Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • lff
  • Not

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • Not
  • Viv Ere pou Touletan!—Dekouver Seki Labib Dir
  • Lor Mem Size
  • Couma eski prophetie Daniel annoncé kan Messie ti pou vini?
    Ki la Bible enseigné vrai-mem?
  • Not
    Kouma pou Res dan Lamour Bondie
  • Profesi Daniel Ti Predir Kan Lemesi Ti Pou Vini
    Nou Lavi Kretien ek Nou Minister—Kaye Renion—2017
  • Eski Lavi Ena Valer Pou Twa, Parey Kouma pou Bondie?
    Kouma pou Res dan Lamour Bondie
Rod Plis
Viv Ere pou Touletan!—Dekouver Seki Labib Dir
lff

Not

Version Inprime
Version Inprime
  1. Ki Gran Babilonn Reprezante?

  2. Kan Lemesi pou vini?

  3. Bann Teknik Medikal kot Servi Disan

  4. Separasion

  5. Bann Fet

  6. Bann Maladi Kontazie

  7. Biznes ek Bann Kestion Legal

1. Ki Gran Babilonn Reprezante?

Kouma nou kone ki “Gran Babilonn” reprezant tou bann fos relizion? (Revelasion 17:5) Anou reflesi lor sa trwa pwin-la:

  • Li ena enn gran linflians lor later antie. Labib dir ki Gran Babilonn pe asiz lor ‘bann lafoul dimounn ek bann nasion.’ Li pe “diriz tou bann lerwa lor later.”​—Revelasion 17:15, 18.

  • Li pa enn lorganizasion politik ouswa komersial. Labib dir ki apre destriksion Gran Babilonn, “bann lerwa lor later,” ek “bann marsan” ankor lamem.​—Revelasion 18:9, 15.

  • Li elwagn bann dimounn ar Bondie. Labib dir ki li enn prostitie, parski li’nn fer bann lalians avek bann gouvernman pou gagn kas ouswa bann lezot lavantaz. (Revelasion 17:1, 2) Li anbet tou bann dimounn ki sorti dan bann diferan nasion. Ek akoz li enn kantite dimounn finn mor.​—Revelasion 18:23, 24.

Retourn dan leson 13 pwin 6

2. Kan Lemesi pou vini?

Labib ti predir ki apre 69 semenn Lemesi ti pou vini.​—Lir Daniel 9:25.

  • Kan sa 69 semenn-la ti koumanse? Se lane 455 Avan Nou Lepok (A.N.L.), kan Gouverner Neemi ti vinn Zerizalem “pou repar ek rekonstrir” sa lavil-la.​—Daniel 9:25; Neemi 2:1, 5-8.

  • Komie letan sa 69 semenn-la ti pou dire? Dan sertin profesi Labib, enn zour reprezant enn an. (Nonb 14:34; Ezekiel 4:6) Alor, sak semenn reprezant set lane. Dan sa profesi-la, 69 semenn reprezant 483 lane (69 semenn x 7 zour).

  • Kan sa 69 semenn-la ti pou fini? Si nou kont 483 an depi lane 455 A.N.L. nou ariv lane 29 Nou Lepok (N.L.).a Se exakteman sa lane-la ki Zezi ti pran batem ek ti vinn Lemesi.​—Lik 3:1, 2, 21, 22.

Enn tablo ki reprezant 483 an. Li koumanse lane 455 A.N.L avek ‘parol pou repar . . . Zerizalem.’ Apre sa 7 semenn (49 an) pase. Lane 406 A.N.L., Zerizalem fini rekonstrir. Apre sa 62 semenn (434 an) pase. Lane 29 N.L., Lemesi arive kan Zezi pran batem.

Retourn dan leson 15 pwin 5

3. Bann Teknik Medikal kot Servi Disan

Ena bann teknik medikal kot servi enn pasian so prop disan. Ena sertin parmi sa bann teknik-la ki bann Kretien pa pou aksepte. Par exanp, sertin dimounn donn zot disan. Ouswa ena ki stok zot prop disan alavans pou ki bann dokter kapav servi sa disan-la pandan zot loperasion. Me bann Kretien pa fer sa.​—Deteronom 15:23.

Parkont, ena lezot teknik medikal ki bann Kretien kapav aksepte. Kouma par exanp, fer enn test disan, dializ, hemodilution, cell-salvage ouswa heart-lung bypass machine.b Sak Kretien bizin deside pou limem, kouma pou servi so disan pandan enn loperasion, enn test medikal, ouswa enn tretman. Sak dokter kapav servi sa bann teknik-la dan diferan fason. Alor, avan ki enn Kretien aksepte ninport ki teknik medikal, test medikal, ouswa enn tretman, li bizin kone exakteman kouma dokter-la pou servi so disan. Reflesi lor sa bann kestion-la:

  • Ki pou arive si bizin devie enn parti mo disan andeor mo lekor ek ki li aret sirkile pandan enn letan? Eski mo konsians pou permet mwa aksepte ki sa disan-la ankor form parti mo lekor, ek ki mo pa oblize vers li “lor later”?​—Deteronom 12:23, 24.

  • Ki pou arive si pandan enn teknik medikal, bann dokter tir enn parti mo disan, modifie li, ek lerla remet li dan mo lekor ouswa lor mo lekor? Eski sa pou fatig mo konsians ki’nn forme par Labib, ouswa mo kapav aksepte sa teknik-la?

Retourn dan leson 39 pwin 3

4. Separasion

Labib pa ankouraz bann koup pou separe. Dan enn fason bien kler, li dir ki si enn koup separe, toulede pa gagn drwa remarye. (1 Korintien 7:10, 11) Parkont, ena sertin sitiasion kot sertin Kretien finn desid pou separe:

  • Pa pran swin so fami volonterman: Enn mari refiz pou donn so fami seki li bizin, ziska ki fami-la nepli ena seki zot bizin pou viv.​—1 Timote 5:8.

  • Violans fizik bien grav: Bann violans fizik vinn telman grav ki dimounn-la so lasante ouswa so lavi an-danze.​—Galat 5:19-21.

  • Enn dimounn vremem anpes so konzwin pou servi Zeova: Se kan enn mari ouswa enn fam tret so konzwin dan enn fason kot sa vinn inposib pou ki li servi Zeova.​—Zistwar Bann Apot 5:29.

Retourn dan leson 42 pwin 3

5. Bann Fet

Bann Kretien pa partisip dan bann fet ki Zeova pa kontan. Me sak Kretien bizin reflesi dapre so konsians ki’nn forme par Labib, seki li pou fer dan sertin sitiasion kot lezot dimounn fer sa bann fet-la. Anou get sertin lexanp:

  • Enn kikenn dir ou: “Bonn fet.” Ou kapav zis dir, “Mersi.” Lerla, si dimounn-la anvi konn plis, ou kapav explik li kifer ou pa fer sa fet-la.

  • Ou konzwin ki pa enn Temwin Zeova, demann ou pou al manze avek lafami pou enn fet. Si ou konsians permet ou pou ale, ou kapav explik ou konzwin alavans ki si ena bann koutim ki pa baze lor Labib pandan sa moman-la, ou pa pou partisipe.

  • Ou patron donn ou enn bonis pandan bann fet lafin lane. Eski ou bizin refiz bonis-la? Ou pa oblize. Eski ou patron konsider sa bonis-la kouma enn kado pou sa fet-la, ouswa li pe zis montre ki li apresie ou travay?

  • Enn kikenn donn ou enn kado pandan bann fet. Dimounn-la dir ou: “Mo kone to pa fer sa fet-la, me mo anvi donn twa sa.” Kitfwa dimounn-la zis anvi donn ou enn kado. Me parkont, eski li posib ki li pe esey teste ou lafwa ouswa fer ou partisip dan sa fet-la? Apre ki ou’nn reflesi lor la, li pou depann lor ou, si ou pou aksepte sa kado-la ouswa non. Dan tou bann desizion ki nou pran, nou anvi ena enn konsians kler ek res fidel ar Zeova.​—Zistwar Bann Apot 23:1.

