- 
	                        
            
            Uuna gumwe ngoka wu hole a siOshungolangelo (Oshungolangelo yomuukalele) — 2016 | No. 3
- 
                            - 
                                        IITOPOLWA YI IKOLELELA KOSHIPALANYOLO SHOKOMBANDA Uuna gumwe ngoka wu hole a si“Kalunga oye owala e shi shoka oshiwanawa, omuholike. . . . Ino . . . lila . . . we.” Oohapu ndhoka odha li dha nongonenwa omukiintu gwedhina Bebe pokutsi, pefumviko lyatate gwe ngoka a li a sile moshiponga shohauto. Bebe okwa li e hole tate gwe noonkondo. Oohapu ndhoka odha li dha popiwa kukahewa gumwe gwuukwanegumbo wawo ngoka e ya hole shili, ihe odha li dhe mu ehameke noonkondo pehala lyoku mu hekeleka. Okwa kala nokwiipopila ta ti: “Eso lyatate kalya li nando oshinima oshiwanawa.” Osha li sha yela kutya sho Bebe a lesha embo ndyoka lya li tali popi kombinga yoshiponga shoka konima yomimvo, otashi ulike natango kutya okwa li ta lili he. Bebe okwe shi ndhindhilike kutya ohashi vulu okupula ethimbo ele, opo omuntu wu hupule nakusa, unene tuu ngele owa li wu mu hole. MOmbiimbeli, eso otali popiwa li li “omutondi gwahugunina.” (1 Aakorinto 15:26) Ohali tu adha monkalamwenyo nokaapu na ngoka te li keelele, nolundji ohali ya ombaadhilila nohali tu kutha aaholike yetu. Ohali gumu kehe gumwe. Onkee ano itashi kumitha sho hatu kala twa nika oluhodhi omolweso niilanduliko yalyo. Otashi vulika ho kala to ipula kutya: ‘Sigo uunake to kala wa nika oluhodhi? Ongiini omuntu ta vulu okwiidhidhimikila oluhodhi? Ongiini tandi vulu okuhekeleka yalwe mboka ya nika oluhodhi? Mbela oku na ngaa esiku natu ka mone aaholike yetu mboka ya sa?’ 
 
