EPIIPILIYOTEKA ya Watchtower
EPIIPILIYOTEKA
ya Watchtower
Elomwe
  • PIIPILIYA
  • SOOLALEERYIWA
  • MITHUKUMANO
  • mwbr18 Otupuru ipaax. 1-8
  • Ireferensia Inaphwanyeya va Yoochariha ya Muthukumano Okumi ni Muteko Ahu Weekristu

Henaphwanyeya exilema mu nikupa nenla.

Munikhurumuwele, yookhala ehesen'ye nichunaka owoonihaani exilema ela.

  • Ireferensia Inaphwanyeya va Yoochariha ya Muthukumano Okumi ni Muteko Ahu Weekristu
  • Ireferensia Inaphwanyeya va Yoochariha ya Muthukumano Okumi ni Muteko Ahu Weekristu (2018)
  • Miru Mikhaani
  • 1-7 A OTUPURU
  • MUHAKHU WA MASU A MULUKU | YOHANI 9-10
  • “Yesu Onnathokororya Ipucepuche Sawe”
  • Mphwanye Muhakhu Woomunepani
  • 8-14 A OTUPURU
  • MUHAKHU WA MASU A MULUKU | YOHANI 11-12
  • “Mutakiherye Ikharari sa Yesu”
  • Mphwanye Muhakhu Woomunepani
  • 15-21 A OTUPURU
  • MUHAKHU WA MASU A MULUKU | YOHANI 13-14
  • “Miyo Kòvan’heni Ntakiheryo”
  • Mphwanye Muhakhu Woomunepani
  • 22-28 A OTUPURU
  • MUHAKHU WA MASU A MULUKU | YOHANI 15-17
  • “[Nyuwaano] Himuri a Elapo”
  • Mphwanye Muhakhu Woomunepani
  • 29 A OTUPURU–4 A NOVEMPURU
  • MUHAKHU WA MASU A MULUKU | YOHANI 18-19
  • “Yesu Oovaha Onamoona Wawaakhwanela wa Eparipari”
  • Mphwanye Muhakhu Woomunepani
Ireferensia Inaphwanyeya va Yoochariha ya Muthukumano Okumi ni Muteko Ahu Weekristu (2018)
mwbr18 Otupuru ipaax. 1-8

Ireferensia Inaphwanyeya va Yoochariha ya Muthukumano Okumi ni Muteko Ahu Weekristu

1-7 A OTUPURU

MUHAKHU WA MASU A MULUKU | YOHANI 9-10

“Yesu Onnathokororya Ipucepuche Sawe”

(Yohani 10:1-3)

(Yohani 10:11)

(Yohani 10:14)

nwtsty sawoonihiwa

Nikhola

Nikhola enaahiwa nipuro sinakhapeleliwamo ipucepuche yoovihiwaka ampava naari axinama awoopiha. Akukhuli yaanawalela ipucepuche saya mu nikhola wi sikhapeleleye ohiyu woothene. Mmahiku a khalai, makhola yaapakiwa mmikhalelo soohiyanahiyana ni mannuwelo oohiyana, wiiliwiili makhola yaapakiwa ni maluku nave yaanakhalano mulako mmoharu pahi. (Nam 32:16; 1Sam 24:3; Sof 2:6) Yohani onnaloca sa ovolowa va ‘mulako wa nikhola,’ yoowo wawehereryiwa ni “mulipeleli.” (Yoh 10:1, 3) Yaari yawunlaana akukhuli oohiyanahiyana othukumanya ipucepuche saya mu nikhola nimoha, nave mulipeleli aanawehererya ni okhapelela ipuchepuche iho ohiyu woothene. Oxaakavo, mulipeleli aanahula mulako wi akukhuli ekuxe ipucepuche saya. Akukhuli yaaphwanela ovalaanya ipucepuche iho moorweela wa wiichana, nave ipucepuche saanasuwela nsu na mukukhuli aya nave saanamuchara. (Yoh 10:3-5) Yesu aapharihela meerelo yaala wi ooniherya mukhalelo owo aathokororyeiye oomuchara awe.—Yoh 10:7-14.

w11 15/5 ipaax. 7-8 epara. 5

Ichoko sa Akristu—“Mwikasopeke”

Waataana wa mukukhuli ni ipucepuche sawe onarweela mu osuwelana ni ororomelana. Mukukhuli oosuwela soothene vooloca sa ipucepuche sawe, nave iho tho soomusuwela mukukhuli aya nave sinnamuroromela. Iho sinnasuwela nsu nawe nave sinnamwiiwelela. Yesu aaloca: “kòsuwela iputxeputxhe saka, nave iho sòkisuwela miyano.” Tahi wi masuwelelo awe vooloca sa muloko ta vakhaani. Masu a Ekriki aphariheliwe makupa yaala “kòsuwela” anathoonyerya “masuwelelo awaakhwanela.” Mukukhuli aphaama onnasuwela ipucepuche sawe emoha ti emoha. Owo onnasuwela soothowa saya, sooceecheya saya, vamoha ni owetha waya. Hiyaavo echu eneereya ni ipucepuche Yesu ohinasuweleiye. Nave ipucepuche soomusuwela phaama mukukhuli aya nave sinniiwelela ohoolela wawe.