Retourn dan leson 44 pwin 1

6. Bann Maladi Kontazie

Nou kontan tou dimounn, akoz sa nou fer bien atansion pou pa kontaminn lezot kan nou malad. Alor si nou kone ki nou ena enn maladi kontazie, ouswa si nou panse ki nou ena enn maladi kontazie, nou pou fer bien atansion pou pa kontaminn lezot. Nou fer sa parski Labib demann nou pou ‘kontan nou prosin parey kouma nou kontan noumem.’​—Romin 13:8-10.

Kouma enn dimounn ki malad kapav montre ki li kontan lezot? Enn dimounn ki malad pa pou may lezot ouswa anbras lezot pou montre so lafeksion. Li pa pou ofanse si sertin pa invit li kot zot parski zot anvi protez zot fami. Ek avan ki li pran batem, li bizin fer kordinater komite bann ansien kone ki li malad. Koumsa bann ansien pou kapav pran bann dispozision pou ki li kapav pran batem ek anmemtan protez lezot. Si enn kikenn kitfwa finn expoze ar enn maladi ki kontazie, li bon ki li fer enn test disan avan ki li koumans frekante. Kan ou fer sa, ou montre ki ou gagn traka lezot ek ki ou “pa rod [ou] prop lintere, me rod lintere lezot avan.”​—Filipien 2:4.

Retourn dan leson 56 pwin 2

7. Biznes ek Bann Kestion Legal

Nou kapav evit boukou problem konsernan kas ouswa biznes kan nou met tou lor papie. Ek nou pou fer sa, mem si sa konsern enn lot Kretien. (Zeremi 32:9-12) Kanmem sa, li kapav arive ki bann Kretien gagn bann ti dezakor konsernan kas ouswa lezot kitsoz. Zot bizin regle sa bann problem-la vit, dan lape, ek an prive.

Kouma nou pou regle bann problem grav kouma frod ouswa kan kikenn koz manti pou gat nou repitasion? (Lir Matie 18:15-17.) Zezi finn donn nou trwa letap pou swiv:

  1. Esey regle problem-la ant zot.​—Get verse 15.

  2. Si sa pa marse, demann enn ouswa de dimounn ki ena matirite dan lasanble pou vinn ar ou.​—Get verse 16.

  3. Si sa pa marse mem, zot kapav al rod led avek bann ansien.​—Get verse 17.

An zeneral, fode pa ki nou met nou frer lakour parski sa kapav zet dezoner lor Zeova ek lasanble. (1 Korintien 6:1-8) Selman, ena sertin sitiasion kot kitfwa li neseser pou al lakour kouma divors, lagard zanfan, alimony (kas ki enn konzwin bizin done dan ka enn separasion ouswa divors), konpansasion lasirans, fer fayit, ouswa pou sertifie enn testaman. Si enn Kretien al lakour pou regle sa bann sitiasion-la dan lape, li pa pe dezobeir bann konsey ki ena dan Labib.

Si ena enn krim bien grav, kouma viol, agresion sexiel lor zanfan, violans, kokin, ouswa touy dimounn, ek ki enn Kretien raport sa ar bann lotorite, li pa pe dezobeir konsey ki ena dan Labib.

Retourn dan leson 56 pwin 3

a Depi lane 455 A.N.L. ziska lane 1 N.L. ena 454 an. Depi lane 1 A.N.L. ziska lane 1 N.L. ena enn an (pena lane zero). Ek depi lane 1 N.L. ziska lane 29 N.L. ena 28 an. Antou sa fer 483 an.

b Pou gagn enn lexplikasion lor sa bann teknik-la, get km 11/06, “Ki decision mo pou prend concernant bann fraction di-sang ek bann soin medical kot servi mo prop di-sang?”

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze