Kein Jipañ ñan Kein Katak eo Ad, Jerbal eo Ad im Wãween Ad Mour
Juun 4-10
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | MARK 15-16
“Jesus Ear Kajejjet Kũtien Kanaan Ko”
nwtsty-E kõmel̦el̦e ko kõn Mk 15:24, 29, UBS
ajeji nuknuk ko an: Ilo bokin Jon 19:23, 24 ewõr men ko elukkuun iio an kwal̦o̦ki im el̦ap an tipdiki jãn bokin Matu, Mark im Luk: Rũttarin̦ae ro an Rom rar kũbween kijidiki kopã eo an im bareinwõt nuknuk eo itulowa; rũttarin̦ae ro rar ‘ajeje’ kopã eo ñan “emãn m̦õttan” im “kajjol̦ọk ñan rũttarin̦ae otemjej juon m̦õttan”; rar jab kõn̦aan ajeje nuknuk eo itulowa, kõn men in, rar kũbween kijdik kake; im aer kar kũbween kijdik kõn nuknuk eo an Messaia eo, ear kajejjet kũtien Sam 22:18, UBS. Alikkar bwe ear juon m̦anit bwe ro rej pojakin kaeñtaan rũkalbuuj ro ren bõk nuknuk ko an rein, innem kar aikuj utũk nuknuk ko aer im bõk men ko m̦weieer m̦okta jãn aer kaeñtaan er im m̦an er. Men in ear juon wãween ñan kajookl̦o̦k wõt er.
kajjeboululi bõraer: Rekõn ãindein im kwal̦o̦k naanin kajjirere ko, ak kwal̦o̦k aer kõjdat, im naan ko rej kaalikkar aer jab kwal̦o̦k kautiej. Armej ro rar itoitak turin Jesus rar kajejjet kũtien kanaan eo ilo Sam 22:7 ilo aer jab jel̦ã kake.
nwtsty-E kõmel̦el̦e eo kõn Mk 15:43, UBS
Josep: Kajjojo rijeje ro an bokin Gospel ko eoktak wãween aer kwal̦o̦k kõn Josep. Rũtõltõl eowõj eo Matu ej kwal̦o̦k bwe Josep ear juon “rũm̦weiie”; Mark, eo im ear jejel̦o̦k ñan RiRom ro ej ba bwe ear juon “iaan ro reutiej ilo Council eo” im ear kõttaretok ak kõjatdikdik e kõn itok eo an Aelõñ eo an Anij; Luk, eo ear juon taktõ etũriam̦o ear ba bwe Josep ear juon “armej em̦m̦an im wãnõk’ im ear jab rejetake ro uwaan Council eo ñan jum̦ae Jesus; im Jon wõt ear je im ba bwe Josep ekar juon “rũkal̦ooran Jesus, ak ilo ittino, kõn an mijak RiJu ro.”—Mt 27:57-60; Mk 15:43-46, UBS; Luk 23:50-53; Jon 19:38-42.
Kal̦apl̦o̦k Am̦ Mel̦el̦e
nwtsty-E kõmel̦el̦e eo kõn Mk 15:25
9:00 am: Jet rej l̦õmn̦ak bwe ewõr bõd ilo eoon in im ilo eoon eo ilo Jon 19:14-16, eo ej ba bwe “enañin 12 awa” ke Pail̦at ear lel̦o̦k Jesus bwe ren kaeñtaane im m̦ane. Meñe Jeje ko rejjab lukkuun kwal̦o̦k oktak eo, bõtab ewõr mel̦el̦e ko jej aikuj in l̦õmn̦ak kaki, erkein ej mel̦el̦e ko: Awa ko kõn men ko rar wal̦o̦k ñan Jesus ilo raan eo ãliktata in an mour ijin ioon lal̦, ejjab okkotaktak an bwebwenato ko ilo gospel kwal̦o̦ki. Aolep bwebwenato ko ilo gospel ko emãn rej kwal̦o̦k bwe ke ej raantak, bũrij ro im rũtõl ro an armej ro rar kweilo̦kl̦o̦k ippãn doon im liaakel̦o̦k Jesus ñan ippãn Kom̦ja eo an Rom etan Pontiõs Pail̦at. (Mt 27:1, 2; Mk 15:1; Luk 22:66–23:1; Jon 18:28) Matu, Mark, im Luk rar aolep je im ba bwe ilo iien eo Jesus ej pãd ilo jurõn al̦al̦ eo, ear marok iaolepen ãneo jãn kar “joñoul im ruo awa ñan jilu awa.” (Mt 27:45, 46; Mk 15:33, 34; Luk 23:44) Men eo ej kaalikkar kõn awa eo rar m̦an Jesus ie ej ñe jej l̦õmn̦ak kõn iien eo rar jino deñl̦o̦ke, im eñin ej men eo m̦oktata rekõn kõm̦m̦ane m̦okta jãn aer m̦an juon armej. Jet iien joñan an l̦ap aer deñl̦o̦ke er jet armej rej mej. Joñan an kar l̦ap aer kar ãindein ñan Jesus, juon em̦m̦aan ear aikuj ineeke al̦al̦ in eñtaan eo ippãn ãlikin an kar make ineeke. (Luk 23:26; Jon 19:17) El̦aññe aer deñl̦o̦ke juon armej ej men eo m̦oktata rej kõm̦m̦ane m̦okta jãn aer m̦ane, innem em̦õj an mootl̦o̦k elõñ awa m̦okta jãn aer kar dilaiki Jesus ilo al̦al̦ in eñtaan eo. Mt 27:26 im Mk 15:15 rej jim̦or kwal̦o̦k kõn aer kar deñl̦o̦ke im aer kar m̦ane ilo aer dilaiki ilo jurõn al̦al̦ eo. Kõn men in, rijeje ro kajjojo eoktak aer kar kwal̦o̦k kõn awa eo rar m̦ane Jesus ie. Awa ko rar jei ear wawa ioon iien eo rar jino kaeñtaane Jesus ie. Bõlen eñin unin an kar Pail̦at bwilõñ ke Jesus ear m̦õkaj an mej ãlikin aer kar dilaiki ilo jurõn al̦al̦ eo. (Mk 15:44, UBS) Bareinwõt, ekkã an kar rijeje Baibõl̦ ro je awa ko ilo wãween eo rekõn kõm̦m̦ane ilo iien ko etto. Bwe ren jel̦ã awa ta eo ilowaan raan eo, rekõn ajeje raan eo ñan emãn m̦õttan ko me ewõr jilu awa ikõtaer. Eñin unin ekkã aer kar jeje im ba 9 awa, 12 awa im 3 awa, rekõn jino bõnbõn awa jãn iien eo ej tak al̦ ilo 6:00 a.m. (Mt 20:1-5; Jon 4:6; Jrb 2:15, UBS; 3:1; 10:3, 9, 30) Im ekar bar ejjel̦o̦k an armej kein lale awa bwe en jejjet. Kõn men in, ilo aer kwal̦o̦k awa ta eo ilo raan eo, ekkã aer kõjerbale naan in “enañin” ãinwõt ad loe ilo Jon 19:14. (Mt 27:46; Luk 23:44; Jon 4:6; Jrb 10:3, 9) Innem, rijeje Mark emaroñ kar kobaik awa ko jãn kar iien eo rar deñl̦o̦ke Jesus ñan awa eo rar dilaiki ilo jurõn al̦al̦ eo. Ijoke Jon ear je wõt awa eo rar dilaik Jesus ie ilo jurõn al̦al̦ eo. Rijeje rein jim̦or rar kajjioñ je awa eo epaaktata ãlikin jilu awa, im ilo awa eo Jon ear je ear ba “enañin.” Mel̦el̦e ak kein kam̦ool kein rej kõmel̦el̦eik unin oktakin awa ko kar jei ilo bwebwenato kein. Bareinwõt, ke Jon ear je bwebwenato in elõñ bukwi iiõ tokãlik, im an kar oktak awa eo ear likũt jãn kar Mark, men in ej kaalikkar bwe Jon ear jab anõke bwebwenato eo Mark ear je.
nwtsty-E kõmel̦el̦e ko kõn Mk 16:8
kõn aer kanooj in mijak: Ekkar ñan jet iaan copy ko jinointata me rej kwal̦o̦k kõn jem̦l̦o̦kin Mark, rej kalikkar bwe bokin Mark ear kõjem̦l̦o̦k kõn naan ko ilo eoon 8. Ijoke jet rej ba bwe elukkuun m̦õkaj an jem̦l̦o̦k im eban kar ãindein kõjjem̦l̦o̦k in bok in ilo kar jinoin. Bõtab, kõnke elukkuun jejjet im jim̦we wãween an kar Mark jeje, ealikkar bwe ejjab jejjet l̦õmn̦ak in rej ba. Ejjab men in wõt ak rũmmãlõtlõt ro etaer Jerome im Eusebius ilo kar iiõ ko 300, rar kaalikkar bwe ukok eo jinoin ear kõjjem̦l̦o̦k kõn naan kein “kõn aer kanooj in mijak.”
