Kisannla ki pou ressuscité?
“Pa etonné, parski l’heure pé vini kot tou bann ki dan tombe souvenir pou tann so la-voix ek pou sorti.”—JEAN 5:28, 29.
1. Ki bann parole extraordinaire Moïse ti tendé kan li ti pré kot enn ti-pié pikan, ek kisannla ki finn repete sa, plitar?
ENA plus ki 3,500 an, enn kitsoz bien etonnant ti arrivé. Moïse ti pé garde troupeau so beau-pere, Yithro. Pré kot montagne Horeb, ange Jéhovah ti apparette ar li dan enn la-flamme difé au milieu enn ti-pié pikan. Livre Exode raconté: “Kan li ti pé guetté, sa ti-pié pikan-la ti pé prend difé mais pourtant li pa ti pé brulé.” Lerla, enn la-voix ti sorti dan sa ti-pié pikan-la, ek ti dire li: “Mo-mem Bondié to papa, Bondié Abraham, Bondié Isaac ek Bondié Jacob.” (Exode 3:1-6) Plitar, dan premier siecle nou lepok, Jésus, Garson Bondié li-mem, ti repete sa bann parole-la.
2, 3. (a) Ki recompense pé attann Abraham, Isaac ek Jacob? (b) Ki question nou kapav posé?
2 Kan Jésus ti dire sa bann parole-la, li ti pé koz avek bann Sadducéen, ki pa ti croire dan la resurrection. Jésus ti dire zot:“Moïse mem ti dire ki bann mort pou relevé, kan li ti kot enn ti-pié pikan, kan li ti appel Jéhovah ‘Bondié Abraham, Bondié Isaac ek Bondié Jacob.’ Li pa enn Bondié bann dimoune mort, mais plutot bann ki vivant, parski pou Li, zot tou vivant.” (Luc 20:27, 37, 38) Kan Jésus ti dire sa, li ti confirmé ki mem si Abraham, Isaac ek Jacob finn mort depuis longtemps, zot encore vivant dan memoire Bondié. Pareil couma Job, zot pé attann la fin zot “travail forcé,” setadir zot sommeil dan la mort. (Job 14:14) Zot pou ressuscité dan le monde nouveau ki Bondié finn promette.
3 Mais ki pou arrive bann milliard dimoune ki finn mort pendant tout longue l’histoire l’humanité? Eski zot aussi zot pou ressuscité? Avant nou reponn sa question-la, anou guetté dapré Parole Bondié, kot bann dimoune allé kan zot mort.
Kot bann dimoune mort été?
4. (a) Kot bann dimoune mort allé? (b) Ki sa vedir shéol?
4 La Bible dire ki bann mort “pa konn nanyin.” Kan enn dimoune, mort, li pa al souffert dan enn l’enfer difé, ni dan limbe (dapré bann catholique, c’est enn place kot bann nâme allé si zot pa finn gagne bapteme chrétien), mais li retourne la poussiere. C’est pou sa ki la Bible dire bann dimoune vivant: “Tou seki to la-main trouve pou faire, faire li avek tou to la-force, parski pena ni travail, ni plan, ni connaissance, ni sagesse dan shéol, place kot to pé allé.” (Ecclésiaste 9:5, 10; Genèse 3:19) Beaucoup dimoune pa koné ki sa vedir “shéol.” Nou pa vrai-mem konn l’origine sa mot hébreu-la. Beaucoup religion enseigné ki dimoune contigne vive apré la mort, mais couma Parole Bondié dire, bann ki dan shéol, zot finn mort, ek zot pa konn nanyin ki pé passé. Shéol represente tombe kot tou dimoune mort allé.
5, 6. Kan Jacob ti mort, kot li ti allé, ek kot kisannla li ti enterré?
5 C’est dan Genèse 37:35, ki premier fois nou trouve mot ‘shéol’ dan la Bible. Kan Jacob ti croire ki so garson Joseph finn mort, li ti inconsolable, ek li ti dire: “Mo pou desann en deuil kot mo garson, dan shéol!” Parski li ti croire ki so garson finn mort, li ti envie mort li aussi, ek al dan shéol. Plitar, pendant enn period famine, neuf pli grand garson Jacob ti envie amenn zot ti-frere Benjamin en Égypte pou al cherche mangé. Jacob ti refusé, li ti dire zot: “Mo garson pa pou al avek zot, parski so frere finn mort ek reste zis li tousel. Si arrive li enn accident mortel lor chemin kot zot pé allé, alors zot pou faire mo cheveux blanc desann dan shéol, avek chagrin.” (Genèse 42:36, 38) Dan sa deux text-la, la mort pa associé avek enn la-vie dan enn lot place, mais plutot avek shéol.
