-
Ko Iehova e ‘Fakakite he Tau Mena Galo’Ko e Kolo Toko—2012 | Iuni 15
-
-
Ko Iehova e ‘Fakakite he Tau Mena Galo’
“Ko e moli, ko e Atua ha mutolu, ko e Atua he tau atua a ia, mo e Iki he tau patuiki, kua fakakite mai e ia e tau mena galo.”—TANI. 2:47.
TO TALI FĒFĒ E KOE?
Ko e heigoa e tau vala tala matafeiga hagaao ke he vahā anoiha kua fakakite e Iehova ki a tautolu?
Ko e heigoa ne hukui he tau ulu ono fakamua he manu favale?
Ko e heigoa e fakafetuiaga kua moua e tautolu he manu favale mo e tupua ne kitia e Nepukanesa?
1, 2. Ko e heigoa kua fakakite e Iehova ki a tautolu, ti ko e ha ne taute pihia e ia?
KO E tau fakatufono fe ka pule ke he lalolagi ka fakaotioti he Kautu he Atua e pule he tagata? Iloa e tautolu e tali—kua hafagi mai ki a tautolu he ‘Fakakite he tau mena galo,’ ko Iehova ko e Atua. Kua fakamalolō e ia a tautolu ke maama e kitiaaga he tau fakatufono ia puhala he tau tohiaga he perofeta ko Tanielu mo e aposetolo ko Ioane.
2 Ne fakakite e Iehova ke he tau tagata taane ia e tau fakakiteaga loga ne putoia e tau hukui he tau manu. Ne tala age foki e ia ki a Tanielu e kakano he fakakiteaga he miti ne fakatino he tupua lapatoa lahi mahaki. Ne fakamau mo e tohia e Iehova e tau tala ia ke he Tohi Tapu ke aoga ni ma tautolu. (Roma 15:4) Ne taute e ia pihia ke fakamalolō e amaamanakiaga ha tautolu to nakai leva ti tuki malipilipi he Kautu haana e tau fakatufono oti he tagata.—Tani. 2:44.
3. Ke maama e tonutika he perofetaaga, ko e heigoa kua lata mua ia tautolu ke iloa, ti ko e ha?
3 He tuku auloa ai, ko e tau tala ha Tanielu mo Ioane ne nakai ni fakakite e valu e patuiki, po ke tau pule he tagata, ka e pihia foki kua fakakite e papahiaga ka tūtū hake e tau pule ia. Ka e, maeke ia tautolu ke maama e tonutika he tau perofetaaga ia kaeke ni kua maama e tautolu e kakano he perofetaaga fakamua ne fakamau he Tohi Tapu. Pihia he ha? Ha ko e gahuahua he perofetaaga ko e matakupu ne matutaki he Tohi Tapu. He puhala pihia, kua matutaki oti e falu perofetaaga ki ai.
KO E TEGA HE GATA MO E MANU FAVALE
4. Ko hai ne moua mai he tega he fifine, ti ko e heigoa ka taute he tega ia?
4 Nakai leva he mole e totokoaga i Etena, ne taute e Iehova e maveheaga to tupu mai he “fifine” e “fanau,” po ke tega.a (Totou Kenese 3:15.) To fakahiku e tega ia ke tatuki e ulu he gata ko Satani. To fakakite e Iehova he mogo fakamui e tega ka tupu mai ia Aperahamo, ne eke mo motu ha Isaraela, ko e tagata Iuta, mo e magafaoa he Patuiki ko Tavita. (Kene. 22:15-18; 49:10; Sala. 89:3, 4; Luka 1:30-33) Kua hagaao e vala lahi he tega ki a Keriso Iesu. (Kala. 3:16) Ko e vala ke uaaki he tega kua moua mai he tau tagata fakauku he agaaga he fakapotopotoaga Kerisiano. (Kala. 3:26-29) Ko Iesu mo lautolu nei ne fakauku kua fakalataha ke fakatū e Kautu he Atua, ko e halavaka he Atua ka tuki lipilipi a Satani.—Luka 12:32; Roma 16:20.
5, 6. (a) Fiha e pule malolō ne kitia e Tanielu mo Ioane? (e) Ko e heigoa e kakano he tau ulu he manu favale ia Fakakiteaga?
5 Ko e perofetaaga fakamua ne age i Etena ne talahau foki to tupu mai e “tega” ia Satani. To fakakite he tega haana e faitaua, po ke vihiatia, ke he tega he fifine. Ko hai ne moua mai he tega he gata? Ko lautolu oti kua mumuitua e vihiatia ha Satani ke he Atua mo e totoko ke he tau tagata he Atua. He fakamauaga tala, ne fakapotopoto e Satani e tega haana ke he tau fakatokaaga, po ke tau kautu fakapolitika kehekehe. (Luka 4:5, 6) Ka kua gahoa ni e kautu he tagata kua peehi e fakaohoohoaga lahi mahaki ke he tau tagata he Atua, pete ko e motu ha Isaraela po ke fakapotopotoaga he tau Kerisiano fakauku. Ko e ha e mena nei ne aoga lahi ai? Ha kua fakamaama ai e kakano he tau fakakiteaga ha Tanielu mo Ioane ne fakakite e katoa ko e valu ni e pule ia ne mua.
6 He matahiku he senetenari fakamua V.N., ko Iesu ne liu tu mai ne age ke he aposetolo ko Ioane e tau fakakiteaga ofoofogia loga. (Fakakite. 1:1) He taha fakakiteaga, ne kitia e Ioane e Tiapolo, ne hukui aki e tarako, ne tū he mataafaga he tahi lahi. (Totou Fakakiteaga 13:1, 2.) Ne kitia foki e Ioane e manu kehe ne hake mai he tahi ia ti moua e pule ne mua mai he Tiapolo. Fakakite he agelu he mogo fakamui ki a Ioane ko e fitu e ulu he manu favale kula, ko e fakatino he manu he Fakakiteaga 13:1, ne hukui e ‘tau patuiki tokofitu,’ po ke tau fakatufono. (Fakakite. 13:14, 15; 17:3, 9, 10) He mogoia ne tohi e Ioane, lima ia lautolu ne veveli, taha ne pule he magaaho ia, ti taha ne “nakai la hoko mai.” Ko e heigoa e kitiaaga he tau kautu, po ke tau pule he lalolagi ia? Kia manamanatu la tautolu ke he tau ulu takitaha he manu ne fakamaama ia Fakakiteaga. To kitia foki e tautolu e puhala he tau tohiaga ha Tanielu ne lafi ke he tau iloaaga matafeiga ke he loga e tau kautu nei, falu senetenari fakamua ato tutupu e tau mena ia.
