“Faire attention ar tou sorte qualité l’envie exageré”
“Mem kan enn dimoune li dan l’abondance, so la-vie pa depann lor bann kitsoz ki li ena.”—LUC 12:15.
1, 2. (a) Dapré seki ou finn trouvé, ki interesse bann dimoune zordi ek ki l’objectif zot ena? (b) Couma sa l’attitude-la kapav influence nou?
L’ARGENT, di-bien, la gloire, enn travail ki bien payé, la famille—la plupart dimoune pensé ki, kan zot inn gagne sa bann kitsoz-la, zot inn reussi zot la-vie ou-soit ki c’est enn protection pou zot l’avenir. Ki li dan bann pays riche ou misere, li parette ki zordi, seki interesse beaucoup dimoune ek l’objectif ki zot fixé c’est pou gagne bann kitsoz materiel ek reussi zot la-vie. Parkont, zot l’interet pou bann kitsoz spirituel—si zot encore interessé ar sa—pé diminué bien vite.
2 C’est exactement seki la Bible ti annoncé: “Dan dernier jour pou ena bann lepok critik ki difficile pou supporté. Parski bann dimoune pou content zot-mem, zot pou content l’argent, . . . zot pou plutot content plaisir ki Bondié, zot pou faire coumadir zot attaché ar Bondié, mais zot pou trahir so pouvoir.” (2 Timothée 3:1-5) En tant ki chrétien, kan nou vive au milieu sa qualité dimoune-la toulé-jour, touletan ena pression lor nou pou ki nou pense pareil couma zot ek pou amenn mem qualité la vie. Ki kapav aide nou pou resisté kont bann zeffort ki sa lé-monde-la pé faire, pou ‘coule nou dan so moule’?—Romains 12:2, Parole vivante.
3. Ki conseil ki Jésus ti donné nou pou examiné asterla?
3 Jésus Christ ki “Agent principal nou la-foi ek Celui ki faire nou la-foi vinn parfait,” ti enseigne nou bann leson bien important dan sa domaine-la. (Hébreux 12:2) Enn fois, kan Jésus ti pé enseigne enn la-foule bann kitsoz spirituel ki ti ena enn rapport avek vrai l’adoration, enn missié ti coupe so discours ek ti demann li: “Enseignant, dire mo frere partage l’heritage avek moi.” Jésus ti donne sa missié-la, ek tou bann ki ti pé ecoute li, bann conseil bien important. Li ti donne enn grand l’avertissement lor danger kan nou ena convoitise, setadir enn l’envie exageré, ek li ti mette l’accent lor sa l’avertissement-la kan li ti donne enn l’exemple ki faire bien reflechi. Nou bizin prend bien compte seki Jésus ti dire dan sa l’occasion-la ek guetté ki profit nou kapav tiré kan nou applik so conseil dan nou prop la-vie.—Luc 12:13-21.
Enn demann ki pa ti approprié
4. Kifer li pa ti approprié ki sa missié-la interrompe Jésus?
4 Avant ki sa missié-la ti interrompe li, Jésus ti pé dire so bann disciple ek bann lezot dimoune ki ti là, faire attention ar enn l’attitude hypocrite, ena courage pou dire franc ki zot en union avek Fils de l’homme, ek li ti pé koz aussi lor l’aide ki zot kapav gagné ar l’esprit saint. (Luc 12:1-12) Pena doute ki c’est bann sujet bien important ki so bann disciple ti bizin prend compte ek ki ti faire zot bien reflechi. Pourtant, au milieu enn discours coumsa, enn coute sa missié-la ti coupe Jésus pou demann li pou juge seki ti parette enn problem familial ki ti concerne bann kitsoz materiel. Mais, ena enn leson important ki nou kapav aprann ar seki’nn arrivé lerla.