6 Dapré la Genèse, Joseph ti vinn enn chef en Égypte, ek li ti en charge tou mangé. Finalement, Jacob ti gagne la joie pou al retrouve li la-bas. Apré sa, Jacob ti reste dan sa pays-la ziska so la-mort, l’age 147 an. Pou respecté so dernier volonté, so bann garson ti al enterre so lekor dan la grotte Makpéla, dan pays Canaan. (Genèse 47:28; 49:29-31; 50:12, 13) Jacob ti enterré kot so papa Isaac, ek so grand-pere Abraham, ti enterré.
‘Reuni avek so bann ancetre’
7, 8. (a) Kot Abraham ti allé kan li ti mort? Expliké. (b) Couma nou koné ki ti ena lezot dimoune ki ti al dan shéol kan zot ti mort?
7 Plusieurs l’année avant sa, kan Jéhovah ti confirme so l’alliance avek Abraham ek ti promette li ki so descendance pou vinn beaucoup, Li ti dire Abraham ki pou arrive li. “Toi, to pou reuni dan la paix avek to bann ancetre ek pou enterre toi apré ki to finn bien vive.” (Genèse 15:15) Sa-mem ki finn arrivé. Genèse 25:8 dire: “Apré sa, Abraham finn mort; li ti bien vive, li ti vié ek satisfait ar la vie, ek li ti reuni avek so peuple.” Kisannla sa peuple-la? Dan Genèse 11:10-26, ena enn la-liste bann ancetre Abraham, depuis Sem, garson Noé. C’est avek tou sa bann dimoune ki ti deja dan shéol-la, ki Abraham ti reuni kan li ti mort.
8 Dan bann Écritures hébraïques, souvent nou trouve l’expression “reuni avek so peuple.” Sa vedir ki Yishmaël, garson Abraham, ek Aaron, frere Moïse, toulé-deux ti al dan shéol kan zot ti mort, ek là zot pé attann pou ressuscité. (Genèse 25:17; Nombres 20:23-29) Moïse aussi finn al dan shéol, mem si personne pa ti koné kot so tombe ti été. (Nombres 27:13; Deutéronome 34:5, 6) Pareil aussi pou Josué, ki ti remplace Moïse pou dirige nation Israël, ek aussi sa generation dan so lepok-la, zot tou ti al dan shéol kan zot ti mort.—Juges 2:8-10.
9. (a) Couma la Bible montré ki mot hébreu ‘shéol’ ek mot grec ‘hadès’ vedir mem place? (b) Ki l’esperance bann ki dan shéol ou-soit dan l’hadès, ena?
9 Plusieurs siecle plitar, David ti vinn lé-roi lor 12 tribu en Israël. Kan li ti mort, li ti “al dormi avek so bann ancetre.” (1 Rois 2:10) Eski li aussi li ti al dan shéol? Jour la Pentecôte 33 n.l., l’apotre Pierre ti koz lor la mort David, ek li ti cite Psaume 16:10: “To pa pou abandonne mo nâme dan shéol.” Pierre ti faire remarké ki David ti encore toujours dan so tombe, lerla li ti applik bann parole sa Psaume-la ar Jésus; li ti dire ki David “ti trouve resurrection Jésus Christ en avance, ek li ti koz lor la, kan li ti dire ki [Jésus] pa finn abandonné dan l’hadès ek so la-chair pa finn pourri. Sa Jésus-la, Bondié finn ressuscite li, ek c’est enn kitsoz ki nou tou, nou finn temoin.” (Actes 2:29-32) Ici, Pierre ti servi mot: ‘hadès,’ enn mot grec ki ena mem signification ki mot hébreu ‘shéol.’ Bann ki dan l’hadès, zot dan mem situation ki bann ki dan shéol. Zot pé dormi dan la mort, zot pé attann la resurrection.
Eski ena bann dimoune injuste dan shéol?
10, 11. Couma nou koné ki certain dimoune injuste al dan shéol ou hadès, kan zot mort?
10 Enn tipé apré ki bann Israélite ti quitte l’Égypte, ti ena enn rebellion dan desert. Moïse ti demann le peuple pou separe zot ar bann chef-rebel, Qorah, Dathân ek Abiram, parski bannla ti pré pou konn enn la-mort violent. Moïse ti donne sa explication-la: “Si sa bann dimoune-la mort couma tou dimoune, ek ki punition ki vinn lor zot, li pareil couma punition ki vinn lor tou dimoune, alors sa vedir ki Jéhovah pa finn envoye moi. Mais si li enn kitsoz ki Jéhovah pou faire, ek si la terre bizin ouvert ek avale zot ek tou seki zot ena, ek si zot bizin desann vivant dan shéol, lerla zot pou koné sans okenn doute, ki sa bann zom-la finn mank respé pou Jéhovah.” (Nombres 16:29, 30) Alors, soit ki la terre finn avale zot, soit ki difé finn brule zot, couma finn arrive Qorah ek sa 250 Lévite ki ti al ar li, tou sa bann rebel-la finn al dan shéol ou-soit dan l’hadès.—Nombres 26:10.
11 Shiméï ti gagne enn punition parski li ti appel le mal lor le roi David. David ti donne sa l’ordre-la Salomon, ki ti pou remplace li: “Pa laisse li sans punition, parski to enn dimoune sage ek to koné ki to bizin faire li, to bizin faire so cheveux blanc desann dan shéol dan di-sang.” Salomon ti faire Benaïa touye Shiméï. (1 Rois 2:8, 9, 44-46) Enn lot dimoune ki Benaïa ti touyé, ti Yoab, ancien chef l’armée bann Israélite. So cheveux blanc pa finn “desann en paix dan shéol.” (1 Rois 2:5, 6, 28-34) Sa deux l’exemple-la montré ki bann parole ki David ti ecrire, zot vrai. Li ti chanté: “Bann mauvais dimoune pou al dan shéol, oui, tou bann nation ki blié Bondié.”—Psaume 9:17.
12. Ki Ahithophel ti été, ek kot li ti allé kan li ti mort?
12 Ahithophel ti conseiller personnel David. Dimoune ti considere so bann conseil coumadir sa ti sorti kot Jéhovah Li-mem. (2 Samuel 16:23) Malheureusement, mem si David ti faire li confiance, li ti vinn enn traitre ek li ti al ensam avek Absalom, garson David, ki ti rebel kont so papa. Li possible ki David ti pé pense sa trahison-la, kan li ti ecrire: “C’est pa enn l’ennemi ki finn koz en mal lor moi, sinon mo ti pou kapav support sa. C’est pa enn kikenn ki ena la haine pou moi ki finn faire vantard ar moi, sinon mo ti pou kapav cachiette, pou li pa trouve moi.” Lerla David dire: “Faire zot konn bann malheur! Faire zot desann vivant dan shéol; parski, kan zot ti pé reste couma bann etranger, bann mauvais kitsoz ti dan zot leker.” (Psaume 55:12-15) Kan zot ti mort, Ahithophel ek bann ki ti ar li, ti al dan shéol.
Kisannla ki dan la géhenne?
13. Kifer Jésus ti appel Judas “garson la destruction”?
13 Jésus, Grand David, ti konn mem situation ki so ancetre David. Enn parmi so 12 zapotre, Judas Iscariote ti trahir li, pareil couma Ahithophel ti faire ar David. Mais trahison Judas ti pli grave ki Ahithophel. Judas li, li ti trahir Garson Bondié. A la fin so ministere lor la terre, dan enn la-priere, guette ki Jésus ti dire pou so bann disciple: “Kan mo ti avek zot, mo ti pé veille lor zot a cause to nom, ki to finn donne moi; ek mo finn garde zot, ek personne pa’nn detruire, excepté garson la destruction, pou realise seki finn ecrire.” (Jean 17:12) Ici, kan Jésus ti appel Judas “garson la destruction,” li ti montré ki, kan Judas ti mort, pa ti ena okenn l’espoir pou li ressuscité. Li pa ti reste vivant dan memoire Bondié. Li ti pou al dan la géhenne, pa dan shéol. Ki sa vedir la géhenne?
14. Ki la géhenne representé?
14 Jésus ti condamne bann chef religieux dan so lepok, parski zot ti faire chaque disciple ki zot ti ena, “merite la géhenne.” (Matthieu 23:15) Dan sa lepok-la, tou dimoune ti konn vallée Hinnom, enn place kot bann dimoune ti jette saleté, ek aussi ti jette lekor bann criminel ki ti mort ek ki pa ti merite enn tombe. Avant sa, Jésus ti deja koz lor la géhenne dan so Sermon ki li ti faire lor montagne. (Matthieu 5:29, 30) Pou bann dimoune ki ti pé ecoute li, li ti clair ki la géhenne ti ena enn signification symbolik. Li ti represente enn destruction complet, sans okenn espoir pou ressuscité. A part Judas Iscariote ki ti vive dan lepok Jésus, eski ena lezot dimoune ki finn al dan la géhenne, au lieu ki dan shéol ou hadès, kan zot finn mort?
15, 16. Kisannla ti al dan la géhenne kan zot ti mort, ek kifer zot ti al ladan?
15 Adam ek Ève ti crée parfait. Zot finn faire peché par expré. Zot ti kapav choisir soit la vie eternel, soit la mort. Zot ti desobeir Bondié ek zot ti al dan coté Satan. Kan zot ti mort, zot pa ti pou kapav profite bann bienfait sacrifice Jésus, alors zot finn al dan la géhenne.
16 Premier garson Adam, Caïn, ti touye so frere Abel, ek apré sa, li ti bizin sauvé pou li reste en vie. L’apotre Jean ti dire ki Caïn “ti sorti ar sa kikenn ki mauvais-la.” (1 Jean 3:12) Li logik ki, pareil couma so bann parent, li aussi li finn al dan la géhenne kan li ti mort. (Matthieu 23:33, 35) Nou trouve enn grand difference avek situation Abel, ki ti enn dimoune droite! L’apotre Paul ti dire: “Par la foi, Abel ti offert Bondié enn sacrifice ki ti ena enn pli grand valeur ki sacrifice Caïn. Grace a so la-foi, li ti gagne temoignage ki li ti droite, Bondié ti rann temoignage concernant so bann don, ek grace a so la-foi, mem si li finn mort, li pé toujours kozé.” (Hébreux 11:4) Oui, zordi Abel dan shéol, ek li pé attann pou ressuscité.
“Premier resurrection” ek enn “pli bon resurrection”
17. (a) Dan “lepok la fin,” kisannla ki al dan shéol? (b) Ki l’espoir bann ki dan shéol ena, ek ki pou arrive bann ki dan la géhenne?
17 Beaucoup dimoune ki pé lire sa lartik-la kapav demandé ki pou arrive bann dimoune ki mort “pendant lepok la fin,” ki nou pé vive asterla. (Daniel 8:19) Révélation chapitre 6 koz lor quatre cavalier ki finn sorti dan nou lepok. Dernier cavalier-la appel la Mort, ek l’hadès pé suive li. Sa vedir ki beaucoup dimoune ki finn mort avant l’heure, a cause bann condition ki lezot cavalier representé, zot al dan l’hadès, ek là, zot attann enn resurrection dan le monde nouveau. (Révélation 6:8) Ki l’esperance ena pou bann ki dan shéol (hadès) ek bann ki dan la géhenne? Bann ki dan shéol pou ressuscité; bann ki dan la géhenne pou gagne enn destruction eternel, kot zot nepli pou existé.
18. Ki l’esperance bann ki gagne “premier resurrection” ena?
18 L’apotre Jean ti ecrire: “N’importe kisannla ki gagne premier resurrection, li heureux ek li saint; lor sa bannla, deuxieme la-mort pena pouvoir, mais zot pou vinn bann pretre Bondié ek Christ, ek zot pou regne ensam avek li pendant mille an.” Bann ki pou dirigé ensam avek Christ pou gagne sa ‘premier resurrection-la.’ Mais ki l’esperance ena pou le reste bann dimoune lor la terre?—Révélation 20:6.
19. Couma certain pou gagne “enn pli bon resurrection”?
19 Depuis lepok Éliya ek Élisha, finn ena bann dimoune ki ti regagne la vie, grace a enn resurrection. Paul ti dire: “Bann femme finn [re-] gagne zot bann famille ki ti mort, par enn resurrection, mais ena lezot ki finn torturé parski zot pa finn accepté la liberté par enn ranson, pou ki zot kapav gagne enn pli bon resurrection.” Sa bann dimoune fidel-la ti pé attann avek impatience enn resurrection ki ti pou faire zot vive pou touletan, pa zis pou dé-trois l’année, ek apré ré-mort encore! Sa ti pou vrai-mem “enn pli bon resurrection.”—Hébreux 11:35.
20. Ki nou pou examiné dan prochain lartik?
20 Si nou mort fidel avant ki Jéhovah mette fin ar sa mauvais lé-monde-la, nou kapav sur ki nou pou gagne “enn pli bon resurrection.” Li pou pli bon parski sa pou donne nou possibilité pou gagne la vie eternel. Jésus ti faire sa promesse-la: “Pa etonné, parski l’heure pou vini kot tou bann ki dan tombe souvenir pou tann so la-voix, ek pou sorti.” (Jean 5:28, 29) Dan prochain lartik, nou pou examiné kifer dimoune pou ressuscité. Nou pou trouvé couma l’esperance resurrection donne nou la force pou reste fidel, ek aide nou pou manifesté enn l’esprit sacrifice.
Eski ou rappel?
• Kifer la Bible appel Jéhovah, Bondié “bann ki vivant”?
• Ki pé attann bann ki dan shéol?
• Ki pé attann bann ki dan la géhenne?
• Couma eski certain pou gagne “enn pli bon resurrection”?
[Zimage, page 21]
Pareil couma Abraham, bann ki al dan shéol pou ressuscité
[Zimage, page 23]
Kifer eski Adam ek Ève, Caïn ek Judas Iscariote, ti al dan la géhenne?