AIKUPITO MO ASURIA—TAU ULU UA FAKAMUA
7. Ko e heigoa he ulu fakamua ne hukui, ti ko e ha?
7 Ko e ulu fakamua he manu kua hukui a Aikupito. Ko e ha? Ha ko Aikupito e pule ne lahi mahaki fakamua ke fakakite e faitaua ke he tau tagata he Atua. Ko e tau hologa ha Aperahamo—ka puhala mai e tega ne mavehe he fifine—ne tupu lahi i Aikupito. Ti fakapehia e Aikupito a Isaraela. Ne lali a Satani ke utakehe e tau tagata he Atua ato hau e tega. Fēfē? He fakaohooho a Farao ke tamate e tau tama taane Isaraela oti. Ne totoko e Iehova e laliaga ia ti fakatokanoa e tau tagata haana mai he fakatupaaga ki Aikupito. (Esoto 1:15-20; 14:13) Fakamui ne fakatū e ia a Isaraela he Motu he Maveheaga.
8. Ko e heigoa e kitiaaga he ulu ke uaaki, ti ko e heigoa ne lali ai ke taute?
8 Ko e ulu ke uaaki he manu kua hukui a Asuria. Ko e kautu malolō nei kua lali foki ke utakehe e tau tagata he Atua. Mooli, kua fakaaoga e Iehova a Asuria ko e halavaka haana ke fakahala e magafaoa hogofulu he kautu ha ko e tapuaki tupua mo e totokoaga ha lautolu. Ka e, tau atu a Asuria ki a Ierusalema. Liga ko e foliaga ha Satani ke moumou e laini fakapatuiki ka takitaki atu fakahaga ki a Iesu. Ko e keliaga ia ne nakai ko e vala he finagalo a Iehova, ti laveaki fakamana e ia e tau tagata tua fakamooli haana he kelipopo e tau tagata ne feoho atu.—2 Patu. 19:32-35; Isaia 10:5, 6, 12-15.
PAPELONIA—KO E ULU KE TOLUAKI
9, 10. (a) Ko e heigoa ne fakaatā e Iehova ke taute he tau tagata Papelonia? (e) Ke maeke ke fakamooli e perofetaaga, ko e heigoa e mena kua lata ke tupu?
9 Ko e ulu ke toluaki he manu ne kitia e Ioane ne hukui e kautu lahi ko Papelonia. Ne fakaatā e Iehova e tau tagata Papelonia ke fakakaumahala a Ierusalema mo e ke fakapaea e tau tagata haana. Ka to fakahoko e fakamā nei, ne hataki e Iehova e tau Isaraela totoko ko e matematekelea pihia to hoko ki a lautolu. (2 Patu. 20:16-18) Ne talahau tuai e ia e laini he tau patuiki he tau tagata ne pehē ke nonofo he “nofoaiki a Iehova” i Ierusalema to utakehe ai. (1 Nofo. 29:23) Ka e, mavehe foki e Iehova ko e hologa he Patuiki ko Tavita, ko ia kua “ha ha i ai e tututonu,” ka hau mo e liu moua e pule ia.—Eseki. 21:25-27.
10 Ko e taha perofetaaga ne fakakite ko e tau Iutaia to tapuaki agaia ke he faituga i Ierusalema ka hoko mai e Mesia, po ko Ia ne Fakauku. (Tani. 9:24-27) He perofetaaga fakamua atu, ne tohia fakamua ato fakapaea a Isaraela ki Papelonia, ne talahau ko e tagata nei to fanau i Petelehema. (Mika 5:2) Ke fakamooli e tau perofetaaga ia, lata e tau Iutaia ke fakatokanoa mai he fakapaeaaga, liliu ke he motu ha lautolu, ti liu ati e faituga. Ka e nakai ko e matafakatufono ha Papelonia ke fakatoka e tau pagotā. To kautū fēfē e paleko ia? Ne fakakite e Iehova e tali ke he tau perofeta haana.—Amosa 3:7.
11. Ko e Pule Atu Motu Papelonia kua fakatino ke he tau puhala kehekehe fe? (Kikite matahui tala.)
11 Ko e perofeta ko Tanielu ne ha ha i ai foki he tau pagotā ne uta ki Papelonia. (Tani. 1:1-6) Fakaaoga e Iehova a ia ke fakakite e tau kautu ka mumui mai he pule ia he lalolagi. Ne hafagi e Iehova e tau mena galo nei, he fakaaoga e loga he tau fakamailoga kehekehe. Tuga anei, ne fakatupu e ia e Patuiki ko Nepukanesa he tau tagata Papelonia ke miti ke he tupua lahi mahaki ne taute aki e tau lapatoa kehekehe. (Totou Tanielu 2:1, 19, 31-38.) Puhala ia Tanielu, ne fakakite e Iehova e ulu auro he tupua ne fakamailoga e Pule Atu Motu Papelonia.b Ko e pule he lalolagi he mole a Papelonia ne fakakite he fatafata mo e tau lima ario. Ko e heigoa e pule ia, ti fēfē e mena ka taute ai ke he tau tagata he Atua?
METAI MO PERESIA—KO E ULU KE FĀAKI
12, 13. (a) Ko e heigoa ne fakakite e Iehova hagaao ke he kaumahala ha Papelonia? (e) Ko e ha a Metai mo Peresia ne latatonu he fakatino ko e ulu ke fāaki he manu favale?
