Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • bsi06 lau 14-19
  • Tohi he Tohi Tapu Numera 19—Tau Salamo

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Tohi he Tohi Tapu Numera 19—Tau Salamo
  • ‘Tau Tohiaga Tapu Oti Kana’—Tonutika mo e Aoga, Volume 14
  • Tau Vala Mataulu
  • KAKANO NE AOGA AI
‘Tau Tohiaga Tapu Oti Kana’—Tonutika mo e Aoga, Volume 14
bsi06 lau 14-19

Tohi he Tohi Tapu Numera 19​—Tau Salamo

Tau Tagata Tohia: Tavita mo e falu

Matakavi Tohia: Nakai iloa tonu

Katoatoa he Tohia: k. 460 F.V.N.

KO E tohi he tau Salamo ko e tohi lologo omoomoi he tau tagata tapuaki moli a Iehova he tau vaha i tuai, ko e fakaputuputuaga he 150 e lologo tapu, po ke tau salamo, ne fakatu ma e leo fakatagi mo e fakatokatoka ma e tapuaki he toloaga tagata ki a Iehova ko e Atua he hana a faituga i Ierusalema. Ko e tau salamo nei ko e tau lologo fakaheke ki a Iehova, ti nakai ni kuenaia, kua toka foki i loto e tau liogi he olelalo ma e fakaalofa noa mo e lagomatai, pihia foki e tau talahauaga he falanaki mo e mauokafua. Kua puke foki ke he tau fakaaue mo e tau fakahekeaga mo e tau fakakiteaga lalahi, e, ko e fiafia mua ue atu. Ko e falu, ko e tau manatu aoga he fakamauaga tala tuai, ne fakaata e fakaalofa-totonu ha Iehova mo e tau gahua lalahi hana. Kua puke ai he tau perofetaaga, ne kua fita he moua he tokologa e fakamoliaga ofoofogia. Ne toka i ai loga e tau fakaakoaga kua aoga mo e atihake, ti tohia oti ke he puhala vagahau lilifu mo e fakatai ne fakalagalaga e tau tagata totou ke hokulo e maamaaga. Ko e tau salamo ko e kaiaga lolo fakaagaga, ne tauteute fakafulufuluola mo e fakatoka fakamitaki ki mua ha tautolu.

2 Ko e heigoa e uho kakano he mataulu he tohi, mo e ko hai ne tohia e tau Salamo? He Tohi Tapu Heperu, kua ui e tohi ko e Seʹpher Tehil·limʹ, kakano “Tau Tohi he Fakahekeaga,” po ke Tehil·limʹ, pehe a ia, “Tau Fakahekeaga.” Ko e vahega kupu loga ainei he Tehil·lahʹ, ne kakano “Ko e Fakahekeaga” po ke “Lologo he Fakahekeaga,” ne tohi i luga he mataulu he Salamo 145. Ko e matahigoa “Tau Fakahekeaga” kua latatonu lahi, he fakamaama he tohi e fakaheke ki a Iehova. Ko e mataulu “tau Salamo” kua mai he Septuagint Heleni, ne fakaaoga e kupu Psal·moiʹ, ne fakakite e tau lologo ne uhu fakalataha aki e leo kofe. Ko e kupu kua moua foki ke he tau valatohi he tau Tohiaga Tapu Heleni Kerisiano, tuga ia Luka 20:42 mo e Gahua 1:20. Ko e salamo ko e lologo tapu po ke poeme ne fakaaoga ke fakaheke mo e tapuaki ke he Atua.

3 Kua loga e salamo ne fai mataulu, ti fa tohi ai e higoa he tagata tohia. Ne fitugofulu ma tolu e mataulu ne tohia e higoa a Tavita, “ko ia kua uhu lologo mo e leo mitaki i Isaraela.” (2 Samu. 23:1) Nakai fakauaua ko e tau Salamo 2, 72, mo e 95 kua tohia foki e Tavita. (Kikite Gahua 4:25, Salamo 72:20, mo e Heperu 4:7.) Lafi ki ai, ko e Salamo 10 mo e 71 kua tuga ko e matutakiaga he Salamo 9 mo e 70 ti liga talahau ai ko e ha Tavita. Ne hogofulu ma ua e salamo ne totoku ki a Asafo, kitia moli he totoku e fale ha Asafo, he tala falu salamo ke he tau mena tutupu fakamua ato vaha ha Asafo. (Sala. 79; Sal 80; 1 Nofo. 16:4, 5, 7; Esera 2:41) Ne hogofulu ma taha e salamo he fanau a Koru. (1 Nofo. 6:31-38) Ko e Salamo 43 kua tuga ko e matutakiaga he Salamo 42, ti liga foki ko e he fanau a Koru. Lafi ke he totokuaga he “fanau a Koru,” ne tohi foki a Hemana he mataulu he Salamo 88, mo e fakahigoa he Salamo 89 a Etana ko e tagata tohia he veveheaga ia. Ko e Salamo 90 ha Mose, mo e Salamo 91 ne liga ko e ha Mose foki. Ko e Salamo 127 ko e ha Solomona. Kua molea ua mai he tolu e tau salamo ne tohia he tau tagata kehekehe.