Elõñ ukokin Baibõl̦ ko ilo kajin Grik im ilo kajin ko jet me rar kakkobabal̦o̦k naan ñan ãlikin eoon 8. Jet ukok eaetok naan ko rar kobaikl̦o̦k im jet rejjab lukkuun aetok. Ewõr 12 eoon rar kakobaikl̦o̦k im rej pãd ilo ukok kein etaer Codex Alexandrinus, Codex Ephraemi Syri rescriptus, im Codex Bezae Cantabrigiensis, im aolepen ukok kein rej jãn iiõ ko 400 C.E. Ebar wal̦o̦k naan kein me rar kakobaikl̦o̦k im rewal̦o̦k ilo bok kein Latin Vulgate, the Curetonian Syriac, im Syriac Peshitta. Bõtab rejjab wal̦o̦k ilo ukok ko ruo ilo kajin Grik me rar pãd m̦oktal̦o̦k ilo iiõ ko 300, im etaer Codex Sinaiticus im Codex Vaticanus, ak ilo ukok eo Codex Sinaiticus Syriacus ilo iiõ ko 300 ak 400, ak ilo ukok eo kõn bokin Mark etan Sahidic Coptic ilo iiõ ko 400. Ejjel̦o̦k oktak ilo ukok ko jãn etto ilo kajin Armenian im Georgian kõn bokin Mark, rej bar jem̦l̦o̦k wõt ilo eoon 8.
Tokãlik jet ukokin Baibõl̦ ilo kajin Grik im ilo ukok ko jet rar kõjjem̦l̦o̦k kõn jejjo wõt naan. Ilo ukok eo Codex Regius jãn iiõ ko 700 C.E., rar likũti aolep naan ko rar kakobaikl̦o̦k ñan jem̦l̦o̦kin eoon 8, juon ilo tukadu im eo juon eaetok. Ilo kõmel̦el̦e ko an bok in ej kwal̦o̦k bwe naan ko rar kobaikl̦o̦k ilo jem̦l̦o̦kin eoon 8 rej wal̦o̦k ilo jet ukokin Baibõl̦, ijoke ejjab lukkuun kaalikkar ñe rem̦ool.
NAANIN KÕJJEM̦L̦O̦K EO EKADU
Naanin kõjjem̦l̦o̦k eo ekadu me kar kobaikl̦o̦k ãlikin Mk 16:8 ejjab m̦õttan Jeje ko kar kakũrm̦ooli. Eñin naan ko rar jei:
Kõrã ro rar ilo̦k ñan ippãn Piter im ro jeran im kwal̦o̦k ñan er aolep men ko em̦õj jiroñ er. Tokãlik Jesus ear make jilkinl̦o̦k naan eo kõn ro rũkal̦ooran, jãn rear ñan kapilõñ; naan eo eokkwõjarjar im emour, kõn lo̦mo̦o̦r indeeo.
NAANIN KÕJJEM̦L̦O̦K EO EAETOK
Naanin kõjjem̦l̦o̦k eo eaetok me kar kobaikl̦o̦k ãlikin Mk 16:8 ejjab m̦õttan Jeje ko kar kakũrm̦ooli. Eñin naan ko rar jei:
9 Im ke Jesus ej jerkakpeje ke ejimmarok ilo raan m̦okta ilo wiik, Ej weaaktok m̦okta ñan Meri Magdalini, eo Jisõs kajutakl̦o̦k jiljilimjuon tim̦on̦ jãn ippãn. 10 Im ej ilãm kõnnaanek ro rekar pãd ippãn, ke rej bũrom̦õj im jañũti. 11 Im er, ke em̦õj aer roñjake bwe Ej mour, im lio ear lo E, rejjab tõmak. 12 Ãlikin men kein, Ej weaaktok ilo bar juon wãween ñan ruo iaaer, ke rej ilo̦k ñan lujen ãne. 13 Im rej ilãm kõnnaanek ro jet, im rejjab tõmak er. 14 Tokãlik Ej weaaktok ñan joñoul im juon ke rej jibadek im m̦õñã, im Ej kauwe er kõn aer jab tõmak im pen bũrueer, bwe rar jab tõmak ro rar lo E ãlikin An jerkakpeje. 15 Im E ba ñan er, “Kom̦win ilo̦k ñan aolepen lal̦, im kwal̦o̦k gospel ñan armej otemjel̦o̦k. 16 Eo ej tõmak im peptaij, enaaj mour; eo e jab tõmak, naaj liaakl̦o̦k e. 17 Im kõkal̦l̦e kein renaaj ippãn ro rej tõmak: ilo Eta renaaj kajutakl̦o̦k tim̦on̦ ro; im renaaj kõnono kõn lo ko rekããl; 18 Renaaj kotake jedpãnit ko; im el̦aññe rej ilimi uno kõn mej ejjel̦o̦k nana ippãer; renaaj likũt peier ioon ro renañinmej, im renaaj mour.”
19 Innem ñe em̦õj an Irooj kõnono ñan er, ar bõk lõñl̦o̦k E ñan lañ, im E jijet ianmoon̦in Anij. 20 Im rej ilo̦k, im kwal̦o̦k ijoko otemjej, im Irooj ej jerbal ippãer, im Ej kapen naan eo kõn menin bwilõñ ko rar kõm̦anm̦an. Amen.
Juun 11-17
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | LUK 1
“L̦oore Joñak eo an Meri kõn Ettã Bõro
“Ña Rũkarejeran Irooj” Jeova
12 Naan ko an Meri rar kaalikkar an ettã bũruon im an pokake. Elõñ armej rainin rejel̦ã kõn an kar Meri ettã bũruon im pokake. Ear ba ñan Gebriel: “Ña rũkarejeran Irooj [Jeova]. En wal̦o̦k men in ñan eõ ãinwõt am̦ ba.” (Luk 1:38, UBS) Ñe juon jiroñ ej rũkarejar ak rũkõm̦akoko, mel̦el̦ein bwe ej armej eo me ettãtata iaan rijerbal ro jet im mour eo an epãd ium̦win maroñ eo an eo ej karejar ñane. Eñin kar wãween an Meri watõk Jeova, eo ej karejar ñane. Ear jel̦ã bwe epãd ium̦win kõjparok eo an im bwe Jeova ej tiljek ñan ro rej tiljek ñane. Im ear jel̦ã bwe enaaj kõjeraam̦m̦ane ilo an kate joñan wõt an maroñ ñan kajejjet eddo in el̦ap me Ear lel̦o̦k ñane.—Sam 18:25, UBS.
“Ña Rũkarejeran Irooj” Jeova
15 Ãlikin wõt an Elisabet kõnnaan, Meri ear jino an baj kõnnaan. Aolepen naan kein an repãd ilo Baibõl̦. (Riit Luk 1:46-55, UBS.) Eñin ej iien eo eaetoktata an kar Meri kõnnaan. Im men ko ear ba rar kaalikkar kain armej rot e. Ñan waanjoñak, naan ko an rej kaalikkar an kwal̦o̦k kam̦m̦oolol ke ear nõbar Jeova kõn an kõjeraam̦m̦ane kõn jeraam̦m̦an in ñan erom jinen Messaia eo. Naan ko an rej bar kaalikkar joñan an l̦ap an tõmak ilo Jeova kõnke ear ba bwe Jeova ej kõttãik ro rekajoor im reutiej bũrueer im jipañ ro rettã im rejeram̦õl me rekõn̦aan karejar ñane. Bareinwõt, rej bar kaalikkar joñan an mãlõtlõt kõnke ekkar ñan juon etale, kar loe bwe men ko ear ba rar itok jãn elõñl̦o̦k jãn 20 eoon ko ilo Jeje ko ilo kajin Hibru!
16 Ealikkar bwe Meri ekõn kõl̦mãnl̦o̦kjen̦ kõn Naanin Anij. Meñe ear katak im jel̦ã naan ko an Anij, ak ear jab make kwal̦o̦k l̦õmn̦ak ko an. Ak kõn an ettã bũruon, ear ba ejja men ko wõt me rar itok jãn Jeje ko. Ajri eo kar ilo̦jien ear rũttol̦o̦k im bar juon armej ettã bũruon kõnke juon iien ke ear rũtto ear ba: “Naanin katak eo Aõ, ejjab Aõ, a an Eo ear jilkintok Eõ.” (Jon 7:16) Jej aikuj kajjitõk ippãd make kõn kajjitõk kein: ‘Ij ke kwal̦o̦k aõ kautiej im lõke naan ko an Anij ilo Baibõl̦? Ke ta, ij ke kwal̦o̦k wõt l̦õmn̦ak im mel̦el̦e ko aõ make?’ Ealikkar an kar Meri kwal̦o̦k an kautiej im lõke naan ko an Anij ilo Baibõl̦.
