora amo e kara au-tubua badadia ruaosi na ladadia e hato Boa, readia anidia na “Mai Goadadia.” Saut kahanai e haginia au-tubua be ladana e hatoa Iakin, anina na “[Iehova] ese Baine Haginia Goada.” Una dainai, au-tubua ruaosi baita atodia heboumu bona idiba kahana amo ela lauri kahana amo baita itadiamu neganai, ta na Ist kahana e vaira henia bona anina na ‘[Iehova] ese [dubu helaḡa] baine haginia goada.’​—1Ha 7:15-21; CAPITAL ba itaia.

Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo

it-1 rau 263

Digu

Namona na Iehova e tomadiho heniamu taudia na tauanina dalanai bae helaḡa bona bae ḡoeva. Una na kalaga helaḡana e haginia dalana bona gabeai dubu helaḡa ena hesiai ḡaukara e karaia dalanai e hahedinaraia. Hahelaḡa taudia e abidia hidimu murinai, Hahelaḡa Tauna Badana Aaron bona natuna memerodia na bae digu guna, gabeai edia hahelaḡa ḡaukara dabuadia bae hahedokilai. (Eso 29:4-9; 40:12-15; Le 8:6, 7) Imadia bona aedia bae huri totona, hahelaḡa taudia na auri labora-labora amo e karaia hurihuri ḡauna, mai ihahelai-kauna ḡauna ai e seia ranuna amo bae huri, bona gabeai, Solomon ena kalaga ai nau bada-hereana ai bae huri. (Eso 30:18-21; 40:30-32; 2Sis 4:2-6) Atonement o Herohemaino Dinana ai hahelaḡa tauna badana na nega rua e diguva. (Le 16:4, 23, 24) Asasele ena nani, e bouboulai animal oredia, bona kalaga murimurinai boromakau kakakakana e abi taudia na bae digu bona dabuadia bae huri guna, gabeai kalaga ai ma bae vareai lou.​—Le 16:26-28; Nu 19:2-10.

AUGUST 29–SEPTEMBER 4

DIRAVA ENA HEREVA ENA NAMO | 1 HANUA PAVAPAVADIA 8

“Solomon ese mai Manauna Bona mai Kudouna Idoinai ida Taunimanima Vairadiai E Gwauraia Ḡuriḡurina”

w09 11/15 rau 9 par. 9-10

Baibul Stadi amo Emu Ḡuriḡuri Ba Hanamoa

9 Dirava ese emu ḡuriḡuri baine kamonaia totona, mai kudoumu idoinai ida ba ḡuriḡuri. Solomon na mai kudouna idoinai ida e ḡuriḡuri, 1 Hanua Pavapavadia karoa 8 ai e gwauraia bamona, bona una na laḡani 1026 B.C.E. Ierusalem ai Iehova ena dubu helaḡa ihahelaḡana totona taunimanima hutuma do asie hegogo negana ai. Helaḡa Herea gabunai maua helaḡana e atoava murinai bona Iehova ena ori ese dubu helaḡa e hahonuava neganai, Solomon ese Dirava e hanamoava.

10 Solomon ena ḡuriḡuri bo stadilaiamu neganai, bo itaiamu ia na taunimanima edia lalohadai bona kara e herevalai. Solomon na e gwa Iehova sibona ese ta e lalomu ḡaudia na mai dibana. (1 Ha. 8:38, 39) Una ḡuriḡuri ese e hahedinaraia danu, kara dika tauna na Dirava baine lou henia diba, bema mai kudouna idoinai ida unu baine kara toma. Bema inaidia ta ese Dirava ena taunimanima e ḡuidiava, edia noinoi na Iehova ese e kamonaiava bema mai kudoudia idoinai ida e ḡuriḡuriva. (1 Ha. 8:48, 58, 61) Momokani, namona na emu ḡuriḡuri na mai kudoumu idoinai ida ba gwauraia.

w99 1/15 rau 17 par. 7-8

Ḡuriḡuri ai Iehova Ibadinana Karana Ba Hahedinaraia

7 Taunimanima vairadiai eiava siboda ese ta gwauraimu ḡuriḡuridia na ina hahekau hereva badana ta ida baita laloa, eda ḡuriḡuri ai baita manau na ḡau badana. (2 Sisiḡa 7:13, 14) King Solomon na Iehova ena dubu Ierusalem ai e hahelaḡaia hebouna ai, taunimanima vairadiai e ḡuriḡuri neganai, e manau. Una negai Solomon na tanobada idoinai e haginia ruma mai hairaina ta vada e haginia ore. To, ia na dounu mai manauna ida e ḡuriḡuri eto: “A Dirava na momokani tanobada ai baine noho a? A itaia, guba atai doriva-dorivana na se heḡereḡere emu noho gabuna; matona, ina lau ese vada na haginia dubuna na ede baine heḡereḡere toma?”​—1 Hanua Pavapavadia 8:27.

8 Solomon heḡereḡerena, taunimanima vairadiai ta ḡuriḡurimu neganai namona na baita manau. Ena be ta henari namonamomu manau koikoi toana na basita hahedinaraia, to gadoda reḡena amo manau karana baita hahedinaraia diba. Mai manauda ida baita gwauraimu ḡuriḡuridia na hekokoroku dalanai eiava lolo dalanai na basita gwaurai. Namona na e gwauraimu ḡuriḡuridia na ḡuriḡuri e gwauraiamu tauna basine abia isi, to e ḡuriḡuri heniamu Tauna bae abia isi. (Mataio 6:5) Manau karana na eda ḡuriḡuri ai ta gwauraimu ḡaudia ese e hahedinaraimu danu. Bema mai manauda ida baita ḡuriḡurimu, asita hahedinaraiamu Dirava ta doriamu eda ura dalanai ḡau haida baine kara. To, Iehova ta noiamu ena ura heḡereḡerena baine kara. Salamo itorena tauna ese lalohadai maorona e hahedinaraia, e noinoi eto: “Iehova e, ai a noimumu, ba hamaurimai; Iehova e, ai a noimumu, kwalimu ba henimai.”​—Salamo 118:25; Luka 18:9-14.

Dirava Ena Hereva Ba Tahua Namonamo

it-1 rau 1060 par. 4

Guba

Solomon, Ierusalem ai dubu helaḡa e haginia tauna, na e gwa “guba atai doriva-dorivana na se heḡereḡere” Dirava ena noho gabuna ai bainela. (1Ha 8:27) Iehova ese guba e Karaia dainai, Iehova ena gabu na gabu iboudiai e hereadia, bona “ia sibona ladana na herea dae; ia hairaina na tanobada bona guba daediai.” (Sa 148:13) Iehova ese guba e hahetohoamu na vaitani tau ta ese imana kwakikwakidia rua na e hapadadiamu bona bogaraḡidiai ḡau ta e atoamu bona e hahetohodiamu na heto. (Isa 40:12) Solomon ena hereva anina na dia Dirava na asi ena noho gabuna korikorina. Eiava anina na dia ia na gabu iboudiai e nohomu bona ḡau iboudiai lalodiai. Ina na momokani badina Solomon ese Iehova e herevalaia neganai, eto Ia ese ‘eda noinoi be kamonaimu; oibe, ena noho gabuna guba ai be kamonaimu,’ una na guba e herevalaiamu.​—1Ha 8:30, 39.

    Motu Pablikeisen (2001-2026)
    Log Out
    Log In
    • Motu
    • Share
    • Preferences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Share