4 Ko e tohi he tau Salamo ko e tohi ne mua atu e lahi he tau tohi takitaha he Tohi Tapu. Tuga ne kitia he Salamo 90, 126, mo e Sal 137, kua loa e magahala ne tohia ai, mai he vaha ne tohia e Mose (1513-1473 F.V.N.) ato mole e fakafouaga mai i Papelonia mo e liga he vaha a Esera (537–k. 460 F.V.N.). Ti, mailoga ai e magaaho tohia ke teitei hoko ke he afe he tau tau. Kua lahi mahaki e magaaho ne putoia ai ke he tohi, he kamata mai he magaaho he tufugatiaaga mo e katoatoaaga he fakamauaga tala tuai ne hagaao ke he tau fehagaiaga ha Iehova mo e tau fekafekau hana, ke hoko ke he magaaho ne pota e salamo fakahiku.

5 Ko e tohi ha Salamo ko e tohi ne fakakite e fakatokatokaaga. Ne hagaao a Tavita ke he “haele atu he haku a Atua, mo e haku a Patuiki ke he faituga. Kua mumua a lautolu ne lologo, ti mumui atu a lautolu ne ta akau fakatagi; ha he vaha loto he tau tamafine tā topā. Kia fakaaue ke he Atua ke he fakapotopotoaga, ko e Iki [Iehova] ni.” (Sala. 68:24-26) Kua foaki he mena nei e kakano ke he talahauaga ne fatiaki tumau “Mo e uhu lologo” he tau mataulu, pihia foki mo e tau kupu fakapoeme loga mo e he leo fakatagi. Ne fakamaama he falu mataulu e fakaaogaaga po ke kakano he salamo po ke foaki e tau fakaakoaga ma e leo fakatagi. (Kikite e tau mataulu he Salamo 6, 30, 38, 60, 88, 102, mo e Sal 120.) Ti ko e tau salamo 13 ha Tavita, tuga e Salamo 18 mo e 51, kua talahau fakaku ni e tau mena tutupu he magaaho ne pota ai a lautolu. Ne tolugofulu ma fa e salamo ne nakai fai mataulu. Ko e kupu tote “Sila,” kua kitia ke laga 71 i loto he matapatu kupu, ti fa mahani ke pehe ko e kupu ma e leo fakatagi po ke talahauaga ki ai, ka ko e kakano moli hana kua nakai iloa. Ne talahau he falu kua fakakite ai e fakamaoki ma e manamanatu fakahokulo fakatekiteki ka lologo po ke lologo mo e he leo fakatagi. Ti, kua nakai lata ke talahau ka totou ai.

6 Mai he tau vaha i tuai, ko e tohi he tau Salamo kua vevehe ke he lima e tohi, po ke tau volume, tuga ne mui mai: (1) Salamo 1-41; (2) Salamo 42-72; (3) Salamo 73-89; (4) Salamo 90-106; (5) Salamo 107-150. Kua tuga ko e fakaputuputuaga fakamua he tau lologo nei kua taute e Tavita. Kitia maali ai ko Esera, ko e ekepoa mo e ‘tohikupu iloilo he fakatufono a Mose,’ ne fakaaoga e Iehova ke fakatokatoka e tohi he tau Salamo.—Esera 7:6.

7 Ko e tupu mitaki he fakaputuaga ne liga fakamaama e kakano ne fa fatiaki lagaloga e falu salamo he tau valatohi kehekehe, tuga he Salamo 14 mo e 53; 40:13-17 mo e 70; 57:7-11 mo e 108:1-5. Ti igatia e tau valatohi ne lima mo e fakaoti aki e tau kupu fakamonu ki a Iehova, po ke fakahekeaga—ko e vala fa fakamua kua ha ha ai e tau manatu he tau tagata mo e vala fakamui ko e Salamo 150 katoa.—Sala. 41:13, matahui tala NW.