Kal̦apl̦o̦k Am̦ Mel̦el̦e
nwtsty-E kõmel̦el̦e eo kõn Luk 1:69, UBS
doon in lo̦mo̦o̦r: Ak “rũlo̦mo̦o̦r ekajoor.” Ilo Baibõl̦ ekkã an kõkkar kake doon ko an menninmour ko ñan kajoor im anjo̦. (1 Sa 2:1; Sam 75:4, 5, 10, UBS; 148:14, UBS) Bareinwõt, rũtõl ro im irooj ro, ro im ear em̦m̦an aer tõl kab ro rar lãj, Baibõl̦ ej bar kõkkar kake er kõn doon ko, im aer bõk anjo̦ ej ãinwõt ñe rej ire kõn doon. (Dt 33:17, UBS; Dan 7:24; 8:2-10, 20-24, UBS) Ijoke ilo katak in, naan eo “doon in lo̦mo̦o̦r” ej kõnono kõn Messaia eo bwe ewõr an kajoor ñan lo̦mo̦o̦r, im bwe ej juon rũlo̦mo̦o̦r ekajoor.
nwtsty-E kõmel̦el̦e eo kõn Luk 1:76, UBS
Kwõnaaj ilo̦k im̦aan Irooj: Jon Ripeptaij enaaj kar annañel̦o̦k Jesus im “ilo̦k im̦aan Irooj” Jeova, im enaaj kar jutak ikijjeen Jemãn im itok ilo etan Jemãn.—Jon 5:43; 8:29.
Juun 18-24
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | LUK 2-3
“Jo̦dikdik Ro—Kom̦ij Ke Rũttol̦o̦k ilo Tõmak?”
nwtsty-E kõmel̦el̦e eo kõn Luk 2:41, UBS
Iiõ otemjej jinen im jemãn rej ilo̦k: Ilo Kien eo ejjab menin aikuj bwe kõrã ro ren etal ñan kwõjkwõjin Kijoone eo. Bõtab, ear juon m̦anit ippãn Meri bwe en etal ippãn Josep l̦o̦k aolep iiõ ñan iien kwõjkwõj in ilo Jerusalem. (Ex 23:17, UBS; 34:23, UBS) Aolep iiõ ñe rej etal ilo ial̦ in aer im bar ro̦o̦l, rej kõm̦m̦ane enañin 190 m̦ail̦ ko (300 km), im aolep jarlepju in baam̦le eo rej jim̦or ilo̦k ippãn doon.
nwtsty-E kõmel̦el̦e ko kõn Luk 2:46, 47, UBS
kajitũkin er: Kajjitõk ko an rar jab kain kajjitõk ko me juon l̦addik ej kajjitõk ñe ej kõn̦aan jel̦ã kõn juon men. Jejel̦ã men in jãn wãween an kar ro rar roñjake e lukkuun bwilõñ. (Luk 2:47, UBS) Naanin Grik eo rar kõjerbale ñan naan kein “kajitũkin,” ilo jet kõmel̦el̦e naan in ej jitõñl̦o̦k ñan kain kajjitõk ko ekkã aer kõjerbali ilo jikin ekajet. (Mt 27:11; Mk 14:60, 61; 15:2, 4; Jrb 5:27) Ro rej katak im jeje kõn iien ko etto rej ba bwe ãlikin iien kwõjkwõj, ekkã an jet rũtõl ro reutiej ilo kabuñ eo pãdwõt ilo ettõñaak ko el̦ap pel̦aakier ilo tampel̦ eo. Innem armej ro remaroñ jijet iturin wõt neer im roñjake er, im rej bareinwõt kwal̦o̦k kajjitõk ko ñan er.
rar bwilõñ: Naanin Grik eo rar ukote ñan “bwilõñ,” ej juon naan ej kaalikkar aer kar bwilõñ wõt ak jab bõjrak jãn aer l̦o̦kjenaer.
nwtsty-E kõmel̦el̦e eo kõn Luk 2:51, 52, UBS
Pokake wõt: Ak “kõttãiki wõt,” naan eo ilo kajin Grik ej kaalikkar bwe ãlikin an kar Jesus kabwilõñ rũtõl ro ilo tampel̦ eo kõn joñan jel̦ãl̦o̦kjen̦ eo an kõn Naanin Anij, ear jepl̦aak ñan m̦weo im̦õn im ear kõttãik wõt e im pokake jemãn im jinen. An kar pokake ear jab ãinwõt an ajri ro jet pokake. An kar pokake ear juon wãween ej kajejjet ak mour ekkar ñan Kien Moses ilo elõñ wãween.—Ex 20:12, UBS; Ga 4:4.
