Nghee eliudo lomunhu hali longo
‘Ovapaani ava vehe na omhango [yaKalunga], otava longo pashitwe eshi tashi pulwa komhango.’ — OVAROMA 2:14.
1, 2. (a) Ovanhu vahapu ova katuka eenghatu dilipi omolwokunakonasha navamwe? (b) Oihopaenenwa yopamishangwa ilipi tai ulike nghee vamwe va ulika okunakonasha navamwe?
OFIMBO omulumenhu umwe womido 20 a li a fikama poshashiyona yeshina lokoshi yedu, okwa li a hakukilwa koshinhona ndele te lidenge kolutenda. Eshi omulumenhu umwe oo a li popepi e mu mona, okwa efa ovanakadona vaye ovo kwa li e kwete momake ndele ta endelele e ke mu kwafele. Okwe mu kokololela pokati kolutenda ndele ta nangala kombada yaye opo e mu amene eshi eshina tali va tauluka. Ovanhu vamwe eshi va mona oshiningwanima osho, ova li tava ti kutya omulumenhu oo ependafule, ndele ye okwa ti: “Omunhu oku na okuninga osho sha yuka. Osho onde shi ninga handi linyengifwa kolune ndele haku li kongela efimano.”
2 Otashi dulika u shii omunhu wonhumba oo a li a tula omwenyo waye moshiponga opo a kwafele vamwe. Ovanhu vahapu ova li va tula eemwenyo davo moshiponga pefimbo lOita Itivali yOunyuni, eshi va li va holeka ovanhu ovo va li ve na okudipawa. Diladila yo shi na sha noshimoniwa shomuyapostoli Paulus noovakwao 275, ovo va li moshikepa oyo ya li ya tekela muMelite osho sha li popepi naSisilia. Ovanhu vomoshitukulwa osho ova li va kwafela ovaendanandjila ovo, ve va yakula “nolune linene lopanhu.” (Oilonga 27:27–28:2, NW) Ongahelipi shi na sha nokakadona Okaisrael, oko ka li ka ulika okunakonasha nonghalonawa yaumwe womovakwatipo vako Ovaarami (Ovasiria), nonande otashi dulika ka ka li ka tula omwenyo wako moshiponga? (2 Eehamba 5:1-4) Diladila yo shi na sha neyele laJesus la shiivika nawa li na sha nOmusamaria omunamutimanghenda. Omupristeri nOmulevi ka va li va kwafela Omujuda mukwao oo a li e na okamwenyo kanini, ndele Omusamaria okwa li e mu kwafela. Eyele olo ola kala tali kumu omitima dovanhu vomomihoko dihapu oule womafelemido. — Lukas 10:29-37.
3, 4. Onghedi omo ovanhu vahapu hava kwafele vamwe nopehe na okuliholamwene, nokuli nonande otava tula eemwenyo davo moshiponga otai ulike shike shi na sha nehongo loevolusi?
3 Otu li ‘momafimbo madjuu,’ omo ovanhu vahapu ve li “ovakwanyanya” ‘novatondi vouwa.’ (2 Timoteus 3:1-3) Mbela inatu mona vamwe ovo va longa oilonga yolune omo nafye vene tashi dulika twa mona mo ouwa? Ovanhu vahapu ove na oikala yokukwafela vamwe nokuli nonande otashi va pula va ninge omaliyambo, nomolwaasho ovanhu vamwe hava ti kutya ovanhu va tya ngaho ove na olune.
