Omolwashike Ngoye To Vulu Okwiinekela Ombimbeli
Aantu yamwe otaa ti Ombimbeli kayi shi okwiinekelwa, nomadhiladhilo gawo ogi itaalwa apuhe. Nena ano oyendji oye ekelehi iinima mbyoka Ombimbeli tayi ti mokutya kayi na eitaalo lyasha.
Ihe shoka Jesus Kristus a ti megalikano lye kuKalunga, otashi pendutha einekelo: “Oohapu dhoye odho oshili.” NOmbimbeli yo yene otayi ningi ko eyelithilo kutya yo oya nyolwa kuKalunga.—Johannes 17:17; 2 Timoteus 3:16.
Ngoye oto dhiladhila ngiini kwaashino? Opwa thikama mpono etompelo ewanawa okwiinekela Ombimbeli? Nenge opu na lelalela uunzapo kutya Ombimbeli kayi shi okwiinekelwa, kutya yo otayi ipatanitha yo yene noyo ihayi popi sha faathana?
Otayi Ipatanitha Yo Yene?
Yamwe otaa ti kutya Ombimbeli otayi ipatanitha yo yene. Ihe oku na ngaa gumwe e ku ulikile nale oshiholelwa? Tse inatu mona natango shimwe shoka itaashi vulu okuyelithwa. Dhoshili, momahokololoningomwa gamwe gOmbimbeli otashi monika sha fa pu na omakondjithathano. Ihe olundji uudhigu owo okwaa na ontseyo yiishonanima nononkalo yethimbo ndyoka.
Pashiholelwa, yamwe otaa ukitha eitulomo kwaashono yo ye shi tala ko ongo ekondjithathano mOmbimbeli nokupula: ‘Openi Kain a adha omukiintu gwe?’ Edhiladhilo olyo kutya Kain naAbel oyo ayeke aanona yaAdam naEva. Ihe edhiladhilo olyi ikwatelela keiyuvo lya puka kwaashono Ombimbeli tayi popi. Ombimbeli otayi yelitha kutya Adam “okwa vala aamati naakadhona.” (Genesis 5:4) Ano Kain okwa li a hokana nagumwe gwomaamwayina aakadhona.
Aatokolimwago otaa kongo owala aluhe omakondjithathano noshilanduliko oku ka tya: ‘Omunyoli gwOmbimbeli Mateus ota ti kutya elenga okwe ya kuJesus okupula ekwatho, ihe Lukas ota ti kutya aakalipo oya tumwa neindilo. Olye e li mondjila?’ (Mateus 8:5, 6; Lukas 7:2, 3) Ihe osho lelalela epatanitho?
Uuna eipyakidhilo nenge iilonga yaantu tayi gandjwa kugumwe ngono e yi lile po lelalela, omuntu gwopandunge ita ti kutya opu na ekondjithathano mpoka. Pashiholelwa, ngoye oto dhiladhila kutya etseyitho ndyono tali ti kutya omukuluntu gwoshilando okwa tungu ondjila olyiifundja, molwashono iilonga yo yeneyene yetungo kondjila oya longwa kaaindjiniya nokaalongi? Hasho nando! Kashi shi wo nando inaashi faathana uuna Mateus ta ti kutya elenga okwi indile Jesus omanga Lukas ta nyola kutya eindilo olya ningwa kaakalipo yamwe.
Uuna iishonanima oyindji tayi tseyika, oongoka omakondjithathano mOmbimbeli itaga monika we ongomakondjithathano.
Ondjokonona nUunongononi
Uulela gwopandjokonona wOmbimbeli owo owa li nale apuhe momalimbililo. Pashiholelwa, aatokolimwago oya limbililwa kekalopo lyaantu yomOmbimbeli ngaashi omukwaniilwa Sargon gwaAssur, Belsasar gwaBabilon nomupangeli gwAaroma Pontius Pilatus. Ihe iimoniwa yopethimbo opo lya piti ngashingeyi otayi koleke ehokololo lyOmbimbeli ekwawo nekwawo. Ano omunyoli gwondjokonona Moshe Pearlman okwa nyola: “Ombaadhilila aalimbililwa mboka ya tula nokuli momalimbililo uushili wiitopolwa yopandjokonona yEtestamenti Ekulu oya tameke okulundulula omadhiladhilo gawo.”
Tse otatu vulu okwiinekela owala Ombimbeli ngele yo oyi li wo yomondjila miinima yopaunongononi. Osho? Kashi shi unene ethimbo ele sho aanongononi, mekondjithathano naashoka Ombimbeli tayi ti, ya ti kutya eshito alihe kalya li lyi na etameko. Ihe omunongononi gwoonyothi Robert Jastrow okwa ulike keyelithilo epe lyopethimbo opo lya piti ngashingeyi ndyoka tali shi kondjitha nota yelitha: “Tse otu wete ngashingeyi nkene uunzapo wuunongononi woonyothi tau ulike ketaloko lyOmbimbeli kombinga yonakuziwa yuuyuni. Iishonanima oya yoolokathana, ihe iitopolwa ya simana mehokoloningomwa lyuunongononi woonyothi nomehokololoningomwa lyOmbimbeli lyomuGenesis oga faathana.”—Genesis 1:1.