Kal̦apl̦o̦k Am̦ Mel̦el̦e
nwtsty-E kõmel̦el̦e ko kõn Luk 2:14, UBS
aenõm̦m̦an ioon lal̦ ippãn armej ro ebuñbũruon kõn er: Jet jeje in etto ko kõn Baibõl̦, wãween aer kar ukote ej eñin “aenõm̦m̦an ioon lal̦ ñan armej ro,” im jet ukokin Baibõl̦ rar l̦oore naan kein. Bõtab wãween ukok eo ilo ukokin Baibõl̦ in New World Translation ealikkarl̦o̦k im elõñ kein kam̦ool ko kake jãn jeje in etto ko kõn Baibõl̦. Naanin keeañ in jãn juon enjel̦ ejjab kõnono kõn an Anij kwal̦o̦k jouj ñan armej kõn kõm̦m̦an ko aer. Ijoke, ej kõnono kõn ro renaaj lo jouj eo an kõnke rej kwal̦o̦k aer tõmak ilo e im rej oktak im erom rũkal̦oor ro an Nejin.—Lale kõmel̦el̦e eo kõn armej ro ebuñbũruon kõn er ilo eoon in.
armej ro ebuñbũruon kõn er: Naan kein “ebuñbũruon” me juon enjel̦ ear kwal̦o̦k kake rej kaalikkare bwe Anij eo ej buñbũruon im ejjab armej ro. Naanin Grik eo eu·do·kiʹa emaroñ bar mel̦el̦ein “m̦õn̦õn̦õ; buñbũruon.” Im naanin Grik eo juon me ej itok jãn naan eo eu·do·kiʹa im Mt 3:17, Mk 1:11 im Luk 3:22 rar kõjerbale ej eu·do·keʹo, im Anij ear kõjerbale naan in ilo eoon kein ãlikin wõt an kar Nejin peptaij. Naan in eu·do·keʹo ej mel̦el̦ein “buñbũruon kõn; m̦õn̦õn̦õ kõn; lañlõñ kõn.” Kõn men in, naan kein “aenõm̦m̦an ioon lal̦ ippãn armej ro ebuñbũruon kõn er” (an·throʹpois eu·do·kiʹas) ej kõnono kõn armej ro Anij ej m̦õn̦õn̦õ kake er, im emaroñ bar kõnono kõn “armej ro ear kããlõt er kõn an buñbũruon ippãer.” Innem naan kein an enjel̦ eo ejjab jitõñl̦o̦k ñan aolep armej, bõtab ej jitõñl̦o̦k ñan armej ro wõt me rej kabuñbũruon Anij ikijjeen aer lukkuun tõmak ilo e im kõn aer erom rũkal̦ooran Nejin. Naanin Grik eo eu·do·kiʹa, jet iien emaroñ jitõñl̦o̦k ñan men ko rej kabuñbũruon armej ro, (Rom 10:1; Pil 1:15, UBS) ijoke naan in ekkã wõt an kõnono kõn men ko Anij ej buñbũruon kaki, ak lañlõñ im m̦õn̦õn̦õ kaki (Mt 11:26, UBS; Luk 10:21, UBS; Ep 1:5, 9, UBS; Pil 2:13, UBS; 2Te 1:11, UBS). Im ilo Sam 51:18 [50:20, LXX] me ej pãd ilo ukokin jeje ko ilo kajin Grik etan Septuagint, ej jitõñl̦o̦k ñan men ko ebuñbũruon Anij kaki.
Kwaar Jel̦ã Ke?
Wõn eo kar jemãn Josep?
Josep ear juon rũkaam̦tõ ilo Nazeret im ear lale Jijej jãn ke ear niñniñ meñe ejjab lukkuun nejin. Bõtab, wõn eo kar jemãn Josep? Menmenbwij eo an Jijej ilo bokin Matu ej kwal̦o̦k bwe Jekob ej jemãn Josep, bõtab bokin Luk ej ba bwe Josep ej “eo nejin Hilai.” Etke eoktak mel̦el̦e kein jãn doon?—Luk 3:23; Matu 1:16, UBS.
Ilo bokin Matu ej ba: “Jekob jemãn Josep.” Naanin Grik eo kar kõjerbale ilo eoon in ej kaalikkar bwe Jekob ear lukkuun jemãn Josep. Kõn men in, Matu ear kajjioñ kwal̦o̦k kõn menmenbwij eo an Josep jãn jait eo an jemãn, eo im ej itok jãn ineen Kiiñ Devid. Ear kam̦ool bwe ewõr ippãn Jijej jim̦we im maroñ eo ñan irooj ãinwõt juon kiiñ.
Bõtab, ilo bokin Luk ej ba: “Josep, eo nejin Hilai.” Rekõn kõjerbale naan in “eo nejin” ñan kwal̦o̦k bwe l̦eo ej nejin armej eo kõnke ej pãleen lio nejin. Ewal̦o̦k bar men in ilo Luk 3:27. Ej kwal̦o̦k bwe Sialtiel ej “eo nejin Nirai.” Bõtab, lukkuun jemãn Sialtiel ej Jekonaia. (1 Kronikel 3:17; Matu 1:12, UBS) Sialtiel ear m̦areik ledik eo nejin Nirai me Baibõl̦ ejjab kwal̦o̦k etan. Kõn men in, jemaroñ ba bwe Sialtiel ej nejin Nirai kõnke ear m̦areiki ledik eo nejin Nirai. Ilo ejja wãween in wõt, Josep ej nejin Hilai kõnke ear m̦areik Meri, ledik eo nejin Hilai. Kõn men in, Luk ear kajjioñ kwal̦o̦k kõn menmenbwij eo an Jijej “ekkar ñan kanniõk” ak jait eo an Meri, kõrã eo jinen. (Rom 1:3) Ilo wãween in, Baibõl̦ ej jipañ kõj ñan jel̦ã kõn menmenbwij ko ruo an Jijej me reoktak jãn doon im raorõk.
Juun 25–Jul̦ae 1
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | LUK 4-5
“Jum̦ae Kapo ko Ãinwõt kar Jesus”
L̦õmn̦ak kõn Mour Rot Eo Kwõj Aikuj Mour Kake
8 Men eo Setan ear kapo Iv kake ear bar kõjerbale ñan kajjioñ kapo Jijej. Ke Jijej ear pãd ilo ãne jem̦aden, ear jab m̦õñã ium̦win 40 raan im 40 boñ. Kõn men in, Setan ear kajjioñ kapo Jijej ilo an kõjerbal kõn̦aan eo ñan m̦õñã. Ear ba ñan Jijej: “El̦aññe Kwe Nejin Anij, Kwõn ba ñan dekã in bwe en erom pilawã.” (Luk 4:1-3) Kõn men in, ear wõr ruo an Jijej jokãlõt. Ta jokãlõt ko an? Ej bwe en kõjerbal kajoor eo an bwe en wõr kijen, ak bwe en jab kõm̦m̦ane men in ñan jidik. Jijej ear jel̦ã bwe en jab kõjerbal kajoor eo an ñan kõm̦m̦ane juon men me enaaj kaalikkar an l̦õmn̦ak wõt kõn e make. Meñe ear kwõle ak ear jab l̦õmn̦ak wõt kõn e. El̦apl̦o̦k an Jijej kar l̦õmn̦ak kõn kõtaan eo an ippãn Anij im ear kaorõke men in jãn m̦õñã. Ear uwaake Setan im ba: “Ar jeje, Armej ejãmin mour kõn pilawã wõt, a kõn naan otemjej rej wal̦o̦ktok jãn lo̦ñiin Anij.”—Matu 4:4.
L̦õmn̦ak kõn Mour Rot Eo Kwõj Aikuj Mour Kake
10 Elemen an kar Setan kajjioñ kapo Jijej kõn “m̦õm̦ an mej ko”? Setan ear “kalwõje E [Jijej] aelõñ in lal̦ otemjej ilo jidik wõt iien. Im tepil̦ ej ba ñan E, ‘Kajoor kein otemjej im aer aiboojoj Inaaj lewaj ñan Eok.’” (Luk 4:5, 6) Ejjab lukkuun aelõñ ak kien men ko Setan ear kalwõje Jijej kaki. Ear kwal̦o̦k juon visõn ñan Jijej kõn aiboojoj ko an aelõñ ko ak kien ko an lal̦ in. Setan emaroñ kar l̦õmn̦ak bwe men in emaroñ kapo Jijej. Ear ba ñan e: “El̦aññe Kwõnaaj kabuñ ñan eõ, enaaj Am̦ men kein otemjej.” (Luk 4:7) Jijej ejjab kõn̦aan kain armej eo me Setan ekõn̦aan bwe en erom. Jijej ear m̦õkaj an uwaake Setan im ba: “Ar je, Kwõn kabuñ ñan Irooj am̦ Anij, im jerbal ñan E wõt.”—Luk 4:8.
