LARTIK LETID 13
Kontan Sakenn Zot Kamarad Avek enn Gran Lamour
“Kontan sakenn zot kamarad avek enn gran lamour, avek tou zot leker.”—1 PIER 1:22, NW.
KANTIK 109 Lamour Sinser Sorti dan Leker
REZIMEa
Zezi ti met laksan lor lamour pandan dernie lanwit ki li ti pase avek so bann disip (Get paragraf 1-2)
1. Ki lord bien kler Zezi ti donn so bann disip? (Get zimaz lor kouvertir.)
LANWIT avan so lamor, Zezi ti donn so bann disip enn lord bien kler. Li ti dir zot: “Kontan zot kamarad, parey kouma mwa, mo kontan zot. . . . Si zot ena lamour pou zot kamarad, tou dimoun pou kone ki zot mo disip.”—Zan 13:34, 35.
2. Kifer li bien inportan ki nou kontan sakenn nou kamarad?
2 Zezi ti dir ki tou dimounn ti pou rekonet so bann vre disip si zot ti montre mem lamour ki li ti montre anver zot. Sa bann parol-la ti bien vre dan premie siek, ek li ankor vre azordi. Akoz sa, li bien inportan ki nou kontan sakenn nou kamarad mem kan sa difisil.
3. Ki nou pou examine dan sa lartik-la?
3 Akoz nou linperfeksion, nou kapav gagn difikilte pou montre enn gran lamour anver nou kamarad. Kanmem sa, nou bizin fer zefor pou imit Zezi. Dan sa lartik-la, nou pou gete kouma lamour kapav ed nou pou fer lape, pou pa fer preferans, ek pou montre lospitalite. Amezir ki to pou etidie sa lartik-la, demann tomem: ‘Ki mo kapav aprann ar bann fer ek ser ki’nn kontign montre lamour anver zot kamarad malgre bann difikilte?’
FER ZEFOR POU FER LAPE
4. Dapre Matie 5:23, 24, kifer nou bizin fer lape avek enn kikenn ki ena enn kitsoz kont nou?
4 Zezi inn montre nou ki li bien inportan ki nou fer lape avek enn kikenn ki ena enn kitsoz kont nou. (Lir Matie 5:23, 24.) Li ti montre ki, si nou anvi fer plezir Bondie, li inportan ki nou gard enn bon relasion avek lezot. Zeova bien kontan kan nou fer tou seki nou kapav pou fer lape avek nou bann frer ek ser. Si nou kontign gard rankinn ouswa si nou pa fer zefor pou fer lape avek lezot, Zeova pa pou aksepte nou ladorasion.—1 Zan 4:20.
5. Ki difikilte enn frer ti gagne kan li ti rod fer lape?
5 Nou kapav trouv sa difisil pou fer lape. Kifer? Anou gete seki ti ariv Mark.b Sa ti bien bles li kan enn frer ti kritik li ek ti dir bann move kitsoz lor li ar lezot dan lasanble. Kouma Mark ti reazir? Li dir: “Mo ti ankoler ek mo ti koz brit ar frer-la.” Selman, inpe apre, Mark ti regrete ki li ti azir koumsa ek li ti fer zefor pou demann pardon sa frer-la ek pou retabli lape. Me frer-la pa ti anvi fer lape. O-koumansman, Mark ti dir ar limem: ‘Kifer mo bizin kontign fer zefor pou fer lape si li li pa’le?’ Selman, responsab sirkonskripsion ti ankouraz Mark pou pa bes lebra. Ki Mark ti fer?
6. (a) Kouma Mark ti kontign fer zefor pou fer lape? (b) Kouma Mark ti met Kolosien 3:13, 14 an pratik?
6 Kan Mark ti reflesi lor so latitid, li ti remarke ki li ti mank limilite ek ki li ti ena tandans pou panse ki li pli bon ki lezot. Li ti rekonet ki li ti bizin sanz so latitid. (Kol. 3:8, 9, 12, NW) Avek limilite, li ti re-al get frer-la ek li ti demann li pardon. Mark ti osi ekrir frer-la bann let pou dir li ki kantite li sagrin ek ki li ti anvi revinn so kamarad. Mark ti mem donn frer-la bann ti kado ek li ti panse ki sa ti pou fer frer-la plezir. Malerezman, frer-la ti kontign gard Mark dan leker. Me kanmem sa, Mark ti kontign obeir lord Zezi. Li ti kontign kontan so frer ek pardonn li. (Lir Kolosien 3:13, 14.) Mem si lezot pa reazir bien kan nou fer zefor pou fer lape, vre lamour Kretien pou ed nou pou kontign pardonn zot ek priye pou ki sitiasion-la ameliore.—Mat. 18:21, 22; Gal. 6:9.
Si enn kikenn ena enn kitsoz kont nou, nou kapav esey fer plizir kitsoz pou fer lape (Get paragraf 7-8)c
7. (a) Ki Zezi ankouraz nou pou fer? (b) Par ki sitiasion difisil enn ser ti pase?
7 Zezi inn ankouraz nou pou kontign tret lezot parey kouma nou ti pou kontan lezot tret nou. Li’nn dir osi ki fode pa nou kontan zis bann dimounn ki kontan nou. (Lik 6:31-33) Mem si sa pa arive souvan, ki to pou fer si enn kikenn dan lasanble evit twa ek pa’le dir twa bonzour? Lara ti pas par sa sitiasion-la. Li dir: “Enn ser ti inior mwa, ek mo pa ti kone kifer. Sa ti bien fatig mwa ek mo ti nepli anvi al renion.” O-koumansman, Lara ti dir ar limem: ‘Mo pa’nn fer nanye demal mwa. Apre tou, lezot osi dan lasanble inn remarke ki so konportman bizar.’
8. Kouma Lara ti fer lape, ek ki nou kapav aprann ar so lexperyans?
8 Lara ti rod plizir fason pou fer lape. Li ti priye Zeova ek li ti desid pou koz ar sa ser-la. Zot ti koz lor problem-la, zot ti may zot kamarad, ek zot ti fer lape. Tou ti paret korek. Lara rakonte: “Me inpe letan apre, ser-la ti ena mem konportman ki avan. Mo ti extra dekouraze.” Avan, Lara ti panse ki li ti pou kapav ere zis si sa ser-la ti sanz so latitid. Me apre, Lara ti konpran ki meyer kitsoz ki li ti kapav fer se kontign tret sa ser-la avek lamour ek “pardonn” li avek tou so leker. (Efe. 4:32–5:2) Lara ti rapel ki vre lamour Kretien “pa gard enn kont pou tou ditor ki’nn fer li. Li siport tou, krwar tou, esper tou, andir tou.” (1 Kor. 13:5, 7, NW) Lara ti rekoumans santi li anpe. Avek letan, ser-la ti vinn pli pros ar Lara. Kan to fer tou pou fer lape avek to bann frer ek ser ek to kontign kontan zot, to kapav sir ki ‘Bondie lamour ek lape pou avek twa.’—2 Kor. 13:11.
PA FER PREFERANS
9. Dapre Zistwar Bann Apot 10:34, 35, kifer fode pa nou fer preferans?
9 Zeova pa fer preferans. (Lir Zistwar Bann Apot 10:34, 35.) Kan nou pa fer preferans, nou montre ki nou so bann zanfan. Nou obeir lord pou kontan nou prosin kouma noumem, ek nou favoriz lape ant nou.—Rom. 12:9, 10; Zak 2:8, 9.
10-11. Ki ti ed enn ser pou sirmont so bann santiman negatif?
10 Kitfwa sertin trouv sa difisil pou pa fer preferans. Par exanp, anou get seki ti ariv enn ser ki apel Ruth. Kan li ti zenn, enn kikenn ki ti sorti enn lot pei ti azir dan enn move fason ar so fami. Ki lefe sa ti ena lor li? Ruth dir: “Mo ti deteste tou kitsoz ki ti ena enn lien ar sa pei-la. Mo ti panse ki tou dimounn sa pei-la ti parey, mem bann frer ek ser.” Kouma Ruth ti reisi sirmont so bann santiman negatif?
11 Ruth rekonet ki li ti bizin fer zefor pou lit kont sa bann panse negatif la. Li ti lir bann lexperyans ek bann rapor lor sa pei-la dan l’Annuaire. Li dir: “Mo ti fer zefor pou ena bann panse pozitif lor bann dimounn sa pei-la. Mo ti koumans remarke ki sa bann frer ek ser la ti fer boukou zefor pou servi Zeova. Lerla, mo ti konpran ki zot osi zot form parti dan nou fami internasional.” Tigit-tigit, Ruth ti realize ki li ti bizin fer plis zefor. Li dir: “Sak fwa ki mo ti zwenn bann frer ek ser ki sorti sa pei-la, mo ti fer enn zefor spesial pou montre mwa amikal ar zot. Mo ti koz ar zot ek mo ti aprann konn zot pli bien.” Ki rezilta sa finn ena? Ruth dir: “Avek letan, mo bann santiman negatif ti disparet net.”
Si nou ena enn gran lamour pou nou “bann frer e ser,” nou pa pou fer preferans (Get paragraf 12-13)d
12. Ki problem Sarah ti ena?
12 Sertin kapav fer preferans san mem ki zot kone. Par exanp, Sarah ti panse ki li pa ti fer preferans parski li pa ti ziz bann dimounn dapre zot ras, kantite larzan ki zot ena, ouswa responsabilite ki zot ena dan lorganizasion. Me li rekonet: “Mo ti koumans realize ki mo ti pe fer preferans.” Kouma? Sarah ti sorti dan enn fami ki ti ena enn sertenn ledikasion ek li ti prefer frekant bann dimounn ki ti ena mem nivo ledikasion ki li. Enn fwa, li ti mem dir enn kamarad: “Mo frekant bann frer ek ser ki ena ledikasion ek mo evit frekant lezot.” Li kler ki Sarah ti bizin sanz so latitid. Kouma?
13. Ki nou kapav aprann ar fason ki Sarah ti sanz so latitid?
13 Enn responsab sirkonskripsion ti ed Sarah pou reflesi lor so latitid. Sarah dir: “Li ti felisit mwa pou mo fidelite dan mo servis, mo bann bon komanter, ek mo konesans lor Labib. Apre, li ti explik mwa ki amezir ki nou konesans grandi, nou bizin osi kiltiv bann kalite kouma limilite, modesti, ek mizerikord.” Sarah ti aplik seki responsab sirkonskripsion la ti dir. Li dir: “Mo ti konpran ki seki pli inportan se ki mo bizin bon anver lezot ek ena lamour.” Lerla, li ti koumans trouv so bann frer ek ser dan enn lot fason. Li dir: “Mo ti fer zefor pou trouv bann kalite ki Zeova apresie ar zot.” Ki nou kapav dir lor nou? Fode pa ki nou panse ki nou pli bon ki lezot akoz nou ledikasion. Si nou “kontan [nou] bann frer e ser dan lafwa,” nou pa pou fer preferans.—1 Pier 2:17.
MONTRE LOSPITALITE
14. Dapre Ebre 13:16, ki Zeova resanti kan nou montre lospitalite anver lezot?
14 Zeova bien kontan kan nou montre lospitalite. (Lir Ebre 13:16.) Pou Zeova, lospitalite form parti dan nou ladorasion, sirtou kan nou ed bann dimounn ki bizin led. (Zak 1:27; 2:14-17) Se akoz sa ki Labib ankouraz nou pou “pratik lospitalite toultan.” (Rom. 12:13) Kan nou montre lospitalite, nou montre lezot ki nou vremem gagn zot traka, ki nou kontan zot, ek ki nou anvi vinn zot kamarad. Zeova kontan kan nou partaz enn ti kitsoz pou manze ek bwar avek lezot, ouswa mem kan nou donn zot nou letan ek nou latansion. (1 Pier 4:8-10) Me selman, ena sertin kitsoz ki kapav anpes nou montre lospitalite.
“Dan lepase, mo pa ti tro kontan montre lospitalite, me mo’nn sanz mo fason panse ek sa finn donn mwa boukou lazwa” (Get paragraf 16)e
15-16. (a) Kifer sertin ezite pou montre lospitalite? (b) Ki’nn ed Edit pou montre lospitalite?