- 
                                        
- 
	                        
            
            Mbela osha puka okunika oluhodhi?Oshungolangelo (Oshungolangelo yomuukalele) — 2016 | No. 3
- 
                            - 
                                        IITOPOLWA YI IKOLELELA KOSHIPALANYOLO SHOKOMBANDA | UUNA GUMWE NGOKA WU HOLE A SI Mbela osha puka okunika oluhodhi?Mbela owa li wa akukilwa kuuvu oshikando shimwe, ihe otashi vulika wa aluka nziya e to dhimbwa nokuli uuvu mboka? Oluhodhi hasho lu li ngaaka nandonando. Ndohotola Alan Wolfelt okwa nyola membo lye Healing a Spouse’s Grieving Heart a ti: “Oluhodhi ihalu vulu okudhimbiwa nandonando.” Okwa gwedha ko a ti: “Ihe muule wethimbo nosho wo kekwatho lyayalwe, oho vulu okutya po hwepo.” Pashiholelwa, natu tale kutya tatekulululwa Abraham okwa li i inyenge ngiini sho omukulukadhi gwe a si. Ombiimbeli otayi ti: ‘Abraham okwe mu lili oosa.’ Uutumbulilo ‘okwe mu,’ otawu ulike kutya oshe mu pula ethimbo lyontumba, opo u ungaunge neso ndyoka.a Oshiholelwa shilwe ishewe, oshaJakob, ngoka a li a kengelelwa a zimine kutya omwanamati Josef okwa dhipagwa koshilikama. Okwa lili omwana “ethimbo ele,” noyaandjawo oya li itaaya vulu oku mu hekeleka. Konima yomimvo dhontumba, okwa li natango a sa oluhodhi keso lyaJosef. — Genesis 23:2; 37:34, 35; 42:36; 45:28. Abraham okwa li a lili omuholike gwe, Sara Shoka osha faathana nokunena naamboka haya kala ya nika oluhodhi omolwomaso gaamboka ye hole. Natu tale kiiholelwa iyali tayi landula. - “Omusamane gwandje, Robert, okwa si mo 9 Juli 2008. Ongula yesiku ndyoka oshiponga shohauto shoka she etitha eso sha ningwa, olya li owala ngaashi omasiku omakwawo. Ngaashi twa li hatu shi ningi shito konima owala ngele twa li oshuumbululwa (olusitati), manga inaya kiilonga otwa li hatu hupitathana, nokupapatelathana, opo nduno tatu lombwelatha kutya ‘ondi ku hole.’ Opwa pita ngashingeyi omimvo hamano, ihe natango onda sa oluhodhi. Kandi wete tandi ka hupula omuholike gwandje Robert.” — Kuku Gail, gwomimvo 60. 
- “Nonando nekulu lyandje okwa sa ngashingeyi pwa pita omimvo 18, ohandi kala natango nde mu yuulukwa nohandi si oluhodhi omolweso lye. Aluhe shampa nda mono oshinima shontumba meshito oshiwanawa, ohandi mu dhiladhila noihe kala te vulu uuna ndi ipula kutya ando opo a li ando ota nyanyukilwa shoka ndi wete.” — Tatekulu Etienne, gwomimvo 84. 
 Osha yela kutya okuuva nayi nokukala u uvite nayi ethimbo ele oshinima shi li paunshitwe. Omuntu kehe oha si oluhodhi momukalo gwi ili, nokashi li pandunge wu mu pangule kutya omolwashike i inyenge momukalo gwontumba omolwoshiponga shoka sha holoka po. Otu na okuyanda okukala tatu ipe uusama ngele twa mono kutya otwa sa oluhodhi unene sha pitilila. Ongiini tatu vulu okuungaunga noluhodhi? a Omwanamati gwaAbraham, Isak, naye wo okwa li a sa oluhodhi ethimbo ele. Ngaashi twe shi ndhindhilike moshitopolwa “Natu holeleni eitaalo lyawo,” Isak okwa li natango ta lili yina Sara, konima yomimvo ndatu dheso lye. — Genesis 24:67. 
 
- 
                                        
- 
	                        
            
            Nkene to vulu okuungaunga noluhodhiOshungolangelo (Oshungolangelo yomuukalele) — 2016 | No. 3
- 
                            - 
                                        IITOPOLWA YI IKOLELELA KOSHIPALANYOLO SHOKOMBANDA | UUNA GUMWE NGOKA WU HOLE A SI Nkene to vulu okuungaunga noluhodhiOpu na uuyelele owundji kombinga yoshikundathanwa shika. Ihe haawuhe hawu longo. Pashiholelwa, otashi vulika gumwe e ku kumagidhe kuu lile nenge kuu holole nando omaiyuvo goye. Yalwe otashi vulika ye ku thiminike wu lile nokuholola omaiyuvo goye. Ombiimbeli otayi gandja omayele omawanawa, ngoka taga ambidhidhwa komapekapeko opo ga ningwa ngashingeyi. Momaputuko gamwe, omulumentu ngele okwa lili, ke shi omulumentweelela. Mbela owu na okusa ohoni okulila, nokuli nomokati kaantu? Aatseyi nawa yuundjolowele wopamadhiladhilo oya ti kutya okulila, oshinima shi li nawa uuna omuntu a sa oluhodhi. Okulila otaku ku kwathele momukokomoko gwethimbo, wu tsikile nonkalamwenyo nonando owa silwa. Ihe oluhodhi lwa pitilila otalu vulu oku ku ehameka noonkondo. Ombiimbeli itayi ti kutya osha puka okusa oluhodhi nenge kutya omulumentu ha lili ke shi omulumentweelela. Pashiholelwa, natu taleni kuJesus. Peso lyakuume ke Lasarus, Jesus okwa li a lili, nonando oku na oonkondo dhokuyumudha aantu. — Johannes 11:33-35. Olundji ongeyo oshinima shoka tashi ulike oluhodhi, unene tuu uuna pwa holoka eso lyombaadhilila. Opu na iinima oyindji mbyoka hayi ningitha omuntu ngoka a nika oluhodhi a kale a geya, ngaashi uuna omuntu ngoka a simaneka a popi oohapu dhaafele nokaadhi na ekankameno lyasha. Omulumentu gwedhina Mike gwomoSouth Afrika okwa ti: “Onda li ndi na owala omimvo 14 sho tate a si. Pefumviko, omusita gwaAngelikana okwa ti kutya Kalunga okwa pumbwa aantu aawanawa nohe ya kutha po mbala.a Oshinima shika osha li sha geyitha ndje noonkondo molwaashoka otwa li twa halelela okukala natate. Ngashingeyi opwa pita omimvo 63, ihe oshinima shoka ohashi uvitha ndje nayi natango.” Ongiini kombinga yokwiipa uusama? Uuna pwa holoka eso lyombaadhilila, pompito ndjoka opo unene omuntu ngoka a nika oluhodhi tashi vulika a kale ta dhiladhila kutya ‘Ando onda ningile shontumba noshongandi, andola shika inashi ningwa.’ Nenge tashi vulika mwa li mwa nyenyeta oshikando sha hugunina wa li nomuntu ngoka a si. Shika otashi vulika shi ku ningithe wu kale to ipe uusama. Ngele owa gwililwa po komadhiladhilo gokwiipa uusama nogongeyo, osha simana wu ga popye. Ga lombwela kuume koye ngoka te ku pulakene nota vulu e ku shilipaleke kutya aantu oyendji mboka ya silwa nayo osho haya kala yu uvite ngaaka. Ombiimbeli otayi ti: “Kuume oku na ohole aluhe, nomumwayina okwa valwa, opo a kwathe moluhepo.” — Omayeletumbulo 17:17. Kuume omwaanawa ngoka nakusilwa ta vulu okukala e na, Omushiti gwetu, Jehova Kalunga. Mu lombwela kehe shimwe shoka shi li momutima gwoye megalikano molwaashoka ‘oye omusilishimpwiyu gwetu.’ (1 Petrus 5:7) Natango okwe tu uvanekela kutya ayehe mboka taa ningi ngaaka omadhiladhilo nomaiyuvo gawo otaga ka hekelekwa ‘kombili yaKalunga, ndjoka yi vule uunongo auhe.’ (Aafilippi 4:6, 7) Pitika wo Kalunga e ku kwathele wu aluke, mokulesha omayele ngoka taga adhika mOohapu dhe, Ombiimbeli. Ninga omusholondondo gwomanyolo ngoka tage ku hekeleke. (Tala oshimpungu) Oto vulu nokuli okukopela gamwe momutse. Okukala wu shi omanyolo ngoka, otashi ke ku kwathela, unene tuu pethimbo lyuusiku sho wu li ongoye awike noito vulu okukotha. — Jesaja 57:15. Omathimbo hamale, omulumentu gwomimvo 40 gwedhina Jack, okwa silwa omuholike gwe, ngoka a si kuuvu wokankela. Omusamane Jack ota ti kutya omathimbo gamwe oha kala u uvite lela uuwike. Ihe egalikano ohali mu kwathele. Okwa ti: “Uuna nda galikana kuJehova, ihandi kala we ndu uvite owike. Olundji ohandi penduka mokati kuusiku noihandi vulu we okukotha. Konima yokulesha nokutedhatedha komayele taga hekeleke okuza mOmanyolo nokumbumbulila Jehova omaiyuvo gandje megalikano, ohandi kala ndu uvite nda pepelelwa nohandi kala ndi na ombili ndjoka hayi ngungumaneke omadhiladhilo nomutima gwandje. Okuza mpoka ohandi vulu okukotha.” Omukiintu omugundjuka, Vanessa okwa li a silwa meme gwe ngoka a li te ehama. Naye wo ota popi nkene egalikano li li oshinima sha simana shoka hashi kwathele omuntu. Okwa ti:“Sho nda li methimbo lyuudhigu onda li handi ithana edhina lyaKalunga nonda li handi tameke okulila. Jehova okwa li a pulakene komagalikano gandje nokwa li aluhe a nkondopaleke ndje pethimbo lyuudhigu wandje.” Aahungimwenyo yamwe mboka haya ungaunga naantu mboka ya nika oluhodhi ohaye ya lombwele ya kwathele yalwe nenge yi iyambe ya kuthe ombinga miilonga yomomudhingoloko. Okuninga ngaaka, ohashi eta enyanyu nohashi hwepopaleke omuntu. (Iilonga 20:35) Aakriste oyendji mboka ya nika oluhodhi oye shi mona kutya okulonga wu kwathele yalwe ohashi eta epepelelo enene. — 2 Aakorinto 1:3, 4. a Ombiimbeli hasho tayi longo ngaaka. Ombiimbeli otayi popi iinima itatu mbyoka hayi etitha eso. — Omuuvithi 9:11; Johannes 8:44; Aaroma 5:12. 
 
- 
                                        
- 
	                        
            
            Hekeleka mboka taya liliOshungolangelo (Oshungolangelo yomuukalele) — 2016 | No. 3
- 
                            - 
                                        IITOPOLWA YI IKOLELELA KOSHIPALANYOLO SHOKOMBANDA | UUNA GUMWE NGOKA WU HOLE A SI Hekeleka mboka taya liliMbela opu na ethimbo limwe wa li kuu shi kutya ninga shike sho gumwe ngoka wu shi a silwa? Omathimbo gamwe ohashi vulika tu kale kaatu shi kutya natu tye shike nenge tu ninge shike, onkee ohatu iyadha owala itaatu popi sha nenge itaatu ningi sha. Ihe opu na iinima mbyoka tatu vulu okuninga, mbyoka tayi vulu okukwathela. Olundji shoka wa pumbwa okuninga, okukala po nokulombwela ngoka e li moluhodhi kutya nangoye owu uvite nayi. Momithigululwakalo odhindji, okupapatela owala omuntu nenge wu mu kwate mokwaako oku li omukalo ngoka tagu ulike kutya owu na ko nasha naye. Ngele nakusilwa okwa hala okupopya sha, pulakena nolukeno. Shoka sha dhenga mbanda, okukwathela uukwanegumbo mboka wa silwa, tashi vulika mokuninga iinima mbyoka itaaya vulu okuninga, ngaashi okuteleka, okutonatela aanona nenge okukwathela mokuninga omalongekidho gefumviko ngele osha pumbiwa. Okuninga ngaaka oku li ekwatho enene. Pethimbo tuu mpoka, oto vulu wu popye kombinga yanakusa, tashi vulika wu popye kombinga yuukwatya we uuwanawa nenge kiinima iiwanawa mbyoka a ninga. Okupopya kombinga yiinima mbyoka otashi vulu okumbilipaleka nakunika oluhodhi. Pashiholelwa, Pam ngoka a silwa omusamane gwe, omimvo hamano dha ka pita, ota ti: “Aantu omathimbo gamwe ohaya lombwele ndje iinima iiwanawa mbyoka Ian a ninga kaandi yi shi nando onale, naashika ohashi nyanyudha ndje.” Aaningi yomapekapeko otaya ti kutya aantu oyendji mboka ya silwa ohaya kwathelwa lela petameko, ihe shoka ya pumbwa ohashi dhimbiwa nziya sho ookuume haya kala ishewe yi ipyakidhila niinima yawo yene. Onkee ano, shi ninga elalakano lyoye wu kale ho ningi oonkambadhala, wu kwatathane aluhe nakuume ngoka a silwa, konima yeso lyomuholike gwe.a Aantu oyendji mboka ya silwa ohaya pandula oompito ndhoka dhokupopya kombinga yoluhodhi lwawo ndoka ya kala ye na ethimbo ele. Natu tale koshiholelwa shaKaori, omukadhona omugundjuka Omujapani ngoka a li a dhengwa pomutima sho a silwa meme gwe, e ta ku landula ishewe omumwayinakadhona konima yoomwedhi 15. Ihe oshi shi okupandulwa, sho ookahewa ke ya kala noku mu kwathela. Kahewa ke gumwe gwedhina Ritsuko, omukuluntu lela kuye nokwa li a ningi kuume ke kopothingo. Kaori ota ti: “Uushili owo kutya kanda li nde shi nyanyukilwa. Kanda li nda hala nando ogumwe a ninge ishewe meme, nokanda li nda dhiladhila ngele opu na gumwe ta vulu oku shi ninga. Ihe momukalo moka meme Ritsuko u ungaunga nangame, onda ka kala ndi na ekwatathano lyopothingo naye. Oshiwike kehe, otwa li hatu ku uvitha notwa li hatu yi kokugongala kwopaKriste pamwe. Okwa li a hiya ndje tu ka nwe otee, a landele ndje iikulya nokwa li ha nyolele ndje oontumwafo nuukalata iikando oyindji. Etaloko ewanawa lyameme Ritsuko olya nwetha ndje mo nawa.” Ngashingeyi opwa pita omimvo 12 sho meme gwaKaori a si. Nonena ye nomusamane gwe aauvithi yethimbo alihe. Kaori ota ti: “Meme Ritsuko natango oha kwathele ndje. Uuna nda yi kegumbo, ohandi mu talele po nohandi nyanyukilwa eendathano lyetu naye.” Oshiholelwa shagumwe ishewe ngoka a mona uuwanawa mekwatho ndyoka a kala ta pewa, oPoli, ngoka naye e li Onzapo yaJehova a kala muCyprus. Poli okwa li e na omusamane omunalukeno, Sozos, ngoka a tula po oshiholelwa oshiwanawa e li omukuluntugongalo. Okwa li ha hiya olundji oothigwa naaselekadhi kegumbo lyawo ye endathane nokulya pamwe. (Jakob 1:27) Shi nikitha oluhodhi, Sozos okwa si mepipi lyomimvo 53 koshitumba shoka sha li kuuluyi. Poli okwa ti: “Onda silwa omusamane gwandje omudhiginini ngoka twa kala naye mondjokana uule womimvo 33.” Konga omikalo ndhoka tadhi opalele wu kwathele mboka ya nika oluhodhi Konima yefumviko, Poli okwa tembukile koKanada nokamwanamati kokankelo komimvo 15, Daniel. Sho ya yi hoka, oya tameke okweendathana negongalo lyOonzapo dhaJehova. Poli ota ti: “Ookuume megongalo lyetu epe kaya li ye shi sha kombinga yonakuziwa yetu nokombinga yonkalo yetu ondhigu. Ihe shoka inashi ya imba ye ye kutse ye tu hekeleka noohapu dholukeno noku tu kwathela. Ekwatho ndyoka kalya li tuu lya pumbiwa, unene tuu pethimbo ndyoka okamwandjemati ka li ka pumbwa he! Aakuluntugongalo oya li lela yu ulike kutya oye na ko nasha naDaniel paumwene. Oshinima shimwe shoka ya li haya ningi, okuhiya Daniel e ye a nyanyukilwe eendathano nookuume nokudhana etanga pamwe naye.” Meme Poli nokamwanamati oye li nawa sigo onena. Odhoshili kutya opu na omikalo odhindji moka tatu vulu okukwathela nokuhekeleka oonakusilwa. Ombiimbeli otayi tu hekeleke wo sho tayi popi kombinga yetegameno tali shambula lyonakuyiwa. a Yamwe ohaya ndhindhilike puulindeli wawo esiku lyeso, opo shi ya dhimbulukithe oku ka hekeleka oonakusilwa pethimbo mpoka ye wete kutya osha pumbiwa. Otaya vulu ye shi ninge mesiku ndyoka nenge lwokuuka pesiku ndyoka. 
 