5. Kan sa missié-la ti pose Jésus enn question, ki sa ti montré lor li?
5 Enn ecrivain ti dire ki “souvent, nou trouve caractere enn dimoune par direction ki so bann pensée prend kan li pé ecoute enn discours religieux.” Alors ki Jésus ti pé koz lor bann sujet spirituel bien important, kitfois sa missié-la li, li ti pé pense lor seki li ti kapav faire pou gagne certain l’avantage materiel. Nou pa koné si li ti ena enn raison valable pou plaigné en rapport avek sa l’heritage-la. Kitfois li ti pé essaye profite l’autorité ek reputation ki Jésus ti ena pou bien juge bann kitsoz. (Isaïe 11:3, 4; Matthieu 22:16) Mais n’importe ki raison li ti ena, so question ti montré ki, dan fond so leker li ti ena enn problem—li pa ti ena assez l’appreciation pou bann kitsoz spirituel. Eski sa pa donne nou enn bon raison pou examine nou-mem? Par exemple, dan reunion, li bien facile pou laisse nou l’esprit al loin ou-soit pou pense seki nou pou faire plitar. Mais, au lieu ki nou faire sa, nou bizin ecoute bien seki pé dire ek reflechi lor fason ki nou kapav applik personnellement seki nou tendé, pou ki nou kapav ameliore nou relation avek nou Papa Jéhovah ek avek nou bann frere ek soeur spirituel.—Psaume 22:22; Marc 4:24.
6. Kifer Jésus ti refuse pou faire seki sa missié-la ti demann li?
6 Nou pa koné ki ti pousse sa missié-la pou pose Jésus sa question-la, mais Jésus ti refuse pou faire seki li ti demandé. Au contraire, Jésus ti dire li: “Kisannla ki finn etabli moi lor zot couma juge ou-soit couma enn kikenn ki faire bann partage?” (Luc 12:14) Kan Jésus ti dire sa, li ti pé faire reference ar enn kitsoz ki bann dimoune ti bien koné: dapré la Loi Mosaïk, ti ena bann juge dan bann la-ville ki ti’nn etabli pou juge exactement bann kitsoz coumsa. (Deutéronome 16:18-20; 21:15-17; Ruth 4:1, 2) Mais Jésus li, li ti occupe bann kitsoz beaucoup pli important—rann temoignage lor la verité ki concerne Royaume Bondié ek enseigne bann dimoune volonté Bondié. (Jean 18:37) Pareil couma Jésus, nou aussi nou servi nou lé-temps ek nou la-force pou preche la bonne nouvelle ek pou “faire bann disciple parmi bann dimoune dan tou bann nation” au lieu ki nou laisse-nou distraire par bann ti problem.—Matthieu 24:14; 28:19.
Faire attention ar enn l’envie exageré
7. Ki remark Jésus ti faire avek beaucoup discernement?
7 Jésus ena capacité pou koné ki l’intention ena dan pli profond leker enn dimoune. Alors li ti koné ki ti ena enn kitsoz pli grave ki ti pousse sa missié-la pou demann li pou reglé enn problem personnel. A cause sa, au lieu ki li ti zis refuse pou faire seki sa missié-la ti demann-li, Jésus ti al dan racine problem-la. Li ti dire: “Garde zot lizié ouvert ek faire attention ar tou sorte qualité l’envie exageré, parski mem kan enn dimoune li dan l’abondance, so la-vie pa depann lor bann kitsoz ki li ena.”—Luc 12:15.
8. Ki été convoitise, ek kot sa kapav amenn enn dimoune?
8 Convoitise c’est plus ki enn simple desir pou gagne l’argent ou-soit certain kitsoz—sa c’est bann zaffaire ki kitfois nou bizin ek ki kapav aide nou. Convoitise li enn “l’envie exageré pou gagne beaucoup richesse ou-soit bann di-bien, ou-soit pou gagne di-bien lezot dimoune.” Sa kapav enn desir pou gagne toujours plus sans ki jamais nou satisfait. Kitfois-mem nou envie gagne bann kitsoz enn lot dimoune zis parski nou envie sa bann kitsoz-la alors ki nou pa vrai-mem bizin zot, ek nou pa prend compte ki l’effet sa pou ena lor lezot. Enn dimoune ki ena sa qualité l’envie-la laisse sa tellement domine so pensée ek so bann action, ki coumadir sa vinn so bondié. Rappel ki l’apotre Paul dire ki enn dimoune ki envie gagne toujours plus, li enn idolatre ek li pa pou gagne Royaume Bondié.—Éphésiens 5:5; Colossiens 3:5.
9. Cite bann fason couma enn l’envie exageré li manifesté. Donne bann l’exemple.
9 Li interessant pou noté ki Jésus ti mette nou en garde kont “tou sorte qualité l’envie exageré.” Sa l’envie-la manifesté dan beaucoup fason. Dixieme commandement cite certain ladan: “Fodé pa ki to envie gagne lakaz to prochain. Fodé pa ki to envie gagne femme to prochain, ni so esclave male, ni so esclave femelle, ni so taureau, ni so bourrik, ni nanyin ki pou to prochain.” (Exode 20:17) La Bible rempli ar l’exemple bann dimoune ki finn faire bann peché grave parski zot finn ena enn l’envie exageré. Satan ti premier pou envie gagne enn kitsoz ki ti pou enn lot—la gloire, l’honneur ek l’autorité ki zis pou Jéhovah tousel. (Révélation 4:11) Ève ti envie gagne droit pou decidé par li-mem, ek parski li’nn laisse-li embeté, sa inn amenn peché ek la mort pou tou dimoune. (Genèse 3:4-7) Bann demon ti bann ange ki ti’nn nepli satisfait avek “position ki zot ti ena au commencement, [ek] ki ti quitte sa place kot zot ti’nn crée pou resté-la” pou gagne enn kitsoz ki zot pa ti ena droit. (Jude 6; Genèse 6:2) Mazinn aussi bann dimoune couma Balaam, Akân, Guéhazi, ek Judas. Au lieu ki zot ti satisfait ar zot sort dan la vie, zot ti laisse enn l’envie exageré pou bann kitsoz materiel pousse zot pou mal servi zot responsabilité, seki’nn faire zot konn la ruine ek destruction.
10. Couma nou kapav ‘garde nou lizié ouvert,’ pareil couma Jésus ti conseil nou?
10 Alors, li bien approprié ki Jésus ti commence par sa bann parole-la: “Garde zot lizié ouvert,” pou mette nou en garde kont enn l’envie exageré. Kifer? Parski li tellement facile pou bann dimoune trouvé ki enn lot dimoune pé rod gagne toujours plus, ou-soit pé envié seki lezot ena. Mais li pli difficile ki zot reconette ki zot-mem zot ena sa defaut-la. L’apotre Paul ti faire nou remarké ki “l’amour pou l’argent li enn racine tou sorte qualité mauvais kitsoz.” (1 Timothée 6:9, 10) Disciple Jacques expliké ki, kan bann mauvais desir “inn developpé, sa faire [enn dimoune] faire peché.” (Jacques 1:15) En accord avek conseil Jésus, nou bizin ‘garde nou lizié ouvert,’ pa pou veillé si lezot ena sa defaut-la, mais pou examine nou-mem ek guetté lor ki nou’nn fixé nou leker, pou ki nou “faire attention ar tou sorte qualité l’envie exageré.”
Enn la-vie kot ena l’abondance
11, 12. (a) Ki l’avertissement Jésus ti donné kont enn l’envie exageré pou gagne kitsoz? (b) Kifer nou bizin prend compte l’avertissement Jésus?
11 Ena enn lot raison kifer nou bizin faire attention ar enn l’envie exageré. Remarké seki Jésus ti dire apré: “Mem kan enn dimoune li dan l’abondance, so la-vie pa depann lor bann kitsoz ki li ena.” (Luc 12:15) Li bon ki nou medite lor sa bann parole-la. Kifer? Parski zordi nou pé vive dan enn lé-monde materialiste kot bann dimoune pensé ki, pou zot kapav heureux ek reussi zot la-vie, fodé ki zot riche ek zot prosperé lor plan materiel. Mais par seki Jésus ti dire, li ti montré ki pou nou ena enn la-vie ki ena enn vrai sens ek ki donne nou satisfaction, sa pa depann lor bann kitsoz materiel—n’importe ki quantité nou ena.
12 Mais kitfois certain pa d’accord avek sa. Zot pensé ki bann kitsoz materiel rann la vie enn dimoune pli confortable ek pli agreable, alors, dapré zot, li vaut la peine ena sa. A cause sa, zot consacré tou zot la-vie ar enn carriere ki pou permette zot gagne tou di-bien materiel ek gadget ki zot envie. Zot pensé ki sa pou permette zot amenn enn bon la-vie. Mais kan zot pense coumsa, zot rate sa point bien important ki Jésus ti dire-la.