(Yohani 10:4, 5)

cf ipaax. 124-125 epara. 17

“Halotxa Etxhu Ohiri ni Maphwanaphwaniho”

Alocaka echu oonneiye, George A. Smith aarepa mu liivuru awe a Enklesi awiichaniwa Historical Geography of the Holy Land: “Ikwaha ikina naaniichuuwa elukuluku ya mitiya waacamela ihime seihe sa o Yuteya, nave yaanaphiya akukhuli apiili naaru araru ni ipucepuche saya. Ipucepuche saanaakanyeryana, nave hiyaano naaniikoha ti mwawiihai yaahaalaaya owerya ovalaanya. Nyenya vaavaa ipucepuche sakwaaxaaya owurya ni othata, alipa ookukhula yaaneemela mmakupa oohiyana, mmoha ti mmoha aaniichana ipucepuche sawe ntoko oneereleiye. Ipucepuche sa mukukhuli ti mukukhuli saaniivalaanya simucharaka mukukhuli aya ophiyerya soothene saanapwahavo mooreheryeya ntoko saaphiyenryaaya.” Yesu aaphwanya niphwanaphwaniho naphaama wi ahusihe yeeyo achuneiye, naari wi, wakhala wi ninnasuwela mahusiheryo awe, wiiwelela ni ochariha ohoolela wawe, nnahaala okhala oohooleliwa ni ‘mukukhuli aphama.’

(Yohani 10:16)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 10:16

wetxihatho: Naari “okukhula.” Masu a Ekriki aʹgo aphariheliwe vaava ananwerya tho otaphulela “oruuha (mu)” naari “okukhula,” mwawiiwanana ni echu enalociwa. Liivuru mmoha a Ekriki a eyaakha ya 200 E.K. onnapharihela masu oolikana mu Ekriki (sy·naʹgo) yaawo wiiliwiili anataphulela “othukumanya.” Ntoko Mukukhuli Aphaama, Yesu onnathukumanya, onnakukhula, onnakhapelela, nave onnaavakulela ipucepuche sa muhuwo awe. (anniichaniwa tho ntoko “muhuwo mukhani” mu Luka 12:32) vamoha ni a ipucepuche ikina. Iha sinnakhala sa muhuwo mmoha ihooleliwaka ni mukukhuli mmoha. Masu yaala oosiphela annooniherya wiiwanana yoowo oomuchara a Yesu yaahaalaaya okhalano.

Mphwanye Muhakhu Woomunepani

(Yohani 9:38)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 9:38

àkokhora vamithoni vawe: Naari “aamukokhorela; wuuramela vathi amukokhorela; omucicimiha.” Wakhala wi nsu na Ekriki pro·sky·neʹo niphariheliwe wi nooniherye mukhalelo wa omulapa muluku naari echu enooniwa okhala ntoko muluku, enataphuleliwa mmukhalelo ola: ‘Wepesa.’ (Mat 4:10; Luka 4:8) Mwawiihiiha, mulopwana ole aayariwe eevaasi nave apenuxiwa, aanasuwela wi Yesu aari murummwa a Muluku nave aakokhora vamiithoni vawe. Tahi wi uupuwela wi Yesu aari Muluku naari echu enaphwanela weepesiwa, nyenya ntoko “Mwana a mutxhu” yoowo aalaiheryiwe, Mesiya aarino owerya wa Muluku. (Yoh 9:35) Vaavaa owo aakokhonreiye vamiithoni va Yesu, mwawooneya owo eenreno mmukhalelo woolikana ni yoowo onalociwa mu Soorepa sa Ehepiri. Awo yaanakokhora vaava yaaphwanyaaya alipa a miririmu, mamwene, naari achu akina anamweemelela Muluku. (1Sam 25:23, 24; 2Sam 14:4-7; 1Mam 1:16; 2Mam 4:36, 37) Mu ikwaha sincipale, okokhoreliwa Yesu eereliweiye, yaari yawooniherya ya othamalela naari yawooniherya ya weemereryiwa ni Muluku.—Moone masu oohuserya Mat 2:2; 8:2; 14:33; 15:25.

(Yohani 10:22)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 10:22

efesta yotxhapeleliwa empa ya Muluku: Mu Ehepiri efesta yeela eniichaniwa Hanukkah (chanuk·kahʹ), nave enataphulela “ohuleliwa, operekhiwa.” Ela yaari efesta ya mahiku mathanu namararu, ovinyerya nihiku na 25 a mweeri wa Kislewu, wookuchulani wa eyiita, (moone masu oohuserya va elukuluku ya eyiita mu eciciri yeela vamoha ni Apentisi B15 mu Tradução do Novo Mundo.) wi elye efesta ya ohuleliwa wanaawiili wa empa ya Muluku o Yerusalemu mu 165 E.E.K. Mwene o Siriya Antioko  IV Epifânio aahooniherya ohimucicimiha Yehova, Muluku a Ayuta moorweela wa weerela opwaalu empa Awe. Ntoko yootakiherya, owo aamuteka altare a amuluku atheru osulu wa altare a empa ya Muluku, nipuro nenlo naaheliwavo mukucho woopahiwa nihiku nnihiku. Mu 25 a mweeri wa Kislewu, eyaakha ya 168 E.E.K., achunaka oriipiha empa ya Yehova moomalela, owo aaveleela ekupa ntoko mukucho nave aamwaramwaxa mwiinyu vamoha ni itapatha mmakupa oothene a empa ya Muluku. Nave aaheeyela milako sa empa ya Muluku, akumula nipuro na alipa a mukucho, nave aamukuxa altare a ewooro, Mesa a Iphau, vamoha ni Mwiri wa Muthiko. Nave voocharela, aaveleela empa ya Yehova wa muluku atheru awiichaniwa Zeus, a Olimpo. Iyaakha piili ohoolo waya, Yutasi Makapeu aavootha wanaawiili epooma vamoha ni empa ya Muluku. Empa ya Muluku emanle weelihiwa, ohuleliwa waya wanaawiili weeren’ye mu nihiku na 25 mweeri wa Kislewu, eyaakha ya 165 E.E.K., naari nihiku ntoko nenlo, mu iyaakha raru muculi, Antioko aavanheiye mukucho va altare wi amuthamalele muluku atheru awiichaniwa Zeus. Mukucho woopahiwa wa mahiku oothene yoowo waaveleeliwa wa Yehova waakookeliwa. Hiyaavo echu Mpiipiliyani enooniherya wi aari Yehova aanvanhe owerya Yutasi Makapeu wi avoothe ni orehererya empa ya Muluku. Nyenya, Yehova aanaapharihela achu a mahimo a amalapo, ntoko yootakiherya, owo aahimpharihela Siro o Persiya, wi eereno yoochuna awe vooloca sa malapelo Awe. (Isa 45:1) Mwawiihiiha, ti yoophwanelela wuupuwela wi, Yehova onnaapharihela achu variyari va nloko nawe wi yaakhwanihe yoochuna Awe. Soorepa sinnooniherya wi empa ya Muluku yaaphwanela okookela olapeliwa wi saakhwanele sooloherya vooloca sa Mesiya, muteko awe, vamoha ni ovaha wawe mukucho. Nave tho, mukucho yoowo waavahiwa ni alipa eephepa waahaala ovahiwaka ophiyerya elukuluku yeeyo Mesiya aahaleiye ovaha mukucho awe mutokweene, ekumi awe wi awoopole achu. (Dan 9:27; Yoh 2:17; Ahe 9:11-14) Oomuchara a Kristu hiyaalamuleliwe ochariha Efesta ya Ohuleliwa wa Empa ya Muluku. (Kol 2:16, 17) Nyenya, hiyaavo echu enooniherya wi Yesu naari oomuchara awe yaanahiiha opaka makupa mu efesta yeela.

8-14 A OTUPURU

MUHAKHU WA MASU A MULUKU | YOHANI 11-12

“Mutakiherye Ikharari sa Yesu”

(Yohani 11:23-26)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 11:24, 25

Kòsuwela wi onanvinya mokhwani: Marta uupuwela wi Yesu onaloca sa ovinya mookhwani wa omwaahiyu, mu nihiku nookuchula. (Moone masu oohuserya va Yoh 6:39.) Nroromelo nawe mu nihusiheryo nenla naari noolipa. Ahooleli ancipale a mmahiku awe, awiichaniwa Asatuki, hiyeemererya wi waahaala okhalavo ovinya mookhwani, naamwi mahusiheryo ala yaari ookwakwaleya mu masu ooveereliwa. (Dan 12:13; Mar 12:18) Moohiyana, Afarisi yeemererya wi munepa honakhwa. Nyenya Marta aasuwela wi, Yesu aanahusiha vooloca sa ewehereryo ya alipa ookhwa nave tho aahaaviiha achu mookhwani, naamwi aahirivo mmoharu mano aamalinhe mahiku maxexe akhwile hiiha ntoko yeeren’yaaya ni Lasaro.