nwtsty-E pija eo
Ijo Eutiejtata ilo Tampel̦ Eo
Setan emaroñ kar bõklõñl̦o̦k Jesus ñan “ijo Eutiejtata ilo Tampel̦” eo im ba ñane bwe en kãlal̦l̦o̦k, ijoke ijo me Jesus ear jutak ie ekar jab lukkuun alikkar. Kõnke ej kõnono kõn tampel̦ eo, mel̦el̦ein bwe ej kõnono kõn aolepen tampel̦ eo, im Jesus emaroñ kar jutak turõk turearin kona eo kein kajuon ilo tampel̦ eo. Ak emaroñ kar jutak ilo juon iaan kona ko jet ilo tampel̦ eo. Ñe en kar kãlo̦k jãn juon iaaer, innem enaaj kar kajju mej el̦aññe Jeova ejjab bõbrae jãn an mej.
L̦õmn̦ak kõn Mour Rot Eo Kwõj Aikuj Mour Kake
12 Jijej ear jab ãinwõt Iv kõnke ear kwal̦o̦k ettã bõro. Ear likũt juon joñak ekanooj em̦m̦an kõn ettã bõro. Setan ear kajjioñ in kapoiki Jijej bwe en kõm̦m̦ane juon men me enaaj kar mãlejjoñe Anij im kõm̦m̦an an buñbuñ ippãn armej. Kõnke men in ej jerbal in utiej bõro, Jijej ear m̦akoko in roñjake Setan. Jijej ear kajju ba ñan Setan im ba: “Ar ba, Kwõn jab kapo Irooj am̦ Anij.”—Riit Luk 4:9-12.
Kal̦apl̦o̦k Am̦ Mel̦el̦e
nwtsty-E kõmel̦el̦e eo kõn Luk 4:17, UBS
bokin rũkanaan Aiseia: Bok lemlem eo jãn bokin Aiseia me rar loe ilo lom̦al̦o eo etan Dead Sea, ear wõr 17 m̦õttan ko kar kobaik ippãn doon im kar aetokan 24 ne (7.3 m) im ewõr mel̦el̦e ko ilo 54 m̦õttan ko ilo bok lemlem in. Joñan aetokan bok lemlem eo kar kõjerbale ilo im̦õn kabuñ eo ilo Nazeret emaroñ kar joñan aetokan wõt bok in. Ekar ejjel̦o̦k jebta ko im eoon ko ñan jipañ pukoti eoon ko ilo kar iien kein im Jesus ear aikuj make pukoti eoon ko ekõn̦aan riiti. Ak wãween an kar maroñ in loe eoon ko, men in ej kaalikkar joñan an jel̦ã kõn kobban Naanin Anij.
nwtsty-E kõmel̦el̦e eo kõn Luk 4:25
ium̦win jilu iiõ im jiljino allõñ: Ekkar ñan 1Kñ 18:1, Ilaija ear kwal̦o̦k kõn jem̦l̦o̦kin ñũta eo ilo “iiõ eo kein kajilu.” Jet rej ba bwe ear jab jejjet an Jesus ba kõn bwebwenato eo ilo bokin 1 Kiiñ. Bõtab, Jeje ko ilo Kajin Hibru rejjab ba bwe ñũta eo ekar jem̦l̦o̦k ilowaan wõt jilu iiõ ak dikl̦o̦k. Naan kein “ilo iiõ eo kein kajilu” ej jitõñl̦o̦k ñan iien eo Ilaija ear ba ñan Ehab bwe enaaj wõr ñũta. (1Kñ 17:1) Bõlen Ilaija ear kwal̦o̦k ennaan in ilo iien ko em̦õj an jino m̦õrã im ejjab wõt, aetokan iien kein ekkã an kij jiljino allõñ ak emaroñ aetokl̦o̦k jãn joñan in. Bareinwõt, ekar jab m̦õkaj an jem̦l̦o̦k ñũta in ilo iien eo Ilaija ear jãde im̦aan Ehab “ilo iiõ eo kein kajilu,” ijoke emaroñ kar jem̦l̦o̦k ãlikin wõt iien eo kar kõm̦m̦ane kijeek in mãlejjoñ eo ioon tol̦ Karmel. (1Kñ 18:18-45) Kõn men in, naan ko an Jesus ijin ekoba naan ko me l̦eo jatin ear jei ilo Jem 5:17, rej errã ippãn bwebwenato eo ilo 1Kñ 18:1.