4 Ehalo lokukwafela vamwe la tya ngaho nokuli nongeenge tashi pula okuninga omaliyambo oli liwetikile movanhu vomihoko adishe novomomaputuko aeshe, naasho otashi kondjifafana filufilu nepopyo olo kutya “omunhu oku na tete okufila oshisho eemhumbwe daye.” Omunongononi umwe wedina Francis S. Collins, oo kwa li ta kwatele komesho eenghendabala depangelo lOilongo yaHangana dokukonakona shi na sha nomaufyuululwakwatya omunhu oo haa ifanwa DNA, okwa ti: “Ovo va itavela moevolusi ova nyengwa okuuda ko kutya omolwashike ovanhu ve na oikala yokuheliholamwene. . . . Ovo va itavela kutya oinima i na omwenyo oi na eegene odo tadi ufa kutya oi na okukala i lihole mwene ova nyengwa okuyelifa kutya omolwashike ovanhu ve na oikala yokuheliholamwene.” Okwa ti yo kutya: “Ovanhu vamwe ohave liyambe opo va kwafele ovanhu vakwao ovo vehe shii novehe na nande ekwatafano lasha navo. . . . Osho osha yooloka ko filufilu kehongo loevolusi laDarwin.”
“Eliudo” ohali tu wilike
5. Oukwatya ulipi u niwe kovanhu vahapu?
5 Dr. Collins okwa popya shi na sha noukwatya umwe wokuheliholamwene a ti: “Eliudo ohali tu linyengifa tu kwafele vamwe nonande itatu futwa.”a Okupopya kwaye shi na sha “neliudo” otashi dulika shi tu dimbulukife eendjovo domuyapostoli Paulus eshi a ti: “Ovapaani ava ve he nomhango, eshi tava longo pashitwe eshi tashi pulwa komhango, nande ve he nomhango, ovo omhango kuvo vene, ndele ohava holola nokutya, oshilonga shomhango osha shangelwa ngaha momitima davo, omaliudo avo pamwe nomadiladilo avo eshi taa hepaululilafana noku va pa oushima ile noku va popila.” — Ovaroma 2:14, 15.
6. Omolwashike ovanhu aveshe ve na okulihokolola kOmushiti?
6 Monhumwafo oyo Paulus kwa li a shangela Ovaroma, okwa li a ulika kutya ovanhu ove na okulihokolola kuKalunga molwaashi okukala po kwaYe nosho yo omaukwatya aye oku liwetikile moinima oyo tu wete. Naasho osho sha kala ngaho “okudja keshito lounyuni.” (Ovaroma 1:18-20; Epsalme 19:2-5) Ovanhu vahapu ohave lipwililikile oushili oo kutya Omushiti oko e li noihava kala metwokumwe nomifikamhango daKalunga dopaenghedi. Ndele nande ongaho, Kalunga okwa hala ovanhu va shiive ouyuki waye nove lialuluke koilonga yavo ii. (Ovaroma 1:22–2:6) Ovajuda ova li tava dulu okushiiva ouyuki waKalunga noku lialuluka koilonga yavo ii, molwaashi ova li va pewa Omhango yaKalunga okupitila muMoses. Nokuli novanhu ovo va li vehe na “eendjovo daKalunga” ova li tava dulu okushiiva kutya Kalunga oko e li. — Ovaroma 2:8-13; 3:2.
7, 8. Ongahelipi eliudo lokuninga osho sha yuka li li konyala movanhu aveshe, naasho otashi ulike kushike?
7 Ovanhu aveshe ove na okudimina kutya Kalunga oko e li nokukatuka metwokumwe nehalo laye molwaashi ovashitwa noukwatya wokutongola pokati kaasho shi li mondjila naasho sha puka. Okukala twa hala oinima i ningwe pauyuki otashi ulike kutya otu na eliudo. Diladila kwaashi, natu tye nee ngeno ounona vonhumba ove li momukweyo va teelela okulishika mekulikwa. Ndele okaana kamwe ta ka piti vakwao komesho. Ounona vahapu ovo va teelela otava ka tya: ‘Aayee, kashi li pauyuki osho!’ Paife lipula nee kutya: ‘Oshike hashi ningifa nokuli nounona vahapu va kale va hala oinima i ningwe pauyuki?’ Mokuninga ngaho, otava ulike kutya ove na eliudo li na sha naasho shi li mondjila nosho yo osho sha puka. Paulus okwa shanga a ti: ‘Ovapaani ava vehe nomhango, eshi tava longo pashitwe eshi tashi pulwa komhango, nande vehe nomhango, ovo omhango kuvo vene.’ Paulus ina tya “ngeenge,” sha fa ngenooshinima hashi ningwa omalufe. Ndele okwa ti “eshi,” ta ulike kutya ohashi ningwa luhapu. Okutya ovanhu ohava “longo pashitwe eshi tashi pulwa komhango” osha hala okutya ohave linyengifwa keliudo lavo opo va katuke metwokumwe naasho shi li meendjovo daKalunga.
8 Eliudo li na sha naasho shi li mondjila nosho yo osho sha puka oli li movanhu vomoilongo ihapu. Omuprofesor umwe wokoUnivesiti yaCambridge okwa shanga kutya omifikamhango dOvababilon, dOvaegipti, dOvagreka nosho yo deedalele domuAustralia nodomuAmerika oda li da kwatela mo “omatokolo e na sha nomahepeko, omadipao, oukengeleledi noipupulu noda li yo da kwatela mo omufikamhango u na sha nokukenukila ovanamido, ovanyasha nosho yo ovo va nghundipala.” Dr. Collins okwa shanga a ti: “Eliudo li na sha naasho shi li mondjila nosho yo osho sha puka oli li konyala movanhu aveshe.” Osho mbela itashi ku dimbulukifa omushangwa wOvaroma 2:14?
Eliudo loye ohali longo ngahelipi?
9. Eliudo oshike, nongahelipi tali dulu oku ku kwafela fimbo ino katuka onghatu yonhumba?
9 Ombibeli otai ulike kutya eliudo olo oukwatya wokomutima oo hau tu kwafele tu konakone nawa eenghatu detu. Eliudo ola fa ewi li li meni loye tali ku lombwele ngeenge onghatu yonhumba oi li mondjila ile oya puka. Paulus okwa li a popya shi na sha neliudo laye a ti: ‘Eliudo lange tali hepaulula pamwe naame momhepo iyapuki.’ (Ovaroma 9:1) Pashihopaenenwa, eliudo la tya ngaho otali dulu oku ku londwela komesho yefimbo ofimbo ino tokola kutya oshinima shonhumba osha puka ile oshi li mondjila. Eliudo loye otali dulu oku ku kwafela u diladile shi na sha noshinima shonhumba osho wa hala oku ka ninga monakwiiwa nosho yo nghee to ka kala u udite ngeenge owe shi ningi.
10. Eliudo luhapu ohali longo ngahelipi?
10 Luhapu eliudo ohali nyenyetele omunhu konima eshi a ninga nale oshinima. Eshi David a li tai onhapo ohamba Saul, okwa li a ya monghalo omo a li ta dulu okuninga oshinima shonhumba osho tashi ulike okuhenefimaneko nomuvaekwa waKalunga, nokwa li e shi ninga. Konima yefimbo, ‘eliudo laDavid ola li le mu vela ombedi.’ (1 Samuel 24:2-6; Epsalme 32:3, 5) Eendjovo odo otadi ulike kutya David okwa li a uda onya omolwoshinima osho a li a ninga. Sha faafana, nafye omafimbo amwe eliudo letu ohali kala tali tu vele eembedi. Ngeenge twa ninga oshinima shonhumba, konima yefimbo ohatu kala tu udite etimba notwa nyemata shi na sha neenghatu detu. Ovanhu vamwe ovo va li inava futa oifendela yavo ohava kala tava velwa ombedi keliudo lavo nokonima yefimbo ohava futu eengunga davo. Eliudo ole linyengifa vamwe va lombwele ookaume kavo kopahombo kutya ova ya moluhaelo. (Ovaheberi 13:4) Ndele ngeenge omunhu okwa katuka metwokumwe neliudo laye, oha kala e udite ombili nokwa pepelelwa.
11. Omolwashike tashi dulu okukala sha nyika oshiponga okukala ashike hatu ‘wilikwa keliudo letu’? Shi yelifa to yandje oshihopaenenwa.
11 Mbela otu na ashike okukala hatu ‘wilikwa keliudo letu’? Oshi li nawa okupwilikina keliudo letu, ndele otashi dulika li tu pukife filufilu. Osha yela kutya ‘omunhu wetu womeni’ ota dulu oku tu pukifa. (2 Ovakorinto 4:16) Konakona oshihopaenenwa eshi. Ombibeli otai popi shi na sha naStefanus, oo a li omushikuli waKristus omudiinini nokwa li ‘e yadi onghenda nosho yo eenghono.’ Ovajuda vamwe ova li ve mu kokololela kondje yaJerusalem ndele tave mu dipaa nomamanya. Saulus (oo a ka ninga omuyapostoli Paulus) opo a li eshi Stefanus ta dipawa nokwa li “a panda okudipawa” kwaye. Otashi dulika Ovajuda ovo va li va tomwa va itavele kutya ova li va katuka pauyuki molwaashi eliudo lavo kala li le va vela ombedi. Saulus naye otashi dulika a li e udite ngaho molwaashi konima yefimbo okwa ka “fula onya natango nedipao lovahongwa vOmwene.” Osha yela kutya eliudo laye ola li le mu pukifa. — Oilonga 6:8; 7:57–8:1; 9:1.
12. Omonghedi ilipi eliudo letu tali dulu okunwefwa mo?
12 Oshike tashi dulika sha li sha nwefa mo eliudo laSaulus? Otashi dulika eliudo laye la li la nwefwa mo kookaume kaye vopofingo. Vahapu vomufye otashi dulika twa popya mongodi nomulumenhu wonhumba oo e na ondaka ya fa yaxe. Otashi dulika e na ondaka ya fa yaxe molwaashi ei fyuulula okudja kedalo, ndele otashi dulika yo a nwefwa mo konghedi yaxe yokupopya. Sha faafana, Saulus naye otashi dulika a li a nwefwa mo kOvajuda ovo a li e na ekwatafano lopofingo navo, ovo va li ve tonde Jesus nova li hava pataneke ehongo laye. (Johannes 11:47-50; 18:14; Oilonga 5:27, 28, 33) Ookaume kaSaulus otashi dulika va li va nwefa mo eliudo laye.
13. Ongahelipi omudingonoko tau dulu okunwefa mo eliudo lomunhu?
13 Eliudo lomunhu otali dulu yo okunwefwa mo keputuko ile komudingonoko omo e li, ngaashi ashike omunhu ta dulu okunwefwa mo ndele ta kala ha popi ngaashi ovanhu vomomudingonoko oo. (Mateus 26:73) Osho osho sha li sha ningilwa Ovaassiria vonale. Ova li va shiivika ve hole oita, nomafano avo ohaa ulike nghee va li hava hepeke eenghwate davo. (Nahum 2:11, 12; 3:1) Ovaninive vopefimbo laJona ova popiwa kutya kava li ve shii “okutongola eke lolulyo nolumosho.” Osho osha hala okutya, kava li ve na etaleko lopakalunga li na sha naasho shi li mondjila nosho yo osho sha puka. Diladila nghee omudingonoko wa tya ngaho wa li tau dulu okunwefa mo eliudo la umwe oo a kulila muNinive! (Jona 3:4, 5; 4:11) Sha faafana, kunena eliudo lomunhu otali dulu okunwefwa mo koikala yaavo ve mu dingilila.
Nghee hatu dulu okuxwepopaleka eliudo letu
14. Ongahelipi eliudo letu hali ulike oushili waasho sha popiwa muGenesis 1:27?
14 Jehova okwa li a shita Adam naEva ve na oukwatya weliudo notwa fyuulula eliudo letu kuvo. Genesis 1:27 ota ti kutya otwa shitwa oshifeka shaKalunga. Osho inashi hala kutya otu na omalutu a fa olutu laKalunga, molwaashi Kalunga oku na olutu lopamhepo. Ndelenee osha hala okutya otwa shitwa tu na omaukwatya a fa aye, oo a kwatela mo eliudo, olo hali tu kwafele tu tongole osho shi li mondjila naasho sha puka. Osho otashi ulike kutya ope na onghedi imwe omo hatu dulu okuxwepopaleka eliudo letu opo li kale li shii okulineekelwa. Onghedi oyo oyo okulihonga shihapu kombinga yOmushiti nokweehena popepi elela naye.
15. Onghedi imwe ilipi omo hatu dulu okumona ouwa eshi twa shiiva Tate yetu?
15 Ombibeli otai ti kutya Jehova oye Tate yetu. (Jesaja 64:8) Ovakriste aveshe ovadiinini, kutya nee ove na eteelelo lokuya meulu ile oloku ka kala meduparadisa, ove na oufembanghenda wokwiifana Kalunga, Xe yavo. (Mateus 6:9) Otu na okukala twa hala okweehena popepi elela naTate yetu nokulihonga shi na sha nomataleko aye nosho yo omifikamhango daye. (Jakob 4:8) Ovanhu vahapu kave na ohokwe okuninga ngaho. Ova fa Ovajuda ovo Jesus a li a popya shi na sha navo a ti: “Onye inamu uda ondaka yaye nande, nye inamu mona olupe laye, neendjovo daye kamu di kwete di kale munye.” (Johannes 5:37, 38) Inatu uda ondaka yaKalunga yovene vene, ndele ohatu dulu okushiiva nghee ha diladila noku mu hopaenena nokukala hatu tale ko oinima ngaashi he i tale ko okupitila mokulesha eendjovo daye.
16. Ongahelipi ehokololo li na sha naJosef tali ulike kutya osha fimana okudeula nokupwilikina keliudo letu?
16 Ehokololo lOmbibeli li na sha naJosef fimbo a li meumbo laPotifar otali ulike kutya ohatu dulu okumona ouwa mokushiiva Jehova. Omukainhu waPotifar okwa li a hala okuhekela Josef moluhaelo. Nonande Josef okwa li ko pefimbo opo Ombibeli ya li inai shangwa natango nOipango Omulongo ya li inai yandjwa, okwa li a popya a ti: “Ndi dule ngahelipi okuninga owii u fike opo nokunyona kuKalunga?” (Genesis 39:9) Josef ka li a nyamukula ngaho opo ngeno a hafife oukwaneumbo wavo, molwaashi owa li kokule naye. Ndele okwa li e shi ninga opo a hafife Kalunga. Josef okwa li e shii omufikamhango waKalunga u na sha nohombo, kutya omulumenhu oku na ashike okukala e na omukainhu umwe nohava ningi “onhumba imwe aike.” Otashi dulika yo a li a uda nghee Abimelek a li e udite eshi a uda kutya Rebekka okwa li a hombolwa, kutya oku mu kufa po a ninge omwalikadi waye osha li sha puka nosha li tashi ka etela oshiwana shaye etimba. Jehova okwa li a yukifa oshinima osho sha li sha kwatela mo Abimelek naRebekka, nosha ka eta omanangeko noupuna. Kakele kaasho, okwa li a ulika kutya oku tonde enyonohombo. Eshiivo laJosef li na sha noiningwanima oyo otashi dulika la li la xwepopaleka eliudo laye lopaushitwe nole mu kwafela a henuke oluhaelo. — Genesis 2:24; 12:17-19; 20:1-18; 26:7-14.
17. Shi na sha nokuhopaenena Tate yetu, omolwashike fye tu li monghalo ya yooloka ko kwaayo yaJosef?
17 Fye otu li monghalo ya yooloka ko kwaayo yaJosef. Otu na Ombibeli omo hatu dulu okulihonga shi na sha nanghee Tate yetu ha diladila, nghee ha tale ko oinima, mwa kwatelwa osho a hokwa naasho ina hokwa. Apa ngoo pe fike okushiiva nawa kwetu Omishangwa opo ngoo tapa ka kala pe fike okweehena kwetu popepi naKalunga noku mu hopaenena. Kungaho, eliudo letu otali ka kala tali tu wilike tu katuke filufilu metwokumwe nehalo laTate yetu. — Ovaefeso 5:1-5.
18. Nonande otashi dulika eliudo letu la li la nwefwa mo monghedi yonhumba monakudiwa, oshike hatu dulu okuninga po opo tu xwepopaleke oulineekelwa weliudo letu?
18 Omudingonoko otau dulu okunwefa mo ngahelipi eliudo letu? Otashi dulika twa nwefwa mo kokudiladila nokeenghedi dovapambele vetu nosho yo konghalo yomomudingonoko omo twa kulila. Onghee hano, eenghalo da tya ngaho otadi dulu okufifa ile okupengifa eliudo letu. Eliudo letu otali ka popya nondaka ya fa yaavo ve tu dingilila. Itatu dulu okulundulula onakudiwa yetu ndele ohatu dulu okuhoolola pandunge ovo hatu endafana navo nosho yo omudingonoko oo tau dulu okunwefa mo nawa eliudo letu. Onghedi ya fimanenena omo hatu dulu oku shi ninga oyo okweendafana alushe nOvakriste ovadiinini, ovo va kala tava kendabala okuhopaenena Jehova efimbo lile. Okwoongala kwopaKriste mwa kwatelwa okweendafana fimbo inaku hovela nosho yo konima yako otaku tu pe omhito yokuninga ngaho. Ohatu ka mona nghee Ombibeli ya nwefa mo okudiladila kwavo neenghatu davo nosho yo nghee eliudo lavo tali va wilike metwokumwe nanghee Kalunga ha tale ko oinima. Mokweendela ko kwefimbo, osho otashi ke tu kwafela tu kaleke eliudo letu metwokumwe nomafinamhango Ombibeli nohatu ka kala tu na omaukwatya a fa aKalunga. Ngeenge otwa kaleke eliudo letu metwokumwe nomafinamhango aTate yetu nokuhopaenena omaukwatya mawa Ovakriste vakwetu, eliudo letu otali ka kala li shii okulineekelwa nohatu ka kala twa halelela okupwilikina kwaasho tali ti. — Jesaja 30:21.
19. Oinima ilipi ya kwatela mo eliudo hatu ka kundafana moshitukulwa tashi landula?
19 Kashipu kuvamwe okupwilikina keliudo lavo efiku keshe. Oshitukulwa tashi landula otashi ka kundafana eenghalo dimwe odo Ovakriste va pita mudo. Ngeenge otwa konakona eenghalo da tya ngaho, ohatu ka uda ko nawa kutya eliudo letu otali dana onghandangala ya tya ngahelipi nonokutya omolwashike ovanhu ve na omaliudo a yoolokafana noshike tashi dulu oku tu kwafela opo tu kale hatu pwilikine kulo. — Ovaheberi 6:11, 12.
[Eshangelo lopedu]
a Sha faafana, omunongononi umwe weenyofi wokoUnivesiti yaHarvard wedina Owen Gingerich okwa shanga a ti: “Epulo otali dulu okuholoka po li na sha nokuheliholamwene . . . ndele ovanongononi itava dulu oku li nyamukula nonande ova konakone omaukwatya oinamwenyo. Otashi dulika shi kale shidjuu unene kuvo okuyandja enyamukulo ngeenge ova tale komaukwatya oo Kalunga a shitila movanhu, oo a kwatela mo eliudo.”
Owe lihonga shike?
• Omolwashike ovanhu vomomaputuko aeshe ve na oukwatya wokutongola pokati kaasho shi li mondjila naasho sha puka?
• Omolwashike tu na okukala twa lungama tuha kale ashike hatu wilikwa keliudo letu?
• Omeenghedi dimwe dilipi omo hatu dulu okuxwepopaleka eliudo letu?
[Omafano pepandja 15]
Eliudo laDavid ola li le mu vela ombedi . . .
ndele eliudo laSaulus wokuTarsus ka la li le mu vela ombedi
[Efano pepandja 16]
Ohatu dulu okudeula eliudo letu