Miyo ka ovinya mokhwani ni ekumi: Okhwa ni ovinya wa Yesu woohula ephiro wi alipa ookhwa ekhaleno ekari ya okookela okhala akumi. Yesu amanle oviihiwa, tahi wi Yehova pahiru omvanhe ikuru sa waaviiha alipa ookhwa nyenyatho ya waavaha ekumi yoohimala. (Moone masu oohuserya va Yoh 5:26.) Mu Wupulula 1:18, Yesu onnaloca wa yene mukhateiye ariki: “Ti yomi mukumi!” nave ookhalano “sohulano okhwa ni elapo ya alipa òkhwa.” Mwawiihiiha, Yesu ewehereryo wa akumi ni alipa ookhwa. Owo oororomeliha wi onahaala waaviiha alipa ookhwa ari mmahiyeni wi ekhale akumi, mmakupa oomeeli, wirimu yaawo anaya okhala alamuleli naari veelaponi yavathi yaawo anahaala olamuleliwaka ni omwene wa Muluku.—Yoh 5:28, 29; 2Ped 3:13.

(Yohani 11:33-35, Nlakano Nahihano)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 11:33-35

arikimunla: Naari “yinlaka.” Masu yaala mu Ekiriki wiiliwiili anathoonyerya winla mwawiiweya. Masu mamohamoha yaala annaphariheliwa ni Yesu vaavaa aalohenryeiye sa otoloxiwa wa Yerusalemu yoowo waahaala weereya.—Luka 19:41.

áháha-iphumu m’munepani, úkhuwa: Ophariheliwa wa masu yaala moocharana mu masu a elocelo yoopacerya, anooniherya wuukhuwa otokweene wa Yesu mu elukuluku yeela. Mu elocelo ya Ekriki wa masu yaala “áháha-iphumu” (em·bri·maʹo·mai) anooniherya othanana otokweene, nyenya mmukhalelo yoola ala anooniherya wi Yesu aatepa wiiniwa murima ophiyerya enakhala ntoko wi aarino iphumu. Masu a Ekriki vooloca sa ‘ohaha-iphumu’ (ta·rasʹso) anooniherya wuukhuwa. Mwawiiwanana ni alipa ootholathola, analoca wi ela enataphulela “otannyeya echu yoohiwehereryeya; ovoloweliwa ni wiicela otokweene naari wiiniwa murima.” Masu mamohamoha annaphariheliwa mu Yoh 13:21 wi yooniherye mukhalelo Yesu onneiye nthowa na oveleeliwa ni Yutasi.—Moone masu oohuserya va Yoh 11:35.

mwanene: Lit, “mmunepani.” Masu a Ekiriki pneuʹma woonaru aphariheliwe vaava wi yooniherye ikuru inarweela mmurima woosiphela wa muchu seiho inamweeriha weera echu naari oloca echu mmukhalelo wammoori.—Mmoone Klosariyu, “Espirito” mu Tradução do Novo Mundo.

Yesu áhinla: Masu aphariheliwe va (da·kryʹo) ari masu a Ekriki anooniherya “mithori” yaawo tho anaphwanyeya mu Soorepa ntoko Luka 7:38; Saw 20:19, 31; Ahe 5:7; Wup 7:17; 21:4. Masu ala anakhala ntoko analoca xaxaxa sa miithori ohiya winla mwawiiweya. Mu soorepa sa Ekriki Seekristu, nsu nenla na Ekriki niphariheliwe pahiru vaavaa, nave ti noohiyana ni nenlo niphariheliwe va Yoh 11:33 (moone masu oohuserya) wi eloce winla wa Mariya vamoha ni Ayuta. Yesu aasuwela wi ahaala ompenuxa Lasaro, nyenya aatepa othanana omoona nthamwene awe ari mmahiyeni. Nthowa na osivela ni omoriwa ikharari ni nthamwene awe, owo aapacerya winla mwawiiweya. Yaweereya ela, ennooniherya vanlakani vene wi Yesu onnaakhupanyerya yaale anaayeleela oosiveliwa aya mookhwani yoowo nramvaahu wa Atamu.