- 
                                        
- 
	                        
            
            Aasi otaya ka yumuka!Oshungolangelo (Oshungolangelo yomuukalele) — 2016 | No. 3
- 
                            - 
                                        IITOPOLWA YI IKOLELELA KOSHIPALANYOLO SHOKOMBANDA | UUNA GUMWE NGOKA WU HOLE A SI Aasi otaya ka yumuka!Otashi vulika to dhimbulukwa nawa Gail ngoka a popiwa miitopolwa mbika ya pambathana. Okwa li a limbililwa ngele ona ka hupule ngaa omusamane gwe, Robert. Ihe ngashingeyi, oku na etegameno oku ka mona omuholike gwe ishewe muuyuni uupe mboka Kalunga e tu uvanekela. Ota ti:“Enyolo ndyoka ndi hole unene, Ehololo 21: 3, 4.” Ndyoka tali ti: “Ngashingeyi egumbo lyaKalunga oli li paantu! Oye ota ka kala pamwe nayo, notaa ka ninga aantu ye. Kalunga mwene ota ka kala pamwe nayo nota ka ninga Kalunga kawo. Oye ota ka theta omahodhi agehe momeho gawo. Oko noitaku ka kala we eso, oluhodhi, [elilo] nenge uuwehame. Oshoka iikulu oya hula po.” Gail ota ti: “Euvaneko ndika olye shi popya sha yela. Ngashingeyi ohandi kala ndu uvitile aantu olukeno mboka ya silwa aaholike yawo, ihe kaye shi sha kombinga yetegameno lyoku ke ya mona ishewe.” Gail okwa katuka metsokumwe naashoka i itaala mokulonga iilonga yokwiiyamba yokuuvithila aantu onkundana ombwanawa, ndjoka Kalunga e tu uvanekela kombinga yonakuyiwa uuna ‘itaaku ka kala we eso.’ Job okwa li e na einekelo kutya ota ka yumuka a kale nomwenyo ishewe Otashi vulika wu tye ‘shoka itashi wapa nando!’ Ihe tala koshiholelwa shomulumentu gwedhina Job. Okwa li te ehama noonkondo. (Job 2:7) Nonando Job okwa li a hala okusa, okwa li e na natango eitaalo moonkondo dhaKalunga dhoku ke mu yumudhila ishewe kombanda yevi. Okwa popi nomukumo a ti: “Andola u langeke ndje ashike muusi, u holeke ndje . . . Oto ka ithana ndje notandi ku itaale; oto ka yuulukwa omushitwa gwoye.” (Job 14:13, 15) Job okwa li e na omukumo kutya Kalunga ota ka kala e mu yuulukwa note ke mu yumudha ishewe a kale nomwenyo. Masiku, Kalunga osho lela ta ka ninga ngaaka, ano ta ka yumudha Job nosho wo yalwe oyendji, ngele evi lya ningwa oparadisa. (Lukas 23:42, 43) Ombiimbeli otayi shi koleke tayi ti: “Kalunga ota ka yumudha aantu ayehe kuusi,” Iilonga 24:15. Jesus ote tu shilipaleke ta ti: “Inamu kuminwa oshinima shika; oshoka ethimbo otali ya, uuna oonakusa ayehe mboka ye li moombila, taa ka uva ewi lye. Yo notaa ka za mo moombila dhawo.” (Johannes 5:28, 29) Job ota ka mona egwanitho lyehunganeko ndyoka. Oku na etegameno ‘lyolutu lwe talu ka shuna ko’ ishewe, opo a kale nomwenyo sigo aluhe ‘notalu kolo e talu nkondopala ishewe’. (Job 33:24, 25) Naashika otashi ka ningilwa ayehe mboka taya ka kala ye na olupandu lwesilohenda lyaKalunga lyokuyumukila kombanda yevi. Ngele owa silwa omuholike gwoye, uuyelele mboka twa kundathana otashi vulika itaawu kutha po thiluthilu oluhodhi lwoye. Ihe okutedhatedha muule komauvaneko ngoka Kalunga e tu pa taga adhika mOmbiimbeli, otashi ku kwathele wu kale wu na etegameno notashi ku nkondopaleke wu vule okupula komeho. — 1 Aatessalonika 4:13. Mbela owa hala okwiilonga oshindji kombinga yankene wu na okuungaunga noluhodhi? Nenge owu na omapulo ga pamba oshikundathanwa, ngaashi “Omolwashike Kalunga e etha uukolokoshi nokumona iihuna ku kale po?” Inda kepandja lyetu lyokointaneta, jw.org, wu mone nkene Ombiimbeli tayi gandja omayamukulo taga hekeleke nosho wo shoka to vulu okuninga. 
 
-