8 Ne fakaaoga e puhala pauaki ke feaki e tau salamo ne hiva; ne fakahigoa ko e tau matatohi pauaki ha kua fakatokatoka fakaalafapete. (Salamo 9, 10, 25, 34, 37, 111, 112, 119, mo e 145) Ke he fakatokatoka nei ko e kupu po ke tau kupu fakamua he veheveheaga fakamua ne kamata aki e matatohi fakamua he alafapete Heperu, ko e ʼaʹleph (א), ko e (tau) kupu ne mui mai mo e matatohi ke uaaki, ko e behth (ב), ti taute pihia atu foki, ke he katoa po ke teitei katoa he tau matatohi alafapete Heperu. Kua liga eke e mena nei mo fakamanatuaga—ti manamanatu la ke he tau tagata lologo he faituga ne lata ke manatu e tau lologo tuga he Salamo 119 loagitu! Mailoga ai, kua moua e tau matatohi pauaki he higoa a Iehova ia Salamo 96:11. Ko e hafa fakamua he kupu nei he faka-Heperu kua ha ha ai fa e kupu, ti ko e tau matatohi fakamua he tau kupu nei, ka totou mai he fahi matau ke he fahi hema, ko e tau konosonene faka-Heperu ne fa he Tetarakaramatoni, YHWH (יהוה).

9 Ko e tau kupu poeme tapu nei kua tohia ke he kupu Heperu ne nakai holo tatai mo e fakakite e fulufuluola lahi he puhala tohi mo e fetataiaki he holoaga he manatu. Ne vagahau fakahako a lautolu ke he manamanatuaga mo e loto. Ne vali e lautolu e tau fakatino kakano lahi. Ko e laulahi mo e hokulo homo ue atu, he matakupu mo e tau logonaaga malolo ne fakakite, kua pihia ha ko e vala he tau mena tutupu ofoofogia he moui ha Tavita, ne foaki e feakiaga ke he tau salamo loga. Kua tokofiha ni e tagata ne kehekehe e tau puhala momoui—ko e tama leveki mamoe, ko e toa tokotaha ne totoko ki a Koliato, ko e tagata ta kofe he hopoaga, mo e tagata paea he tau kapitiga mahani fakamoli mo e he tau afo tagata, ko e patuiki mo e tagata ne kautu, ko e matua fakaalofa ne mamahi he mavehevehe e magafaoa ni hana, ko e tagata ne lagaua e logonaaga he kona he agahala kelea lahi, ka e eke agaia mo tagata tapuaki ne makai ki a Iehova mo e manako lahi ke he Fakatufono Hana. Ha ko e feakiaga pihia, ati tohia i loto he tau Salamo e tau logonaaga katoa he tagata! Lafi ke he malolo mo e fulufuluola he tohi ko e tau tataiaga mo e tau kehekeheaga fakapoeme ne kitia maali ke he kupu Heperu.—Sala. 1:6; 22:20; 42:1; 121:3, 4.

10 Ko e tonutika he tau lologo tuai nei ke he fakahekeaga a Iehova kua mailoga lahi ha kua tatai katoa mo e tau Tohiaga Tapu ne toe. Ko e tohi he tau Salamo kua fatiaki lagaloga he tau tagata tohia he tau Tohiaga Tapu Heleni Kerisiano. (Sala. 5:9 [Roma 3:13]; Sala. 10:7 [Roma 3:14]; Sala. 24:1 [1 Kori. 10:26]; Sala. 50:14 [Mata. 5:33]; Sala. 78:24 [Ioane 6:31]; Sala. 102:25-27 [Hepe. 1:10-12]; Sala. 112:9 [2 Kori. 9:9]) Ne pehe a Tavita he lologo fakamui hana: “Kua vagahau age ai ia au e [a]gaga a Iehova; ha ha he alelo haku foki e hana finagalo.” Ko e agaga nei ne gahuahua ia ia tali mai he aho ne fakauku e Samuela a ia. (2 Samu. 23:2; 1 Samu. 16:13) Lafi foki, ne fatiaki e tau aposetolo mai he tau Salamo. Ne hagaao a Peteru ke he “Tohi . . . ne talahau fakamua mai he [a]gaga [t]apu ke he fofoga a Tavita,” mo e he tau fatiakiaga loga mai he tau Salamo, ko e tagata ne tohi ke he tau Heperu ne hagaao ke he tau Salamo ko e tau fakamauaga ne talahau he Atua po ke fakakite a lautolu ke he tau kupu, “tuga e talahau mai ai he [a]gaga [t]apu.”—Gahua 1:16; 4:25; Hepe. 1:5-14; 3:7; 5:5, 6.