Aantu nayo wo oya lundulula omataloko gawo kombinga yetholomo lyevi. The World Book Encyclopedia otali yelitha kutya “Omalweendondjila ogu ulike kutya evi oli li ongonga, kali li lya mbatalala ngaashi aantu oyendji ya li yi itaala.” Ihe Ombimbeli ethimbo alihe oya li yi li mondjila! Oomvula dhi vulithe 2 000 komeho yomalweendo ngono, Ombimbeli oya ti muJesaja 40:22: “Oye ta kuutumba kokugulu kwevi,” nenge ngaashi omalundululo gamwe taga ti, “ongonga yevi” (Douay), “evi lyongonga.” (Moffatt)
Mpono pu thike eindjipalo lyontseyo yaantu, opo wo pu thike eindjipalo lyuunzapo kutya Ombimbeli oyo tayi vulu okwiinekelwa. Omupangeli gwonale gwOmuseum yaBritain, Sir Frederic Kenyon, okwa nyola: “Iizemo mbyoka ya monika po nale otayi koleke shono sha tiwa keitaalo, tashi ti kutya Ombimbeli otayi vulu owala okukwathelwa keindjipalo lyontseyo.”
Omahunganeko
Ihe tse otatu vulu ngaa okukala tu na einekelo lelalela komahunganeko gOmbimbeli kombinga yonakuyiwa, mugo gamwe ogo kombinga ‘yomagulu omape nevi epe omayuuki’? (2 Petrus 3:13; Ehololo 21:3, 4) Eeno, uuwanawa wOmbimbeli ouni keinekelo methimbo lya piti? Oshikando noshikando omahunganeko ngono ga gandjwa nokuli oomvula omathele ku yele oga gwanithwa thiluthilu miishonanima!
Pashiholelwa, Ombimbeli oya hunganeke eekelwohi lyaBabilon oshinankondo konyala oomvula 200 manga inaashi ningwa. Dhoshili, Aamedi mbono ya kondjo nAapersia, oyi ithanwa oyo aasindani. Nonando Kores, omukwaniilwa gwaPersia, kakwa li a valwa natango, Ombimbeli oye shi hunganeke kutya ye ota ka kala e na edhina mesindano ndyoka. Oya ti kutya omeya gokugamena Babilon oongoka gomulonga gwaEufrat, oge na oku“pwina po,” nonokutya “iiyelo [yaBabilon] opo yaa edhililwe po.”—Jeremia 50:38; Jesaja 13:17-19; 44:27–45:1.
Iishonanima mbino yo yeneyene oya gwanithwa, pamunyoli gwondjokonona Herodotus. Ombimbeli oya hunganeke natango kutya Babilon meni lyethimbo otashi ka kala ehala lya vundakana ihamu kalwa. Nosho naanaa sha ningwa. Babilon nena osho oshithigwapo shoondumba dhomamanya. (Jesaja 13:20-22; Jeremia 51:37, 41-43) NOmbimbeli oyu udha omahunganeko gamwe ngono ga gwanithwa painyandwa.
Ombimbeli otayi hunganeke shike ano kombinga yonkalelo yuuyuni yongashingeyi? Otayi ti kutya “omasiku omahugunina otaku ya omathimbo omadhigu. Oshoka aantu taa ka kala nokwiihola, noye na uuhalu weliko, oonakwiitanga, aaholuuntsa, aasheki, ihaa vulika kaakuluntu, kaa shi kuhambelela, aakaanuuyuuki, aakaanohole, . . . aaholiihulo komeho gaKalunga; oyo ye na emoniko lyowala lyetilokalunga; ihe oonkondo dhalyo ye dhi idhimbike.”—2 Timoteus 3:1-5.
Ngashingeyi otu wete lela egwanitho mwaashino! Ihe Ombimbeli otayi hunganeke wo tashi landula ‘momasiku omahugunina’ guuyuni mbuka: “Iigwana otayi thikama okukondjithathana, niilongo otayi matukilathana, notaku ya oondjala.” Otaku ka kala wo “omakakamo gevi okiilongo niilongo” “nomalega golukayu.”—Mateus 24:7; Lukas 21:11.
Omahunganeko gOmbimbeli otaga gwanithwa nena dhoshili! Ongiini ano komauvaneko ngaashi taga landula ngoka ge na okugwanithwa natango: “Aayuuki oyo otaa ka thigulula [evi] e taa kala mo aluhe,” “Oyo notaa hambulula omagongamwele gawo omatemo . . . nongaashi ihaa kala we okwiilonga uukwiita”?—Epsalmi 37:29, faathanitha NW; Jesaja 2:4.
‘Oshi li oshiwanawa unene okwaaitaalwa,’ yamwe osho tashi vulika taa ka tya. Ihe kutse kapu na nando etompelo okulimbililwa kusha shoka Omushiti gwetu e tu uvanekele. Oohapu dhe otadhi vulu okwiinekelwa! (Titus 1:2) Mokukonakona uunzapo, oto ka mona natango eshilipaleko olindji kwaashono.
Kakele kaambyono yi ili ya gandjwa, iitothwamo yOmishangwa ayihe oya za mOmbimbeli yOshindonga.
[Oohapu dha simana pepandja 4]
“Iizemo mbyoka ya monika po nale otayi koleke shono sha tiwa keitaalo, tashi ti kutya Ombimbeli otayi vulu owala okukwathelwa keindjipalo lyontseyo”