12 Molea e senetenari ato hoko e magaaho a Tanielu, ne fakakite e Iehova puhala he perofeta ko Isaia e tau vala tala matafeiga hagaao ke he pule he lalolagi ka fakakaumahala a Papelonia. Ne fakakite e Iehova e puhala ka kaumahala a Papelonia ti pihia foki mo e higoa he tagata ne pule. Ko e takitaki ia ko Kuresa ko e Peresia. (Isaia 44:28–45:2) Ne moua e Tanielu ua e fakakiteaga foki hagaao ke he Pule he Lalolagi ko Metai mo Peresia. He taha, ne fakakite e kautu ke tuga ko e urosa ne matike hake he taha faahi. Ne talahau ai ke ‘kai e tau tino loga.’ (Tani. 7:5) He fakakiteaga kehe, ne kitia e Tanielu ua e pule nei he lalolagi ne fakamailoga ua e mamoe taane ne ua e hoe.—Tani. 8:3, 20.
13 Ne fakaaoga e Iehova e Pule Atu Motu Metai mo Peresia ke fakamooli e perofetaaga he fakaveli hifo a Papelonia mo e liuaki a Isaraela ke he motu ha lautolu. (2 Nofo. 36:22, 23) Ka ko e pule taha nei he magaaho fakamui ne tata lahi ke utakehe e tau tagata he Atua. Ko e tohi ha Eseta he Tohi Tapu ne fakamau e lagatau ne fakatoka he ikipule ha Peresia ne higoa ko Hamanu. Ne fakatoka e ia ke fakamahaikava e tau Iutaia ne nonofo he Atu Motu ha Peresia ti fakatū e aho pauaki ke fakahoko e kelipopoaga. Ne fakavē ni ke he fakalago mai ha Iehova ati liu e tau tagata Haana puipui mai he faitaua he tega ha Satani. (Eseta 1:1-3; 3:8, 9; 8:3, 9-14) Ti ko e mena ia, ko Metai mo Peresia kua latatonu e fakatino ko e ulu ke fāaki he manu ia Fakakiteaga.
HELENI—KO E ULU KE LIMAAKI
14, 15. Ko e heigoa e tau vala tala matafeiga ne fakakite e Iehova hagaao ke he Pule Atu Motu Heleni i tuai?
14 Ko e ulu ke limaaki he manu favale ia Fakakiteaga ne hukui a Heleni. He fakakite e Tanielu he magaaho fakamua atu he mogo ne fakamaama e ia e miti ha Nepukanesa, ko e pule taha nei ne fakamailoga he manava mo e tau tega apakula he tupua. Ne moua foki e Tanielu ua e fakakiteaga ne foaki e tau vala tala matafeiga ofoofogia hagaao ke he tuaga he pule nei mo e hagaao ke he pule talahaua lahi haana.
15 He taha fakakiteaga, kitia e Tanielu a Heleni ne fakatino ko e nameri ne fā e tapakau, ne fakakite ko e pule nei to kautū mafiti. (Tani. 7:6) He taha fakakiteaga foki, ne fakamaama e Tanielu e puhala he koti ne taha e hoe lahi ne keli mafiti e mamoe taane ne ua e hoe ko Metai mo Peresia. Ne tala age a Iehova ki a Tanielu ko e koti ne fakamailoga a Heleni mo e hoe lahi mahaki ne fakatino taha he tau patuiki i ai. Ne matutaki atu a Tanielu ke fakamau ko e hoe lahi mahaki to mapaki ti fā e hoe ikiiki lalahi ka tutupu hake i ai. Pete ne tohi e perofetaaga nei he totou teau e tau ato pule a Heleni, ne fakamooli oti e tau vala tala matafeiga takitaha. Ko Alesana ne Mua ko e patuiki talahaua i Heleni i tuai, ne takitaki e totokoaga ki a Metai mo Peresia. Ko e hoe nei ne nakai leva ti mapaki, ka ko e patuiki ne mua ne nakai leva ti mate he hoko ke he tapunu he pule haana mo e 32 laia e tau he moui. Ti ko e kautu haana ne fakahiku ai vevehe fā ke he tau pule haana.—Totou Tanielu 8:20-22.
16. Ko e heigoa ne taute e Antiochus IV?
16 He mole e kautū ki a Peresia, ne pule a Heleni ke he motu he tau tagata he Atua. He magaaho nei, ko e tau Iuta ne liu nonofo ke he Motu he Maveheaga ti liu ati e faituga i Ierusalema. Ne eke agaia a lautolu ko e tau tagata fifili he Atua, ti ko e liu ati he faituga ne eke agaia mo lotouho he tapuakiaga mooli. Ka e, he senetenari ke uaaki F.V.N., ko Heleni ko e ulu ke limaaki he manu favale ne tau atu ke he tau tagata he Atua. Ko Antiochus IV, ko e taha he tau hakega he atu motu ki a Alesana ne veveheua, ne fakatū e fatapoa pouliuli he fonua he faituga i Ierusalema ti taute e mahani matahavala he lotu Iutaia ko e fakahala mate. Ko e mahani vihiatia mooli he vala he tega ha Satani! Ka e nakai leva ti eke a Heleni mo pule he lalolagi. Ko e heigoa e ulu ke onoaki he manu favale?
ROMA—KO E ULU KE ONOAKI, “NE MATAKUTAKUINA MO E MAO”
17. Ko e ulu ke onoaki ne taute e matapatu gahua fe he fakamooli e Kenese 3:15?
17 Ko Roma e pule lahi mahaki he mogo ne moua e Ioane e fakakiteaga he manu favale. (Fakakite. 17:10) Ko e ulu nei ke onoaki ne taute e matapatu gahua he fakamooli e perofetaaga ne fakamau ia Kenese 3:15. Ne fakaaoga e Satani e tau pule Roma ke fakahoko e moumouaga ke fakamamahi fakakū e tega, he tatuki e haana “muihui.” Pihia fēfē? Ne fakahala e lautolu a Iesu ke he tau tala pikopiko he hūhū toko ti tamate a ia. (Mata. 27:26) Ka ko e kafo ia ne nakai leva to maulu ha kua fakaliu tu mai e Iehova a Iesu.
18. (a) Ko e heigoa e motu foou ne fifili e Iehova, ti ko e ha? (e) Matutaki fēfē e tega he gata ke fakakite e fakavihia ke he tega he fifine?
18 Ko e tau takitaki lotu ha Isaraela ne fakafualoto mo Roma he totoko atu ki a Iesu, ti laulahi he motu ne fakaheu foki a ia. Ti, tiaki e Iehova e motu mooli ha Isaraela ko e tau tagata haana. (Mata. 23:38; Gahua 2:22, 23) Ne fifili e ia mogonei e motu foou, ko “Isaraela he Atua.” (Kala. 3:26-29; 6:16) Ko e motu ia ko e fakapotopotoaga he tau Kerisiano fakauku ne moua mai he tau Iuta mo e tau Tagata Motu Kehe. (Efeso 2:11-18) He mole e mate mo e liu tu mai ha Iesu, ko e tega he gata ne matutaki ke fakakite e faitaua ke he tega he fifine. Fai magaaho foki, ne lali a Roma ke utakehe e fakapotopotoaga Kerisiano, ko e vala ke uaaki he tega.c
19. (a) Fakamaama fēfē e Tanielu e pule he lalolagi ke onoaki? (e) Ko e heigoa ka fakatutala he taha vala tala?
19 He miti ne fakamaama e Tanielu ma Nepukanesa, ne fakatino a Roma ke he tau hui lapatoa. (Tani. 2:33) Kitia foki e Tanielu e fakakiteaga ne fakamaama fakamitaki e Pule Atu Motu Roma pihia foki e pule he lalolagi ka tupu mai ia Roma. (Totou Tanielu 7:7, 8.) Ke he tau senetenari loga, ne tū hake a Roma ke he tau fī haana ke “matakutakuina mo e mao, mo e malolo lahi ni.” Pete ia, ko e perofetaaga ne talahau tuai ko e “hogofulu e hoe” ka tupu mai he atu motu nei ti taha pauaki ka talahaua. Ko e heigoa e tau hoe nei ne hogofulu, ti ko e heigoa e kitiaaga he hoe tote? He puhala fe kua tatai e hoe tote ke he fakamaamaaga he tupua lahi mahaki ne kitia e Nepukanesa? Ko e vala tala he lau 14 to fakatutala ke he tau tali.
-
-
Fakakite e Iehova e Tau Mena kua “Lata ke Hohoko Vave Mai”Ko e Kolo Toko—2012 | Iuni 15
-
-
Fakakite e Iehova e Tau Mena kua “Lata ke Hohoko Vave Mai”
“Ko e fakakiteaga a Iesu Keriso, ne tuku atu e Atua kia ia ke fakakite mai ke he hana tau fekafekau e tau mena kua lata ke hohoko vave mai.”—FAKAKITE. 1:1.
TO TALI FĒFĒ E KOE?
Ko e vala fe he tupua lahi mahaki kua fakamailoga e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika?
Fakatino fēfē e Ioane e fakafetuiaga he Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika mo e tau Motu Kaufakalataha?
Fakatino fēfē e Tanielu mo Ioane e moumouaga he pule he tagata?
1, 2. (a) Ko e tau perofetaaga ha Tanielu mo Ioane kua fakaatā a tautolu ke taute e heigoa? (e) Ko e heigoa ne hukui he tau ulu ono fakamua he manu favale?
KO E tau perofetaaga ha Tanielu mo Ioane ne tatai ke he tau puhala kua hafagi ki a tautolu ke maama e kakano ne loga e tau mena tutupu he lalolagi he magaaho nei mo e anoiha. Ko e heigoa ka fakaako e tautolu he fakatatai e fakakiteaga ha Ioane he manu favale, fakamauaga ha Tanielu he manu matakutakuina ne hogofulu e hoe, mo e fakamaamaaga ha Tanielu ke he tupua lahi mahaki? Ti ko e heigoa kua lata he maama mitaki e tau perofetaaga ia ke omoomoi a tautolu ke taute?
2 Kia kitekite la tautolu ke he fakakiteaga ha Ioane ke he manu favale. (Fakakite., ve. 13) He kitia e tautolu he vala tala mua, ko e tau ulu ono fakamua he manu ne hukui a Aikupito, Asuria, Papelonia, Metai mo Peresia, Heleni, mo Roma. Ko lautolu oti ia ne fakakite e vihiatia ke he tega he fifine. (Kene. 3:15) Ko Roma, ko e ulu ke onoaki, ne matutaki mo matakau malolō fakapolitika ke he loga e senetenari he mole e tohi hifo e Ioane e fakakiteaga haana. Fakahiku ai, ko e ulu ke fituaki to hukui a Roma. Ko e pule fakapolitika fe he lalolagi ne fakamooli e mena ia, mo e fēfē e puhala ka taute atu ai ke he tega he fifine?
PERITANIA MO E TAU FAAHI KAUFAKALATAHA KUA TUTŪ HAKE KE PULE
3. Ko e heigoa ne hukui he manu matakutakuina ne hogofulu e hoe, ti ko e heigoa ne fakatino he tau hoe hogofulu?
3 Maeke a tautolu ke kitia e ulu ke fituaki he manu favale ia Fakakiteaga veveheaga 13 he fakatatai e fakakiteaga ha Ioane mo e fakakiteaga ha Tanielu he tau manu matakutakuina ne hogofulu e hoe.a (Totou Tanielu 7:7, 8, 23, 24.) Ko e manu ne kitia e Tanielu ne hukui e Pule he Lalolagi Roma. (Kikite e fakafonua he lau 12-13.) He senetenari ke limaaki V.N., ko e Pule Atu Motu Roma ne kamata ke vevehe kehe. Ko e tau hoe ne hogofulu kua tupu mai he ulu he manu matakutakuina ia ne hukui e tau kautu kua tupu mai he atu motu ia.
