Ontopolwa 24
Otu Li Kohi yIipango Omulongo?
1. Ompango yini po Moses a falele koshigwana?
OOMPANGO DHINI PO Jehova Kalunga a hala tu vulike kudho? Otu li kohi yaashoka Ombimbeli tayi luku “ompango yaMoses” nenge oolumwe “ompango”? (1 Aakwaniilwa 2:3; Titus 3:9) Yo oya lukwa wo “ompango [yaJehova]” molwashoka Oye e yi gandjele. (1 Ondjalulahokololo 16:40) Moses okwa fala owala Ompango kaantu.
2. Ompango ndjika oya thikama mushike?
2 Ompango yaMoses oya thikama moompango nenge miipango yi vulithe 600, mwa kwatelwa wo 10 mbyoka ya simana. Ngaashi Moses a ti: “[Jehova] okwe mú tseyithile ondjuvanena ye nokwe yi mú lombwele oku yi gwanitha, oohapu ndhoka omulongo; oye okwe dhi nyolele momayambi gaali gomamanya.” (Deuteronomium 4:13; Eksodus 31:18) Ihe okulye Jehova a gandjele Ompango, mwa kwatelwa Iipango Omulongo? Okwe yi gandja kuuntu auhe? Elalakano lyOmpango olya li shike?
KUISRAEL NELALAKANO LI ILI
3. Otu shi shi ngiini kutya Ompango oya gandjelwe owala kAaisrael?
3 Ompango kayi gandjelwe kuuntu auhe. Jehova okwa dhiki ehangano nenge euvathano noluvalo lwaJakob, ndoka lwa ka ninga oshigwana shaIsrael. Jehova okwa gandjele oompango dhe owala koshigwana shika. Ombimbeli otayi shi holola sha yela muDeuteronomium 5:1-3 nomEpsalmi 147:19, 20.
4. Omolwashike Ompango ya gandjelwe koshigwana shaIsrael?
4 Omuyapostoli Paulus okwa pula: “Ano ompango otayi longo shike?” Eeno, omolwashike Jehova a gandjele ompango ye kuIsrael? Paulus okwa yamukula: “Oyo ya gwedhwa omolwomayonagulo, yi kale po sigo oluvalo lwa pewa euvaneko talu ya; . . . Osho ngeyi ompango ya ningi omuputudhi gwetu [nenge, omulongi] yi tu fale kuKristus.” (Aagalati 3:19-24) Elalakano li ili lyOmpango olya li okugamena nokuwilika oshigwana shaIsrael opo ya vule okukala yi ilongekidha okutaamba ko Kristus uuna ye te ya. Omayambo ogendji ngoka ga li ga tegelelwa kOmpango, oga dhimbulukitha Aaisrael mwaashoka kutya yo aalunde mboka ya pumbwa Omukulili.—Aaheberi 10:1-4.
“KRISTUS OYE EHULILO LYOMPANGO”
5. Oshike sha ningilwa Ompango sho Kristus e ya e te tu sile?
5 Jesus Kristus oye a li paushili Omuhupithi omuuvanekwa, ngaashi omuyengeli e shi hokolola pokuvalwa kwe. (Lukas 2:8-14) Oshike sha ningilwa ano Ompango sho Kristus e ya nokugandja omwenyo gwe gu udha eyambo? Yo oya kuthwa po. “Tse katu shi we aalelwa yomuputudhi,” osho Paulus a yelitha. (Aagalati 3:25) Ekuthopo lyOmpango olya li epupaleko kAaisrael. Oyo ye ya holola ayehe kutya aalunde, oshoka kapwa li gumwe gwomuyo a vula okudhiginina Ompango shu udha. “Kristus okwe tu kulila mo metulomutima lyompango,” osho Paulus a ti. (Aagalati 3:10-14) Omolwashoka Ombimbeli tayi popi wo: “Kristus oye ehulilo lyompango.”—Aaroma 10:4; 6:14.
6. (a) Oshizemo osha li shike kAaisrael nokwaamboka yaa shi Aaisrael sho Ompango ya hulu po, nomolwashike? (b) Jehova okwa ningile shike Ompango?
6 Paushili, Ompango oya li ngaashi eyoololo nenge “ekuma” pokati kAaisrael niigwana yilwe mbyoka yaa li kohi yompango. Ihe mokuyamba omwenyo gwe, Kristus okwa “hanagula po ompango yiipango noyomikalo omonyama ye mwene, opo a shite mboka yaali [Aaisrael naamboka yaa shi Aaisrael], ya ninge omuntu gumwe omupe muye mwene nokupanga ombili.” (Aaefeso 2:11-18) Noshike Jehova Kalunga a ningile ye mwene ompango yaMoses? Otatu lesha: “[Okwe] tu kuthile po omayonagulo agehe, nokwa dhimi po enyolo lyiipango [mwa kwatelwa Iipango Omulongo] lya li li na ondumbo natse [molwashoka olya tokola Aaisrael ngaashi aalunde], okwe li kutha po nokwe li alele [komuti gwomahepeko].” (Aakolossa 2:13, 14, faathanitha NW.) Ano neyambo lyaKristus lyu udha, Ompango oya hulithwa po.
7, 8. Oshike tashi holola kutya Ompango inayi thikama moombinga mbali?
7 Ihe aantu yamwe otaa ti kutya Ompango oya thikama moombinga mbali: Iipango Omulongo, noshihupe shoompango. Otaa ti kutya oshihupe shoompango osho sha hulithwa po, ihe Iipango Omulongo natango oyi na oonkondo. Ihe shika kashi shi shoshili. MEuvitho lye lyokOndundu Jesus okwa kutha mIipango Omulongo osho wo moombinga dhilwe noine eta po eyooloko pokati kayo. Onkee ano Jesus okwa holola kutya ompango yaMoses inayi thikama moombinga mbali.—Mateus 5:21-42.
8 Ndhindhilika wo mwaashoka omuyapostoli Paulus a nwethwa mo kuKalunga okunyola: “Ngashingeyi twa mangululwa mompango.” Aajuda oya li owala ya manguluka moompango ndhoka dhaa li ombinga yIipango Omulongo? Aawe, molwashoka Paulus okwa tsikile ta ti: “Andola kwa li kaku na ompango, ando inaandi tseya uulunde; oshoka andola ompango inaayi tya: Ino haluka, ando inaandi tseya okahalu.” (Aaroma 7:6, 7; Eksodus 20:17) Oshoka “ino haluka” osho shahugunina shIipango Omulongo, otashi ti kutya Aakriste oya manguluka wo kIipango Omulongo.
9. Oshike tashi holola kutya ompango kombinga yEsabati lyakehe oshiwike nayo wo oya hulithwa po?
9 Otashi ti kutya ompango yokuninga Esabati lyakehe oshiwike, ndjoka ontine yIipango Omulongo, oya kuthwa po? Eeno. Shoka Ombimbeli tayi ti kAagalati 4:8-11 (OB-1986) nokAakolossa 2:16, 17, otashi holola kutya Aakriste kaye li kohi yompango yaKalunga ndjoka ya pelwe Aaisrael, noshitegelelwa shayo shokuninga Esabati lyakehe oshiwike nedhano lyomasiku gamwe gi ikalekelwa momvula. Kutya inashi pumbiwa kOmukriste okuninga Esabati lyakehe oshiwike, oshi wetike wo mAaroma 14:5.
OOMPANGO NDHOKA DHI NA KO NASHA NAAKRISTE
10. (a) Aakriste oye li kohi yoompango dhini po? (b) Omushike mwa kuthwa odhindji dhomoompango ndhika, nomolwashike shopandunge kutya omo dha kuthwa?
10 Otashi ti kutya Aakriste kaye na okuvulika nando koompango molwashoka yo kaye li kohi yIipango Omulongo? Shivalelwe. Jesus okwe eta po “ehangano epe” ndyoka lya kankamena keyambo li li nawa, olyo omwenyo gwe mwene gwopantu gu udha. Aakriste oye li kohi yehangano ndika epe nokuvulika koompango dhopakriste. (Aaheberi 8:7-13; Lukas 22:20) Odhindji dhoompango ndhika odha kuthwa mompango yaMoses. Shika itashi kumitha nenge shi kale inaashi tegelelwa. Sha faathana naashoka ohashi ningwa olundji uuna epangelo epe lya tameke okupangela oshilongo. Omukankaveta kohi yepangelo ekulu otagu vulu okuningululwa nopehala lyagwo tapu ningwa omupe, ihe omukankaveta omupe natango otagu vulu okukalekelwa oompango odhindji dhomoompango dhaangwiyaka omukulu. Momukalo gwa faathana, Ehangano lyompango olya hulu po, ihe oompango odhindji oonene nomakotampango galyo odha taambwa melongelokalunga lyopakriste.
11. Oompango nenge omalongo geni po ngoka ga gandjwa kAakriste ga faathana unene nIipango Omulongo?
11 Ndhindhilika nkene shi li mokulesha Iipango Omulongo pepandja 203 e to yi faathanitha noompango nomomalongo gopakriste ngaka taga landula: “[Jehova] Kalunga koye u na oku mu simaneka.” (Mateus 4:10; 1 Aakorinto 10:20-22) “Iyagekeni iimenka!” (1 Johannes 5:21; 1 Aakorinto 10:14) “Tate yetu megulu. Edhina lyoye nali yapulwe [inali tumbulilwa iifundja].” (Mateus 6:9) “One aanona, vulikeni kaakuluntu yeni.” (Aaefeso 6:1, 2) NOmbimbeli otayi holola sha yela kutya edhipago, eyonondjokana, uufuthi, iifundja nolwiho otayi kondjitha wo oompango dhAakriste.—Ehololo 21:8; 1 Johannes 3:15; Aaheberi 13:4; 1 Aatessalonika 4:3-7; Aaefeso 4:25, 28; 1 Aakorinto 6:9-11; Lukas 12:15; Aakolossa 3:5.
12. Ongiini ekotampango lyompango yEsabati lye etwa mo melongekidho lyopakriste?
12 Nonando Aakriste inaa lombwelwa okuninga Esabati lyakehe oshiwike, otatu ilongo sha melongekidho ndyoka. Aaisrael oya li ya vululukwa evululuko lyo lyene, ihe Aakriste oye na okuvululukwa momukalo gwopambepo. Ngiini? Omolweitaalo nevuliko, Aakriste yashili oye etha okulonga iilonga yokwiihola mwene. Iilonga yokwiihola mwene mbika oya kwatela mo wo oonkambadhala okudhika uuyuki wawo yene. (Aaheberi 4:10) Inapu vululukwa owala pambepo mesiku limwe koshiwike, ihe omomasiku agehe gaheyali. Oshitegelelwa shompango yo yene yEsabati okutula po esiku limwe molwiinima yopambepo, osha gamene Aaisrael kokwiihola mwene nokokulongitha po ethimbo lyawo alihe okulalakanena uuwanawa wawo yene wopamaliko. Elongitho lyakehe esiku lyekotampango ndika momukalo gwopambepo otali gamene shili kuukwamaliko.
13. (a) Ompango yini po Aakriste taa kumagidhilwa oku yi gwanitha, nongiini yo taye yi gwanitha? (b) Ompango yini po Jesus a thindi? (c) Ompango yini po yi li ekankameno lyompango ayihe yaMoses?
13 Aakriste otaa kumagidhwa ano ‘okugwanitha ompango yaKristus,’ pehala lyIipango Omulongo. (Aagalati 6:2) Jesus okwa gandja omalombwelo nomayelithilo ogendji, nomokuvulika kugo otatu dhiginine nenge tatu gwanitha ompango ye. Uunene tuu, Jesus okwa thindi esimano lyohole. (Mateus 22:36-40; Johannes 13:34, 35) Eeno, oyo ompango yopakriste okuulikila yalwe ohole. Oyo ekankameno lyompango ayihe yaMoses, ngaashi Ombimbeli tayi ti: “Oshoka ompango ayihe ya kwatelelwa mohapu yimwe, oondjika: Hola omukweni ngaashi wi ihole mwene.”—Aagalati 5:13, 14; Aaroma 13:8-10.
14. (a) Oshilanduliko oshiwanawa oshini po tatu ke shi mona ngele tatu konakona nokulongitha omakotampango gompango yaMoses? (b) Ohole otayi ke tu inyengitha okuninga shike?
14 Ompango nIipango Omulongo yayo mbyoka ya gandjelwe kuMoses, oya li epando lyoompango oondjuki ndhoka dha za kuKalunga. Nonando tse katu li nena kohi yompango ndjoka, omakotampango gopakalunga muyo oge na uundilo uunene kutse. Ngele tatu ga konakona noku ga longitha, olupandu lwetu kOmugandjimpango omunene, Jehova Kalunga, otalu ki indjipala. Nuunene tuu, otu na okukonakona oompango nomalongo gopakriste noku ga longitha monkalamwenyo yetu. Ohole yokuhola Jehova otayi ke tu inyengitha okukala aavuliki mwaayihe mbyoka ta tegelele kutse nena.—1 Johannes 5:3.
[Box on page 203]
IIPANGO OMULONGO
1. “Ongame [Jehova] Kalunga koye . . . Ino kala u na ookalunga yalwe koshipala shandje.
2. “Ino ihongela iiyelekelakalunga nenge kehe oshiyelekelakalunga shoshaa shoka shokombanda omegulu nenge shopevi kombanda yevi nenge shomomeya kohi yevi. Ongoye waa na oku yi tsila oongolo noku yi simaneka . . .
3. “Edhina [lyaJehova] Kalunga koye ino li tumbulila iifundja . . .
4. “Dhimbulukwa evululukotango, u li iyoololele. Omasiku gahamano u na okulonga nokwiipyakidhila uupyakadhi woye kehe. Esiku etiheyali Esabati, evululukotango lya yoololelwa [Jehova], Kalunga koye, ino ipyakidhila nando uupyakadhi, ngele ongoye mwene nongele omumwoye omumati nenge omukadhona . . .
5. “Simaneka ho nanyoko, opo u kale u na omwenyo omule moshilongo, [Jehova] te shi ku pe oshoye mwene.
6. “Ino dhipaga.
7. “Ino hondela.
8. “Ino yaka.
9. “Omukweni ino mu lundila omalundilo.
10. “Ino haluka egumbo lyomukweni. Ino haluka omukiintu gwomukweni, omupika gwe omulumentu nomupika gwe omukiintu, ongombe ye nokasino ke noshaa shoka shomukweni.”—Eksodus 20:2-17.
[Pictures on page 204, 205]
Ompango oya li ngaashi ekuma pokati kAaisrael niigwana yimwe