11 Hoko mai ke he fakakiteaga malolo lahi he tonutika, ne fatiaki e tautolu a Iesu, ko e Iki ne liu tu hake, ne talahau ke he tau tutaki hana: ‘Ko e tau kupu haia ne tala atu ai e au kia mutolu, kua lata ke fakakatoatoa ai e tau mena oti ne tohi kia au ke he fakatufono a Mose, mo e tau Perofeta, mo e tau Salamo.’ Ne fakapotopoto e Iesu e tau Tohiaga Tapu Heperu katoa ke he puhala ne hiki he tau Iutaia mo e iloa lahi ki a lautolu. Putoia ke he hana talahauaga ke he tau Salamo ko e vahega ke tolu aki he tau Tohiaga Tapu katoa, ne ui ko e Hagiographa (po ke Tau Matatohi Tapu), ne fakamua ai e tohi he tau Salamo. Kua fakamoli e mena nei ha ko e mena ne talahau e ia he gahoa e tula he mole ke he tau tagata tokoua he o atu a laua ki Emau, he magaaho ne “fakamatala ai e ia kia laua e tau mena ne tohia kia ia ke he tau [“Tohiaga Tapu,” NW] oti.”—Luka 24:27, 44.

KAKANO NE AOGA AI

23 Ha ko e mitaki katoatoa he fulufuluola mo e puhala tohi, kua lata e tau salamo he Tohi Tapu ke tuku fakalataha mo e tau tohi ne mua atu e mitaki ke he ha vagahau. Pete ia, kua mua atu e tau salamo ke he tohi. Ko e tau salamo ko e fekau moui mai he Pule Katoatoa Mua Ue Atu he lagi mo e lalolagi, ko Iehova ko e Atua ni hokoia. Kua foaki mai e maamaaga hokulo ke he tau matapatu fakaakoaga he Tohi Tapu, he totoku fakamua a Iehova, ko ia e Punaaga. Ne fakakite maali a ia ko e Tufuga he lagi mo e lalolagi katoatoa mo e tau mena oti i ai. (8:3-9; 90:1, 2; 100:3; 104:1-5, 24; 139:14) Ko e higoa Iehova kua fakatokoluga moli he tohi he tau Salamo, ne kitia i ai ke kavi 700. Lafi ki ai, ko e higoa fakaku “Ioha” kua kitia ai ke laga 43, ti he katoa ko e higoa faka-Atua kua totoku ke kavi 5 e magaaho, ke he evalesi, i loto he tau Salamo takitaha. Mua atu, ne totoku a Iehova ke laga 400 ko ʼElo·himʹ, po ke Atua. Ko e pule mua ue atu ha Iehova kua fakakite a ia ko e [“Iki Pule Katoatoa,” NW] i loto he falu salamo.—68:20; 69:6; 71:5, 16; 73:28; 140:7; 141:8.

24 He nakai tatai mo e Atua moui tukulagi, kua kitia e tagata ke fanau ke he agahala ti lata ma e fakahaoaga, mo e fakakite a ia ke mate mo e liu ke he “efuefu,” ko e hifo ki Seoli, ko e tukuaga fa mahani he tagata. (6:4, 5; 49:7-20; 51:5, 7; 89:48; 90:1-5; 115:17; 146:4) Ne peehi he tohi he tau Salamo e lata ke fanogonogo ke he fakatufono he Atua mo e falanaki ki a Iehova. (1:1, 2; 62:8; 65:5; 77:12; 115:11; 118:8; 119:97, 105, 165) Ne hataki hagaao ke he mahani fakatokoluga mo e “tau hala galo” (19:12-14; 131:1) mo e fakamalolo e mahani fakamoli mo e feoaki ne atihake. (15:1-5; 26:5; 101:5) Ne fakakite na tamai he mahani hako e taliaaga a Iehova. (34:13-15; 97:10) Ne fakakite e amaamanakiaga mitaki lahi he talahau ne “ha ha ia Iehova e fakamouiaga” ti ko lautolu ne matakutaku ki a ia, to “laveaki e ia a lautolu mai he mate.” (3:8; 33:19) Kua tamai he mena nei a tautolu ke he vala fakaperofeta.