15 Parfwa, nou kapav ezite pou montre lospitalite akoz nou sitiasion. Anou pran lexanp enn vev ki apel Edit. Avan ki li vinn Temwin, li pa ti tro kontan invit bann dimounn kot li. Edit ti panse ki lezot ti plis kapav montre lospitalite.
16 Kan li ti vinn Temwin, Edit ti sanz so fason panse. Li ti fer zefor pou montre lospitalite. Li dir: “Kan ti aranz nou nouvo Lasal Renion, enn ansien ti dir mwa ki enn koup ti pou vinn donn enn koudme. Li ti demann mwa si zot ti kapav res kot mwa pandan de semenn. Mo ti rapel kouma Zeova ti beni sa vev ki ti res Sarepta la.” (1 Ler. 17:12-16) Edit ti aksepte ki sa koup-la res kot li. Ki bienfe Edit ti gagne? Li explike: “Olie ki bannla res de semenn, zot ti res de mwa. Pandan sa letan-la, nou ti vinn bann bon kamarad.” Edit ti osi gagn bann bon kamarad dan lasanble. Asterla, li enn pionie ek li kontan invit bann frer ek ser ki pres ansam avek li pou vinn bwar enn ti kitsoz kot li. Li dir: “Kan mo done, sa fer mwa dibien. An realite, mo gagn boukou benediksion an retour.”—Ebre 13:1, 2.
17. Ki kitsoz Luke ek so madam ti realize?
17 Kitfwa nou pe deza montre lospitalite, me kouma nou kapav kontign fer zefor dan sa domenn-la? Par exanp, Luke ek so madam bien kontan montre lospitalite. Zot abitie invit zot bann paran, fami, kamarad pros, ek responsab sirkonskripsion kot zot. Me Luke dir: “Nou ti rann nou kont ki nou ti pe invit zis bann ki pros ar nou.” Kouma Luke ek so madam inn amelior fason ki zot montre lospitalite?
18. Kouma Luke ek so madam inn amelior fason ki zot montre lospitalite?
18 Luke ek so madam ti sanz zot fason panse kan zot ti reflesi lor bann parol ki Zezi ti dir: “Si zot kontan bann ki kontan zot, ki rekonpans zot pou gagne.” (Mat. 5:45-47) Zot ti konpran ki zot ti bizin imit Zeova, ki zenere anver tou dimounn. Alor, zot ti desid pou invit bann frer ek ser ki zot pa ti invite avan. Luke dir: “Nou tou nou bien apresie sa bann moman ankourazan la. Sa fer nou vinn pros ar nou kamarad ek osi ar Zeova.”
19. Kouma nou montre ki nou bann disip Zezi, ek ki kitsoz nou bien deside pou fer?
19 Dan sa lartik-la, nou’nn trouve kouma kan nou montre enn gran lamour pou sakenn nou kamarad, sa ed nou pou fer lape, pou pa fer preferans, ek pou montre lospitalite. Fode pa nou les okenn santiman negatif pran plas dan nou leker ek nou bizin kontan nou bann frer ek ser ar tou nou leker. Si nou fer sa, nou pou ere ek nou pou montre ki nou vremem bann disip Zezi.—Zan 13:17, 35.
KANTIK 88 “Fer Mwa Konn To Bann Semin”
a Zezi ti dir ki bann dimounn pou kone ki nou bann vre Kretien si nou ena lamour ant nou. Nou kontan nou bann frer ek ser, alor nou fer zefor pou fer lape avek zot, pou pa fer preferans, ek pou montre lospitalite. Me sa pa touletan fasil. Dan sa lartik-la, nou pou aprann kouma nou kapav kontign montre enn gran lamour pou sakenn nou kamarad avek tou nou leker.
b Finn sanz sertin nom dan sa lartik-la.
c DESKRIPSION ZIMAZ: Enn ser pe esey fer lape. O-koumansman li pa reisi, me li pa bes lebra. Parski li’nn kontign fer zefor pou montre lamour, li’nn reisi fer lape.
d DESKRIPSION ZIMAZ: Enn vie frer santi ki lezot dan lasanble pa pe pran li kont.
e DESKRIPSION ZIMAZ: Enn ser ki avan ti ezite pou montre lospitalite inn sanz so fason panse, ek sa sanzman-la fer li gagn boukou lazwa.