4, 5. (a) Ko e heigoa ne taute he hoe tote? (e) Ko e heigoa e kitiaaga he ulu ke fituaki he manu favale?
4 Fā e hoe, po ke kautu ne tupu mai he ulu he manu vale lahi mahaki ne mailoga pauaki. Tolu ne papaki he taha hoe, ko e “hoe tote.” Ne fakamooli he magaaho ne tū hake a ia ko Peritania, ko e kau leoleo fakamua he Pule Atu Motu Roma, ne tū hake ke he tuaga talahaua. Ato hoko e senetenari ke 17 aki, ne nakai aoga lahi e pule ha Peritania. Tolu foki e matakavi he Pule Atu Motu Roma i tuai—ko Sepania, Netelani, mo Falani—ne mua atu e fakaohooho. Ne tuku hifo takitaha e Peritania e tau pule ia, he utakehe a lautolu mai he tau tuaga matalahi ha lautolu. He lotouho he senetenari ke 18 aki, ne hoko fakahaga a Peritania ke eke mo pule lahi mahaki ke he lalolagi. Ka e nakaila eke ia mo ulu ke fituaki he manu favale.
5 Pete ne kautū e pule ha Peritania, ne vevehe kehe e matakau tagata i Amerika Tokelau. Pihia foki, ko e tau Faahi Kaufakalataha ne fakaatā ke tupu malolō, he puipui he tau toga tau ha Peritania. He magaaho ne kamata e aho he Iki he 1914, ne talaga e Peritania e pule atu motu lahi mahaki he fakamauaga tuai ti eke e tau Faahi Kaufakalataha mo pule malolō lahi mahaki ke he tau gahua he lalolagi.b He Felakutaki I he Lalolagi, ko e tau Faahi Kaufakalataha ne tata lahi e fakafetuiaga uho mo Peritania. Ko e ulu ke fituaki he manu ne malagaki hake mogonei ko e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika. Taute fēfē he ulu nei e tega he fifine?
6. Taute fēfē he ulu ke fituaki e tau tagata he Atua?
6 Nakai leva he mole e kamata he aho he Iki, ko e ulu ke fituaki ne tau atu ke he tau tagata he Atua—ko lautolu ne toe he tau matakainaga he Keriso ke he lalolagi. (Mata. 25:40) Ne fakakite e Iesu he ha ha hinei haana, ko lautolu ne toe he tega to gahuahua lahi he lalolagi. (Mata. 24:45-47; Kala. 3:26-29) Ko e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika ne tau atu ki a lautolu ia ne tapu. (Fakakite. 13:3, 7) He Felakutaki I he Lalolagi, ne totoko ai ke he tau tagata he Atua, ne pā e falu he tau tohi ha lautolu, mo e tuku e tau hukui he vahega fekafekau fakamooli ke he fale puipui. Ko e ulu ke fituaki he manu favale ne eketaha ke moumou e gahua fakamatala he taha magaaho. Ne kitia tuai e Iehova e mena tupu lahi nei ti fakakite ai ki a Ioane. Ne tala age foki e Iehova ki a Ioane ko e vala ke uaaki he tega to liu tupu ke holo ki mua e gahua fakaagaaga. (Fakakite. 11:3, 7-11) Ko e fakamauaga tuai he tau fekafekau ha Iehova he vahā foou nei kua fakamooli e tau mena ia ka tutupu.
IGILANI-AMERIKA KO E PULE HE LALOLAGI MO E TAU TAUULUHUI LAPATOA MO E KELEKELE
7. Ko e heigoa e fakafetuiaga he ulu ke fituaki he manu favale mo e tupua lahi mahaki?
7 Ko e heigoa e fakafetuiaga he ulu ke fituaki he manu favale mo e tupua lahi mahaki? Ko Peritania—mo e laulahi, ko e tau Faahi Kaufakalataha—ne tupu mai he Pule Atu Motu Roma. Ka ko e heigoa e tau tauuluhui he tupua? Ne fakamaama ai ko e fiofio he lapatoa mo e kelekele. (Totou Tanielu 2:41-43.) Ko e fakamaamaaga nei kua tatai mo e magaaho he ulu ke fituaki—ko e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika—ka tu hake ke pule. Tuga ni e fakatokaaga he lapatoa ka fiofio e kelekele kua molū lahi ke he lapatoa maō ti pihia foki ko e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika kua lolelole lahi ke he pule ne tupu ai. Fēfē?
8, 9. (a) Fakakite fēfē he pule he lalolagi ke fituaki e malolō tuga e lapatoa? (e) Ko e heigoa ne hukui he kelekele he tau tauuluhui he tupua?
8 He falu mogo, ko e ulu ke fituaki he manu ne fakatātā e tau aga tuga he lapatoa. Ma e fakatai, kua kautū ai e pule he Felakutaki I he Lalolagi. He Felakutaki II he Lalolagi, ko e ulu ke fituaki ko e pule tuga e lapatoa ne kitia ai foki.c He oti e felakutaki ia, ne fakatātā agaia he ulu ke fituaki he falu mogo e tau mahani tuga e lapatoa. Pete ia, tali mai mogoia, ko e lapatoa ne fiofio aki e kelekele.
9 Ne leva e manako he tau fekafekau a Iehova ke maama e kakano fakatai he tau tauuluhui he tupua. Ne fakamaama he Tanielu 2:41 e fiofio he lapatoa mo e kelekele ko e taha e “kautu,” nakai loga. Ko e mena ia, ko e kelekele ne hukui he tau vala i loto he fakaohoohoaga he Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika, ko e tau vala kua taute ai ke lolelole ka e nakai ko e lapatoa maō he Pule Atu Motu Roma. Ko e kelekele ne hagaao ke he “fanau he tau tagata,” po ke tau tagata noa. (Tani. 2:43) He Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika, ko e tau tagata ne tutū hake ke talahau e tau tonuhia ha lautolu he puhala he tau fakaohoohoaga tonuhia he tagata, tau fakalatahaaga gahua, mo e tau fakaholoaga tutokotaha. Ne fakateaga he tau tagata noa e iloilo he Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika ke fakalataha mo e malolō tuga e lapatoa. Ko e tau taofiaga totoko mo e viliaga tata foki kua fakahiku ke nakai kitia maali e laulahi ne fakalolelole e malolō ne fakavē he tau takitaki talahaua foki, ti nakai maaliali ai e poakiaga ke fakagahua e tau matafakatufono ha lautolu. Ne talahau tuai e Tanielu: “To pihia ni e kautu, to malolo falu a mena ka e lolelole falu a mena.”—Tani. 2:42; 2 Timo. 3:1-3.
10, 11. (a) Ko e heigoa e mena ka tupu i mua ke he “tau tauuluhui”? (e) Ko e heigoa ka talahau e tautolu hagaao ke he numera he tau matahui?
10 He senetenari 21 aki, ko Peritania mo e tau Faahi Kaufakalataha ne matutaki e kapitiga uho ha laua, fa mahani ke kau tokoua he tau matagahua he lalolagi. Ko e tau perofetaaga hagaao ke he tupua lahi mahaki mo e manu favale ne fakamooli ko e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika to nakai hukui he falu pule he lalolagi anoiha. Ko e pule fakahiku nei he lalolagi ne liga lolelole lahi ne kua hukui he tau hui lapatoa, ka e to nakai malolo ni e ia.
11 Fai kakano uho kia e numera he tau matahui he tupua? Manamanatu: He falu fakakiteaga, ne talahau e Tanielu e tau numera pauaki—ma e fakatai, ko e numera he tau hoe he tau ulu he tau manu kehekehe. Kua aoga lahi e tau numera ia. Ka e he fakamaama e tupua, ne nakai talahau e Tanielu e numera he tau matahui. Ko e mena ia, ko e numera kua tuga e nakai fai aoga foki ka ko e tupua ne loga e tau kālima, tau lima, tau matalima, tau hui, mo e tau tauuluhui. Ne talahau pauaki e Tanielu ko e tau matahui to taute mai he lapatoa mo e kelekele. Mai he fakamaamaaga haana, maeke ia tautolu ke talahau ko e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika a ia ka totoko he mogo ka hukui he “maka” e Kautu he Atua ke tuki e tau tauuluhui he tupua.—Tani. 2:45.
KO IGILANI-AMERIKA MO E MANU FAVALE NE UA E HOE
12, 13. Ko e heigoa ne hukui he manu favale ne ua e hoe, ti ko e heigoa ne taute ai?
12 Pete ko e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika e fiofio he lapatoa mo e kelekele, ko e tau fakakiteaga ne age e Iesu ki a Ioane kua fakakite ko e pule nei to matutaki ke taute e matapatu matagahua he tau aho fakamui nei. Pihia fēfē? Ne kitia e Ioane e fakakiteaga he manu favale ne ua e hoe ne vagahau tuga e tarako. Ko e heigoa he manu fakaliga kehe nei ne hukui? Ua ai e hoe, ti ua ai e pule. Kua liu a Ioane kitia e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika ka ke he matagahua pauaki.—Totou Fakakiteaga 13:11-15.
13 Ko e manu favale nei ne fakatupu ki mua e tauteaga he tupua he manu favale. Ne tohi e Ioane ko e tupua he manu to kitia, galo, ti liu mai foki. Ko e mena tonu ia ni ne tupu ke he fakatokatokaaga ne fakatupu ki mua e Peritania mo e tau Faahi Kaufakalataha, taha ne foli ke fakalataha mo e hukui e tau kautu he lalolagi.d Ko e fakatokatokaaga nei ne kitia he mole e Felakutaki I he Lalolagi ne kua iloa ai ko e Kautaha he Tau Motu. Ne galo ai he kamataaga he Felakutaki II he Lalolagi. He felakutakiaga ia, ne fakailoa he tau tagata he Atua ko e hagaao ke he perofetaaga ia Fakakiteaga, ko e tupua he manu favale to liu mai foki. Ti hake mooli mai ai—ko e tau Motu Kaufakalataha.—Fakakite. 17:8.
14. He puhala fe he tupua he manu favale ko e ‘patuiki ke valu aki’?
14 Ne fakamaama e Ioane e tupua he manu ko e ‘patuiki ke tokovalu aki.’ He puhala fe? Ne nakai fakatino ai ko e ulu ke valuaki he manu favale fakamua. Ko e ata ni he manu ia. Ko e ha pule ni ne moua mai he tau motu kaufakalataha ia, mua atu ke he matakau lalago, ko e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika. (Fakakite. 17:10, 11) Ka e moua ai e pule ke eke mo patuiki ke taute ai e gahua pauaki, taha kua fakatoka e matutakiaga he tau mena tutupu ka hiki e fakamauaga tuai.
KO FAKATINO HE MANU NE KELI E FIFINE FAKATAKA
15, 16. Kua fakatai ke he heigoa e fifine fakataka, ti ko e heigoa ne tupu ki a lautolu ne lalago ki a ia?
15 Hagaao ki a Ioane, i luga he manu favale kula—ko e tupua he manu favale—kua heke he fifine fakataka fakatai, ne pule ki ai. Ne fua e ia e higoa ‘Papelonia Lahi.’ (Fakakite. 17:1-6) Kua tutonuhia e fifine fakataka nei ma e tau lotu fakavai oti, mua atu ke he tau tapu ha Kerisitenitome. Ko e tau fakatokatokaaga fakalotu ne tuku age ha lautolu a monuina ke he tupua he manu mo e lali ke peehi e fakaohoohoaga ki a ia.
16 Pete ia, he aho he Iki, ko Papelonia Lahi ne kitia ke he tau vai, ko e tau tagata ne lalago a ia, kua magomago mafiti. (Fakakite. 16:12; 17:15) Ma e fakatai, he mogo ne kitia fakamua e tupua he manu, ko e tau lotu he Kerisitenitome—ko e vala talahaua ha Papelonia Lahi—ne pule lahi ke he lalolagi he Faahi Lalo. He vahā nei, ko e tau lotu mo e tau fekafekau ha lautolu ne galo e fakalilifu mo e lalagoaga he tau tagata. Ti tokologa e tau tagata ne talitonu ko e lotu ne lafi ki ai po ke fakatupu e taufetoko. Ko e tupu ki mua e talahauaga mo e matakau kautau he tau tagata iloilo he Faahi Lalo kua fakailoa ke fakaoti e fakaohoohoaga he lotu ke he kaufakalatahaaga.
17. Ko e heigoa ka nakai leva ti tupu ke he lotu fakavai, mo e ko e ha?
17 Ka ko e lotu fakavai to nakai galo fakahaga noa ni. To tumau e fifine fakataka ke eke mo kau malolō, he lali ke fakalilifa e tau patuiki ki a ia ato fakatupu he Atua e manatu ke he tau loto he tau pule ia. (Totou Fakakiteaga 17:16, 17.) Nakai leva to fakatupu e Iehova e tau vala fakapolitika he fakatokaaga ha Satani, tuga ne hukui he tau Motu Kaufakalataha, ke tau atu ke he lotu fakavai. To moumou ai e lautolu e fakaohoohoaga haana ti fakaotioti e tau koloa haana. Ko e mena ia kua tupu ne liga tuga kua hoko laia he tau tau kua mole. Vahā nei, kua tauveli e fifine fakataka he nofo he tua he manu kula uhi. Pihia foki, to nakai tō hifo fakatekiteki a ia he nofoaga haana. Ko e taveli hifo haana to mafiti mo e vale.—Fakakite. 18:7, 8, 15-19.
HOKOTIA E TAU MANU KE HE FAKAOTIAGA HA LAUTOLU
18. (a) Ko e heigoa ka taute he manu favale, ti ko e heigoa e fua? (e) Hagaao e Tanielu 2:44 ke he Kautu he Atua ke moumou e tau kautu fe? (Kikite e puha he lau 17.)
18 Ka mole e moumou e lotu fakavai, ko e manu favale ne fakatū fakapolitika ha Satani he lalolagi, ne fakalagalaga ke tau atu ke he Kautu he Atua. He nakai maeke ke hoko ke he lagi, to fakatupu he tau patuiki he lalolagi e ita ha lautolu ke he tau tagata kua lalago e Kautu he Atua ke he lalolagi. To hoko mooli e mena ia. (Fakakite. 16:13-16; 17:12-14) Ne fakamaama e Tanielu taha he vala he tauaga fakahiku. (Totou Tanielu 2:44.) Ko e manu favale, ne totoku ia Fakakiteaga 13:1, e fakatino haana mo e manu favale ne ua e hoe to fakamahaikava.
19. Ko e heigoa e mauokafua ka moua e tautolu, ti ko e magaaho anei ke taute e heigoa?
19 Kua nonofo a tautolu he tau aho he ulu ke fituaki. Nakai fai ulu foki ka tupu mai he manu nei ato fakamahaikava ai. Ko e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika to pule ke he lalolagi ka utakehe e lotu fakavai. Ko e tau perofetaaga ha Tanielu mo Ioane ne fakamooli ke hoko ke he tau vala tala ikiiki lalahi. Maeke ia tautolu ke mauokafua ko e moumouaga he lotu fakavai mo e tauaga i Amaketo to nakai leva ti hoko mai. Ne fakakite tuai he Atua e tau vala tala matafeiga nei. To fanogonogo nakai a tautolu ke he tau hatakiaga fakaperofeta? (2 Pete. 1:19) Ko e magaaho anei ke kau mo Iehova mo e ke lalago e Kautu haana.—Fakakite. 14:6, 7.
[Tau Matahui Tala]
a He Tohi Tapu, ko e numera hogofulu ne fa fakamailoga e vahega katoa—he tuaga nei, ko e tau kautu oti ne tupu mai he Pule Atu Motu Roma.
b Pete ne tupu mai e tau vala he ua e pule he lalolagi tali mai he senetenari ke 18 aki, ne fakamaama ai e Ioane to tupu mai ai he kamataaga he aho he Iki. Ti ko e fakamooliaga he tau fakakiteaga ne fakamau ia Fakakiteaga ne hoko “ke he aho he Iki.” (Fakakite. 1:10) Ato hoko laia ke he Felakutaki I he Lalolagi ne kamata e ulu ke fituaki ke gahuahua ko e pule kaufakalataha he lalolagi.
c Ne kitia tuai e Tanielu e moumouaga kelea ka fakahoko he patuiki nei he tauaga ia, kua tohi: “To homo atu [ofoofogia] a ia he moumou mena.” (Tani. 8:24) Ma e fakatai, ko e tau Faahi Kaufakalataha ne fakatupu e moumouaga kelea lahi he mogo ne fakatō ua e pomo etomo ke he taha fī he ua e pule malolō he lalolagi.
d Kikite Revelation—Its Grand Climax at Hand! lau 240, 241, 253.
[Puha he lau 17]
KO HAI NE HA HA I AI KE HE “TAU KAUTU OTI IA”?
Ko e perofetaaga ia Tanielu 2:44 ne talahau ko e Kautu he Atua “to tuki malipilipi mo e fakaotioti e tau kautu oti ia.” Ko e perofetaaga ia kua hagaao ni ke he tau kautu ne fakatino he tau vala kehekehe he tupua.