(Yohani 11:43, 44)

Mphwanye Muhakhu Woomunepani

(Yohani 11:49)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 11:49

mutokwene a alipa a mukutxho: Vaavaa Aisarayeli yaaryaaya nloko nootaphuwa, mutokweene a alipa a mukucho aanalapa wi akhapelele ikumi sa achu. (Nam 35:25) Nyenya, vaavaa Aisarayeli yaalamuleliwaaya ni Aroma, muhooleli yoowo athanliwa ni Aroma aakhalano owerya wa omuthanla namukucho naari omuhiiha muteko yoola. (Mmoone Kolosariyu, “Sumo sacerdote, mu Tradução do Novo Mundo.”) Kayafa, aathanliwe ni Aroma, owo aakhalano mavyakelo mancipale nave aarumeela mu elukuluku yincipale waapwaha ale aaracenleiye naari yaamuracenle. Owo aathanliwe mu 18 E.K. nave aarumeela ophiyerya mu eyaakha ya 36 E.K. Moorweela wa omuloca Kayafa mu eyaakha yeele, eyaakha ya 33 E.K., Yohani woonaru achuna wooniherya wi nlelo muteko wa Kayafa ntoko mutokweene a alipa a mukucho hiwaamanle ophiyerya eyaakha yeeyo Yesu iiphiweiye.—Mmone Apentisi B12 naari muru oni: Nipuro akhweya yaarivo empa ya Kayafa.

(Yohani 12:42)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 12:42

asitokwene: Masu a Ekiriki “asitokweene” woonaru anawaaha yaale yaari Ayuta yaapaka makupa a nikhuuru na othoriha o Sineetriyu. Masu yaala aaphariheliwa va Yoh 3:1 vooloca sa Nikotemu, yoowo tho aari mmoha a nikhuuru na othoriha.—Moone masu oohuserya va Yoh 3:1.

wi ehikariwemo musinagoga: Naari “omakiwa mu nlamulo; wiikariwa mu sinakooka.” Mu elocelo ya Ekiriki masu a ncicimiho a·po·sy·naʹgo·gos anaphariheliwa pahiru vaavaa ni mu Yoh 12:42 ni 16:2. Muchu yoowo iikariwa mu sinakooka aanakhala oothanyeya variyari va achu. Wakhala wi Muyuta ohiikariwa, owo aanahoolela makacamiho a ophwanya ikhorowa nave echoko awe yaanahooxeya. Ipa sa Isinakooka, seiho woopaceryani saaphariheliwa ntoko mapuro a ohusiha, ohoolo waya saanaphariheliwa tho ntoko mapuro a othoriha yaawo yaarino owerya wa olakelela yoolaka ni omwiikara muchu.—Moone masu oohuserya va Mat 10:17.

15-21 A OTUPURU

MUHAKHU WA MASU A MULUKU | YOHANI 13-14

“Miyo Kòvan’heni Ntakiheryo”

(Yohani 13:5)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 13:5

àpatxerya orapiha inani sa amuhuseryawe: Mmahiku a Aisarayeli, achu wiiliwiili yaawara asantaalya. Awo yaanakhalano esoola ni mikoyi seiho muchu iimakeiyeno ophiyerya mmakutha, mwawiihiiha mulipa aweeca aanawerya ophwanyiwa ni nchupi naari matope wakhala wi oneeca mu etila ya nchupi. Nave tho yaari yookhovelela achu waarula asantaalya vaavaa yaavolowaaya mpa, nave mwaneene a vaate aaneeravo echu wi inaani sa aleco irapihiwe. Piipiliya ookhalano makupa mancipale analoca sa meerelo yaala. (Map 18:4, 5; 24:32; 1Sam 25:41; Luka 7:37, 38, 44) Vaavaa Yesu aarapinheiye inaani sa oohuserya awe, owo aapharihela yookhovelela yeela wi aahusihe awo okhala awiiyeviha ni orumeelana mukina ni mukhwaawe.

(Yohani 13:12-14)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 13:12-14

munnaphwanela: Naari “mookhalano murici wa.” Masu a Ekiriki aphariheliwe va annaphariheliwa wiiliwiili vooloca sa ikhorowa, xaxaxa anataphulela “opaka evaale, opoleya echu ya muchu.” (Mat 18:28, 30, 34; Luka 16:5, 7) Masu yaala, annaphariheliwa mmukhalelo mukina wookwakwaleya wi wooniherye murici wa, naari okhalano murici wa weera echu vyakala.—1Yoh 3:16; 4:11; 3Yoh 8.

(Yohani 13:15)

w99 1/3 epaax. 31 epara. 1

Muchu Oochuneyaxa Onnaphara miteko Mikhaani

Orweela wa orapiha inaani sa oohuserya, Yesu oovaha yootakiherya etokweene ya wiiyeviha. Mweeparipari, Akristu hanaphwanela wiisoona okhala oochuneyaxa ophiyerya wuupuwela wi anaphwanela olampwa, naari mano weererya waavya mukhalelo wa ocicimihiwa. Ohiya yeeyo, anaphwanela ochara yootakiherya ya Yesu, woona wi owo “harwele olampwa, nto walapa atxhu ni ovaha ekumi awe, wi awopole antxipale.” (Mateu 20:28) Eparipari ti yawi, oomuchara a Yesu anaphwanela okhala awiivaha weera ichu inooniwa okhala soohicicimiheya wi yaakhaviherye annaya.