25 Kua teitei puke e tohi he tau Salamo he tau perofetaaga ne tuhi ki a Iesu Keriso, ko e “tama a Tavita,” mo e matagahua hana ka taute ha ko Ia ne Fakauku mo e Patuiki a Iehova.a (Mata. 1:1) He tupu hake e fakapotopotoaga Kerisiano he aho he Penetekoso 33 V.N., ne kamata e agaga tapu ke fakamaama e fakamoliaga he tau perofetaaga nei ke he tau aposetolo. He aho ia ni, ne fatiaki lagaloga e Peteru e tau Salamo he feaki e mataulu he lauga mahuiga hana. Kua pihia ai ha ko e taha tagata: “Ko Iesu ko e Nasareta.” Ko e vala fakamui he lauga hana kua fakave lahi ke he tau fatiakiaga mai he tau Salamo ne fakamoli ko Keriso Iesu ko Tavita ne Mua mo e to nakai tiaki e Iehova e solu ha Iesu i Hate ka e to fakatu hake a ia mai he mate. Ne “nakai hake a Tavita ke he lagi,” ka e tuga he talahau tuai e ia he Salamo 110:1, ko e Iki hana ne hake ke he lagi. Ko hai e Iki ha Tavita? Ne hokotia a Peteru ke he fakaotiaga hana mo e tali fakamalolo: “Ko Iesu ia ni ne [“fakatautau,” NW] e mutolu.”—Gahua 2:14-36; Sala. 16:8-11; 132:11.

26 Kua aoga kia e lauga ha Peteru, ne fakave ke he tau Salamo? Ko e papatisoaga he kavi ke 3,000 tagata ne lafi ke he fakapotopotoaga Kerisiano he aho taha ia kua kitia maali ai.—Gahua 2:41.

27 Nakai leva he mole e fakapotopotoaga pauaki, ne liogi e tau tutaki ki a Iehova mo e fatiaki e Salamo 2:1, 2. Ne talahau e lautolu kua fakamoli e mena nei ha kua kaufakalataha e tau pule ke totoko e “[f]ekafekau tapu ko Iesu, kua fakauku [he Atua].” Mo e fakaholo atu e fakamauaga ke talahau ‘kua puke foki a lautolu he agaga tapu.’—Gahua 4:23-31.

28 Mailoga mogonei e tohi ke he tau Heperu. He tau veveheaga ua fakamua, ne kitia e tautolu e tau fatiakiaga mai he tau Salamo hagaao ke he pule malolo ha Iesu, ko e Tama he Atua ne fakapatuiki he lagi, ki luga he tau agelu. Ne fakakite e Paulo mai he Salamo 22:22 mo e he falu tohi foki kua ha ha ia Iesu e fakapotopotoaga he “tau matakainaga,” ko e vala he tega ha Aperahamo mo e “kua igatia mo e ui mai he lagi.” (Hepe. 2:10-13, 16; 3:1) Ti, kamata he Heperu 6:20 mo e matutaki atu ke he He veveheaga 7, ne fakalaulahi atu e aposetolo ke he taha matagahua foki ha Iesu ko e “ekepoa ne mua tukulagi he kainaga fakalataha mo Mekisateko.” Ne hagaao e mena nei ke he maveheaga ne omonuo he Atua he Salamo 110:4, ne hagaao lagaloga a Paulo ki ai ke fakamoli e pule malolo he tuaga ekepoa ha Iesu ke he ha Arona. Ne fakamaama e Paulo ha ko e omonuo ha Iehova ko Iesu Keriso e ekepoa, nakai he lalolagi, ka e he lagi ti “tumau tukulagi a ia ko e ekepoa”—ko e tau aoga he gahua fakaekepoa hana to tukulagi.—Hepe. 7:3, 15-17, 23-28.

29 Mua atu foki, ia Heperu 10:5-10, ne talahau ki a tautolu ko e loto fakaaue mitaki ha Iesu ma e foakiaga he poa, ko e finagalo he Atua ki a ia mo e he hana fakamalolo ke taute e finagalo ia. Kua fakave e mena nei ke he tau kupu ha Tavita he Salamo 40:6-8. Ko e agaga mitaki lahi nei he fakamoli kua aoga lahi mahaki ki a tautolu oti ke manamanatu mo e fifitaki ki ai, ke moua e taliaaga he Atua.—Kikite foki Salamo 116:14-19.

30 Ko e gahua ne taute e Iesu, ne fakahiku he magaaho ia ne matematekelea lahi a ia he fakauka he akau fakakikiveka, nukua talahau tuai he tau Salamo ke he puhala fakamatafeiga. Putoia ke he mena nei e vineta ne age ki a ia ke inu, ko e vili ke he tau tapulu hana, ko e fakamamahi e tau lima mo e tau hui hana, ne va, mo e loga atu foki e tau fakatupetupe ke he manamanatuaga he tagi fakatutuku nei: “Hoku Atua na e, hoku Atua na e, ko e heigoa e mena kua tiaki mai ai e koe au?” (Mata. 27:34, 35, 43, 46; Sala. 22:1, 7, 8, 14-18; 69:20, 21) Tuga ne fakakite he Ioane 19:23-30, pihia foki ke he tau matahola ia, ne liga moua e Iesu e mafanatia mo e takitakiaga mai he tau Salamo, he mailoga kua lata e tau kupu tohi oti ia ke fakamoli katoatoa. Ne iloa e Iesu ne totoku foki he tau Salamo e hana liu tu mai mo e fakahekeaga. Ne manatu e ia e tau mena pihia he magaaho ne takitaki e “tau lologo,” po ke tau salamo, mo e tau aposetolo hana he po fakahiku ato mate a ia.—Mata. 26:30.

31 Ti fakakite moli he tau Salamo e “tama a Tavita” mo e Tega he Kautu ko Keriso Iesu, nukua fakaheke he mogonei ko e Patuiki mo e Ekepoa i Siona he lagi. Kua nakai lahi e laupepa ke talahau fakamatafeiga e tau valatohi oti he tau Salamo ne fatiaki he tau Tohiaga Tapu Heleni Kerisiano tuga ne fakamoli e Ia ne Fakauku ha Iehova, ka e hanei falu a fakafifitakiaga: Sala. 78:2—Mata. 13:31-35; Sala. 69:4—Ioane 15:25; Sala. 118:22, 23—Mare. 12:10, 11 mo e Gahua 4:11; Sala. 34:20—Ioane 19:33, 36; Sala. 45:6, 7—Hepe. 1:8, 9. Ko e fakapotopotoaga he tau tutaki moli ha Iesu kua talahau tuai foki he tau Salamo, nakai ko e tau tagata takitokotaha, ka ko e matakau ne uta ke he fiafia he Atua mai he tau motu oti kana ke kaufakalataha ke fakaheke e higoa a Iehova.—Sala. 117:1—Roma 15:11; Sala. 68:18—Efeso 4:8-11; Sala. 95:7-11—Hepe. 3:7, 8; 4:7.

32 Ko e kumikumiaga ha tautolu ke he tau Salamo kua fakatolomaki e loto fakaaue ha tautolu ke he kautu ha Iehova ko e Atua, ne fakagahua e Ia puhala he Tega ne mavehe mo e Hakega he Kautu, ke he Hana lilifu mo e fakatokolugaaga. Kia ha ha a tautolu mo e tau tagata loto fakamoli ne fakamonu atu ke he ‘fulufuluola he fakahekeaga he lilifu a Iehova’ mo e kua vagahau ki a lautolu he Salamo 145, ne hagaao ki ai “ko e fakahekeaga a Tavita”: “Kua vagavagahau a lautolu ke he lilifu he hāu a kautu, mo e talatalahau ke he hāu a malolo; kia fakailoa atu ke he fanau he tau tagata hana tau gahua malolo, mo e lilifu he fulufuluola he hana kautu. Ko e hāu a kautu ko e kautu tukulagi ia; mo e hāu a pule to hahau mo hahau ia.” (Sala. 145:5, 11-13) Moli ke he salamo fakaperofeta, ko e lilifu he Kautu he Atua ne fakatu he Keriso kua fakailoa foki mogonei ke he fanau he tau tagata he tau motu oti kana. Ko e fakaaue ha ia ha tautolu ke he Kautu ia mo e hana Patuiki! Kua latatonu e tau kupu fakahiku he tau Salamo: “Kia fakaheke atu kia Ioha e tau mena oti kana kua fafagu. Haleluia.”—150:6.

[Matahui Tala]

a Insight on the Scriptures, Vol. 2, lau 710-11.

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa