‘Va longeni okudiinina aishe ei nde i mu lombwela’
“Indeni hano ka ningeni ovanhu . . . ovalongwa vange, . . . noku va longa okudiinina aishe ei nde i mu lombwela.”—MATEUS 28:19, 20.
1. Eenghundafana dilipi da ningwa pokati komuhongwa Filippus nomulumenhu wokuEtiopia?
OMULUMENHU a dja kuEtiopia okwa li a enda nondjila ta i kuJerusalem. Oko okwa longela Kalunga oo e hole, Jehova. Osha yela kutya okwa li yo e hole Eendjovo daKalunga da nwefwa mo. Fimbo a li ta shuna keumbo e li metemba laye, okwa li ta lesha okopi yomishangwa domuprofeti Jesaja eshi Filippus omuhongwa waKristus e mu shakeneka. Filippus okwa pula Omuetiopia a ti: “Ove u udite ko tuu eshi to lesha?” Omulumenhu okwa nyamukula a ti: “Handi udu ko ngahelipi, ngenge kape na ou ta tula nge mondjila?” Filippus okwa hovela okukwafela omukonakoni wOmishangwa oo omunashili a ninge omuhongwa waKristus.—Oilonga 8:26-39.
2. (a) Omonghedi ilipi enyamukulo olo la yandjwa kOmuetiopia li na eityo? (b) Omapulo elipi e na sha noshilonga osho Kristus a yandja shokuninga ovanhu ovahongwa hatu ka kundafana?
2 Enyamukulo lOmuetiopia oo olididilikwedi. Okwa ti: ‘Ohandi udu ko ngahelipi, ngeenge kape na ou ta tula nge mondjila.’ Heeno, okwa li a pumbwa ewiliko, umwe e mu ulikile ondjila. Epopyo olo otali yelifa efimano lelombwelo lokondadalunde olo Jesus a kwatela moshilonga osho a yandja shokuninga ovanhu ovahongwa. Elombwelo olo olilipi mbela? Opo tu mone enyamukulo, natu twikileni nekonakono letu leendjovo daJesus tadi hangwa muMateus etukulwa eti-28. Oshitukulwa sha tetekela osha li sha yandja elitulemo komapulo oo kutya omolwashike? nosho yo kutya openi? Paife ohatu ka kundafana omapulo avali makwao e na sha nelombwelo laKristus lokuninga ovanhu ovahongwa—oshike? nosho yo naini?
‘Va longeni okudiinina aishe’
3. (a) Ongahelipi omunhu ha ningi omuhongwa waJesus Kristus? (b) Okuninga ovanhu ovahongwa okwa kwatela mo okuhonga shike?
3 Oshike tu na okuhonga opo tu kwafele vamwe va ninge ovahongwa vaKristus? Jesus okwa lombwela ovashikuli vaye a ti: “Indeni hano ka ningeni ovanhu aveshe ovalongwa vange, noku va [ninginifa, NW] medina laXe nolOmona nolOmhepo Iyapuki, noku va longa okudiinina aishe ei nde i mu lombwela.” (Mateus 28:19, 20) Onghee hano, otu na okuhonga oinima oyo Kristus e tu lombwela.a Ndele oshike tashi ka kwafela okukwashilipaleka kutya omunhu oo a hongwa oipango yaJesus ita ka ninga ashike omuhongwa ndele ota ka twikila yo okukala ngaho? Oshitwa shimwe sha fimana oshi liwetikile mokuhoolola oitya noukeka kwaJesus. Didilika kutya, ina tya ashike: ‘Va longeni aishe ei nde i mu lombwela.’ Ponhele yaasho, okwa ti: ‘Va longeni okudiinina aishe ei nde i mu lombwela.’ (Mateus 19:17) Osho osha hala okutya shike mbela?
4. (a) Okudiinina elombwelo otashi ti ngahelipi? (b) Yelifa nghee hatu hongo omunhu a diinine omalombwelo aKristus.
4 Okudiinina elombwelo otashi ti “okutwifa kumwe eenghatu domunhu” nelombwelo—okudulika kulo. Ndele ongahelipi hatu hongo omunhu a diinine ile a dulike koinima oyo Kristus e tu lombwela? Diladila ashike shi na sha nonghedi oyo omuhongi wokuhonga okushinga ha hongo ovahongwa vaye va diinine eemhango domeendjila. Omuhongi ota dulu okuhonga ovahongwa vaye eemhango di na sha nondjila fimbo ve li mongulu yokuhongela. Ndelenee opo a honge ovahongwa vaye nghee ve na okudulika keemhango odo, oku na okuwilika ovahongwa ovo eshi tava shingi opo pe na oihauto ihapu, notava kendabala neenghono okutula moilonga osho ve lihonga. Sha faafana, ngeenge hatu konakona Ombibeli novanhu, ohatu va hongo oipango yaKristus. Ndele otwa pumbwa yo okuwilika ovahongwa ovo eshi tava kendabala okutula moilonga omalombwelo aKristus monghalamwenyo yavo yakeshe efiku nosho yo moukalele. (Johannes 14:15; 1 Johannes 2:3) Kungaha, okutula moilonga filufilu elombwelo laKristus lokuninga ovanhu ovahongwa otashi tu pula tu kale ovahongi novawiliki. Monghedi oyo, ohatu hopaenene oshihopaenenwa osho sha tulwa po kuJesus nosho yo kuJehova mwene.—Epsalme 48:15; Ehololo 7:17.
5. Omolwashike omunhu oo hatu konakona naye Ombibeli tashi dulika a ongaonge okudulika kelombwelo laKristus lokuninga ovanhu ovahongwa?
5 Okuhonga vamwe va diinine omalombwelo aJesus osha kwatela mo oku va kwafela va dulike kelombwelo lokuninga ovanhu ovahongwa. Kuvamwe ovo hatu konakona navo Ombibeli, osho otashi dulu okukala shidjuu. Nokuli nonande ova li nale oilyo ye lipyakidila yongeleka yonhumba yOukwakriste, osha yela kutya ovahongi vavo vonale vomalongelokalunga inave va honga nande onale va ye nova ka ninge ovanhu ovahongwa. Ovawiliki vamwe veengeleka ova dimina shili kutya ngeenge tashi uya pokuhonga omaufita avo okuudifa evangeli, eengeleka dOukwakriste oda dopa filufilu. Mokutya ko sha shi na sha nelombwelo laJesus lokuya mounyuni noku ka kwafela ovanhu vomaludi aeshe va ninge ovahongwa, omuhongwanhu wOmbibeli John R. W. Stott okwa ti: “Okudopa kwetu okudulika keityo lelombwelo olo oko ounghundi munenenene wOvakriste ovavaengeli moilonga yokuudifa evangeli kunena.” Okwa weda ko a ti: “Otu na eamo lokuudifa etumwalaka letu tu li kokule. Omafimbo amwe ohatu monika twa fa ovanhu ovo hava ingida ve li komunghulofuta va amenwa tava yandje omayele kovanhu ovo tava fi omeva. Ihatu i momeva tu ke va xupife. Otwa tila okututa.”
6. (a) Ngeenge hatu kwafele omukonakonimbibeli, ongahelipi hatu dulu okuhopaenena oshihopaenenwa shaFilippus? (b) Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otu na ko na sha ngeenge omukonakonimbibeli ta hovele okukufa ombinga moilonga yokuudifa?
6 Ngeenge omunhu oo hatu konakona naye Ombibeli okwa li nale oshilyo shelongelokalunga olo oilyo yalo ya “tila okututa,” otashi dulu okukala eshongo kuye okupondola oumbada oo wokutila omeva, oku shi popya pafaneko, nokudulika kelombwelo laKristus lokuninga ovanhu ovahongwa. Ota ka kala a pumbwa ekwafo. Onghee hano, otwa pumbwa okukala nelidiiniko eshi hatu mu pe elongo newiliko olo tali kulike eudeko laye notali mu linyengifa a longe sha, ngaashi ashike omahongo aFilippus a udifa ko Omuetiopia noku mu linyengifa a ninginifwe. (Johannes 16:13; Oilonga 8:35-38, NW) Natango, ehalo letu lokuhonga ovakonakonimbibeli va diinine elombwelo lokuninga ovanhu ovahongwa otali tu linyengifa tu longe pamwe navo, opo tu va wilike eshi tava i moilonga yokuudifa Ouhamba oshikando shotete.—Omuudifi 4:9, 10; Lukas 6:40.
“Aishe ei nde i mu lombwela”
7. Okuhonga vamwe va ‘diinine aishe’ osha kwatela mo oku va honga oipango ilipi?
7 Ihatu hongo ashike ovahongwa vape va ninge ovanhu ovahongwa. Jesus okwa ti na tu honge vamwe va ‘diinine aishe ei’ e tu lombwela. Osho osha kwatela mo shili oipango ivali inenenene—okuhola Kalunga nosho yo ovanhu vakwetu. (Mateus 22:37-39) Ongahelipi omuhongwa mupe e na okuhongwa a diinine oipango oyo?
8. Yelifa nghee omuhongwa mupe ta dulu okuhongwa oshipango shi na sha nokuulika ohole.
8 Diladila natango shi na sha neyele lomulihongi oo te lihongo okushinga. Eshi omuhongwa oo ta shingi ohauto mokati keehauto dikwao ve li pamwe nomuhongi waye, omuhongwa ihe lihongo ashike mokupwilikina komuhongi waye, ndele omokutala yo kovashingi vamwe. Pashihopaenenwa, omuhongi ota dulu okupopya shi na sha nomushingi oo ha efa nombili ovashingi vakwao ve mu pite komesho; ile omushingi oo e na eenghedi diwa ha shunifa pedu omutemo womalamba ohauto yaye oo makula opo a ha twiye ovashingi veehauto odo tadi di komesho yaye; ile omushingi oo ha yandje ekwafo nehalo komushiivikile oo ohauto yaye ya teka. Oihopaenenwa ya tya ngaho otai hongo omuhongwa oilihongomwa ya fimana oyo ta dulu okutula moilonga ngeenge ta shingi. Sha faafana, omuhongwa mupe oo ta ende mondjila oyo tai twala komwenyo ihe lihongo ashike komuhongi waye, ndele okoihopaenenwa yo iwa oyo ha mono meongalo.—Mateus 7:13, 14.
9. Ongahelipi omuhongwa mupe he lihongo kutya okudiinina oshipango shi na sha nokuulika ohole otaku ti shike?
9 Pashihopaenenwa, omukonakonimbibeli otashi dulika a didilike omudali e he na kaume kopahombo oo ta ningi eenghendabala dinene okuuya kOlupale lOuhamba pamwe nounona vaye vanini. Otashi dulika a mone omunhu a polimana oo he uya alushe noudiinini kokwoongala nonande ota kondjo nepolimano, omufiyekadi omunamido oo he uya novanamido vakwao nohauto yaye kokwoongala keshe kweongalo, ile omunyasha weedula omulongo nasha oo ha kufa ombinga mokuwapaleka Olupale lOuhamba. Omukonakonimbibeli otashi dulika a didilike omukulunhuongalo oo ha kwatele komesho noudiinini moilonga yomomapya nonande oku na oinakuwanifwa ihapu yeongalo. Otashi dulika a shakeneke Ondombwedi oyo ya lemana noihai dulu okudja mo meumbo ndele oi li odjo yetwomukumo lopamhepo kwaaveshe ovo have i talele po. Omukonakoni otashi dulika a mone ovalihomboli ovo tava ningi omalunduluko manene monghalamwenyo yavo opo va file oshisho ovadali vavo va kulupa. Mokudidilika Ovakriste va tya ngaho ovananghenda, hava kwafa nove shii okulineekelwa, omuhongwa mupe ote lihongo koihopaenenwa oyo kutya otashi ti shike okudulika kelombwelo laKristus lokuhola Kalunga novanhu vakwetu, unene tuu ovaitaveli vakwetu. (Omayeletumbulo 24:32; Johannes 13:35; Ovagalati 6:10; 1 Timoteus 5:4, 8; 1 Petrus 5:2, 3) Monghedi oyo, oshilyo keshe sheongalo lopaKriste otashi dulu—noshi na—okukala omuhongi nomuwiliki.—Mateus 5:16.
“Fiyo okexulilo longhalelo yoinima”
10. (a) Oule wefimbo li fike peni hatu ka twikila okuninga ovanhu ovahongwa? (b) Oshihopaenenwa shilipi Jesus a tula po shi na sha nokuwanifa po oinakuwanifwa?
10 Fiyo onaini tu na okutwikila okuninga ovanhu ovahongwa? Omomukokomoko aushe wexulilo longhalelo yoinima. (Mateus 28:20, NW) Mbela ohatu ka dula ngoo okuwanifa po ombinga oyo i na sha noshilonga osho Jesus e tu pa? Tu li eongalo lomounyuni aushe, otwa tokola toko oku shi ninga. Momido da pita, otwa longifa nehafo efimbo letu, eenghono detu nosho yo oiniwe yetu opo tu mone ovo “ve na oikala iwa kombinga yomwenyo waalushe.” (Oilonga 13:48, NW) Paife, Eendombwedi daJehova ohadi longifa oupokati weevili di dule pomamiliyona atatu efiku keshe lomudo moilonga yokuudifa Ouhamba nokuninga ovanhu ovahongwa mounyuni aushe. Ohatu shi ningi molwaashi ohatu landula oshihopaenenwa shaJesus. Okwa ti: ‘Oikulya yange ei, Ame ndi longe ehalo laau a tuma nge nondi wanife oshilonga shaye.’ (Johannes 4:34) Osho oshi li yo ehalo letu tali di komutima. (Johannes 20:21) Otwa hala okuninga shihapu shi he fi ashike okutameka oilonga oyo twe lineekelelwa; otwa hala oku i wanifa po filufilu.—Mateus 24:13; Johannes 17:4.
11. Oshike sha ningilwa ovamwatate novamwameme vamwe Ovakriste, noshike tu na okulipula?
11 Ndele nande ongaho, otashi tu nyikifa oluhodi okumona ovaitaveli vakwetu vamwe va nghundipala pamhepo, noshidjemo, ova sholola ile va efa okudulika kelombwelo laKristus lokuninga ovanhu ovahongwa. Mbela ope na onghedi imwe omo hatu dulu oku va kwafela va kale vali hava endafana neongalo nokutamekulula vali okukufa ombinga kwavo mokuninga ovanhu ovahongwa? (Ovaroma 15:1; Ovaheberi 12:12) Onghedi omo Jesus a kwafela ovayapostoli vaye eshi va li va nghundipala oule wokafimbo otai ulike osho hatu dulu okuninga kunena.
Ulika kutya ou na ko nasha
12. (a) Komesho ashike yefyo laJesus, ovayapostoli vaye ova ninga shike? (b) Jesus okwa ungaunga ngahelipi novayapostoli vaye nonande ova li ve na ounghundi wa kwata moiti?
12 Pexulilo loukalele waJesus kombada yedu, eshi okufya kwaye kwa li popepi, ovayapostoli “ove mu fiya po, ndee tava faduka po.” Ngaashi Jesus kwa li a xunganeka, ova “halakanifwa keshe tuu te liyukile.” (Markus 14:50; Johannes 16:32) Jesus okwa ungaunga ngahelipi nookaume kaye ovo va li va nghundipala pamhepo? Diva konima yokunyumunwa kwaJesus, okwa lombwela vamwe vomovashikuli vaye a ti: “Inamu tila, indeni mu ka lombwele ovamwatate, va ye kuGalilea, oko tava ka mona nge.” (Mateus 28:10) Nonande ovayapostoli ova li ve na omaunghundi a kwata moiti, Jesus natango okwe va ifana ‘ovamwameme.’ (Mateus 12:49) Ina kanifa elineekelo muvo. Monghedi oyo, Jesus okwa li omunanghenda noha dimine po, ngaashi ashike Jehova omunanghenda noha dimine po. (2 Eehamba 13:23) Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena Jesus?
13. Ongahelipi tu na okutala ko ovo va nghundipala pamhepo?
13 Otu na okukala tu na ko nasha lelalela naavo va sholola ile va efa okukufa ombinga moukalele. Ohatu dimbuluka natango oilonga yohole oyo ovaitaveli vakwetu ovo va longa mefimbo la pita—vamwe otashi dulika oule womido omilongo. (Ovaheberi 6:10) Otwa djuulukwa shili okweendafana navo. (Lukas 15:4-7; 1 Ovatessaloniki 2:17) Ndele ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otu na ko nasha navo?
14. Mokuhopaenena Jesus, ongahelipi hatu dulu okukwafela omunhu oo a nghundipala?
14 Jesus okwa lombwela ovayapostoli ovo va li va polimana kutya nava ye kuGalilea oko va li tave ke mu mona. Doshili, Jesus okwe va shiva va ka kale pokwoongala kwe likalekelwa. (Mateus 28:10) Sha faafana kunena, ohatu ladipike ovo va nghundipala pamhepo va kale hava i kokwoongala kweongalo kwopaKriste, notashi dulika twa pumbwa oku va ladipika oikando i dule pushimwe. Shi na sha novayapostoli, eshivo olo ola eta oidjemo iwa, molwaashi “ovalongwa ovo omulongo naumwe ova ya kuGalilea okomhunda inya, Jesus e i va lombwela.” (Mateus 28:16) Ihatu kala tuu twa hafa unene ngeenge ovo va nghundipala tave linyenge sha faafana komashivo etu opahole ndele tava hovele okukala hava i kokwoongala kwopaKriste!—Lukas 15:6.
15. Ongahelipi hatu dulu okushikula oshihopaenenwa shaJesus mokuhambelela ovo va nghundipala ndele ohave uya konhele yetu yokwoongala?
15 Ohatu ke linyenga ngahelipi ngeenge Omukriste oo a nghundipala okwe uya pOlupale lOuhamba? Jesus okwa ninga shike eshi a mona ovayapostoli vaye ovo eitavelo lavo la li la nghundipala oule wokafimbo ve li ponhele oyo ya nuninwa okwoongala? “Jesus okwe uya kuvo, okwe va lombwela.” (Mateus 28:18) Ka li te va tale e li kokule, ndele okwa ya kuvo. Diladila ashike nghee ovayapostoli va li ve udite va hekelekwa eshi Jesus a katuka onghatu yotete okuya kuvo! Nafye natu katukeni onghatu yotete ndele hatu hambelele nohole ovo va nghundipala pamhepo ovo tava ningi eenghendabala dokwaalukila keongalo lopaKriste.
16. (a) Oshike hatu dulu okulihonga monghedi omo Jesus a ungaunga novashikuli vaye? (b) Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena etaleko laJesus li na sha nokutala ko ovo va nghundipala? (Tala eshangelo lopedu.)
16 Jesus okwa ninga vali shike? Shotete, okwa ninga eshiivifo a ti: “Ame onda pewa eenghono adishe.” Oshitivali, okwe va pa oshilonga a ti: “Indeni hano ka ningeni ovanhu . . . ovalongwa.” Oshititatu, okwa ninga eudaneko a ti: “Ame ndi li pamwe nanye omafiku aeshe.” Ndele mbela owa didilika osho Jesus ina ninga? Ina tangunina ovahongwa vaye omolwomapuko nomalimbililo avo. (Mateus 28:17) Mbela okupopya kwaye okwa li kwa pondola? Heeno. Diva konima yaasho, ovayapostoli ova li natango tava ‘longo nokuudifa evangeli.’ (Oilonga 5:42) Mokulandula oshihopaenenwa shaJesus shi na sha nanghee tu na okutala ko nokuungaunga naavo va nghundipala, ohatu dulu okumona oidjemo tai hafifa omutima ya faafana meongalo letu.b—Oilonga 20:35.
“Ame ndi li pamwe nanye omafiku aeshe”
17, 18. Omadiladilo taa pameke elipi e li meendjovo daJesus odo tadi ti: “Ame ndi li pamwe nanye omafiku aeshe”?
17 Eendjovo daxuuninwa di na sha noshilonga osho sha yandjwa kuJesus kutya: ‘Ame ondi li pamwe nanye omafiku aeshe,’ odi na ediladilo tali pameke kwaaveshe ovo tava kendabala okuwanifa po elombwelo laKristus lokuninga ovanhu ovahongwa. Kashi na nee mbudi kutya ovatondi otave ke tu pataneka ngahelipi okukondjifa oilonga yetu yokuudifa Ouhamba, nokashi na nee mbudi kutya omalundilo a tya ngahelipi tave ke tu lundila nao, katu na etomheno lokutila. Omolwashike mbela? Jesus, Omuwiliki wetu, oo e na “eenghono adishe meulu nokombada yedu,” oku li pamwe nafye oku tu yambidida.
18 Eudaneko laJesus kutya: ‘Ame ndi li pamwe nanye omafiku aeshe,’ oli li yo odjo yehekeleko linene. Eshi hatu kendabala okuwanifa po elombwelo laKristus lokuninga ovanhu ovahongwa, itatu mono ashike omafiku ehafo ndele nomafiku yo oluhodi. (2 Omafimbo 6:29) Vamwe vomufye otava piti momafimbo anyikifa oluhodi fimbo tava lili ovaholike vavo ovo va fya. (Genesis 23:2; Johannes 11:33-36) Vamwe otava ungaunga noukulupe, eshi oukolele neenghono tadi ninipala. (Omuudifi 12:1-6) Natango vamwe otava shakeneke omafimbo okukala va wililwa po kepolimano. (1 Ovatessaloniki 5:14, NW) Nomuvalu tau hapupala womufye otau kondjo noudjuu munene wopamaxupilo. Ndelenee nonande pe na omaudjuu oo, ohatu pondola moukalele wetu molwaashi Jesus oku li pamwe nafye ‘omafiku aeshe,’ mwa kwatelwa omafiku madjuu monghalamwenyo yetu.—Mateus 11:28-30.
19. (a) Oshilonga osho Jesus a yandja shokuninga ovanhu ovahongwa osha kwatela mo omalombwelo elipi? (b) Oshike tashi tu dulifa okuwanifa po oshilonga osho Kristus e tu pa?
19 Ngaashi twe shi mona moshitukulwa eshi nosho yo mwaasho sha tetekela, oshilonga osho Jesus a yandja shokuninga ovanhu ovahongwa osha kwatela mo oinima aishe. Jesus okwe tu lombwela kutya omolwashike nopeni tu na okuwanifila elombwelo laye. Okwe tu lombwela yo kutya oshike tu na okuhonga nofiyo onaini tu na oku shi ninga. Doshili, okuwanifa po oshilonga osho shinene oshi li eshongo. Ndele kekwafo leenghono daKristus nokukala kwaye pamwe nafye, ohatu dulu oku shi wanifa po! Mbela ito shi dimine?
[Omashangelo opedu]
a Embo limwe lomauyelele otali ulike kutya elombwelo lokuninginifa nokuhonga “kai fi lela . . . oilonga yopavali ya landulafana.” Ponhele yaasho, “okuhonga oko onghedi tai twikile, oyo hai tetekele eninginifo . . . nohai twikile konima yeninginifo.”
b Ouyelele muhapu u na sha nanghee tu na okutala ko nokukwafela ovo va nghundipala otau hangika mOshungonangelo ye 1 Febuluali 2003, epandja 24-27.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Ongahelipi hatu hongo vamwe va diinine osho Jesus e tu lombwela?
• Oilihongomwa ilipi omuhongwa mupe ta dulu okulihonga kuvamwe meongalo?
• Oshike hatu dulu okuninga opo tu kwafele ovo va nghundipala pamhepo?
• Eenghono nehekeleko lilipi hatu mono okudja meudaneko laJesus olo tali ti: “Ame ndi li pamwe nanye omafiku aeshe”?
[Efano pepandja 26]
Otwa pumbwa okukala ovahongi novawiliki
[Efano pepandja 28]
Omuhongwa mupe ohe lihongo oilihongomwa ya fimana moihopaenenwa oyo ya tulwa po kuvamwe