Mphwanye Muhakhu Woomunepani

(Yohani 14:6)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 14:6

Miyo, ephiro, eparipari, [ni] ekumi: Yesu ephiro nthowa nawi nookhalano ekari ya omwaacamela Muluku pahiru moorweela wa yoowo. Owo tho “ephiro” enaakhaviherya achu waataana ni Muluku. (Yoh 16:23; Aro 5:8) Yesu eparipari woona wi soothene olonceiye, vamoha ni ekumi awe yoothene yaari mwawiiwanana ni eparipari. Owo tho ohaakhwaniha sooloherya soothene seiho sinooniherya muteko awe woochuneya mu yookhwela ya Muluku. (Yoh 1:14; Wup 19:10) Sooloherya seiha soothene ‘mwa yowo, sari “à.”’ (2Kor 1:20) Yesu ekumi nthowa nawi moorweela wa woopola, oheeriha okhala wooweryeya wa achu okhalano “ekumi yeparipari,” ela tiwi “ekumi yohimala.” (1Tim 6:12, 19; Éfe 1:7; 1Yoh 1:7) Owo onahaala tho wooniherya okhala “ekumi” wa ancipale yaawo anaya oviihiwa mookhwani ni ewehereryo ya okhala Mparataiso veelaponi yavathi okhala wookhala.—Yoh 5:28, 29.

(Yohani 14:12)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 14:12

miteko mitokwene opwaha iha: Tahi wi Yesu onachuna oloca wi miteko sootikhiniha seiho oohuserya awe yaahaalaaya weerano saahaala okhala mitokweene opwaha miteko sawe sootikhiniha. Ohiya yeeyo, mwawiiyeviha owo aasuwela wi omwaramwaxa waya michaka vamoha ni muteko wa ohusiha waahaala okhala otokweene opwaha yoowo aaphanreiye. Oohuserya awe yaahaala olaleerya mu ilapo sincipale, waaphwanya achu ancipale, ni olaleerya mu elukuluku yincipale ompwaha yene. Masu a Yesu annooniherya vanlakani vene wi owo onachuna wi oohuserya awe etitelele muteko awe.

22-28 A OTUPURU

MUHAKHU WA MASU A MULUKU | YOHANI 15-17

“[Nyuwaano] Himuri a Elapo”

(Yohani 15:19)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 15:19

elapo: Ophariheliwa mmukhalelo yoola wa masu a Ekriki koʹsmos anataphulela achu yaawo ahinapaka makupa a akapuro a Muluku, achu ohookololowa yaawo ari ocai wa Muluku. Pahiru ti Yohani orempe masu Yesu aalonceiye wi oohuserya awe hanapaka makupa a elapo naari hari a elapo ela. Masu mamohamoha annaphwanyeya opwaha ikwaha piili mu nivekelo nookuchula na Yesu ari vamoha ni arummwa awe oororomeleya.—Yoh 17:14, 16.

(Yohani 15:21)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 15:21

wa nthowa na nsina naka: Mpiipiliyani, masu awi “nsina” vakina vaya anamweemelela mwaaneene a nsina, mukhalelo awe, ni soothene owo oneereiye. (Moone masu oohuserya va Mat 6:9.) Vooloca sa nsina na Yesu, nlo nneemelela owerya ni muteko yoowo Atiithi awe amvanhaaya. (Mat 28:18; Fil 2:9, 10; Ahe 1:3, 4) Va Yesu onnathariha ntakhara heeni achu a elapo yaahaalaaya owiica oohuserya awe: Nthowa nawi awo hamusuwenle yoole omurumme yoowo. Omusuwela Muluku waahaala waakhaviherya osuwela nsina na Yesu ni yeeyo nneemelelaaya. (Saw 4:12) Eyo enavolowela muteko wa Yesu ntoko yoowo othanliwe ti Muluku wi alamulele, Mwene a mamwene, yoowo achu oothene anaphwanelaaya omwiiwelela wi yaakhele ekumi yoohimala.—Yoh 17:3; Wup 19:11-16; mulikanyihe ni Sal 2:7-12.

(Yohani 16:33)

it-1 epaax. 557

Olipa Murima

Mukristu onaphwanela okhala oolipa murima wi ahivoloweliwe ni meecelo vamoha ni saweera sa elapo sinamunanara Yehova Muluku, nave tho wi atitelele okhala oororomeleya wa Yoowo, naamwi iiciwaka ni elapo. Yesu Kristu aaloca ni oohuserya awe: “Mwelaponi munamukhalano sohosa, nto mulipihe murima, miyo kovotha elapo.” (Yoh 16:33) Mwaana a Muluku haantonko ovoloweliwa ni meerelo a elapo, nyenya aavootha elapo moorweela wa ohikhala oolikana ni yeeyo mmakhalelo oothene. Yootakiherya yoochuneya ya Yesu Kristu, ntoko mulipa oovootha, ni yookhumelela ya meerelo awe oohicheka, enanwerya onikhaviherya okhalano oolipa murima yoowo nnachunaahu wi ntitelele wiivalaanya ni elapo yeela ni ohikhalano nthepa naya.—Yoh 17:16.

Mphwanye Muhakhu Woomunepani

(Yohani 17:21-23)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 17:21-23

amoha: Naari “awiiwanana.” Yesu aavekela wi oohuserya awe eeparipari ekhale “amoha,” awiiwanana elapaka vamoha ni yoolakelela emohamoha, hiiha ntoko owo ni Atiithi awe aryaaya “amoha,” yooniheryaka wiiwanana omoha mmuupuweloni. (Yoh 17:22) Mu Korinto 3:6-9, Paulo onnaloca mukhalelo yoola wawiiwanana variyari va Akristu ntoko wi analapa mukina ni mukhwaawe vamoha ni Muluku.—Mmoone 1Kor 3:8 ni masu oohuserya va Yoh 10:30; 17:11.

okhale wawakhwanela: Naari “okhalano wiiwanana wawaakhwanela.” Mu eciciri yeela, Yesu onnalikanyiha wiiwanana wawaakhwanela ni waakhela nsivelo na Atiithi. Ela enniiwanana ni yoorepa ya Kol 3:14, Nlakano Nahihano yeeyo eni: “osivela, ti yotchukelela ya murima mpurukuméne.” Wiiwanana wuuwu honaphariheleya mmikhalelo soothene. Eyo henataphulela wi nnahaala okhala awiiwanana mu sookhovelela, mavyakelo, mu yawuupuxerya-ya-murima. Nyenya, oohuserya a Yesu yaahaala okhala awiiwanana mu saweera, soororomela, vamoha ni mahusiheryo.—Aro 15:5, 6; 1Kor 1:10; Éfe 4:3; Fil 1:27.

(Yohani 17:24)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 17:24

elapo ehakunve opatusiwa: Mu elocelo ya Ekriki masu awi “ehakumve opatusiwa” annaphwanyeya tho va Ahe 11:11, yaawo anamwaaha “mwana” naari muyareriwo. Va, aphariheliwe masu awi “elapo ehakunve opatusiwa,” woonaru enaloca sa oyariwa wa anamwane a Atamu ni Eva. Yesu ahiiwananiha “nihiku nopatusiwa elapo” amulocaka Apele, akhweya nthowa na okhala muchu oopacerya okhalano nsina nawe nrempwale mu “nlivru na ekumi, ovinya wopatxeryani wa elapo.” (Luka 11:50, 51; Wup 17:8) Masu yaala a Yesu aalonceiye avekelaka wa Atiithi awe annooniherya tho wi ovinyerya khalai—Atamu ni Eva ehaakumve oyara—Muluku aanamusivela Mwanawe ooyariwa meekheiye.

29 A OTUPURU–4 A NOVEMPURU

MUHAKHU WA MASU A MULUKU | YOHANI 18-19

“Yesu Oovaha Onamoona Wawaakhwanela wa Eparipari”

(Yohani 18:36)

(Yohani 18:37)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 18:37

kihelele onamona wa: Ntoko ephariheliwaaya mu Soorepa Seekristu sa Ekriki, masu a Ekriki vooloca sa ‘ohelela onamoona’ (mar·ty·reʹo) ni “onamona” (mar·ty·riʹa; marʹtys) annalikanela mu sootaphulela saya. Masu oomeeli annaphariheliwa mmukhalelo onooniherya weerela onamoona echu naari masuwelelo a muchu, nave tho awo ananwerya ovaha moonelo wa “olaleya; weerela onamoona, oloca phaama sa.” Tahi wi pahiru Yesu oona olaleerya iparipari seiho aaroromeleiye, nyenya tho aapharihela ekumi awe wi eelihe masu a eparipari a michaka sooloherya sa Atiithi awe ni soororomeliha saya. (2Kor 1:20) Yookhwela ya Muluku mwawiiwanana ni Omwene vamoha ni Olamulelo wa Mesiya, saaloheryiwa mu sooleeliherya soothene. Mu ekumi yoothene ya Yesu ari veelaponi yavathi, ophiyerya okhwa wawe ntoko mukucho, ohaakhwaniherya soolaiherya soothene vooloca sa yoowo, ophitaanyerya mirici, naari meerelo yaaphwanyeya mu Nlamulo na nlakano. (Kol 2:16, 17; Ahe 10:1) Mwawiihiiha, moorweela wa masu ni saweera, enanwerya olociwa wi Yesu ‘ahelela onamona wa eparipari.’

eparipari: Tahi wi Yesu aaloca eparipari vyakala, nyenya eparipari vooloca sa yoochuna ya Muluku. Echu yoochuneyaxa mu yoochuna ya Muluku yaari wi Yesu, “mwana a Davide,” arumeele ntoko Mutokweene a alipa eephepa vamoha ni Mulamuleli a Omwene wa Muluku. (Mat 1:1) Yesu aathariha wi echu yoochuneyaxa yaamweerinhe orwa veelaponi yavathi, vamoha ni muteko awe, waari olaleerya eparipari vooloca sa Omwene. Ankeelo yaalokoha michaka soolikana elukuluku Yesu amanle oyariwa o Petelehemu o Yuteya, epooma yeeyo Tavite aayariweiyewo.—Luka 1:32, 33; 2:10-14.

(Yohani 18:38a)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 18:38a

Eparipari ti seni?: Nikoho na Pilato woonaru naaloca sa eparipari vyakala, ohiya “eparipari” yeeyo Yesu aaloceiye. (Yoh 18:37) Waakhanle wi nla naari nikoho neeparipari, moohikhwa minikwa Yesu aahaala waakhula. Nyenya Pilato aapanke nikoho nla mmukhalelo wa onyemula, owo aamanle oloca ariki: “Eparipari? Eparipari tiheeni? Echu yeeyo hiyaavo!” Mwawooneya, Pilato hanaweherya naakhulo owo onnakhumela vaate yaariwo Ayuta.

Mphwanye Muhakhu Woomunepani

(Yohani 19:30)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 19:30

àvelèla munepa awe: Naari “owo aakhwa; owo aahiya omumula.” Masu awi “munepa” (Ekriki, pneuʹma) va ananwerya wiiwexexiwa wi anathoonya “nwiya” naari “ikuru sa ekumi.” Ela enniiwanana ni mukhalelo wa ophariheliwa wa masu a Ekriki ek·pneʹo (lit., “okhwa”) mu yaweereya yoolikana mu Mar 15:37 ni Luka 23:46 (makupa ala aphariheliwe masu awi “àkhwa” naari, ntoko mukhalelo elociwaaya mu masu yaala oohuserya va eciciri yeela, “aamumula nwiya awe wookuchula”). Akina annaloca wi ophariheliwa wa masu yaala a Ekiriki awi “àvelèla” anataphulela wi Yesu aarimukwatelela okumi awe, woona wi ichu soothene saahaakhwanela. ‘Owo ahivelèla mokhwani.’—Isa 53:12; Yoh 10:11.

(Yohani 19:31)

nwtsty masu oohuserya va Yoh 19:31

nihiku nlo naworowa nàri nihiku ntokotoko: Paskha amanle ovira nihiku na 14 a Nisani, nihiku noocharela 15 a Nisani nooniwa okhala ntoko nihiku Nawoorowa, moohipwacha nihiku na esumana etaata ela yaakhwanelaaya. (Nam 23:5-7) Wakhala wi Sapata ola avameekheiye oolikanela ni nihiku Nawoorowa (nihiku na neethanu napiili mu isumana sa Ayuta, enapacerya mu oneela wa nsuwa wa nihiku Naneethanu ophiyerya oneela wa nsuwa wa nihiku Nawoorowa), ola ooniwa okhala Nawoorowa mutokweene. Ntoko Nawoorowa yoole aari oocharela vaculi va wiiphiwa wa Yesu, yoowo weeren’ye nihiku Naneethanu. Variyari va eyaakha 29 ophiyerya 35 E.K., eyaakha yeeyo nihiku na 14 a Nisani aakhwanenleiye nihiku Naneethanu, pahiru yaari eyaakha ya 33 E.K. Mwawiihiiha, ela yawooniherya enacicimiherya wi chiryene Yesu aakhwile nihiku na 14 a Nisani, a eyaakha ya 33 E.K.

    Soolaleeryiwa sa Lomwe (1995-2024)
    Okhumavo
    Ovolowa
    • Elomwe
    • Ovaha
    • Orehererya
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Malakiheryo a Opharihela
    • Malakiheryo a Sookhuweya
    • Configurações de Privacidade
    • JW.ORG
    • Ovolowa
    Ovaha