Ka e kua e falu fakatufono he tau tagata? Ko e perofetaaga taha ia Fakakiteaga kua fakakite e fakatino lahi atu. Kua fakakite ko e ‘tau patuiki he lalolagi oti kana’ to fakapotopoto ke totoko ki a Iehova “he aho lahi he Atua [Malolō Ue Atu].” (Fakakite. 16:14; 19:19-21) Ti nakai ni ko e tau kautu he tupua ka e pihia foki mo e tau fakatufono he tagata ka moumou i Amaketo.
-
-
Tau Patuiki Tokovalu Ne FakakiteKo e Kolo Toko—2012 | Iuni 15
-
-
Tau Patuiki Tokovalu Ne Fakakite
He tuku tokoua e tau tohi ha Tanielu mo Fakakiteaga he Tohi Tapu, nakai ni fakakite e tau patuiki tokovalu, po ke tau pule he tagata ka e fakakite foki e papahiaga ka tutū hake ai a lautolu. Maeke ia tautolu ke fakamaama e tau perofetaaga ia he maama e tautolu e perofetaaga fakamua ne fakamau he Tohi Tapu.
Tali mai he fakamauaga tuai, ne fakatokatoka e Satani e tega haana ke he tau fakaholoaga kehekehe fakapolitika po ke tau kautu. (Luka 4:5, 6) Ka e gahoa ni e tau kautu he tagata ne peehi e fakaohoohoaga lahi mahaki ke he tau tagata he Atua, pete ko e motu ha Isaraela po ke fakapotopotoaga he tau Kerisiano fakauku. Ko e tau fakakiteaga ha Tanielu mo Ioane ne fakamaama e katoatoa he tokovalu ni e pule malolō ia.
[Fakafonua/Tau Fakatino he lau 12, 13]
(Ma e puhala katoa ne tohi aki, kikite e tohi)
TAU PEROFETAAGA TAU PEROFETAAGA
IA TANIELU IA FAKAKITEAGA
1. Aikupito
2. Asuria
3. Papelonia
4. Metai mo
Peresia
5. Heleni
6. Roma
7. Peritania
mo U.S.A.a
8. Kautaha he Tau Motu mo e
Tau Motu Kaufakalatahab
TAU TAGATA HE ATUA
2000 F.V.N.
Aperahamo
1500
Motu ha Isaraela
1000
Tanielu 500
F.V.N./V.N.
Ioane
Isaraela he Atua 500
1000
1500
2000 V.N.
[Tau Matahui Tala]
[Tau Fakatino]
Ko e tupua lahi mahaki (Tani. 2:31-45)
Fā e manu mai he tahi (Tani. 7:3-8, 17, 25)
Ko e koti taane mo e koti (Tani., ve. 8)
Manu favale ne fitu e ulu (Fakakite. 13:1-10, 16-18)
Manu ne ua e hoe kua fakatupu ki mua e taute e fakatino he manu favale (Fakakite. 13:11-15)
[Credit Lines]
Photo credits: Egypt and Rome: Photograph taken by courtesy of the British Museum; Medo-Persia: Musée du Louvre, Paris
-
-
Tau Hūhū he Tau Tagata TotouKo e Kolo Toko—2012 | Iuni 15
-
-
Tau Hūhū he Tau Tagata Totou
Magaaho fe ne eke e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika mo pule ke fituaki he lalolagi he perofetaaga he Tohi Tapu?
▪ Ko e tupua lapatoa lahi mahaki ne kitia he Patuiki ko Nepukanesa ne nakai hukui oti he tau pule he lalolagi. (Tani. 2:31-45) Kua fakakite ai lima ni ne pule mai he vahā a Tanielu ti ha ha ai e aoga lahi he fehagai mo e tau tagata he Atua.
Ko e talahauaga ha Tanielu he tupua lapatoa ko e manatu ko e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika to tū hake ka e nakai kautū ki a Roma. He tupua, kua kitia e Tanielu e lapatoa he tau hui ne hifo ke he tau tauuluhui mo e ke he tau matahui. (He tau tauuluhui mo e tau matahui, ko e lapatoa ne fiofio aki e kelekele.)a Ko e talahauaga ia kua fakakite ko e Pule he Lalolagi ko Igilani-Amerika ka hake mai he tau hui lapatoa. Kua fakakite he fakamauaga tala e hakotika he vala tala ia. Ko Peritania, ko e vala he Pule Atu Motu Roma, ne kamata ke tū hake ke he tuaga talahaua he matahiku he atu tau 1700. Fakamui, ko e tau Faahi Kaufakalataha ha Amerika ne eke mo motu mahuiga. Pete ia, ko e pule he lalolagi ke fituaki he perofetaaga he Tohi Tapu ne nakaila fakatū ia. Ha ko e ha? Nakaila gahua tokoua a Peritania mo e tau Faahi Kaufakalataha he puhala mua atu. Ne tupu e mena nei he Felakutaki I he Lalolagi.
He magaaho ia, “ko e fanau haia he kautu” ne gahuahua lahi he tau Faahi Kaufakalataha, ko e ha lautolu a matapatu he lalolagi ne tū i Brooklyn, New York. (Mata. 13:36-43) Ko e tau tagata he vahega fakauku ne gahuahua he fakamatala he tau motu ne pule he Pule Atu Motu Peritania. He Felakutaki I he Lalolagi, ko e tau pule Peritania mo Amerika ne fakatū e pipiaga uho he tau atu ke he tau fī fakapolitika. Ne tupu lahi foki ai e fakahakehake fakamotu ne fakatū he felakutaki, fakakite e faitaua ki a lautolu ne fai vala he tega he “fifine” he Atua, pā e tau tohi ne taute e lautolu mo e tuku a lautolu ne takitaki ke he fale puipui ha ko e gahua fakamatala.—Fakakite. 12:17.
Mai he onoonoaga he perofetaaga he Tohi Tapu, ko e pule he lalolagi ke fituaki ne nakai fakatū he matahiku he atu tau 1700 he kamata fakamua a Peritania ke tū hake ke he tuaga talahaua. Ka e, kua moua e tuaga ia he kamataaga he aho he Iki.b
-