13. Ki l’attitude equilibré nou bizin ena lor la vie ek lor bann di-bien?
13 Jésus pa ti pé rod faire nou reflechi si li bon ou-soit pa bon pou ena bann kitsoz materiel en abondance. Li ti envie faire nou comprend ki la vie enn dimoune pa depann lor “bann kitsoz ki li ena,” setadir bann kitsoz ki li deja ena. Dan sa domaine-la, nou tou koné ki, pou nou kapav vive, ou-soit pou entretenir nou la-vie, nou pa vrai-mem bizin beaucoup kitsoz. Nou bizin zis inpé mangé, linge, ek enn place pou dormi. Bann dimoune riche ena sa bann kitsoz-la en abondance, alors ki bann ki misere bizin rinté pou gagne seki zot bizin. Pourtant, ki nou riche ou-soit nou misere, kan nou mort, nou tou nou pareil—tou seki nou ena nepli servi nanyin. (Ecclésiaste 9:5, 6) Alors, pou ki nou la-vie ena enn sens ek vaut la peine pou vive, li pa kapav depann ek fodé pa aussi ki li depann zis lor bann kitsoz ki nou kapav gagné ou-soit ki nou deja ena. Sa pensée-la vinn bien clair kan nou comprend ki qualité la vie Jésus ti pé kozé.
14. Ki nou kapav aprann ar mot ki la Bible servi pou “la vie”?
14 Kan Jésus ti dire ki ‘la vie pa depann lor bann kitsoz ki nou ena,’ mot ki li ti servi pou “la vie” dan l’Evangile Luc (zôê, en grec) pa faire reference ar fason ki enn dimoune vive, mais ar so la-vie li-mem.a Dapré Jésus, ki nou riche ou-soit nou misere, ki nou pé vive dan luxe ou-soit nou pé bizin rinté pou gagne nou la-vie, nou pena tou control lor le temps ki nou resté pou vive, nou pa mem koné si nou pou encore vivant demain. Dan discours ki Jésus ti faire lor montagne, li ti dire: “Kisannla, kan li tracassé, kapav ajoute enn sel coudée ar so la-vie?” (Matthieu 6:27) La Bible bien clair kan li montré ki Jéhovah tousel ki “la-source la vie,” ek Li tousel kapav donne so bann serviteur fidel “vrai la vie” setadir “la vie eternel,” enn la-vie ki pa pou fini, ki li dan le ciel ou-soit lor la terre.—Psaume 36:9; 1 Timothée 6:12, 19.
15. Kifer beaucoup dimoune mette zot confiance dan bann kitsoz materiel?
15 Seki Jésus ti dire montré ki quantité li facile pou bann dimoune ena enn pensée deformé lor la vie. Ki zot riche ou-soit misere, tou dimoune zot imparfait, ena enn sel kitsoz ki pé attann zot tou: la mort. Moïse ti dire: “Jour nou bann l’année zot soixante-dix an; ek si a cause enn la-force special zot arrive ziska quatre-vingt an, tousala c’est zis pou donne nou bann malheur ek bann kitsoz ki faire nou di-tort; parski vrai-mem sa passe vite, ek nou envolé.” (Psaume 90:10; Job 14:1, 2; 1 Pierre 1:24) Ala kifer bann dimoune ki pa finn developpe bann bon relation avek Bondié, ena souvent mem l’attitude ki l’apotre Paul ti mentionné: “Anou mangé-boire, parski demain nou pou mort.” (1 Corinthiens 15:32) Lezot dimoune pensé ki la vie trop courte ek li pa sur, alors zot essaye rod securité ek stabilité dan bann kitsoz materiel. Kitfois zot pensé ki kan zot ena beaucoup kitsoz materiel devant zot lizié, sa pou rann zot la-vie pli sur. Alors, zot contigne travail dur pou ramasse beaucoup l’argent ek pou gagne beaucoup di-bien; malheureusement, zot pensé ki sa bann kitsoz-la pou faire zot vive en securité ek plus heureux.—Psaume 49:6, 11, 12.
Enn l’avenir en securité
16. Lor ki kitsoz vrai valeur dan la vie, pa basé?
16 Li vrai ki enn bon niveau la vie—ena bien mangé, linge, lakaz, ek lezot kitsoz luxe—kapav permette enn dimoune pou amenn enn la-vie pli confortable. Kitfois sa kapav mem faire li gagne bann pli bon traitement lor plan medical ek lerla li kapav vive dé-trois l’année pli longtemps. Mais selman, eski enn la-vie coumsa li vrai-mem ena plus sens ek donne enn dimoune plus securité? Dan la vie, seki ena vrai-mem valeur, c’est pa ki quantité l’année enn dimoune kapav vive, ni ki quantité kitsoz materiel li ena ou-soit li servi. L’apotre Paul ti attire l’attention lor danger ki ena kan enn dimoune trop mette so confiance dan sa bann kitsoz-la. Li ti ecrire Timothée: “Donne l’ordre bann ki riche dan sa system-la pou zot pa faire vantard, ek pou zot pa mette zot l’espoir dan bann richesse ki pa garanti nanyin, mais dan Bondié, ki donne nou tou kitsoz en abondance pou nou plaisir.”—1 Timothée 6:17.
17, 18. (a) Ki bann dimoune ki ti ena enn bon l’attitude lor bann di-bien materiel li vaut la peine nou imité? (b) Ki parabole ki Jésus ti donné, nou pou examiné dan prochain lartik?
17 Li pa sage ki nou mette nou l’espoir dan bann richesse parski zot “pa garanti nanyin.” Job ti enn dimoune bien riche, mais kan enn coute ti arrive li enn malheur, so bann richesse pa ti kapav aide li; enn sel coute zot ti disparette. C’est bann relation solid ki li ti ena avek Bondié ki ti permette li pou reste fort kan li ti passe par bann l’epreuve ek bann malheur. (Job 1:1, 3, 20-22) Abraham aussi ti ena beaucoup di-bien, mais li pa ti laisse sa empeche li pou accepté enn mission difficile ki Jéhovah ti donne li. Ek Jéhovah ti beni li kan Li ti faire li vinn “papa enn la-foule nation.” (Genèse 12:1, 4; 17:4-6) Li vaut la peine ki nou imite sa bann l’exemple-la ek lezot l’exemple encore. Ki nou jeune ou-soit vié, nou tou nou bizin examine nou-mem pou guetté seki vrai-mem important dan nou la-vie ek dan ki kitsoz nou mette nou l’espoir.—Éphésiens 5:10; Philippiens 1:10.
18 Sa dé-trois parole ki Jésus ti dire lor l’envie exageré ek lor seki donne la vie enn vrai sens, zot bien important ek zot donne nou enn bon l’enseignement. Pourtant, Jésus ti ena lezot kitsoz dan so l’esprit. Li ti raconte enn parabole ki faire reflechi concernant enn missié ki ti riche ek ki pa ti ena okenn bon sens. Couma sa parabole-la concerne nou la-vie zordi, ek ki leson nou kapav tiré ladan? Prochain lartik pou reponn sa bann question-la.
[Note]
a Ena enn lot mot grec ki traduire par “la vie.” C’est bi’os, ek bann mot couma “biographie” ek “biologie” sorti dan sa mot-la. Dapré enn dictionnaire biblik (Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words), bi’os faire reference ar “period ou-soit quantité lé-temps ki enn dimoune vive,” “maniere ki enn dimoune vive” ek “seki permette enn dimoune pou vive.”
Ki ou pou reponn?
• Ki nou kapav aprann kan Jésus ti refuse pou faire seki enn missié dan la foule ti demann li?
• Kifer nou bizin faire attention pou pena enn l’envie exageré pou gagne kitsoz, ek couma nou kapav lutte kont sa defaut-la?
• Kifer nou la-vie pa depann lor bann di-bien ki nou ena?
• Ki kitsoz ki vrai-mem donne nou la-vie enn sens ek rann li sur?
Zimage, page 25]
Kifer Jésus ti refuse pou faire seki sa missié-la ti demandé?
[Zimage, page 25]
Enn l’envie exageré pou gagne kitsoz kapav amenn bann mauvais consequence